Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 21

‘Okú Ke Hounga‘ia ‘i he Ngaahi Me‘a‘ofa ‘a e ‘Otuá?

‘Okú Ke Hounga‘ia ‘i he Ngaahi Me‘a‘ofa ‘a e ‘Otuá?

“He lahi fau ē ko e ngaahi me‘a kuó ke faí, ‘e Sihova ko hoku ‘Otua, ‘a ho‘o ngaahi ngāue fakaofó mo ho‘o ngaahi fakakaukau kiate kimautolú.”SAAME 40:5.

HIVA 15 Fakae‘a he Fakatupú e Lāngilangi ‘o Sihová

‘I HE KUPÚ NI *

1-2. Fakatatau ki he Saame 40:5, ko e hā ‘a e ngaahi me‘a‘ofa kuo ‘omai ‘e Sihová, pea ko e hā te tau lāulea ai ki aí?

KO Sihova ko ha ‘Otua nima-homo. Fakakaukau ki he ni‘ihi ‘o e ngaahi me‘a‘ofa kuó ne ‘omaí: Ko hotau ‘api faka‘ofo‘ofa mo makehé, ‘a e māmaní; ko hotau ‘uto ‘a ia ‘oku fakaofo hono fa‘ú; pea mo ‘ene Folofola mahu‘ingá, ‘a e Tohi Tapú. Fakafou ‘i he me‘a‘ofa ‘e tolu ko ení, kuo ‘omai ai ‘e Sihova ha feitu‘u ke tau nofo ai, kuó ne ‘omai ‘a e malava ke tau fakakaukau mo fetu‘utaki, pea kuó ne tali ‘a e ngaahi fehu‘i mahu‘inga taha ‘oku tau ‘eké.—Lau ‘a e Saame 40:5.

2 ‘I he kupu ko ení, te tau lāulea nounou ai ki he me‘a‘ofa ‘e tolu ko ení. Ko e lahi ange ‘etau fakalaulauloto kiate kinautolú, ko e lahi ange ia ‘etau hounga‘ia ‘iate kinautolú pea ‘e mālohi ange ‘etau holi ke fakahōifua‘i hotau Tokotaha-Fakatupu ‘ofá, ‘a Sihova. (Fkh. 4:11) Te tau toe mateuteu lelei ange ai ke tokoni‘i ‘a e fa‘ahinga kuo takihala‘i ‘e he tokāteline loi ‘o e ‘evalūsioó.

KO HOTAU PALANITE MAKEHÉ

3. Ko e hā ‘oku makehe ai ‘a e māmaní?

3 Ko e poto ‘o e ‘Otuá ‘oku hā mahino ia ‘i he anga ‘ene ngaohi hotau ‘apí, ‘a e māmaní. (Loma 1:20; Hep. 3:4) ‘Oku ‘ikai ko hotau palanité pē ‘oku vilo ki he la‘aá, ka ‘oku makehe ‘a e māmaní he ‘oku ‘i ai ‘a e me‘a kotoa ‘oku fiema‘u ke fakatolonga ai ‘a e mo‘uí.

4. Ko e hā ‘oku lava ai ke tau pehē ‘oku lelei ange ‘a e māmaní ‘i ha vaka?

4 ‘E lava ke tau fakahoa ‘a e māmaní ki ha vaka ‘oku tētē ‘i he fu‘u ‘ōsení. Ka ‘oku ‘i ai ‘a e kehekehe lahi ‘i ha vaka ‘oku fonu ‘i he kakaí pea mei he māmaní. Ko e fakatātaá, ko e hā hono fuoloa ‘a e mo‘ui ‘a e kakai ‘i he vaká kapau te nau tokonaki pē ha‘anau ‘osikena, me‘akai mo e vai pea ‘ikai lava ke tuku ange mei he vaká ‘a e kinoha‘á? ‘E vave pē ‘a e mate ‘a e kakai ‘i he vaká. ‘I hono kehé, ko e māmaní ‘okú ne fakatolonga ‘a e mo‘ui ‘a e laui piliona. ‘Okú ne tokonaki ‘a e ‘osikena, me‘akai mo e vai ‘oku tau fiema‘ú, pea he‘ikai ‘aupito ke ‘osi ‘a e ngaahi tokonaki mahu‘inga ko iá. Neongo ko e kinoha‘á ‘oku ‘ikai ke tuku ange atu ia ki he vavaá; ko e māmaní ‘oku kei faka‘ofo‘ofa pē mo nofo‘i. ‘Oku malava fēfē ia? Na‘e fakatupu ‘e Sihova ‘a e māmaní mo e malava ke toe ngāue‘aki ‘a e ngaahi me‘a ‘i aí. Te tau vakai nounou angé ki ha fevilo‘aki makehe ‘e ua, ko e vilo ‘a e ‘osikená mo e vilo ‘a e vaí.

