Skip to content

Skip to table of contents

To‘utupu​—Mou Tu‘u Ma‘u ‘o Fakafepaki‘i ‘a e Tēvoló

To‘utupu​—Mou Tu‘u Ma‘u ‘o Fakafepaki‘i ‘a e Tēvoló

“Mou tui ‘a e teunga tau kakato mei he ‘Otuá koe‘uhi ke mou malava ke tu‘u ma‘u ‘o fakafepaki‘i ‘a e ngaahi ngāue kākā ‘a e Tēvoló.”​—‘EF. 6:11.

HIVA: 7, 55

1, 2. (a) Ko e hā ‘e ikuna ai ‘a e to‘utupu Kalisitiané ‘i he tau mo Sētane mo e fanga tēmenioó? (Sio ki he ‘uluaki fakatātā ‘i he kupú ni.) (e) Ko e hā te tau lāulea ki aí?

NA‘E fakahoa ‘e he ‘apositolo ko Paulá ‘a e kau Kalisitiané ki he kau sōtiá. ‘Oku tau kau ‘i ha tau, pea ko hotau ngaahi filí ko e fa‘ahinga mo‘oni! Ka ko ‘etau faitaú ‘oku ‘ikai ko e faitau mo e fa‘ahinga ‘o e tangatá; ko e faitau ia mo Sētane mo e fanga tēmenioó. Kuo nau hoko ko e kau pāte‘itau ‘i he ta‘u ‘e laui afe pea ‘oku nau poto ‘aupito ‘i he taú. Ko ia ‘e hā ngali he‘ikai nai malava ke tau ikuna ‘i he tau ko ení, tautefito kapau ‘oku tau kei si‘i. ‘E lava ke ikuna ‘a e to‘utupú ‘i ha tau mo e ngaahi fili mālohi peheé? ‘Io, te nau malava, pea te nau ikuna! Ko e hā hono ‘uhingá? Koe‘uhí ‘oku nau ma‘u ‘a e mālohi meia Sihova. ‘Ikai ko ia pē, ‘i he hangē ko e kau sōtia kuo ako‘i leleí, ‘oku nau “tui ‘a e teunga tau kakato mei he ‘Otuá” koe‘uhi ke nau mateuteu ai ki he taú.​—Lau ‘a e ‘Efesō 6:10-12.

2 ‘I hono ngāue‘aki ‘e Paula ‘a e fakatātā ko iá, ‘oku pau pē nai na‘á ne fakakaukau ki he teunga tau na‘e tui ‘e he kau sōtia Lomá. (Ngā. 28:16) ‘I he kupu ko ení, te tau sivisivi‘i ai ‘a e fakatātā lelei ‘aupito ko iá. Te tau lāulea foki ai ki he me‘a ‘oku lea‘aki ‘e he to‘utupu ‘e ni‘ihi ‘o fekau‘aki mo e ngaahi faingata‘a pea mo e ‘aonga ‘o hono tui ‘a e konga taki taha ‘o hotau teunga tau fakalaumālié.

‘Okú Ke Tui ‘a e Konga Taki Taha ‘o Ho Teunga Taú?

“LETA KO E MO‘ONÍ”

3, 4. ‘Oku anga-fēfē ‘a e hangē ‘a e mo‘oni mei he Tohi Tapú ko e leta ‘o ha sōtia Loma?

3 Lau ‘a e ‘Efesō 6:14. Ko e leta ‘o ha sōtia Loma na‘e ‘i ai ‘a e ngaahi lau‘i mētale ke malu‘i ‘a e kongaloto ‘o e sōtiá peá ne puke ‘a e sifa-fatafata mamafá ke ‘oua na‘a homo. Ko e ngaahi leta ‘e ni‘ihi ‘oku ‘i ai foki ha ngaahi me‘a fakama‘u fefeka na‘e fakama‘u ki ai ha heletā mo ha hele-tui. ‘I hono ha‘i ma‘u ‘a hono letá, na‘e lava ke loto-ma‘u ai ha sōtia ‘i he‘ene ‘alu ‘i he taú.

