Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 18

Te Ke Tūkia Koe‘uhi ko Sīsū?

Te Ke Tūkia Koe‘uhi ko Sīsū?

“Fiefia ē ko e tokotaha ‘oku ‘ikai te ne ma‘u ha ‘uhinga ke tūkia ai ‘iate aú.”​—MĀT. 11:6.

HIVA 32 Tu‘u Ma‘u, Ta‘engaue!

‘I HE KUPÚ NI *

1. Ko e hā nai na‘á ne ‘ai koe ke ke ‘ohovale ‘i ho‘o fuofua feinga ke vahevahe ‘a e pōpoaki ‘o e Tohi Tapú ki he ni‘ihi kehé?

‘OKÚ KE manatu‘i ‘a e mōmeniti na‘á ke fuofua ‘ilo‘i ai kuó ke ma‘u ‘a e mo‘oní? Ko e ngaahi akonaki ‘a e Tohi Tapú na‘á ke akó na‘e hā ngali ‘oku mahino mā‘ala‘ala! Na‘á ke ongo‘i ‘e loto ‘a e tokotaha kotoa ke tali ‘a e ngaahi me‘a kuó ke tui ki aí. Na‘á ke tuipau ko e pōpoaki ‘o e Tohi Tapú te ne ‘oange kiate kinautolu ha mo‘ui mohu ‘uhinga ‘i he taimí ni pea mo ha ‘amanaki fakaofo ki he kaha‘ú. (Saame 119:105) Ko ia na‘á ke vahevahe vēkeveke ‘a e mo‘oni kuó ke ma‘ú ki ho ngaahi kaume‘á mo e kāingá kotoa. Ka ko e hā ‘a e me‘a na‘e hokó? Na‘á ke ‘ohovale ‘i hono taliteke‘i ‘e he tokolahi ‘a e me‘a na‘á ke tala angé.

2-3. Na‘e anga-fēfē ‘a e fakafeangai ‘a e tokolahi taha ‘o e kakai ‘i he taimi ‘o Sīsuú kiate iá?

2 ‘Oku ‘ikai ha taha ‘o kitautolu ‘oku totonu ke ‘ohovale ‘i hono taliteke‘i ‘e he ni‘ihi kehé ‘a e pōpoaki ‘oku tau malanga‘í. ‘I he taimi ‘o Sīsuú, ko e tokolahi tahá na‘a nau taliteke‘i ia, neongo na‘á ne fakahoko ‘a e ngaahi mana, ‘o fakamo‘oni‘i ai na‘á ne ma‘u ‘a e poupou ‘a e ‘Otuá. Ko e fakatātaá, na‘e fokotu‘u ‘e Sīsū ‘a Lāsalosi​—ko ha mana na‘e ‘ikai lava ke faka‘ikai‘i ‘e hono kau fakafepakí. Kae kehe, ko e kau taki Siú na‘e ‘ikai ke nau tali ‘a Sīsū ko e Mīsaiá. Na‘e a‘u ‘o nau loto ke tāmate‘i ‘a Sīsū mo Lāsalosi!​—Sione 11:47, 48, 53; 12:9-11.

3 Na‘e ‘ilo‘i ‘e Sīsū ko e tokolahi taha ‘o e kakaí te nau fakafisi ke tali ia ko e Mīsaiá. (Sione 5:39-44) Na‘á ne tala ki ha kulupu ‘o e kau ākonga ‘a Sione Papitaisó: “Fiefia ē ko e tokotaha ‘oku ‘ikai te ne ma‘u ha ‘uhinga ke tūkia ai ‘iate aú.” (Māt. 11:2, 3, 6) Ko e hā na‘e taliteke‘i ai ‘e he tokolahi ‘a Sīsuú?

4. Ko e hā te tau lāulea ki ai ‘i he kupu ko ení?

4 ‘I he kupu ko ení, pehē ki he kupu hokó, te tau sivisivi‘i ai ‘a e ngaahi ‘uhinga na‘e ‘ikai ke tui ai kia Sīsū ‘a e tokolahi ‘i he ‘uluaki senitulí. Te tau toe vakai foki ki he ‘uhinga ‘oku faka‘atā ai ‘e he tokolahi ‘i he ‘ahó ni kinautolu tonu ke nau hoko ‘o tūkia. Ko e mahu‘inga tahá, te tau ako foki ki he ‘uhinga ‘e lava ke tau ma‘u ai ha tui mālohi kia Sīsū koe‘uhi ke ‘oua te tau tūkia.

