Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 21

‘E Foaki Atu ‘e Sihova ‘a e Mālohi

‘E Foaki Atu ‘e Sihova ‘a e Mālohi

“‘I he‘eku vaivaí, ‘oku ou toki mālohi leva.”​—2 KOL. 12:10.

HIVA 137 ‘Omai Mau Loto-To‘a

‘I HE KUPÚ NI *

1-2. Ko e hā ‘a e ngaahi pole ‘oku fehangahangai mo e Kau Fakamo‘oni tokolahi?

NA‘E fakalototo‘a‘i ‘e he ‘apositolo ko Paulá ‘a Tīmote pea pehē ki he kotoa ‘o e kau Kalisitiané ke fakahoko kakato ‘enau ngāue fakafaifekaú. (2 Tīm. 4:5) ‘Oku mātu‘aki mahu‘inga kiate kitautolu ‘a e fale‘i ‘a Paulá. Neongo ia, ‘oku ‘i ai ‘a e ngaahi pole. ‘Oku tokolahi hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine, ‘oku fiema‘u kiate kinautolu ‘a e loto-to‘a mo‘oni ke kau ‘i he ngāue fakamalangá. (2 Tīm. 4:2) Ko e fakatātaá, fakakaukau ki hotau fanga tokoua ‘oku nau nofo ‘i he ngaahi fonua ‘oku fakangatangata pe a‘u ‘o tapui ai ‘etau ngāué. ‘Oku nau kau ki he ngāue fakafaifekaú ‘o tuku ai ‘enau tau‘atāiná ke ‘i ha tu‘unga fakatu‘utāmaki!

2 Kuo pau ke fekuki ‘a e kakai ‘a Sihová mo e ngaahi palopalema kehekehe ‘e lava ke fakalotosi‘i‘i ai kinautolu. Ko e fakatātaá, ko e tokolahi kuo pau ke nau ngāue ‘i he ngaahi houa lahi ke tokonaki ‘a e ngaahi fiema‘u tefito ma‘a honau fāmilí. ‘Oku nau sai‘ia ke fai ‘a e me‘a lahi ange ‘i he ngāue fakafaifekaú, ka ‘i he faka‘osinga uiké kuo mei ‘osi honau iví. Ko e ni‘ihi ‘oku fu‘u fakangatangata ‘a e me‘a ‘oku lava ke nau faí koe‘uhi ko ha mahaki tauhi pe hoholo ke motu‘á; ‘o a‘u nai ‘o nau nofo fale pē. Ko e ni‘ihi ia ‘oku nau faitau hokohoko mo e ongo‘i ‘ikai hanau ‘aongá. Ko Mary, * ko ha tuofefine ‘oku nofo ‘i he Hahake Lotolotó, ‘okú ne pehē: “‘Oku fiema‘u ha feinga lahi ke faitau mo ‘eku ngaahi ongo‘i ‘ikai leleí ‘o ‘ai ai ke u hela‘ia fakaeongo. Pea ‘oku ou ongo‘i halaia koe‘uhi ‘oku to‘o atu ai ‘a e taimi mo e ivi na‘e mei fakahoko ‘aki ‘eku ngāue fakafaifekaú.”

3. Ko e hā te tau lāulea ki ai ‘i he kupu ko ení?

3 Tatau ai pē pe ko e hā hotau tu‘ungá, ‘e lava ke fakaivia kitautolu ‘e Sihova ke fekuki mo e ngaahi pole fakafo‘ituituí pea kei tauhi kiate ia ki he ngata‘anga ‘oku faka‘atā ‘e hotau tu‘ungá. Ki mu‘a ke tau lāulea ki he founga ‘e lava ke tokoni‘i ai kitautolu ‘e Sihová, tau sivisivi‘i angé ‘a e founga na‘á ne fakaivimālohi‘i ai ‘a Paula mo Tīmote ke fakahoko ‘ena ngāue fakafaifekaú neongo ‘a e ngaahi polé.