5. ‘Oku anga-fēfē vilo ‘a e ‘osikená, pea ko e hā ‘okú ne fakamo‘oni‘í?

5 Ko e ‘osikená ko ha kasa ‘okú ne fakatolonga ‘a e mo‘uí ‘a ia ‘oku ngāue‘aki ‘e he me‘amo‘ui ‘e ni‘ihi, ‘o kau ai kitautolu. ‘Oku fakafuofua ko e ngaahi me‘amo‘uí ‘oku nau mānava‘aki ‘a e toni ‘e teau piliona ‘o e ‘osikena ‘i he ta‘u. ‘Oku tuku ange atu ‘e he ngaahi me‘amo‘ui ko ení ‘a e kasa ‘oku ui ko e kāponi tai‘okisaiti. Neongo ia, ko e ngaahi me‘amo‘ui ko ení he‘ikai ke nau ngāue‘aki kotoa ‘a e ‘osikená, pea ko e ‘atimosifiá he‘ikai ‘aupito ke fonu ‘i he kasa kāponi tai‘okisaití. He ko e hā? Koe‘uhi na‘e toe fakatupu ‘e Sihova mo e ngaahi me‘amo‘ui kehe—mei he ‘ulu‘akau lalahí ki he fanga ki‘i ‘akau valevale—‘a ia ‘oku nau mānava‘aki ‘a e kāponi tai‘okisaití pea tuku ange atu ‘a e ‘osikena. Ko hono mo‘oní, ko e vilo ‘a e ‘osikená ‘okú ne fakamo‘oni‘i ‘a e lea ‘i he Ngāue 17:24, 25: “Ko e ‘Otua . . . ‘okú ne ‘oange ki he kakai kotoa pē ‘a e mo‘ui mo e mānava.”

6. ‘Oku anga-fēfē vilo ‘a e vaí, pea ko e hā ‘okú ne fakamo‘oni‘í? (Sio foki ki he puha “ Vilo ‘a e Vaí ko e Me‘a‘ofa meia Sihova.”)

6 Ko e vaí ‘oku ‘i he māmaní koe‘uhí ko hotau palanité ‘oku tu‘u ‘i ha mama‘o fe‘unga mei he la‘aá. Kapau na‘a tau ki‘i ofi ange ki ai, he‘ikai ke toe ‘i ai ha vai, pea vela ‘o ‘ikai toe lava ha mo‘ui. Kapau na‘e toe ki‘i mama‘o ange ‘a e māmaní mei he la‘aá, ‘e poloka kotoa e vaí, pea ‘e fonu ‘a e māmaní ‘i he sinou mo e ‘aisi. Koe‘uhi na‘e fokotu‘u ‘e Sihova ‘a e māmaní ‘i he feitu‘u tonu mātē ko ení, ko e vilo ‘a e vaí ‘i he māmaní ‘okú ne fakatolonga ‘a e mo‘uí. ‘Oku tutu ‘e he la‘aá ‘a e ‘ōsení mo e funga ‘o e māmaní pea ‘alu hake ‘a e mao ko iá ‘o fa‘u‘aki ‘a e ‘aó. ‘I he ta‘u taki taha, ‘oku mimisi ‘e he la‘aá ‘a e vai ‘oku ofi ‘i he kiupiki maile ‘e 120,000 (kiupiki kilomita ‘e 500,000). ‘Oku nofo ‘a e vai ko ení ‘i he ‘atimosifiá ‘i ha ‘aho ‘e hongofulu nai ki mu‘a ke tō ko ha ‘uha pe sinou. ‘Oku toe foki ai ‘a e vaí ki he tahí pe ngaahi feitu‘u kehe ‘oku ‘i ai ‘a e vaí pea toe hoko atu ‘ene viló. ‘Oku fakamo‘oni‘i ‘i he vilo fe‘ungamālie ko ení ko Sihova ‘oku poto mo mālohi.—Siope 36:27, 28; Tml. 1:7.