(1) PUIPUITU‘A ‘O SĪSŪ

Na‘e tūkia ‘a e tokolahi koe‘uhi ko e puipuitu‘a ‘o Sīsuú. ‘E lava fēfē ke hoko ‘a e me‘a tatau ‘o tūkia ai ha ni‘ihi he ‘ahó ni? (Sio ki he palakalafi 5) *

5. Ko e hā nai na‘e fakamulituku ai ‘a e ni‘ihi ko Sīsū na‘e ‘ikai ko e Mīsaia na‘e tomu‘a talá?

5 Na‘e tūkia ‘a e tokolahi koe‘uhi ko e puipuitu‘a ‘o Sīsuú. Na‘a nau ‘ilo‘i ko Sīsū ko ha faiako laulōtaha pea na‘á ne fakahoko ‘a e ngaahi mana. Ka na‘a nau vakai kiate ia ko ha foha pē ‘o ha tufunga masiva. Pea na‘á ne ha‘u mei Nāsaleti, ko ha kolo na‘e vakai nai ki ai na‘e ‘ikai ke fu‘u mahu‘inga. Na‘a mo Nātaniela, ‘a ia na‘á ne hoko ko ha ākonga ‘a Sīsū, ‘i he ‘uluaki taimí na‘á ne pehē: “‘E lava koā ke ha‘u ha me‘a lelei mei Nāsaleti?” (Sione 1:46) Na‘e ‘ikai nai ke sai‘ia ‘a Nātaniela ‘i he kolo na‘e nofo ai ‘a Sīsū ‘i he taimi ko iá. Pe na‘á ne fakakaukau nai ki he kikite ‘i he Maika 5:2, ‘a ia na‘e tomu‘a tala ai ko e Mīsaiá ‘e ‘alo‘i ‘i Pētelihema, ‘o ‘ikai ‘i Nāsaleti.

6. Ko e hā na‘e totonu ke ne tokoni‘i ‘a e kakai ‘i he taimi ‘o Sīsuú ke nau ‘ilo‘i ko Sīsū ‘a e Mīsaiá?

6 Ko e hā ‘oku lea‘aki ‘e he Folofolá? Na‘e tomu‘a tala ‘e he palōfita ko ‘Aiseá ko e ngaahi fili ‘o Sīsuú he‘ikai ke nau tokanga ki he ‘ngaahi fakaikiiki ‘o e tupu‘anga ‘o e Mīsaiá.’ (‘Ai. 53:8) Ko e ngaahi fakaikiiki lahi ko iá na‘e kikite‘i. Kapau na‘e vahe‘i ‘e he kakai ko iá ha taimi ke sivisivi‘i ai ‘a e ngaahi mo‘oni‘i me‘á kotoa, na‘a nau mei ‘ilo‘i ko Sīsū na‘e ‘alo‘i ‘i Pētelihema pea ko e hako ia ‘o Tu‘i Tēvita. (Luke 2:4-7) Ko ia ko e feitu‘u na‘e ‘alo‘i ai ‘a Sīsuú na‘e fehoanaki mo e kikite ‘i he Maika 5:2. Ko e hā leva ‘a e palopalemá? Na‘e mātu‘aki fakavave ‘a e kakaí ke fai ha fakamulituku. Na‘e ‘ikai ke nau ma‘u ‘a e ngaahi mo‘oni‘i me‘á kotoa. Koe‘uhi ko e me‘á ni, na‘a nau tūkia.