MĀLOHI KE FAKAHOKO ‘AKI ‘A E NGĀUE FAKAMALANGÁ

4. Ko e hā ‘a e ngaahi pole na‘e fehangahangai mo Paulá?

4 Na‘e fehangahangai ‘a Paula mo e ngaahi pole lahi. Na‘e tautefito ‘ene fiema‘u ‘a e mālohí ‘i he taimi na‘e haha ai, tolomaka‘i pea tuku pōpulá. (2 Kol. 11:23-25) Na‘e fakahaa‘i tau‘atāina ‘e Paula na‘á ne faitau ‘i he taimi ‘e ni‘ihi mo e ngaahi ongo‘i ‘ikai lelei. (Loma 7:18, 19, 24) Na‘á ne kātekina foki “ha tolounua ‘i he kakanó,” ‘a ia na‘á ne fiema‘u lahi ke to‘o atu ‘e he ‘Otuá.​—2 Kol. 12:7, 8.

Ko e hā na‘á ne ‘ai ke malava ‘a Paula ‘o fakahoko ‘ene ngāue fakafaifekaú? (Sio ki he palakalafi 5-6) *

5. Ko e hā na‘e fakahoko ‘e Paula neongo ‘a e ngaahi pole na‘á ne fehangahangai mo iá?

5 Na‘e fakaivia ‘e Sihova ‘a Paula ke fakahoko ‘ene ngāue fakafaifekaú neongo ‘a e kotoa ‘o e ngaahi pole na‘á ne fehangahangai mo iá. Fakakaukau ki he me‘a na‘e fakahoko ‘e Paulá. Ko e fakatātaá, lolotonga hono tuku pōpula ia ‘i ha fale ‘i Loma, na‘á ne taukapo‘i faivelenga ‘a e ongoongo leleí ‘i he ‘ao ‘o e kau taki Siú pea mahalo mo e kau ‘ōfisa fakapule‘angá. (Ngā. 28:17; Fil. 4:21,22) Na‘á ne toe malanga ki he tokolahi ‘i he Kau Ka‘ate ‘a e ‘Emipolá, peá ne faifakamo‘oni ki he fa‘ahinga kotoa na‘e ‘a‘ahi kiate iá. (Ngā. 28:30, 31; Fil. 1:13) Lolotonga ‘a e taimi ko iá, na‘e hiki ‘e Paula ‘a e ngaahi tohi fakamānava‘i ‘a ia na‘e ‘aonga ki he kau Kalisitiane mo‘oní pea a‘u mai ki he ‘ahó ni. Ko e fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Paulá na‘á ne fakaivimālohi‘i ‘a e fakataha‘anga ‘i Lomá ‘o nau ma‘u ai “‘o toe lahi ange ‘a e loto-to‘a ke lea ta‘emanavahē ‘aki ‘a e folofola ‘a e ‘Otuá.” (Fil. 1:14) Neongo na‘e fakangatangata he taimi ‘e ni‘ihi ‘a e me‘a na‘e lava ke fai ‘e Paulá, na‘á ne ngāue lelei taha ‘aki hono tu‘ungá, pea na‘e “laka ki mu‘a ai ‘a e ongoongo leleí.”​—Fil. 1:12.

6. Fakatatau ki he 2 Kolinitō 12:9, 10, ko e hā na‘á ne ‘ai ke malava ‘e Paula ‘o fakahoko ‘ene ngāue fakafaifekaú?

6 Na‘e ‘ilo‘i ‘e Paula ko e me‘a kotoa na‘á ne fai ‘i he ngāue ‘a Sihová ko e malava ia ‘i he mālohi ‘o e ‘Otuá, ‘o ‘ikai ko hano mālohi. Na‘á ne pehē ko e mālohi ‘o e ‘Otuá na‘e “fakahaohaoa‘i ia [‘i he] hoko ‘o vaivaí.” (Lau ‘a e 2 Kolinitō 12:9, 10.) Fakafou ‘i he laumālie mā‘oni‘oni ‘o Sihová, na‘á ne foaki kia Paula ‘a e mālohi ke fakahoko kakato ‘aki ‘ene ngāue fakafaifekaú​—neongo ‘a e fakatanga, tuku pōpula mo e ngaahi pole kehe.