7. Ko e hā ‘a e ngaahi founga ‘e lava ke tau fakahaa‘i ai ‘etau hounga‘ia ‘i he me‘a‘ofa ‘oku fakamatala‘i ‘i he Saame 115:16?

7 ‘E lava fēfē ke tau fakatupulekina ‘a e hounga‘ia ‘i hotau palanite fakaofó mo e ngaahi tokonaki kotoa ‘i aí? (Lau ‘a e Saame 115:16.) Ko e founga ‘e taha ko ‘etau fakalaulauloto ki he ngaahi me‘a na‘e fakatupu ‘e Sihová. ‘E ue‘i ai kitautolu ke fakamālō kia Sihova ‘i he ‘aho taki taha ki he ngaahi me‘a lelei ‘okú ne ‘omaí. Pea ‘oku tau fakahaa‘i ‘etau hounga‘ia ‘i he māmaní ‘aki hono tauhi ‘a e feitu‘u ‘oku tau nofo aí ke ma‘a.

KO HOTAU ‘UTO LAULŌTAHÁ

8. Ko e hā ‘oku lava ai ke tau pehē ko hotau ‘utó ‘oku fa‘u ‘i ha founga fakaofo?

8 Ko e ‘uto ‘o e tangatá ‘oku fa‘u ‘i ha founga fakaofo. ‘I ho‘o ‘i he manava ho‘o fa‘eé, ko ho ‘utó na‘e fa‘u ia ‘o fakatatau ki hono palaní, pea ko e sela ‘uto fo‘ou ‘e laui afe na‘e fa‘u ‘i he miniti taki taha! ‘Oku fakafuofua ‘a e kau fakatotoló ko e ‘uto ‘o ha tokotaha lahi ‘oku ‘i ai ‘a e sela makehe ‘oku ofi ‘i he 100 pilioná ‘oku ui ko e niuloni. Ko e fanga ki‘i sela ko eni ‘oku fa‘u‘aki hotau ‘utó ko hono mamafá ko e pāuni nai ‘e 3.3 (kilokalami ‘e 1.5). Fakakaukau angé ki he ni‘ihi ‘o e ngaahi malava fakaofo ‘a e ‘utó.

9. Ko e hā ‘okú ne fakamo‘oni‘i kiate koe ko ‘etau malava ke leá ko ha me‘a‘ofa mei he ‘Otuá?

9 Ko ‘etau malava ke leá ko ha mana. Fakakaukau atu ki he me‘a ‘oku hoko ‘i he taimi ‘oku tau lea aí. Ko e fo‘i lea taki taha ‘okú ke lea‘akí, ko ho ‘utó ‘oku fiema‘u ke fengāue‘aki mo e uoua ‘e 100 nai ‘i ho ‘eleló, mongá, loungutú, kaungaó mo e fatafatá. Ko e ngaahi uoua kotoa ko ení kuo pau ke nau nga‘unu tonu mātē kae malava ke mahino ‘a e leá. Fakatatau ki he malava ke lea ‘i he ngaahi leá, na‘e fakahaa‘i ‘i ha ako na‘e pulusi ‘i he 2019 ko e fanga ki‘i pēpē toki fā‘ele‘í ‘oku lava ke nau mahino‘i ‘a e fanga fo‘i leá. ‘Oku poupou‘i ‘i he me‘á ni ‘a e me‘a ‘oku tui ki ai ‘a e kau fakatotolo tokolahi—‘oku fanau‘i kitautolu mo e malava ke ‘ilo mo ako ‘a e ngaahi leá. Ko hono mo‘oní, ko ‘etau malava ke leá ko ha me‘a‘ofa ia mei he ‘Otuá.—‘Eki. 4:11.