4 ‘I he hangē ko ha letá, ko e ngaahi mo‘oni ‘oku tau ako mei he Folofola ‘a e ‘Otuá ‘okú ne malu‘i kitautolu mei he ngaahi akonaki loí. (Sione 8:31, 32; 1 Sio. 4:1) Pea ko e lahi ange ‘etau ako ke ‘ofa ‘i he ngaahi mo‘oni mei he Folofola ‘a e ‘Otuá, ko e faingofua ange ia kiate kitautolu ke tau mo‘ui ‘o fakatatau ki he ngaahi tu‘unga ‘a e ‘Otuá, pe ko ‘etau tui ia hotau “sifa-fatafata.” (Saame 111:7, 8; 1 Sio. 5:3) Pehē foki, ko e lelei ange ‘etau mahino‘i ‘a e ngaahi mo‘oni ko ení, ko e lelei ange ia ‘a e malava ke tau malu‘i ia mei hotau ngaahi filí.​—1 Pita 3:15.

5. Ko e hā ‘oku totonu ai ke tau lea mo‘oni ma‘u peé?

5 Koe‘uhi ‘oku mahu‘inga kiate kitautolu ‘a e ngaahi mo‘oni mei he Folofola ‘a e ‘Otuá, ‘oku tau talangofua ki he me‘a ‘oku lea‘aki ‘e he Tohi Tapú pea tau lea‘aki ma‘u pē ‘a e mo‘oní. Ko e loí ko e taha ia ‘o e ngaahi me‘atau lavame‘a taha ‘a Sētané. ‘Oku fakatupu maumau ‘a e loí ki he tokotaha ‘okú ne lea‘aki iá mo e tokotaha ‘oku tui ki aí. (Sione 8:44) Ko ia neongo ‘oku ‘ikai ke tau haohaoa, ‘oku tau feinga‘aki hotau lelei tahá ke ‘oua ‘aupito ‘e loi. (‘Ef. 4:25) ‘Oku lava ke faingata‘a eni. ‘Oku pehē ‘e Abigail, ‘a ia ‘okú ne ta‘u 18: “Ko e lea‘aki ‘a e mo‘oní ‘oku ‘ikai nai ke hā ngali tuha ma‘u pē ke fai pehē, tautefito kapau ko e lea‘aki ‘a e loí ‘e lava ke ke hao ai ‘i ha faingata‘a.” Ko ia ko e hā ‘okú ne feinga ai ke lea mo‘oni ma‘u peé? ‘Okú ne pehē: “‘I he‘eku lea mo‘oní, ‘oku ou ma‘u ai ha konisēnisi ma‘a ‘i he ‘ao ‘o Sihová. Pea ‘oku ‘ilo‘i ‘e he‘eku ongo mātu‘á mo hoku ngaahi kaume‘á ‘e lava ke nau falala mai kiate au.” ‘Oku pehē ‘e Victoria, ‘a ia ‘okú ne ta‘u 23: “‘I ho‘o lea‘aki ‘a e mo‘oní pea tu‘u ‘o taukapo‘i ho‘o tuí, ‘e ngaohikovi‘i nai ai koe. Ka ‘okú ke ma‘u ma‘u pē ha ngaahi ‘aonga lahi: ‘Okú ke ma‘u ai ‘a e loto-ma‘u, ‘okú ke ongo‘i ofi ange ai kia Sihova, pea ‘okú ke ma‘u ai ‘a e faka‘apa‘apa ‘a e fa‘ahinga ‘oku nau ‘ofa ‘iate koé.” ‘Okú ke sio ki he ‘uhinga ‘oku mahu‘inga ai ke tui ‘i he taimi kotoa pē ‘a e “leta ko e mo‘oní”?

Leta ko e mo‘oní (Sio ki he palakalafi 3-5)

“SIFA-FATAFATA KO E MĀ‘ONI‘ONÍ”

6, 7. Ko e hā ‘oku fakahoa ai ‘a e mā‘oni‘oní ki ha sifa-fatafatá?