Ko e hā na‘á ne ‘ai ke malava ‘a Tīmote ‘o fakahoko ‘ene ngāue fakafaifekaú? (Sio ki he palakalafi 7) *

7. Ko e hā ‘a e ngaahi pole na‘e pau ke iku‘i ‘e Tīmote koe‘uhi ke fakahoko ai ‘ene ngāue fakafaifekaú?

7 Ko Tīmote, ko ha kaungāngāue kei si‘i ange ‘o Paula, na‘e pau foki ke ne falala ki he mālohi ‘o e ‘Otuá ke fakahoko ‘aki ‘ene ngāue fakafaifekaú. Na‘e kau fakataha ‘a Tīmote mo Paula ‘i ha ngaahi fononga fakamisinale lōloa. Pehē foki, na‘e fekau atu ia ‘e Paula ‘i ha ngaahi fononga kehe ke ‘a‘ahi mo fakalototo‘a‘i ‘a e ngaahi fakataha‘angá. (1 Kol. 4:17) Kuo pau pē na‘e ongo‘i ta‘efe‘unga ‘a Tīmote. Mahalo ko e ‘uhinga ia na‘e tala ange ai ‘e Paula: “‘Oua ‘aupito na‘a tuku ke siolalo atu ha taha ki ho‘o kei si‘í.” (1 Tīm. 4:12) ‘Ikai ko ia pē, lolotonga ‘a e taimi ko ení, na‘e ‘i ai ha tolounua ‘i he kakano ‘o Tīmoté​—ko ‘ene “fa‘a puké.” (1 Tīm. 5:23) Ka na‘e ‘ilo‘i ‘e Tīmote ko e laumālie mā‘oni‘oni mālohi ‘o Sihová te ne foaki kiate ia ‘a e mālohi ‘oku fiema‘u ke ne malanga‘i ‘aki ‘a e ongoongo leleí pea ngāue ma‘a hono fanga tokouá.​—2 Tīm. 1:7.

MĀLOHI KE NOFO‘AKI FAITŌNUNGA NEONGO ‘A E NGAAHI POLÉ

8. ‘Oku anga-fēfē hono fakaivimālohi‘i ‘e Sihova ‘ene kakaí he ‘ahó ni?

8 ‘I he ‘ahó ni, ‘oku foaki ‘e Sihova ki he‘ene kakaí “‘a e mālohi ‘oku mahulu atu ia ‘i he tu‘unga anga-mahení” ke lava ‘o hokohoko atu ai ‘enau tauhi faitōnunga kiate iá. (2 Kol. 4:7) Tau lāulea angé ki ha me‘a ‘e fā kuo tokonaki mai ‘e Sihova ke fakaivimālohi‘i mo tokoni‘i ‘aki kitautolu ke nofo‘aki faitōnunga kiate ia: Ko e lotu, Tohi Tapu, feohi faka-Kalisitiane mo ‘etau ngāue fakafaifekaú.

‘Oku fakaivimālohi‘i kitautolu ‘e Sihova fakafou he lotú (Sio ki he palakalafi 9)

9. ‘E lava fēfē ke tokoni‘i kitautolu ‘e he lotú?