10. ‘E lava fēfē ke tau fakahaa‘i ‘etau hounga‘ia ‘i he me‘a‘ofa mei he ‘Otuá ko e leá?

10 Ko e founga ‘e taha ‘e lava ke tau fakahaa‘i ai ‘etau hounga‘ia ‘i he me‘a‘ofa ‘o e leá ko hono fakamatala‘i ‘etau tui ki he ‘Otuá ki he fa‘ahinga ‘oku nau fifili pe ko e hā ‘oku ‘ikai ke tau tali ai ‘a e akonaki ‘o e ‘evalūsiō. (Saame 9:1; 1 Pita 3:15) Ko e fa‘ahinga ‘oku nau pouaki ‘a e tokāteline ko iá ‘oku nau sai‘ia ke tau tui ko e māmaní mo e me‘amo‘ui kotoa ‘i aí na‘e hokonoa mai pē. ‘I hono ngāue‘aki ‘a e Tohi Tapú mo e ngaahi poini ‘e ni‘ihi na‘a tau lāulea ki ai ‘i he kupu ko ení, ‘oku lava ai ke tau taukapo‘i ‘etau Tamai fakahēvaní pea fakamatala‘i ki he fa‘ahinga ‘oku nau loto-lelei ke fanongó ‘a e ‘uhinga ‘oku tau tuipau ai ko Sihova ‘a e Tokotaha-Fakatupu ‘o e langí mo e māmaní.—Saame 102:25; ‘Ai. 40:25, 26.

11. Ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘e taha ‘oku fakaofo ai hotau ‘utó?

11 Ko ‘etau malava ke manatu‘i ha me‘á ‘oku fakaofo. ‘I he kuohilí, na‘e fakafuofua ‘e ha fa‘utohi ‘e taha ko e ‘uto ‘o e tangatá ‘okú ne ma‘u ‘a e malava ke manatu‘i ‘a e fakamatala ‘i ha ‘ū tohi ‘e 20 miliona. Kae kehe, ‘i he taimi ní, ‘oku pehē ko ‘etau manatú ‘oku toe lahi ange ia ai. Ko e hā ‘a e malava makehe ‘oku ma‘u ‘e he tangatá?

12. ‘Oku anga-fēfē ‘etau kehe mei he fanga manú ‘i he‘etau ma‘u ‘a e malava ke ako ‘a e ngaahi tu‘unga fakae‘ulungāngá?

12 ‘I he kotoa ‘o e ngaahi me‘amo‘ui ‘i he māmaní, ko e fa‘ahinga pē ‘o e tangatá ‘oku nau ma‘u ‘a e malava ke ako ‘a e ngaahi tu‘unga fakae‘ulungāngá ‘aki hono manatu‘i mo sivisivi‘i ‘a e ngaahi me‘a na‘e hoko ‘i he kuohilí. ‘E lava ke fakalakalaka ange ai ‘etau mo‘uí pea liliu ‘a e anga ‘etau fakakaukaú mo e tō‘onga mo‘uí. (1 Kol. 6:9-11; Kol. 3:9, 10) Ko hono mo‘oní, ‘oku lava ke tau ako‘i hotau konisēnisí ke tau fakafaikehekehe‘i ‘a e tonú mo e halá. (Hep. 5:14) ‘Oku lava ke tau ako ke fakahāhā ‘a e ‘ofa, manava‘ofa mo e meesi. Pea ‘oku lava ke tau fa‘ifa‘itaki ki he fakamaau totonu ‘a Sihová.

