Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 19

Tohi ʻa Fakahā—Ko ʻEne ʻUhinga Kiate Koe he ʻAho Ní

Tohi ʻa Fakahā—Ko ʻEne ʻUhinga Kiate Koe he ʻAho Ní

“Fiefia ē ko e tokotaha ʻokú ne lau leʻo-lahi ʻa e ngaahi lea ʻo e kikité ni.”​—FKH. 1:3.

HIVA 15 Fakahīkihikiʻi ʻa e ʻUluaki Foha ʻo Sihová!

ʻI HE KUPÚ NI *

1-2. Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻe taha ʻoku totonu ke tau mahuʻingaʻia ai ʻi he tohi ʻa Fakahaá?

 KUO fakaafeʻi koe ke sio ʻi ha ʻalapama tā ʻa ha tokotaha? ʻI hoʻo sio ki he ngaahi taá, ko e lahi taha ʻo e niʻihi ʻokú ke sio ki aí ʻoku ʻikai ke ke ʻiloʻi. Kae kehe, ʻoku ʻi ai ha laʻitā ʻe taha ʻokú ne tohoakiʻi hoʻo tokangá. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ʻokú ke ʻasi ʻi he laʻitā ko iá. ʻI hoʻo vakai ki aí, ʻokú ke feinga ke manatuʻi pe ko e tā ʻanefē mo e feituʻu naʻe faitaaʻi aí. ʻOkú ke toe feinga foki ke ʻiloʻi pe ko hai fua ʻoku ʻasi he laʻitaá. Ko e laʻitā ko iá ʻoku mahuʻinga moʻoni kiate koe.

2 Ko e tohi ʻa Fakahaá ʻoku hangē ia ko e laʻitā ko iá. Ko e hā hono ʻuhingá? ʻOku ua hono ʻuhingá. ʻUluakí, ko e tohi Tohi Tapu ko ení naʻe hiki ia maʻa kitautolu. ʻI he ʻuluaki vēsí pē, ʻoku tau lau ai: “Ko ha meʻa fakahā meia Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá kiate ia, ke fakahā ki heʻene kau tamaioʻeikí ʻa e ngaahi meʻa kuo pau ke vavé ni ʻene hokó.” (Fkh. 1:1) Ko ia, ko e meʻa ʻoku hiki ʻi he tohi ko ení ʻoku ʻikai hiki ia maʻá e kakaí fakalūkufua ka maʻa kitautolu, ʻa e kau sevāniti fakatapui ʻa e ʻOtuá. ʻI he tuʻunga ko e kakai ʻa e ʻOtuá, ʻoku ʻikai totonu ke tau ofo ʻi hono ʻiloʻi ʻoku tau kau ʻi hono fakahoko ʻa e ngaahi kikite ʻoku maʻu ʻi he tohi fakatoʻoaloto ko ení. ʻI hono toe fakalea ʻe tahá, ʻoku tau ʻasi “ʻi he laʻitaá.”

3-4. Fakatatau ki he tohi ʻa Fakahaá, naʻe fakahoko ʻanefē ʻa e ngaahi kikite ʻi aí, pea ʻoku totonu ke fēfē ʻene kaunga kiate kitautolu taki tahá?

3 Ko e ʻuhinga hono uá ʻoku kaunga ki ai ʻa e taimi ʻe fakahoko ai ʻa e ngaahi kikite ko ení. Ko e ʻapositolo taʻumotuʻa ko Sioné naʻá ne fakahaaʻi mai ʻa e taimi ko iá ʻi heʻene pehē: “ʻI hono tākiekina au ʻe he laumālié naʻá ku hoko ai ʻo ʻi he ʻaho ʻo e ʻEikí.” (Fkh. 1:10) ʻI he taimi naʻe hiki ai ʻe Sione ʻa e ngaahi lea ko iá ʻi he 96 T.S. nai, ko e “ʻaho ʻo e ʻEikí” naʻe kei taumamaʻo. (Māt. 25:14, 19; Luke 19:12) Kae fakatatau ki he kikite ʻi he Tohi Tapú, ko e ʻaho ko iá naʻe kamata ʻi he 1914 ʻi he taimi naʻe fakanofo ai ʻa Sīsū ko e Tuʻi ʻi hēvaní. Talu mei he taʻu ko iá, ko e ngaahi kikite ʻi he tohi Fakahaá, ʻa ia ʻoku kaunga ki he kakai ʻa e ʻOtuá, naʻe kamata ke fakahoko. ʻIo, ʻoku tau moʻui he taimí ni ʻi he “ʻaho ʻo e ʻEikí”!