7. Ko e hā ‘oku taliteke‘i ai ‘e he tokolahi ‘a e kakai ‘a Sihová ‘i he ‘ahó ni?

7 ‘Oku tau vakai ki he palopalema tatau ‘i he ‘ahó ni? ‘Io. Ko e tokolahi taha ‘o e kakai ‘a Sihová ‘oku nau ha‘u mei ha puipuitu‘a mā‘ulalo; ‘oku vakai ki ai ‘a e tokolahi ko e kau “ta‘eako mo lāuvale.” (Ngā. 4:13) ‘Oku ongo‘i ‘e he ni‘ihi he‘ikai lava ke ako‘i ‘e he kakai ‘a e ‘Otuá ‘a e Tohi Tapú koe‘uhi na‘e ‘ikai ke nau ma‘u tohi fakamo‘oni ako mei ha ‘apiako teolosia ‘iloa. ‘Oku taukave‘i ‘e he ni‘ihi ko e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ko ha “lotu ‘Amelika,” neongo, ko hono mo‘oní, ‘oku fakafuofua ki he Fakamo‘oni ‘a Sihova ‘e toko 1 ‘i he toko 7 ‘oku nofo ‘i ‘Ameliká. Lolotonga ia kuo tala ki he ni‘ihi ko e Kau Fakamo‘oní ‘oku ‘ikai ke nau tui kia Sīsū. ‘I he faai mai ‘a e ngaahi ta‘ú, kuo ui ‘a e kakai ‘a Sihová ko e “kau Kominiusi,” “kau sipai ‘Amelika” mo e “kau fakatupu moveuveu.” Koe‘uhi ko e fa‘ahinga ‘oku tala ki ai ‘a e ngaahi talanoa ko ení ‘oku ‘ikai ke nau ma‘u pe ‘ikai ke nau tali ‘a e ngaahi mo‘oni‘i me‘á, ‘oku nau tūkia.

8. Fakatatau ki he Ngāue 17:11, ko e hā ‘oku totonu ke fai ‘e he kakaí kapau ‘oku nau loto ke nau ‘ilo‘i ‘a e kau sevāniti ‘a e ‘Otuá ‘i he ‘aho ní?

8 ‘E lava fēfē ke faka‘ehi‘ehi ha taha mei he hoko ‘o tūkiá? ‘Oku fiema‘u ke sivisivi‘i ‘e he kakaí ‘a e ngaahi mo‘oni‘i me‘á. Ko e me‘a ia na‘e fakapapau‘i ‘e he tokotaha-tohi Kōsipeli ko Luké ke faí. Na‘á ne ngāue mālohi ke “fakatotolo‘i ‘a e ngaahi me‘a kotoa pē mei he kamata‘angá ‘o tonu.” Na‘á ne loto ke “‘ilo‘i kakato” ‘e he‘ene kau lautohí “‘a e papau ‘o e ngaahi me‘a” na‘a nau fanongo ai fekau‘aki mo Sīsuú. (Luke 1:1-4) Ko e kakai Siu ‘i Pēlea ‘o e kuonga mu‘á na‘a nau hangē ko Luké. ‘I he‘enau fuofua fanongo ‘i he ongoongo lelei fekau‘aki mo Sīsuú, na‘a nau fakahoa ‘a e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú ke fakapapau‘i ‘a e me‘a na‘e tala ange kiate kinautolú. (Lau ‘a e Ngāue 17:11.) ‘I ha founga meimei tatau, ‘oku fiema‘u ke vakai‘i ‘e he kakai ‘i he ‘aho ní ‘a e ngaahi mo‘oni‘i me‘á. Kuo pau ke nau fakahoa ‘a e me‘a kuo ako‘i ange ‘e he kakai ‘a e ‘Otuá mo e me‘a ‘oku lea‘aki ‘e he Folofolá. ‘Oku fiema‘u foki ke nau ako fekau‘aki mo e me‘a kuo fai ‘e he kakai ‘a Sihova ‘i onopōní. Kapau ‘oku nau vakai‘i fakalelei ‘a e puipuitu‘á, he‘ikai ke nau faka‘atā ‘a e tomu‘a fehi‘á pe fanongo talanoá ke ne fakakuihi kinautolu.