6 Ko e sifa-fatafata ‘o ha sōtia Loma na‘e fa‘a ngaohi‘aki ia ‘a e ngaahi lau‘i ukamea lele lōloa na‘e piko‘i ke fe‘unga lelei takatakai ‘i hono fatafatá. Ko e ngaahi lau‘i ukameá na‘e fakapipiki ia ki he ngaahi lau‘i leta na‘e ‘i ai hono ngaahi me‘a fakama‘u mētale mo e pākolo. Ko hono umá na‘e ‘i ai ‘a e ngaahi lau‘i ukamea lahi ange na‘e fakapipiki foki ki ha lau‘i leta. Na‘e ta‘ota‘ofi ‘e he sifa-fatafatá ‘ene ngaue holó, pea na‘e fiema‘u ai ke ne vakai‘i ma‘u pē pe ‘oku tu‘u lelei ‘a e ngaahi lau‘i ukameá. Ka ko e sifa-fatafata ko iá na‘á ne malu‘i ‘a hono mafú mo e ngaahi ‘ōkani kehé mei he mata ‘o e heletaá pe ko ha mata‘i-ngahau!

7 Ko e ngaahi tu‘unga mā‘oni‘oni ‘a Sihová, ‘a ia ‘okú ne malu‘i hotau “lotó,” pe ko e tangata ‘i lotó, ‘oku lava ke fakahoa ia ki he sifa-fatafatá. (Pal. 4:23) He‘ikai ‘aupito fakafetongi ‘e ha sōtia ‘a hono sifa-fatafata ukameá ‘aki ha sifa-fatafata na‘e ngaohi mei ha mētale vaivai ange. ‘I he founga tatau, he‘ikai ‘aupito ke tau fakafetongi ‘a e ngaahi tu‘unga ‘a Sihova ki he me‘a ‘oku totonú ‘aki ‘etau ngaahi fakakaukau pē ‘atautolu ki he me‘a ‘oku totonú. ‘Oku ‘ikai ‘aupito ke tau poto fe‘unga ke malu‘i hotau lotó tonu. (Pal. 3:5, 6) Ko e ‘uhinga ia kuo pau ai ke tau vakai‘i ma‘u pē pe ‘oku kei malu‘i ‘e hotau “sifa-fatafata” ‘a hotau lotó.

8. Ko e hā ‘oku totonu ai ke tau talangofua ki he ngaahi tu‘unga ‘a Sihová?

8 ‘Okú ke ongo‘i ‘i he taimi ‘e ni‘ihi ‘oku to‘o ‘e he ngaahi tu‘unga ‘a Sihová ‘a ho‘o tau‘atāiná pe ta‘ofi koe mei hono fai ‘o e ngaahi me‘a ‘okú ke loto ke faí? ‘Oku pehē ‘e Daniel, ‘a ia ‘okú ne ta‘u 21: “Na‘e fakakata‘aki au ‘e he kau faiakó mo e kaungāakó koe‘uhi ko ‘eku mo‘ui‘aki ‘a e ngaahi tu‘unga Fakatohitapú. ‘I ha taimi, na‘e mole ai ‘eku loto-ma‘ú peá u ongo‘i loto-mafasia.” Ka ‘oku fēfē ‘ene ongo‘í he taimí ni? ‘Okú ne pehē: “Na‘e faifai pē peá u ‘ilo‘i ‘a e ‘aonga ‘o e mo‘ui‘aki ‘a e ngaahi tu‘unga ‘a Sihová. Ko e ni‘ihi ‘o hoku ‘ngaahi kaume‘á’ na‘e kamata ke nau ngāue‘aki ‘a e faito‘o kona tapú; ko e ni‘ihi na‘a nau nofo mei he akó. Na‘e fakamamahi ‘a e sio ki he iku‘anga ‘enau mo‘uí. ‘Oku malu‘i mo‘oni kitautolu ‘e Sihova.” ‘Oku pehē ‘e Madison, ‘a ia ‘okú ne ta‘u 15: “Ko ha fāinga lahi kiate au ‘a e feinga ke pipiki ki he ngaahi tu‘unga ‘a Sihová ‘o ‘ikai kau ‘i he ngaahi me‘a ‘oku fakakaukau ‘a hoku to‘ume‘á ‘oku tika pe fakalatá.” Ko ia ai, ko e hā ‘okú ne faí? “‘Oku ou fakamanatu kiate au ‘oku ui‘aki au ‘a e huafa ‘o Sihová pea ko e fakatauelé ko e founga pē ia ‘o hono fana‘i au ‘e Sētané. ‘I he‘eku ikuna ‘i ha fāinga, ‘oku ou ongo‘i lelei ange ai.”