13. Fakatatau ki he Saame 77:11, 12, ‘oku totonu ke fēfē ‘etau ngāue‘aki ‘a e me‘a‘ofa ‘o e manatú?

13 Ko e founga ‘e taha ke tau fakamo‘oni‘i ai ‘etau hounga‘ia ‘i he me‘a‘ofa ‘o e manatú ko ‘etau fili ke manatu‘i ‘a e taimi kotoa na‘e tokoni‘i mo fakafiemālie‘i ai kitautolu ‘e Sihova ‘i he kuohilí. ‘E langa hake heni ‘etau tuipau te ne toe tokoni‘i kitautolu ‘i he kaha‘ú. (Lau ‘a e Saame 77:11, 12; 78:4, 7) Ko ha toe founga ‘e taha ko hono manatu‘i ‘a e me‘a lelei ‘oku fai ‘e he ni‘ihi kehé ma‘atautolu pea hounga‘ia ‘i he me‘a ‘oku nau faí. Kuo ‘ilo ‘e he kau fakatotoló ko e kakai ‘oku hounga‘iá ‘oku ngalingali te nau fiefia. ‘Oku lelei ke tau toe fa‘ifa‘itaki kia Sihova ‘i he fili ke fakangalo‘i ‘a e ngaahi me‘a ‘e ni‘ihi. Ko e fakatātaá, ko Sihova ‘oku haohaoa ‘ene manatú, ka ‘o kapau ‘oku tau fakatomala, ‘okú ne fili ke fakamolemole‘i pea fakangalo‘i ‘etau ngaahi fehālaakí. (Saame 25:7; 130:3, 4) Pea ‘okú ne loto ke tau fai ‘a e me‘a tatau ki he ni‘ihi kehé ‘i he taimi ‘oku nau faka‘ise‘isa ai ‘i he ngaahi fehālaaki na‘e fakalotomamahi kiate kitautolú.—Māt. 6:14; Luke 17:3, 4.

‘Oku tau fakahaa‘i ‘etau hounga‘ia ‘i he me‘a‘ofa ko hotau ‘utó ‘aki hono ngāue‘aki ia ke fakalāngilangi‘i ‘a Sihova (Sio ki he palakalafi 14) *

14. ‘E lava fēfē ke tau fakahaa‘i ‘etau hounga‘ia ‘i he me‘a‘ofa fakaofo ko hotau ‘utó?

14 ‘E lava ke tau fakahaa‘i ‘etau hounga‘ia ‘i he me‘a‘ofa fakaofo ko hotau ‘utó ‘i hono ngāue‘aki ia ke fakalāngilangi‘i ‘a e Tokotaha na‘á ne ‘omai iá. ‘Oku fili ‘a e ni‘ihi ke ngāue‘aki honau ‘utó ki ha ngaahi ‘uhinga siokita—ke fokotu‘u ‘a e ngaahi tu‘unga pē ‘anautolu ki he tonú mo e halá. Ka koe‘uhi na‘e fakatupu kitautolu ‘e Sihova, ‘oku ‘uhinga lelei ai ke tau ‘amanekina ko ‘ene ngaahi tu‘ungá ‘oku lelei ange ia ‘i ha tu‘unga pē ‘oku tau fokotu‘u ma‘a kitautolu. (Loma 12:1, 2) ‘I he‘etau mo‘ui ‘o fakatatau ki he‘ene ngaahi tu‘ungá, ‘e nonga ‘etau mo‘uí. (‘Ai. 48:17, 18) Pea ‘oku tau ma‘u ai ha taumu‘a mohu ‘uhinga ki he mo‘uí—ke ‘oatu ‘a e lāngilangí ki hotau Tokotaha-Fakatupú mo ‘etau Tamaí pea ‘ai ke ne laukau‘aki kitautolu.—Pal. 27:11.

TOHI TAPÚ—KO HA ME‘A‘OFA LAULŌTAHA

15. ‘Oku anga-fēfē hono tapua mai ‘e he me‘a‘ofa ‘o e Tohi Tapú ‘a e ‘ofa ‘a Sihova ki he fa‘ahinga ‘o e tangatá?