(2) FAKAFISI ‘A SĪSŪ KE FAKAHOKO ‘A E MANÁ KO HA FIEHĀ

Na‘e tūkia ‘a e tokolahi koe‘uhi ko e fakafisi ‘a Sīsū ke fakahoko ‘a e maná ko ha fiehā. ‘E lava fēfē ke hoko ‘a e me‘a tatau ‘o tūkia ai ha ni‘ihi he ‘ahó ni? (Sio ki he palakalafi 9-10) *

9. Ko e hā na‘e hoko ‘i he fakafisi ‘a Sīsū ke fakahā ha faka‘ilonga mei hēvaní?

9 Ko e ni‘ihi ‘i he taimi ‘o Sīsuú na‘e ‘ikai ke nau fiemālie ‘i he‘ene ngaahi akonaki fakaofó. Na‘a nau fiema‘u ha me‘a lahi ange. Na‘a nau kouna‘i ia ke ne fakamo‘oni‘i ko ia ‘a e Mīsaiá ‘aki hono fakahoko “ha faka‘ilonga mei hēvani.” (Māt. 16:1) Mahalo na‘e makatu‘unga ‘enau kouna‘i ‘a e me‘á ni ‘i he ‘ikai ke nau mahino‘i ‘a e Taniela 7:13, 14. Kae kehe, na‘e ‘ikai ko e taimi ia ‘a Sihova ke fakahoko ai ‘a e kikite ko iá. Ko e me‘a na‘e ako‘i ‘e Sīsuú na‘e fe‘unga‘ānoa ia ke nau tuipau ai ko ia ‘a e Mīsaiá. Ka ‘i he‘ene fakafisi ke ‘oange kiate kinautolu ‘a e faka‘ilonga na‘a nau kumi ki aí, na‘a nau tūkia.​—Māt. 16:4.

10. Na‘e anga-fēfē hono fakahoko ‘e Sīsū ‘a e me‘a na‘e tohi ‘e ‘Aisea fekau‘aki mo e Mīsaiá?

10 Ko e hā ‘oku lea‘aki ‘e he Folofolá? Na‘e tohi ‘e he palōfita ko ‘Aiseá fekau‘aki mo e Mīsaiá: “He‘ikai te ne kalanga pe hiki hake hono le‘ó, pea he‘ikai te ne ‘ai hono le‘ó ke ongona ‘i he halá.” (‘Ai. 42:1, 2) Na‘e fai ‘e Sīsū ‘ene ngāue fakafaifekaú ‘i ha founga fakanānā pea ‘ikai tohoaki‘i ‘a e tokangá kiate ia. Na‘e ‘ikai ke ne langa ha ngaahi temipale masani, pea na‘e ‘ikai ke ne tui ha ngaahi kofu fakalotu makehe pe loto ke ui‘aki ia ha ngaahi hingoa fakalakanga makehe. ‘I he taimi na‘e hopo‘i ai ‘a Sīsuú, na‘á ne fakafisi ke fakahōhō‘ia‘i ‘a Tu‘i Hēlota ‘aki hono fakahoko ha mana. (Luke 23:8-11) Na‘e fai ‘e Sīsū ha ngaahi mana, ka ko ‘ene taumu‘a tefitó ke malanga‘i ‘a e ongoongo leleí. “Ko e ‘uhinga ‘eni na‘á ku ha‘u aí,” ko e me‘a ia na‘á ne tala ange ki he‘ene kau ākongá.​—Mk. 1:38.

11. Ko e hā ‘a e ngaahi ‘amanekina hala ‘oku ma‘u ‘e he ni‘ihi ‘i he ‘ahó ni?

11 ‘Oku tau vakai ki he palopalema tatau ‘i he ‘ahó ni? ‘Io. ‘I he ‘ahó ni ‘oku sai‘ia ‘a e tokolahi ‘i he ngaahi fale lotu lalahi ‘o ‘i ai ‘a e ngaahi fakatātā mamafá, ko e kau faifekau mo e ngaahi hingoa fakalakanga mā‘olunga, pea mo e ngaahi ouau ko hono tupu‘angá mo hono ‘uhingá kuo ngalo ‘i he tokolahi tahá. Ka ko e hā ‘oku ako ‘e he kakai ‘oku nau ma‘u ‘a e ngaahi houa lotú fekau‘aki mo e ‘Otuá mo ‘ene taumu‘á? Ko e fa‘ahinga ‘oku nau ma‘u ‘etau ngaahi fakataha faka-Kalisitiané ‘oku nau ako ‘a e me‘a ‘oku fiema‘u ‘e Sihova meiate kitautolú mo e founga ke ngāue ai ‘o fehoanaki mo hono finangaló. Ko hotau ngaahi Fale Fakataha‘angá ‘oku ma‘a mo taau, ka ‘oku ‘ikai ke fu‘u tōtu‘a hono teu‘í. Ko e fa‘ahinga ‘oku nau takimu‘á ‘oku ‘ikai ke nau tui ha teunga makehe; pe ko ha ngaahi hingoa fakalakanga makehe. ‘Oku makatu‘unga ‘etau ngaahi akonakí mo e tuí ‘i he Folofola ‘a e ‘Otuá. Neongo ia, ‘oku tūkia ‘a e tokolahi ‘i he ‘ahó ni koe‘uhi ‘oku nau fakakaukau ko ‘etau founga lotú ‘oku fu‘u faingofua pea ko e me‘a ‘oku tau ako‘í ‘oku ‘ikai ke fehoanaki ia mo e me‘a ‘oku nau fie fanongo ki aí.