Sifa-fatafata ko e mā‘oni‘oní (Sio ki he palakalafi 6-8)

“TUI ‘I HOMOU VA‘É ‘A E SŪ KO E MATEUTEU KE TALAKI ‘A E ONGOONGO LELEI ‘O E MELINÓ”

9-11. (a) Ko e hā ‘a e sū fakaefakatātā ‘oku tui ‘e he kau Kalisitiané? (e) Ko e hā ‘e lava ke ne tokoni‘i kitautolu ke tau ongo‘i fiemālie ange ai ‘i he‘etau malangá?

9 Lau ‘a e ‘Efesō 6:15. Na‘e ‘ikai lava ke ‘alu ha sōtia Loma ‘i he taú ‘o ‘ikai tui ‘a hono suú. Na‘e ngaohi‘aki ia ha leta na‘e ‘otu tolu, ko ia na‘e fefeka ‘aupito ia. Ka ko e sū ko ení na‘e toe molū foki, ko ia na‘e lava ai ke lue ha sōtia ‘i he loto-ma‘u ‘o ‘ikai te ne hekea.

10 Lolotonga na‘e tokoni ‘a e sū na‘e tui ‘e he kau sōtia Lomá ke nau lavame‘a ‘i he taú, ko e sū fakaefakatātā ‘oku tau tuí ‘okú ne tokoni‘i kitautolu ke tau “talaki ‘a e ongoongo lelei ‘o e melinó.” (‘Ai. 52:7; Loma 10:15) Kae kehe, ‘oku fiema‘u ‘i he taimi ‘e ni‘ihi ha loto-to‘a lahi ki he malangá. ‘Oku pehē ‘e Bo, ‘a ia ‘okú ne ta‘u 20: “Na‘á ku ilifia ke faifakamo‘oni ki hoku kaungāakó. ‘Oku ou tui na‘á ku mā. ‘I he vakai atu ki aí, ‘oku ‘ikai te u ‘ilo‘i pe ko e hā na‘á ku pehē aí. ‘Oku ou fiefia he taimí ni ‘i he faifakamo‘oni ki hoku to‘ume‘á.”

11 Kuo ‘ilo‘i ‘e he to‘utupu Kalisitiane tokolahi ‘oku nau ongo‘i fiemālie ange ‘i he‘enau malangá kapau na‘a nau teuteu ki mu‘a. Ko e hā ‘e lava ke ke fai ‘i ho‘o teuteú? ‘Oku pehē ‘e Julia, ‘a ia ‘okú ne ta‘u 16: “‘Oku ou fa‘o ha ‘ū tohi ‘i he‘eku kato naunaú, pea ‘oku ou fanongo ki he anga ‘o e fakakaukau mo e tui ‘oku fakahāhā ‘e hoku kaungāakó. Pea ‘oku ou malava ai ke fakakaukau ki he me‘a ‘e tokoni kiate kinautolú. ‘I he‘eku mateuteú, ‘oku lava ke u talanoa ai mo kinautolu fekau‘aki mo e me‘a tofu pē ‘e ‘aonga kiate kinautolú.” ‘Oku pehē ‘e Makenzie, ‘a ia ‘okú ne ta‘u 23: “Kapau ‘okú ke anga-lelei pea fanongo lelei, ‘e lava ke ke ma‘u ai ha mahino fekau‘aki mo e me‘a ‘oku fekuki mo ho to‘ume‘á. ‘Oku ou fakapapau‘i ke lau ‘a e fakamatala kotoa pē kuo pulusi ma‘á e to‘utupú. ‘I he founga ko iá ‘oku lava ke u tataki ai hoku to‘ume‘á ki ha me‘a ‘i he Tohi Tapú pe ‘i he jw.org ‘a ia ‘e tokoni kiate kinautolu.” Ko e mateuteu lelei ki he malangá ‘oku hangē ia ko hono tui ‘a e “sū” ‘oku fe‘unga lelei ‘i ho va‘é.