9 Fakaivimālohi‘i fakafou ‘i he lotu. Hangē ko ia ‘oku hiki ‘i he ‘Efesō 6:18, ‘oku fakalototo‘a‘i ai kitautolu ‘e Paula ke lotu ki he ‘Otuá “‘i he taimi kotoa pē.” ‘E tali ‘e he ‘Otuá ‘etau lotú ‘aki hono fakaivimālohi‘i kitautolu. Ko Jonnie, ‘oku nofo ‘i Polivia, na‘á ne hokosia ‘a e poupou ko iá ‘i he‘ene foua ha ngaahi ‘ahi‘ahi hokohoko. Na‘e puke lahi ‘ene ongo mātu‘á mo hono uaifí ‘i he taimi tatau. Na‘e fāinga ‘a Jonnie ke tokanga‘i ‘enau ngaahi fiema‘ú. Na‘e mate ‘ene fa‘eé, pea na‘e fuoloa ‘a e taimi ke fakaakeake ai hono uaifí mo ‘ene tamaí. ‘I he manatu ki aí, ‘oku pehē ‘e Jonnie, “‘I he‘eku ‘i he malumalu ‘o e faingata‘a lahí, na‘e tokoni ma‘u pē kiate au ‘a e lotu ki he ngaahi me‘a pau.” Na‘e foaki ‘e Sihova kia Jonnie ‘a e mālohi ke ne kātekina ai. Ko Ronald, ko ha mātu‘a ‘i Polivia, na‘á ne ‘ilo‘i na‘e ma‘u ‘e he kanisā ‘ene fa‘eé. Na‘á ne mate ‘i ha māhina ‘e taha mei ai. Ko e hā na‘á ne tokoni‘i ia ke fekuki mo e me‘á ni? ‘Okú ne pehē: “Ko e lotú ‘okú ne faka‘atā ke u hua‘i atu hoku lotó pea tuku ange atu ‘eku ngaahi ongo‘í kia Sihova. ‘Oku ou ‘ilo‘i ‘okú ne mahino‘i lelei ange au ‘i ha toe taha, na‘a mo ‘eku mahino‘i aú.” ‘I he taimi ‘e ni‘ihi, ‘oku tau ongo‘i lōmekina pe veiveiua fekau‘aki mo e me‘a ‘oku totonu ke tau lotu fekau‘aki mo iá. Ka ‘oku fakaafe‘i kitautolu ‘e Sihova ke lotu kiate ia neongo kapau ‘oku faingata‘a ke tau lea‘aki ‘a e me‘a ‘i he‘etau fakakaukaú mo ‘etau ongo‘í.​—Loma 8:26, 27.

‘Oku fakaivimālohi‘i kitautolu ‘e Sihova fakafou he Tohi Tapú (Sio ki he palakalafi 10)

10. Hangē ko ia ‘i he Hepelū 4:12, ko e hā ‘oku mātu‘aki mahu‘inga ai hono lau ‘a e Tohi Tapú pea fakalaulauloto ki he me‘a ‘oku tau laú?

10 Fakaivimālohi‘i fakafou ‘i he Tohi Tapú. Hangē pē ko e falala ‘a Paula ki he Folofolá ki ha mālohi mo ha fakafiemālie, ko kitautolu foki ‘oku lava ke tau falala ki ai. (Loma 15:4) ‘I he‘etau lau ‘a e Folofola ‘a e ‘Otuá pea fakalaulauloto ki aí, ‘oku lava ke ngāue‘aki ‘e Sihova hono laumālié ke tokoni‘i kitautolu ke mahino‘i lelei ange ‘a e founga ke ngāue‘aki ai ‘a e Folofolá ‘i hotau tu‘ungá. (Lau ‘a e Hepelū 4:12.) Ko Ronald, na‘e lave ki ai ki mu‘á, ‘okú ne pehē: “‘Oku ou hounga‘ia ‘i he‘eku tō‘onga‘aki hono lau ha konga ‘o e Tohi Tapú ‘i he pō kotoa. ‘Oku ou fakalaulauloto lahi ki he ngaahi ‘ulungaanga ‘o Sihová mo ‘ene ngaahi fakafeangai ‘ofa ki he‘ene kau sevānití. ‘Oku tokoni eni ke u toe ma‘u hoku mālohí.”

11. Na‘e anga-fēfē hono fakaivimālohi‘i ‘e he Tohi Tapú ha tuofefine na‘e mamahi?

11 ‘E lava ke tau fakatupulekina ha vakai totonu ki hotau tu‘ungá ‘aki ‘a e fakalaulauloto ki he Folofola ‘a e ‘Otuá. Fakakaukau ki he ma‘u ‘aonga mei he Tohi Tapú ‘a ha uitou na‘e mamahi. Na‘e fokotu‘u ange ‘e ha mātu‘a ‘e lava ke ne ako ‘a e ngaahi lēsoni ‘aonga mei hono lau ‘a e tohi ‘a Siopé. ‘I he‘ene fai iá, na‘á ne ‘uluaki fakaanga‘i ‘a Siope ki he‘ene fakakaukau halá. Na‘á ne sioloto atu ‘okú ne fakatokanga kiate ia: “Siope! ‘Oua te ke fu‘u fakakaukau ta‘epau!” Ka na‘á ne toki fakatokanga‘i ko ‘ene fakakaukaú na‘e meimei tatau pē mo Siope. Na‘e tokoni eni ke ne fakatonutonu ‘ene vakaí pea fakaivimālohi‘i ia ke fekuki mo e mamahi ‘i he mole hono husepānití.