12. Hangē ko ia ‘oku fakamatala‘i ‘i he Hepelū 11:1, 6, ‘oku totonu ke langa hake ‘etau tuí ‘i he hā?

12 ‘E lava fēfē ke tau faka‘ehi‘ehi mei he hoko ‘o tūkiá? Na‘e tala ‘e he ‘apositolo ko Paulá ki he kau Kalisitiane ‘i Lomá: “‘Oku toki tui pē ha tangata ‘i he hili ‘ene fanongo ki he folofolá. Pea ‘oku fanongoa ‘a e folofolá ‘i he malanga ‘a ha taha fekau‘aki mo Kalaisi.” (Loma 10:17) Ko ia ‘oku tau langa hake ‘etau tuí ‘aki hono ako ‘a e Folofolá, ‘o ‘ikai ko e kau ‘i he ngaahi ouau fakalotu ta‘efakatohitapú, tatau ai pē pe ‘oku hā fakamānako fēfē ‘a e ngaahi ouau ko ení. Kuo pau ke tau langa hake ‘a e tui mālohí ‘o makatu‘unga ‘i he ‘ilo totonu koe‘uhi “‘i he ‘ikai ha tuí ‘oku ‘ikai malava ke fakahōifua‘i ‘a e ‘Otuá.” (Lau ‘a e Hepelū 11:1, 6.) Ko ia ai, ‘oku ‘ikai fiema‘u ke tau vakai ki ha faka‘ilonga makehe mei hēvani ke fakamo‘oni‘i ai kuo tau ma‘u ‘a e mo‘oní. Ko hono vakai‘i fakalelei ‘a e ngaahi akonaki fakatupu tui mālohi ‘i he Tohi Tapú ‘oku fe‘unga‘ānoa ia ke ne fakatuipau‘i kitautolu pea to‘o atu ha fa‘ahinga veiveiua pē.

(3) SI‘AKI ‘E SĪSŪ ‘A E NGAAHI TALATUKUFAKAHOLO FAKA-SIU LAHI

Na‘e tūkia ‘a e tokolahi koe‘uhi ko e si‘aki ‘e Sīsū ‘a e talatukufakaholo ‘e ni‘ihi. ‘E lava fēfē ke hoko ‘a e me‘a tatau ‘o tūkia ai ha ni‘ihi he ‘ahó ni? (Sio ki he palakalafi 13) *