4 Koeʻuhi ʻoku tau moʻui ʻi he taimi fakatoʻoaloto ko ení, ko kitautolu ʻa e faʻahinga ʻoku fiemaʻu ke tau tokanga makehe ki he akonaki anga-ʻofa ʻoku hiki ʻi he Fakahā 1:3: “Fiefia ē ko e tokotaha ʻokú ne lau leʻo-lahi ʻa e ngaahi lea ʻo e kikité ni pea mo e faʻahinga ʻoku nau fanongo ki aí pea ʻoku nau tauhi ʻa e ngaahi meʻa kuo tohi aí, he ʻoku ofi ʻa e taimi kotofá.” Ko e moʻoni, ʻoku fiemaʻu ke tau “lau leʻo-lahi ʻa e ngaahi lea ʻo e kikité ni,” “fanongo” ki ai, pea “tauhi” ia. Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi lea ko eni ʻoku fiemaʻu ke tau tauhí?

FAKAPAPAUʻI ʻOKU FAKAHŌIFUA HOʻO LOTÚ

5. ʻOku anga-fēfē hono fakamamafaʻi ʻi he tohi ʻa Fakahaá ʻa e fiemaʻu ke tau fakapapauʻi ʻoku fakahōifua ʻetau lotú kia Sihová?

5 ʻI he ʻuluaki vahe ʻo e tohi ʻa Fakahaá ʻo faai mai ai, ʻoku tau ako ai ʻoku lāuʻilo kakato ʻa Sīsū ki he meʻa ʻoku hoko ʻi he ngaahi fakatahaʻanga ʻo ʻene kakaí. (Fkh. 1:12-16, 20; 2:1) Naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ʻene lāuʻilo ki aí ʻi he ngaahi pōpoaki naʻá ne ʻave ki he fakatahaʻanga ʻe fitu ʻi ʻĒsia Mainá. ʻI he ngaahi pōpoaki ko iá, naʻá ne ʻoange ai ʻa e fakahinohino pau ke tokoni ki he kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí ke nau fakapapauʻi ko ʻenau lotú naʻe fakahōifua kia Sihova. ʻIkai ko ia pē, ko e ngaahi pōpoaki ko iá ʻoku toe kaunga ia ki he kotoa ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻaho ní. Ko e hā ʻa e lēsoni kiate kitautolú? Ko hotau Takí, ʻa Kalaisi Sīsū, ʻokú ne ʻiloʻi lelei ʻa hotau tuʻunga fakalaumālié. ʻOku tau ʻi he malumalu ʻo e tauhi malu ʻa Sīsuú; ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe puli mei hono fofongá. ʻOkú ne ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ke tau fai koeʻuhi ke hokohoko atu ai ʻetau maʻu ʻa e hōifua ʻa Sihová. Ko e hā ʻa e fakahinohino naʻá ne fai ʻa ia ʻoku fiemaʻu ke tau tauhi ʻi he ʻaho ní?

6. (a) Hangē ko ia ʻoku fakamamafaʻi ʻi he Fakahā 2:3, 4, ko e hā ʻa e palopalema mafatukituki naʻe fakaeʻa ʻi he pōpoaki ʻa Sīsū ki he fakatahaʻanga ʻi ʻEfesoó? (e) Ko e hā ʻa e lēsoni ʻoku tau ako mei aí?