‘Oku fakaivimālohi‘i kitautolu ‘e Sihova fakafou he feohi faka-Kalisitiané (Sio ki he palakalafi 12)

12. ‘Oku anga-fēfē hono fakaivimālohi‘i kitautolu ‘e Sihova fakafou ‘i he kaungālotú?

12 Fakaivimālohi‘i fakafou ‘i he feohi faka-Kalisitiané. Ko e founga ‘e taha ‘oku fakaivimālohi‘i ai ‘e Sihova ‘a e kau Kalisitiané ko e feohi mo e kaungālotú. Na‘e tohi ‘e Paula na‘á ne faka‘amu ke “fefakalototo‘a‘aki” mo hono fanga tokoua mo e fanga tuofāfine fakalaumālié. (Loma 1:11, 12) Ko Mary, na‘e lave ki ai ki mu‘á, ‘okú ne koloa‘aki ‘a e feohi ko iá. ‘Okú ne pehē: “Kuo ngāue‘aki ‘e Sihova ‘a e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine na‘e ‘ikai ke nau teitei ‘ilo‘i ‘a e me‘a na‘á ku fāinga mo iá. Na‘a nau lea‘aki ha me‘a fakalototo‘a pe ‘omai ha kaati, pea ko e me‘a tofu pē ia na‘á ku fiema‘ú. ‘Oku toe tokoni ‘a e talanoa ki he fanga tuofāfine kehe na‘a nau fāinga mo e me‘a meimei tatau pea ako mei he‘enau hokosiá. Pea ‘oku ‘ai ma‘u pē ‘e he kau mātu‘á ke u ongo‘i ‘oku ‘i ai hoku mahu‘inga ‘i he fakataha‘angá.”

13. ‘E lava fēfē ke tau fefakaivimālohi‘aki ‘i he ngaahi fakatahá?

13 Ko e taha ‘o e ngaahi feitu‘u lelei taha ke fefakalototo‘a‘aki aí ko e fakataha ‘a e fakataha‘angá. ‘I ho‘o ma‘u ‘a e ngaahi fakatahá, ko e hā ‘oku ‘ikai ke ke tamu‘omu‘a ai ke fakaivimālohi‘i ‘a e ni‘ihi kehé pea fakahaa‘i loto-mo‘oni ‘a e manava‘ofá mo e hounga‘iá? Ko e fakatātaá, ki mu‘a ‘i ha fakataha na‘e tala ange ‘e ha mātu‘a ko Peter ki ha tuofefine ‘oku ta‘etui hono hoá: “‘Oku ‘ikai te ke ‘ilo‘i ‘a e fakalototo‘a mo‘oni ‘a ho‘o ‘i hení. ‘Okú ke ha‘u ma‘u pē mo ho‘o fānau ‘e toko onó ‘oku nau maau mo mateuteu ke fai ha tali.” Na‘e fakatē-lo‘imata ‘a e tuofefiné ‘i he hounga‘ia peá ne pehē ange: “‘Oku ‘ikai te ke ‘ilo‘i ko e lea tofu pē ena na‘á ku fiema‘u ke fanongo ki ai he ‘aho ní.”

‘Oku fakaivimālohi‘i kitautolu ‘e Sihova fakafou he ngāue fakafaifekaú (Sio ki he palakalafi 14)

14. ‘Oku anga-fēfē hono tokoni‘i kitautolu ‘i he kau ki he ngāue fakafaifekaú?