13. Ko e hā na‘á ne fakatupunga ‘a e tokolahi ke fakahalaia‘i ‘a Sīsuú?

13 ‘I he taimi ‘o Sīsuú, na‘e puputu‘u ‘a e kau ākonga ‘a Sione Papitaisó koe‘uhi ko e ‘ikai ke ‘aukai ‘a e kau ākonga ‘a Sīsuú. Na‘e fakamatala‘i ‘e Sīsū ‘oku ‘ikai ha ‘uhinga ke nau ‘aukai lolotonga ‘ene kei mo‘uí. (Māt. 9:14-17) Neongo ia, ko e kau Fālesi mo e ni‘ihi ‘o e kau fakafepaki ‘o Sīsuú na‘a nau fakahalaia‘i ia koe‘uhi ko e ‘ikai ke ne muimui ‘i he‘enau ngaahi anga fakafonuá mo e talatukufakaholó. Na‘a nau ‘ita ‘i he‘ene fakamo‘ui ‘a e fa‘ahinga na‘e puké ‘i he Sāpaté. (Mk. 3:1-6; Sione 9:16) ‘I he tafa‘aki ‘e taha, na‘a nau fakangali-lotu ‘o taukave‘i ke fakatoputapu‘i ‘a e Sāpaté; ka ‘i he tafa‘aki ‘e tahá, na‘e ‘ikai ke kovi kiate kinautolu ‘enau fefakatau‘aki ‘i he temipalé. Na‘a nau ‘ita tōlili ‘i hono fakahalaia‘i kinautolu ‘e Sīsū ‘i he me‘a ko iá. (Māt. 21:12, 13, 15) Pea ko e fa‘ahinga na‘e malanga ki ai ‘a Sīsū ‘i he sinakoke ‘i Nāsaletí na‘a nau ‘ita lahi ‘i he lave ‘a Sīsū ki ha tu‘unga ‘ikai lelei ‘i he hisitōliá na‘e fakae‘a ai ‘enau siokitá mo e ta‘etuí. (Luke 4:16, 25-30) Na‘e tūkia ‘a e tokolahi ‘i he ‘ikai ke fai ‘e Sīsū ‘a e me‘a na‘a nau ‘amanekina te ne faí.​—Māt. 11:16-19.

14. Ko e hā na‘e fakahalaia‘i ai ‘e Sīsū ‘a e ngaahi talatukufakaholo fakaetangata na‘e ‘ikai fehoanaki mo e Folofolá?

14 Ko e hā ‘oku lea‘aki ‘e he Folofolá? Na‘e folofola ‘a Sihova fakafou ‘i he‘ene palōfita ko ‘Aiseá: “‘Oku ‘unu‘unu mai ‘a e kakaí ni ‘aki honau ngutú pea ‘oku nau faka‘apa‘apa kiate au ‘aki honau loungutú, ka kuo hiki mama‘o honau lotó meiate au; pea ko ‘enau manavahē kiate aú ‘oku makatu‘unga ‘i he ngaahi tu‘utu‘uni ‘a e tangatá ‘a ia kuo ako‘i kiate kinautolú.” (‘Ai. 29:13) Na‘e totonu hono fakahalaia‘i ‘e Sīsū ‘a e ngaahi talatukufakaholo fakaetangata na‘e ‘ikai fehoanaki mo e Folofolá. Ko e fa‘ahinga na‘a nau fokotu‘u ‘a e ngaahi lao mo e talatukufakaholo fa‘u ‘e he tangatá ‘o mā‘olunga ia ‘i he Folofolá na‘a nau taliteke‘i ‘a Sihova mo e tokotaha na‘á ne fekau mai ko e Mīsaiá.

15. Ko e hā ‘oku ‘ikai ke sai‘ia ai ‘a e tokolahi ‘i he ‘ahó ni ‘i he Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová?

15 ‘Oku tau vakai ki he palopalema tatau ‘i he ‘ahó ni? ‘Io. ‘Oku loto-mamahi ‘a e tokolahi ‘i he ‘ikai ke kau fakataha ‘a e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová mo kinautolu ‘i hono kātoanga‘i ‘a e ngaahi talatukufakaholo ta‘efakatohitapu, hangē ko e fai‘ahó mo e Kilisimasí. ‘Oku ‘ita ‘a e ni‘ihi ‘i he ‘ikai ke kau fakataha mo kinautolu ‘a e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ‘i he ngaahi kātoanga fakapule‘angá pe ‘ikai ke muimui ‘i he ngaahi anga fakafonua ‘i he putú ‘a ia ‘oku ‘ikai ke fehoanaki mo e Folofola ‘a e ‘Otuá. Ko e fa‘ahinga ‘oku nau tūkia ‘i he founga ko ení ‘oku nau tui mo‘oni nai ‘oku nau lotu ki he ‘Otuá ‘i ha tu‘unga fakahōifua. Ka he‘ikai lava ke nau fakahōifua‘i ia kapau ‘oku nau sai‘ia ange ‘i he ngaahi talatukufakaholo ‘a e māmaní ‘i he ngaahi akonaki mā‘ala‘ala ‘a e Tohi Tapú.​—Mk. 7:7-9.