6 Lau ʻa e Fakahā 2:3, 4Kuo pau ke ʻoua ʻe mole ʻetau ʻuluaki ʻofa kia Sihová. Ko e pōpoaki ʻa Sīsū ki he faʻahinga ʻi he fakatahaʻanga ʻi ʻEfesoó naʻe fakahaaʻi ai naʻa nau fakahāhā ʻa e kātaki pea naʻa nau hokohoko atu ʻo ʻikai foʻi ke tauhi kia Sihova neongo ʻa e ngaahi pole kehekehé. Neongo ia, naʻe mole meiate kinautolu ʻenau ʻuluaki ʻofá. Naʻe fiemaʻu ke nau toe fakafoʻou ʻa e ʻofa ko iá​—he ka ʻikai, ko ʻenau lotú heʻikai tali. ʻI he tuʻunga meimei tatau ʻi he ʻahó ni, ʻoku fiemaʻu ke tau fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi he kātakí pē. ʻOku fiemaʻu ke tau maʻu ʻa e ngaahi ʻuhinga totonu ke kātaki aí. Ko hotau ʻOtuá ʻoku ʻikai ke ngata pē ʻene mahuʻingaʻia ʻi he meʻa ʻoku tau faí kae pehē foki ki he ʻuhinga ʻoku tau fai ai iá. Ko ʻetau fakaueʻilotó ʻoku mahuʻinga kiate ia koeʻuhí ʻokú ne ʻamanekina ʻetau lotú ke makatuʻunga ʻi heʻetau ʻofa loloto mo e houngaʻia kiate iá.​—Pal. 16:2; Mk. 12:29, 30.

7. (a) Hangē ko ia ʻoku hā ʻi he Fakahā 3:1-3, ko e hā ʻa e palopalema naʻe sio ki ai ʻa Sīsū ʻi he faʻahinga ʻi Sātisí? (e) Ko e hā ʻoku fiemaʻu ke tau faí?

7 Lau ʻa e Fakahā 3:1-3. Kuo pau ke tau hokohoko atu ke nofoʻaki ʻāʻā mo tokanga. Ko e faʻahinga ʻi he fakatahaʻanga ʻi Sātisí naʻe kehe ʻa e palopalema naʻa nau fehangahangai mo iá. Neongo naʻa nau longomoʻui fakalaumālie ʻi he kuohilí, naʻe kamata ke nau fakafiefiemālie ʻi heʻenau ngāue ki he ʻOtuá. Ko ia ai naʻe tala ange ʻe Sīsū ke nau ‘ʻā hake.’ Ko e hā ʻa e lēsoni fakaefakatokanga kiate kitautolú? Ko e moʻoni, heʻikai fakangaloʻi ʻe Sihova ʻetau ngāué. (Hep. 6:10) Neongo ia, heʻikai lava ke tau fakafalala pē ki he meʻa naʻa tau fai ʻi he ngāue ʻa Sihová ʻi he kuohilí. Neongo ʻoku fakangatangata ange nai hotau tuʻunga he taimi ní, ʻoku fiemaʻu ke tau hanganaki femoʻuekina ʻi he “ngāue ʻa e ʻEikí,” ʻo nofoʻaki ʻāʻā mo tokanga ʻo aʻu ki he ngataʻangá.​—1 Kol. 15:58; Māt. 24:13; Mk. 13:33.

8. Ko e hā ʻa e lēsoni ʻoku tau ako mei he ngaahi lea naʻe fakataumuʻa ki he fanga tokoua ʻi Leotisiá, hangē ko ia ʻoku hā ʻi he Fakahā 3:15-17?

8 Lau ʻa e Fakahā 3:15-17. Kuo pau ke tau faivelenga mo loto-kakato ʻi heʻetau lotú. Ko e pōpoaki ʻa Sīsū ki he faʻahinga ʻi Leotisiá naʻe fakamamafaʻi ai ha toe palopalema kehe. Naʻa nau “māmāfana” ʻi heʻenau lotú. Koeʻuhi ko ʻenau taʻemahuʻingaʻiá, naʻe tala ange ʻe Sīsū kiate kinautolu naʻa nau ʻi ha tuʻunga “tuʻutāmaki mo fakaʻofa.” Naʻe fiemaʻu ke nau mātuʻaki fakahāhā ʻa e faivelenga kia Sihova mo ʻene lotú. (Fkh. 3:19) Ko e hā ʻa e lēsoni kiate kitautolú? Kapau kuo mole ha konga ʻetau faivelengá, kuo pau ke tau langaʻi hake ʻetau houngaʻia ʻi he ngaahi koloa fakalaumālie ʻoku tau maʻú. (Fkh. 3:18) Heʻikai ʻaupito te tau loto ke fakaʻatā ʻa e tuli ki ha founga moʻui fiemālie ke ne fakaleluʻi kitautolu, ʻo ʻai ai ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālié ke fika ua ʻi heʻetau moʻuí.