14 Fakaivimālohi‘i fakafou ‘i he ngāue fakafaifekaú. ‘I he‘etau vahevahe atu ‘a e ngaahi mo‘oni Fakatohitapú ki he ni‘ihi kehé, ‘oku tau ongo‘i fakaivifo‘ou mo longomo‘ui, tatau ai pē pe ‘oku nau tali lelei ia pe ‘ikai. (Pal. 11:25) Ko ha tuofefine ko Stacy na‘á ne hokosia ‘a e lava ke fakaivimālohi‘i ia ‘e he ngāue fakafaifekaú. ‘I he taimi na‘e tu‘usi ai ha mēmipa ‘i he fāmilí, na‘á ne puputu‘u, pea toutou ‘eke hifo kiate ia, ‘Na‘e mei lava ke u fai ha me‘a lahi ange ke tokoni?’ Na‘e ‘ikai mei lava ke fakakaukau ‘a Stacy ki ha toe me‘a. Ko e hā na‘e tokoni kiate ia ke fekuki mo e tu‘unga fakamamahi ko ení? Ko e ngāue fakafaifekaú! ‘I he‘ene kau ki he ngāue fakamalangá, na‘e kamata ke ne tokangataha ki he kakai ‘i he feitu‘u ngāué na‘a nau fiema‘u ‘ene tokoní. ‘Okú ne pehē: “Lolotonga ‘a e taimi ko iá, na‘e ‘omai ‘e Sihova ha ako Tohi Tapu na‘e vave ‘ene fakalakalaká. Na‘e fakalototo‘a lahi ia kiate au. Ko e me‘a na‘á ne tokoni‘i lahi taha au ke tu‘u ma‘ú ko e kau ki he ngāue fakafaifekaú.”

15. Ko e hā ‘okú ke ako mei he fakamatala ‘a Mary?

15 ‘Oku ongo‘i nai ‘e he ni‘ihi ‘oku ‘ikai malava ke nau fai ha me‘a lahi ‘i he ngāue fakafaifekaú koe‘uhi ko honau tu‘ungá. Kapau ko e anga ia ho‘o ongo‘í, manatu‘i ‘oku hōifua mai ‘a Sihova kapau ‘okú ke fai ho lelei tahá. Toe fakakaukau angé ki he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Mary. ‘I he taimi na‘á ne hiki ai ki ha mala‘e lea muli, na‘á ne ongo‘i ‘oku fu‘u fakangatangata ‘ene malavá. ‘Okú ne pehē, “‘I ha taimi, ko e me‘a pē na‘e lava ke u faí ko ha ki‘i tali faingofua, lau ha veesi Tohi Tapu pe tu‘uaki ha tuleki ‘i he malangá.” Na‘á ne ongo‘i ta‘efe‘unga ‘i hono fakahoa ia ki he fa‘ahinga ‘oku poto lelei ‘i he leá. Kae kehe, na‘á ne fakatonutonu ‘a e anga ‘ene fakakaukaú. Na‘e kamata ke ne ‘ilo‘i ‘e lava ke ngāue‘aki ia ‘e Sihova neongo ‘a e fakangatangata ‘ene malavá. ‘Okú ne pehē, “Ko e ngaahi mo‘oni fakahaofi mo‘uí ‘oku faingofua ‘aupito, pea ko e ngaahi mo‘oni ko iá ‘okú ne liliu ‘a e mo‘ui ‘a e kakaí.”

16. Ko e hā ‘e lava ke tokoni ki he fa‘ahinga ‘oku toka mohengá ke ma‘u ha mālohi?

16 ‘Oku ‘afio‘i mo fakahounga‘i ‘e Sihova ‘etau holi ke kau ‘i he ngāue fakafaifekaú neongo kapau ‘oku tau toka mohenga. ‘Oku lava ke ne fakaava mai ha faingamālie ke tau faifakamo‘oni ki he kau tauhí pe kau ngāue fakafaito‘ó. Kapau ‘oku tau fakahoa ‘etau ngāue lolotongá ki he me‘a na‘e malava ke tau fai ‘i he kuohilí, te tau hoko nai ai ‘o loto-si‘i. Ka ‘o kapau ‘oku tau ‘ilo‘i ‘a e anga hono tokoni‘i kitautolu ‘e Sihova he taimi ní, te tau ma‘u ai ‘a e mālohi ‘oku fiema‘ú ke tau kātekina ha fa‘ahinga ‘ahi‘ahi fakataha mo e fiefia.

17. Fakatatau ki he Tangata Malanga 11:6, ko e hā ‘oku totonu ai ke hokohoko atu ‘etau ngāue fakafaifekaú neongo kapau ‘oku ‘ikai ke tau sio leva ki ha ola?