16. Fakatatau ki he Saame 119:97, 113, 163-165, ko e hā kuo pau ke tau faí pea ko e hā kuo pau ke tau faka‘ehi‘ehi mei aí?

16 ‘E lava fēfē ke tau faka‘ehi‘ehi mei he hoko ‘o tūkiá? ‘Oku fiema‘u ke tau fakatupulekina ha ‘ofa mālohi ki he ngaahi lao mo e tefito‘i mo‘oni ‘a Sihová. (Lau ‘a e Saame 119:97, 113, 163-165.) ‘I he taimi ‘oku tau ‘ofa ai kia Sihová, te tau taliteke‘i ha fa‘ahinga talatukufakaholo pē ‘oku ta‘efakahōifua kiate ia. He‘ikai ke tau faka‘atā ha me‘a ke ne vaetu‘ua ‘etau ‘ofa kia Sihová.

(4) NA‘E ‘IKAI ‘OANGE LEVA ‘E SĪSŪ HA FAKALELEI‘ANGA FAKAPOLITIKALE

Na‘e tūkia ‘a e tokolahi koe‘uhi ko e ‘ikai ke kau ‘a Sīsū ‘i he ‘īsiu fakapolitikalé. ‘E lava fēfē ke hoko ‘a e me‘a tatau ‘o tūkia ai ha ni‘ihi he ‘ahó ni? (Sio ki he palakalafi 17) *

17. Ko e hā ‘a e ngaahi ‘amanekina na‘e taki atu ai ‘a e tokolahi ke tūkia ‘i he taimi ‘o Sīsuú?

17 Na‘e loto ‘a e ni‘ihi ‘i he taimi ‘o Sīsuú ke fai ha liliu fakapolitikale. Na‘a nau ‘amanekina ke fakatau‘atāina‘i kinautolu ‘e he Mīsaiá mei he pule fakaaoao ‘a e kau Lomá. Ka ‘i he‘enau feinga ke fakanofo ‘a Sīsū ko honau tu‘í, na‘á ne taliteke‘i ia. (Sione 6:14, 15) Ko e ni‘ihi kehe​—kau ai ‘a e kau taula‘eikí​—na‘a nau hoha‘a na‘a fai ‘e Sīsū ha liliu fakapolitikale ‘e faka‘ita‘i ai ‘a e kau Lomá, ‘a ia na‘a nau ‘oange ki he kau taki lotu ko iá ha mafai. Ko e ngaahi hoha‘a fakapolitikale ko iá na‘e fakatupunga ai ‘a e kau Siu tokolahi ke nau tūkia.

18. Ko e hā ‘a e ngaahi kikite fekau‘aki mo e Mīsaiá na‘e tukunoa‘i ‘e he tokolahi?

18 Ko e hā ‘oku lea‘aki ‘e he Folofolá? Neongo na‘e tomu‘a tala ‘e he ngaahi kikite lahi ko e Mīsaiá ‘e faai atu pē ‘o hoko ko ha Pāte‘i Tau ikuna, na‘e fakahaa‘i ‘i ha ngaahi kikite kehe ‘e pau ke ne ‘uluaki pekia koe‘uhi ko ‘etau angahalá. (‘Ai. 53:9, 12) Ko ia ko e hā na‘a nau ma‘u ai ‘a e ngaahi ‘amanekina halá? Ko e tokolahi ‘i he taimi ‘o Sīsuú na‘a nau tukunoa‘i ha kikite pē na‘e ‘ikai ke tala‘ofa mai ai ha fakalelei‘anga vave ki he‘enau palopalemá.​—Sione 6:26, 27.