9. Hangē ko ia naʻe fakahaaʻi ʻi he pōpoaki ʻa Sīsū ki he kau Kalisitiane ʻi Peakamosi mo Taiatailá, ko e hā ʻa e fakatuʻutāmaki ʻoku fiemaʻu ke tau fakaʻehiʻehi mei aí?

9 Kuo pau ke tau talitekeʻi ʻa e akonaki ʻa e kau tafoki ʻo fakafepaki ki he moʻoní. Naʻe valokiʻi ʻe Sīsū ʻa e niʻihi ʻi Peakamosi ki hono pouaki ʻa e māvahevahé mo e fakafaʻafaʻahí. (Fkh. 2:14-16) Naʻá ne fakaongoongoleleiʻi ʻa e faʻahinga ʻi Taiataila ʻa ia naʻa nau fakaʻehiʻehi mei he “ngaahi meʻa loloto ʻa Sētané,” pea naʻá ne ekinaki kiate kinautolu ke nau “puke maʻu” ʻa e moʻoní. (Fkh. 2:24-26) Ko e kau Kalisitiane vaivai ʻi aí ʻa ia naʻa nau fakaʻatā kinautolu ke fakataueleʻi ʻe he ngaahi akonaki loí naʻe fiemaʻu ke nau fakatomala. Kae fēfē kitautolu ʻi he ʻaho ní? Kuo pau ke tau talitekeʻi ha akonaki pē ʻoku fepaki mo e fakakaukau ʻa Sihová. Ko e kau tafoki ʻo fakafepaki ki he moʻoní te nau “hā fakangalingali atu ʻoku nau maʻu ʻa e anga-fakaʻotuá,” ka “ʻoku ʻikai ke hā moʻoni ʻa hono mālohí” ʻiate kinautolu. (2 Tīm. 3:5) ʻOku faingofua ange ke ʻiloʻi pea talitekeʻi ʻa e ngaahi akonaki loí ʻi he taimi ʻoku tau hoko ai ko e kau ako tōtōivi ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá.​—2 Tīm. 3:14-17; Sute 3, 4.

10. Ko e hā ha toe lēsoni ʻoku lava ke tau ako mei he meʻa naʻe tala ʻe Sīsū ki he fakatahaʻanga ʻi Peakamosi mo Taiatailá?

10 Kuo pau ke ʻoua te tau kau, fakaʻatā pe tali ha faʻahinga founga pē ʻo e ʻulungaanga taʻetāú. Naʻe toe ʻi ai ha palopalema ʻe taha ʻi Peakamosi mo Taiataila. Naʻe fakahalaiaʻi ʻe Sīsū ʻa e niʻihi ʻi he ongo fakatahaʻanga ko iá ki he ʻikai ke nau talitekeʻi ʻa e ʻulungaanga taʻetāú. (Fkh. 2:14, 20) Ko e hā ʻa e lēsoni kiate kitautolú? Heʻikai lava ke tau ʻamanekina ʻe makātakiʻi ʻe Sihova ha faʻahinga tōʻonga taʻetaau ʻi heʻetau tafaʻakí, neongo kapau kuo tau tauhi kiate ia ʻi he laui taʻu pea tau lolotonga maʻu ha ngaahi monū. (1 Sām. 15:22; 1 Pita 2:16) ʻOkú ne ʻamanekina mai ke tau tauhi maʻu ʻene ngaahi tuʻunga fakaeʻulungaanga māʻolungá neongo ʻa e ʻalu ke toe ololalo ange ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa e māmaní.​—ʻEf. 6:11-13.