Tui ‘i he va‘é ‘a e sū ko e mateuteu (Sio ki he palakalafi 9-11)

“PĀ LAHI KO E TUÍ”

12, 13. Ko e hā ‘a e ni‘ihi ‘o e “ngaahi ngahau vela” ‘a Sētané?

12 Lau ‘a e ‘Efesō 6:16. Na‘e to‘o ‘e ha sōtia Loma ha fu‘u pā tapafā-loloa. Na‘e malu‘i ai ia mei hono umá ki hono tuí pea malu‘i ai mei he ngaahi heletaá, taó, mo e ngahaú.

13 Ko e hā ‘a e “ngaahi ngahau vela” ‘oku lava ke fana‘i ‘aki koe ‘e Sētané? Mahalo pē ‘okú ne ‘ohofi koe ‘aki ‘a e ngaahi loi fekau‘aki mo Sihova. ‘Oku loto ‘a Sētane ke ke ongo‘i ‘oku ‘ikai ke ‘ofa ‘a Sihova ‘iate koe pea ‘oku ‘ikai ke tokanga atu ha taha kiate koe. ‘Oku pehē ‘e Ida, ‘a ia ‘okú ne ta‘u 19: “‘Oku ou fa‘a ongo‘i ‘oku ‘ikai ke ofi mai ‘a Sihova kiate au pea ‘oku ‘ikai te ne loto ke hoko ko hoku Kaume‘a.” Ko e hā ‘okú ne fai ‘i he‘ene ongo‘i peheé? “Ko e ngaahi fakatahá ko ha tokoni lahi mo‘oni ia ki he‘eku tuí. Na‘á ku fa‘a tangutu ai ‘o ‘ikai ‘aupito ke u fai ha tali, ‘i he fakakaukau he‘ikai ke fiefanongo mai ha taha ki he me‘a ‘oku ‘amanaki ke u lea‘akí. Neongo ia, ‘i he taimi ní ‘oku ou teuteu ki he ngaahi fakatahá pea feinga ke fai ha tali ‘e ua pe tolu. ‘Oku faingata‘a, ka ‘oku ou ongo‘i lelei ange ‘i he‘eku fai iá. Pea ‘oku mātu‘aki fakalototo‘a ‘a e fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. ‘Oku ou mavahe ma‘u pē mei he ngaahi fakatahá mo ‘ilo‘i ‘oku ‘ofa‘i au ‘e Sihova.”

14. Ko e hā ‘oku tau ‘ilo mei he hokosia ‘a Ida?

14 ‘Oku lahi tatau ma‘u pē ‘a e pā ‘a ha sōtia. Kae hangē ko ia kuo tau ‘ilo mei he hokosia ‘a Ida, ‘oku ‘ikai ke pehē ‘a ‘etau tuí. Ko ‘etau tuí ‘oku lava ke tupu pe holo, hoko ‘o mālohi ange pe vaivai ange. Ko e fili pē ia ‘atautolu. (Māt. 14:31; 2 Tes. 1:3) Ke malu‘i kitautolu ‘e he‘etau ‘pā ko e tuí,’ kuo pau ke tau hanganaki ‘ai ia ke lahi ange mo mālohi ange!

Pā lahi ko e tuí (Sio ki he palakalafi 12-14)

“TATĀ KO E FAKAMO‘UÍ”

15, 16. ‘Oku anga-fēfē ‘a e hangē ‘a ‘etau ‘amanakí ko ha tataá?

15 Lau ‘a e ‘Efesō 6:17. Na‘e tui ‘e ha sōtia Loma ha tatā ke malu‘i ‘a hono ‘ulú, kiá, mo e matá. ‘I he taimi ‘e ni‘ihi na‘e ‘i ai ha me‘a ‘i he tataá koe‘uhi ke lava ‘o to‘oto‘o ia ‘e he sōtiá.