19. Ko e hā ‘a e ngaahi ‘amanekina kuo tūkia ai ‘a e tokolahi ‘i he ‘ahó ni?

19 ‘Oku tau vakai ki he palopalema tatau ‘i he ‘ahó ni? ‘Io. Ko e tokolahi ‘i he ‘ahó ni ‘oku nau tūkia koe‘uhi ko ‘etau tu‘u-‘atā ‘i he fekau‘aki mo e ngaahi me‘a fakapolitikalé. ‘Oku nau ‘amanekina ke tau kau ‘i he filí. Kae kehe, ‘oku tau ‘ilo‘i ‘i he vakai ‘a Sihová, kapau te tau fili ha taki fakaetangata ke pule mai kiate kitautolu, ‘oku tau taliteke‘i ai Ia. (1 Sām. 8:4-7) ‘Oku pehē nai ‘e he kakaí ‘oku totonu ke tau langa ‘a e ngaahi ‘apiako mo e falemahaki pehē foki ki hono fai ‘a e ngaahi ngāue ‘ofa kehe. ‘Oku nau tūkia koe‘uhi ‘oku tau tokangataha ki he ngāue fakamalangá, ‘o ‘ikai ko hono fakalelei‘i leva ‘a e ngaahi palopalema ‘i he māmaní.

20. Hangē ko ia ‘oku fakamamafa‘i ‘i he lea ‘a Sīsū ‘i he Mātiu 7:21-23, ko e hā ‘etau taumu‘a tefitó?

20 ‘E lava fēfē ke tau faka‘ehi‘ehi mei he hoko ‘o tūkiá? (Lau ‘a e Mātiu 7:21-23.) ‘Oku totonu ko ‘etau taumu‘a tefitó ko hono fai ‘a e ngāue na‘e fekau mai ‘e Sīsū ke tau faí. (Māt. 28:19, 20) ‘Oku totonu ke ‘oua ‘aupito ‘e fakalelu‘i kitautolu ‘e he ngaahi ‘īsiu fakapolitikale mo fakasōsiale ‘i he māmani ko ení. ‘Oku tau ‘ofa ‘i he kakaí pea tokanga fekau‘aki mo ‘enau palopalemá, ka ‘oku tau ‘ilo‘i ko e founga lelei taha ke tokoni‘i ai hotau kaungā‘apí ko hono ako‘i kinautolu fekau‘aki mo e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá pea tokoni‘i kinautolu ke nau hoko ‘o kaume‘a mo Sihova.

21. Ko e hā ‘oku totonu ke tau fakapapau‘i ke faí?

21 ‘I he kupu ko ení, kuo tau lāulea ai ki ha tūkia‘anga ‘e fā na‘á ne fakatupunga ‘a e tokolahi ke taliteke‘i ‘a Sīsū ‘i he ‘uluaki senitulí pea lava ke ne fakatupunga ‘a e ni‘ihi he ‘ahó ni ke taliteke‘i ‘a e kau muimui ‘o Sīsuú. Ka ko e ngaahi me‘a pē eni ‘oku fiema‘u ke tau faka‘ehi‘ehi mei aí? ‘Ikai. ‘I he kupu hokó, te tau sivisivi‘i ai ha toe tūkia‘anga ‘e fā. ‘Ofa ke tau fakapapau‘i ke faka‘ehi‘ehi mei he hoko ‘o tūkiá pea tauhi ‘etau tuí ke mālohi!

HIVA 34 Mo‘ui ‘o Tuha mo Hotau Hingoá

^ pal. 5 Neongo ko Sīsū ‘a e Faiako lahi taha kuo mo‘ui mai ki he māmaní, ko e tokolahi taha ‘i hono taimí na‘a nau tūkia ‘iate ia. Ko e hā hono ‘uhingá? ‘I he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he ‘uhinga ‘e fā. Te tau toe vakai ki he ‘uhinga ‘oku tūkia ai ‘a e tokolahi ‘i he ‘ahó ni ‘i he me‘a ‘oku lea‘aki mo fai ‘e he kau muimui mo‘oni ‘o Sīsuú. Ko e mahu‘inga angé, te tau ako foki ki he ‘uhinga ‘e lava ke tau ma‘u ai ha tui mālohi kia Sīsū koe‘uhi ke ‘oua te tau tūkia.

^ pal. 60 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: Fakalototo‘a‘i ‘e Filipe ‘a Nātaniela ke talanoa kia Sīsū.

^ pal. 62 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: Malanga‘i ‘e Sīsū ‘a e ongoongo leleí.

^ pal. 64 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: Fakamo‘ui ‘e Sīsū ha tangata nima mate lolotonga ia ‘oku sio mai ki ai ‘a e kau fakafepakí.

^ pal. 66 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: Mavahe toko taha ‘a Sīsū ki ha mo‘unga.