17 ‘Oku ‘ikai ke tau ‘ilo‘i pe ko fē ‘a e tenga ‘o e mo‘oní ‘a ia ‘oku tau toó ‘e faiaka pea kamata ke tupú. (Lau ‘a e Tangata Malanga 11:6.) Ko e fakatātaá, ko Barbara, ko ha tuofefine ta‘u 80 tupu, ‘okú ne faifakamo‘oni ma‘u pē ‘i he telefoní mo e faitohí. ‘I he taha ‘o ‘ene ngaahi tohí, na‘á ne fa‘o ai ‘a e Watchtower ‘o Ma‘asi 1, 2014, mo e kupu “Me‘a Kuo Fai ‘e he ‘Otuá Ma‘au.” Na‘e ‘ikai te ne ‘ilo‘i, na‘á ne ‘ave ‘a e tohí ki ha ongo me‘a mali na‘e ‘ikai ke na toe hoko ko ha Fakamo‘oni ‘a Sihova. Na‘á na toutou lau ‘a e makasiní. Na‘e ongo‘i ‘e he husepānití hangē na‘e lea hangatonu mai ‘a Sihova kiate iá. Na‘e kamata ke ma‘u ‘e he ongo me‘á ‘a e ngaahi fakatahá pea faai atu pē ‘o na toe longomo‘ui hili ia ha ta‘u ‘e 27 nai. Sioloto atu ki he fakalototo‘a mo e fakaivimālohi ē kia Barbara ke sio ki he ola lelei ko ia mei he tohi pē ‘e taha!

‘Oku fakaivimālohi‘i kitautolu ‘e Sihova fakafou he (1) lotu, (2) Tohi Tapu, (3) feohi faka-Kalisitiane mo e (4) ngāue fakafaifekau (Sio ki he palakalafi 9-10, 12, 14)

18. Ko e hā ‘e lava ke tau fai ke ma‘u ‘aonga mei he mālohi ‘o e ‘Otuá?

18 ‘Oku tokonaki mai ‘e Sihova ‘a e faingamālie lahi ke tau ma‘u ai hono mālohi hulu faú. ‘I he taimi ‘oku tau ngāue‘aki ai ‘ene ngaahi tokonakí​—hangē ko e lotú, Tohi Tapú, feohi faka-Kalisitiané mo e ngāue fakafaifekaú​—‘oku tau fakahaa‘i ai ‘oku tau falala ki he malava mo e holi ‘a Sihova ke tokoni‘i kitautolú. Fakatauange ke tau falala ma‘u pē ki he‘etau Tamai fakahēvaní, ‘a ia ‘okú ne fiefia “ke fakahāhā hono mālohí koe‘uhi ko e fa‘ahinga ko ia ‘oku kakato honau lotó kiate iá.”​—2 Kal. 16:9.

HIVA 17 Laka ki Mu‘a, Kimoutolu Kau Fakamo‘oní!

^ pal. 5 ‘Oku tau mo‘ui ‘i he ngaahi taimi faingata‘a, ka ‘oku tokonaki mai ‘e Sihova ‘a e tokoni ‘oku tau fiema‘ú ke kātekina ia. ‘I he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he anga hono tokoni‘i ‘e Sihova ‘a e ‘apositolo ko Paulá mo Tīmote ke hokohoko atu ‘ena tauhi kiate iá neongo ‘ena ngaahi palopalemá. Te tau lāulea ki ha tokonaki ‘e fā kuo ‘ai ‘e Sihova ke ala ma‘u ke tokoni‘i kitautolu he ‘ahó ni ke kātaki.

^ pal. 2 Kuo liliu ‘a e hingoá.

^ pal. 53 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: ‘I hono tuku pōpula ‘o Paula ‘i ha fale ‘i Lomá, ‘okú ne hiki ‘a e ngaahi tohi ki he ngaahi fakataha‘anga kehekehe pea malanga‘i ‘a e pōpoaki ‘o e ongoongo leleí ki he‘ene kau ‘a‘ahí.

^ pal. 55 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: ‘Oku fakalototo‘a‘i ‘e Tīmote ‘a e fanga tokouá ‘i he‘ene ‘a‘ahi ki he ngaahi fakataha‘angá.