16 Hangē pē ko hono malu‘i ‘e ha tatā ‘a e ‘uto ‘o ha sōtia, ko ‘etau “‘amanaki ‘o e fakamo‘uí” ‘okú ne malu‘i ‘etau fakakaukaú. (1 Tes. 5:8; Pal. 3:21) ‘Oku tokoni‘i kitautolu ‘e he ‘amanakí ke tau tokangataha ki he ngaahi tala‘ofa ‘a e ‘Otuá pea ‘oua ‘e loto-si‘i koe‘uhi ko ‘etau ngaahi palopalemá. (Saame 27:1, 14; Ngā. 24:15) Ka ‘o kapau ‘oku tau loto ke malu‘i kitautolu ‘e he‘etau ‘amanakí, kuo pau ke mo‘oni ia kiate kitautolu. Kuo pau ke tau tui hotau ‘tataá,’ ‘o ‘ikai ke to‘oto‘o ia!

17, 18. (a) ‘Oku lava fēfē ke kākaa‘i kitautolu ‘e Sētane ke ‘oua te tau tui hotau tataá? (e) ‘E lava fēfē ke tau fakamo‘oni‘i kuo ‘ikai ke kākaa‘i kitautolu ‘e Sētane?

17 ‘E lava fēfē ke kākaa‘i kitautolu ‘e Sētane ke ‘oua te tau tui hotau tataá? Fakakaukau fekau‘aki mo e me‘a na‘á ne feinga ke fai kia Sīsuú. Na‘e ‘ilo‘i ‘e Sētane ‘e hoko ‘a Sīsū ko e pule ‘o e fa‘ahinga ‘o e tangatá. Ka kuo pau ke ‘uluaki faingata‘a‘ia pea pekia ‘a Sīsū. Pea ‘e pau ke ne tatali ke toki hoko ko e Tu‘i ‘i he taimi ‘a Sihová. Ko ia na‘e tu‘uaki ange ‘e Sētane kiate ia ‘a e faingamālie ke vave ange ai ‘ene hoko ‘o pulé. Na‘e palōmesi ange ‘e Sētane kapau ‘e lotu tu‘o taha ange pē ‘a Sīsū, ‘e lava ke ne hoko ko e pule ‘o e māmaní ‘i he taimi pē ko iá. (Luke 4:5-7) ‘Oku ‘ilo‘i foki ‘e Sētane kuo tala‘ofa mai ‘e Sihova te ne ‘omai kiate kitautolu ha ngaahi me‘a lelei ‘aupito ‘i he māmani fo‘oú. Ka kuo pau ke tau tatali ke toki hoko mo‘oni ‘a e tala‘ofa ko ení, pea ‘i he lolotonga ní ‘oku lahi nai ai ‘etau ngaahi palopalemá. Ko ia ‘oku tu‘uaki mai ‘e Sētane ha faingamālie ke tau ma‘u ha mo‘ui fiemālie he taimí ni. ‘Okú ne loto ke tau fakamu‘omu‘a ‘etau fiemālié pea toki fika ua ‘a e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá.​—Māt. 6:31-33.

18 Kuo ‘ikai lava ke kākaa‘i ‘e Sētane ‘a e to‘utupu Kalisitiane tokolahi. Ko e fakatātaá, ‘oku pehē ‘e Kiana, ‘a ia ‘okú ne ta‘u 20: “‘Oku ou ‘ilo‘i ko e ‘amanaki‘anga pē ‘e taha ki hono solova ‘a e kotoa ‘o ‘etau ngaahi palopalemá ko e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá.” ‘Oku anga-fēfē hono tākiekina ‘e he‘ene ‘amanakí ‘a e anga ‘o ‘ene fakakaukaú mo ‘ene founga mo‘uí? ‘Oku tokoni‘i ai ia ke ne manatu‘i ko e ngaahi me‘a ‘i he māmani ko ení ‘oku fakataimi pē. ‘I he ‘ikai tāfataha ‘ene ngaahi feingá ki hono ma‘u ha ngāue ‘i he fokotu‘utu‘u ko ení, ‘oku ngāue‘aki ‘e Kiana ‘a hono taimí mo e iví ke ngāue ma‘a Sihova.