15 Ko e Tohi Tapú ko ha me‘a‘ofa anga-‘ofa mei he ‘Otuá. Na‘e fakamānava‘i ‘e he‘etau Tamai fakahēvaní ‘a e kau tangata ke nau hiki ia koe‘uhi ‘okú ne tokanga lahi mai ki he‘ene fānaú. Fakafou ‘i he Tohi Tapú, ‘oku tali ai ‘e Sihova ‘a e ngaahi fehu‘i mahu‘inga taha ‘oku lava ke tau ‘eké, hangē ko e: Ko ‘etau ha‘ú mei fē? Ko e hā ‘a e taumu‘a ‘o e mo‘uí? Ko e hā ‘oku tuku tauhi mai ‘i he kaha‘ú? ‘Oku loto ‘a Sihova ke ‘ilo‘i ‘e he‘ene fānaú kotoa ‘a e tali ki he ngaahi fehu‘i ko iá, ko ia ‘i he faai mai ‘a e ngaahi senitulí kuó ne ue‘i ‘a e kau tangata ke nau liliu ‘a e Tohi Tapú ki he ngaahi lea lahi. ‘I he ‘ahó ni, ‘oku ala ma‘u ‘a e Tohi Tapú kakato pe ‘i hano konga ‘i he lea ‘e 3,000 tupu! Ko e Tohi Tapú ‘a e tohi kuo liliu mo tufaki lahi taha ‘i he hisitōliá. Tatau ai pē pe ko fē feitu‘u ‘oku nofo ai ‘a e kakaí pe ko ‘enau leá, kuo ma‘u ‘e he tokolahi tahá ‘a e faingamālie ke nau ako ‘a e pōpoaki ‘o e Tohi Tapú ‘i he‘enau leá.—Sio ki he puha “ Tohi Tapú ‘i he Ngaahi Lea Faka-‘Afiliká.”

16. Fakatatau ki he Mātiu 28:19, 20, ‘e lava fēfē ke tau fakamo‘oni‘i ‘etau hounga‘ia ‘i he Tohi Tapú?

16 ‘E lava ke tau fakamo‘oni‘i ‘etau hounga‘ia ‘i he Tohi Tapú ‘aki hono lau ia ‘i he ‘aho taki taha, fakalaulauloto ki he me‘a ‘okú ne ako‘i maí, pea fai hotau lelei tahá ke ngāue‘aki ‘a e me‘a ‘oku tau akó. ‘Ikai ko ia pē, ‘oku tau fakahaa‘i ‘etau hounga‘ia ki he ‘Otuá ‘aki hono fai ‘a e kotoa te tau malavá ke vahevahe atu ‘a e pōpoaki ko iá ki he kakai tokolahi taha ‘e ala lavá.—Saame 1:1-3; Māt. 24:14; lau ‘a e Mātiu 28:19, 20.

17. Ko e hā ‘a e ngaahi me‘a‘ofa kuo tau lāulea ki ai ‘i he kupu ko ení, pea ko e hā te tau lāulea ki ai ‘i he kupu hokó?

17 Kuo tau lāulea mai eni ki he ngaahi me‘a‘ofa mei he ‘Otuá ko hotau ‘apí, ‘a e māmaní; ko hotau ‘utó ‘a ia ‘oku fakaofo hono fa‘ú; mo e Folofola fakamānava‘i ‘a e ‘Otuá, ‘a e Tohi Tapú. Ka ‘oku ‘i ai mo e ngaahi me‘a‘ofa kehe kuo ‘omai ‘e Sihova ‘a ia ‘oku ‘ikai lava ke tau sio ki ai. Ko e ngaahi koloa ta‘ehāmai ko ení te tau lāulea ki ai ‘i he kupu hokó.

HIVA 2 ‘Oku Mau Fakamālō Kiate Koe, Sihova

^ pal. 5 Ko e kupu ko ení te ne langa hake ‘etau hounga‘ia kia Sihova mo e me‘a‘ofa ‘e tolu kuó ne ‘omaí. ‘E toe tokoni‘i foki ai kitautolu ke faka‘uhinga mo e fa‘ahinga ‘oku nau veiveiua ki he ‘i ai ‘a e ‘Otuá.

^ pal. 64 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: Ko ha tuofefine ‘okú ne ako ha lea muli ke lava ‘o ne ako‘i ‘a e mo‘oni mei he Folofola ‘a e ‘Otuá ki he kau hiki atu ki honau feitu‘ú.