Tatā ko e fakamo‘uí (Sio ki he palakalafi 15-18)

“HELETĀ ‘O E LAUMĀLIÉ,” KO E FOLOFOLA ‘A E ‘OTUÁ

19, 20. ‘E lava fēfē ke tau hoko ‘o toe pōto‘i ange ‘i hono ngāue‘aki ‘a e Folofola ‘a e ‘Otuá?

19 Na‘e ngāue‘aki ‘e he kau sōtia Lomá ‘a e ngaahi heletā ‘a ia na‘e senitimita nai ‘e 50 (‘inisi ‘e 20) hono lōloá. Ko e kau sōtia ko iá na‘a nau pōto‘i ‘aupito ‘i hono ngāue‘aki ‘enau heletaá he na‘a nau ako ki hono ngāue‘aki iá ‘i he ‘aho kotoa pē.

20 Na‘e pehē ‘e he ‘apositolo ko Paulá ko e Folofola ‘a e ‘Otuá ‘oku hangē ko ha heletaá. Kuo ‘omai ia ‘e Sihova kiate kitautolu. Ka kuo pau ke tau ako ke ngāue‘aki pōto‘i ia ‘i hono taukapo‘i ‘etau tuí pe fakatonutonu ‘a e anga ‘o ‘etau fakakaukaú. (2 Kol. 10:4, 5; 2 Tīm. 2:15) ‘E lava fēfē ke ke fakalelei‘i ho‘o pōto‘í? ‘Oku pehē ‘e Sebastian, ‘a ia ‘okú ne ta‘u 21: “Kuó u tohi‘i ‘a e fo‘i veesi ‘e taha mei he vahe kotoa pē ‘i he‘eku lau Tohi Tapú. ‘Oku ou tānaki ha lisi ‘o ‘eku ngaahi veesi manakó.” ‘Oku tokoni‘i ia ‘e he me‘á ni ke ne mahino‘i lelei ange ‘a e anga ‘o e fakakaukau ‘a Sihová. ‘Oku toe pehē ‘e Daniel: “‘I he‘eku fai ‘eku lau Tohi Tapú, ‘oku ou filifili ‘a e ngaahi veesi ‘oku ou tui ‘e tokoni ki he kakai te u fetaulaki mo ia ‘i he ngāue fakafaifekaú. Kuó u ‘ilo‘i ‘oku lelei ‘a e fakafeangai ‘a e kakaí ‘i he‘enau sio mai ‘okú ke loto-māfana fekau‘aki mo e Tohi Tapú pea ‘okú ke fai ho‘o lelei tahá ke tokoni‘i kinautolu.”

Heletā ko e laumālié (Sio ki he palakalafi 19-20)

21. Ko e hā ‘oku ‘ikai totonu ai ke tau ilifia ‘ia Sētane mo e fanga tēmenioó?

21 ‘I he‘etau ako mei he ngaahi fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a e to‘utupu ‘i he kupu ko ení, ‘oku ‘ikai fiema‘u ke tau ilifia ‘ia Sētane mo e fanga tēmenioó. Ko e mo‘oni ‘oku nau mālohi, ka ‘oku ‘ikai ke nau mālohi ange ‘ia Sihova. Pea he‘ikai te nau mo‘ui ta‘engata. ‘E tuku pilīsone kinautolu pea he‘ikai malava ke nau fai ha kovi ki ha taha pē lolotonga ‘a e Pule Ta‘u ‘e Taha Afe ‘a Kalaisí, pea ‘i he hili iá ‘e faka‘auha kinautolu. (Fkh. 20:1-3, 7-10) ‘Oku tau ‘ilo‘i hotau filí, ko ‘ene ngaahi kākaá, mo ‘ene taumu‘á. ‘I he tokoni ‘a Sihová, ‘e lava ke tau tu‘u ma‘u ‘o fakafepaki‘i ia!