11. Ko e hā kuo tau ako maí? (Sio foki ki he puha “ Lēsoni Kiate Kitautolu he ʻAho Ní.”)

11 ʻE lava fēfē ke tau fakamāʻopoʻopo ʻa e meʻa kuo tau ako mai ki aí? Kuo tau vakai ki he fiemaʻu ke fakapapauʻi ʻoku fakahōifua ʻetau lotú kia Sihova. Kapau ʻoku tau fai ha meʻa ʻe lava ke ne ʻai ke ʻikai ala tali ʻetau lotú, ʻoku fiemaʻu ke tau fai leva ha ngāue ke fakatonutonu ia. (Fkh. 2:5, 16; 3:3, 16) Kae kehe, naʻe fakamamafaʻi ʻe Sīsū ha toe meʻa ʻi heʻene pōpoaki ki he ngaahi fakatahaʻangá. Ko e hā ia?

LOTO-LELEI KE KĀTEKINA ʻA E FAKATANGÁ

Hili hono lī hifo ʻa Sētané, kuo anga-fēfē ʻene ʻohofi ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá? (Sio ki he palakalafi 12-16)

12. Ko e hā naʻe tala ʻe Sīsū ki he fanga tokoua ʻi Sīmana mo Filatelifiá ʻa ia ʻoku totonu ke mahuʻinga kiate kitautolu ʻi he ʻaho ní? (Fakahā 2:10)

12 Tau lāulea angé he taimí ni ki he pōpoaki ʻa Sīsū ki he fakatahaʻanga ʻi Sīmana mo Filatelifiá. Naʻá ne tala ange ki he kau Kalisitiane ʻi aí ke ʻoua te nau ilifia ki hono fakatangaʻi kinautolú, koeʻuhi ko ʻenau faitōnungá ʻe fakapaleʻi. (Lau ʻa e Fakahā 2:10; 3:10) Ko e hā ʻa e lēsoni kiate kitautolu he ʻaho ní? Kuo pau ke tau ʻamanekina ʻa e fakatangá pea loto-lelei ke kātekina ia. (Māt. 24:9, 13; 2 Kol. 12:10) Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa e fakamanatu ko ení?

13-14. ʻOku anga-fēfē hono uesia ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ʻe he ngaahi meʻa ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Fakahā vahe 12?

13 Ko e tohi ʻa Fakahaá ʻoku fakahaaʻi mai ai ko e kakai ʻa e ʻOtuá ʻe fakatangaʻi ʻi hotau ʻahó​—“ʻi he ʻaho ʻo e ʻEikí.” ʻI he Fakahā vahe 12 ʻoku lave ai ki he tau naʻe hoko ʻi hēvani hili pē hono fanauʻi ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko Maikeli​—ʻa Sīsū Kalaisi kuo fakalāngilangiʻí​—mo ʻene kau taú naʻa nau faitau mo Sētane mo e fanga tēmenioó. (Fkh. 12:7, 8) Ko hono olá, ko e ngaahi fili ʻo e ʻOtuá naʻa nau foʻi pea lī hifo kinautolu ki he māmaní, ʻo ʻomai ai ʻa e faingataʻa taʻefaʻalaua ki he māmaní mo e faʻahinga ʻoku nofo aí. (Fkh. 12:9, 12) Ka ʻoku anga-fēfē kaunga ʻa e meʻá ni ki he kakai ʻa e ʻOtuá?

14 ʻOku tala mai ʻi he tohi ʻa Fakahaá ʻa e anga ʻo e fakafeangai ʻa Sētané. Kuo ʻikai toe lava ke ne hū ki he ʻafioʻanga fakahēvaní, ko ia ʻokú ne fakahangataha ʻene ʻitá ki he toenga ʻo e kau paní, ʻa ia ko e kau fakafofonga ʻi he māmaní ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá pea “ʻoku nau maʻu ʻa e ngāue ko e faifakamoʻoni fekauʻaki mo Sīsū.” (Fkh. 12:17; 2 Kol. 5:20; ʻEf. 6:19, 20) Kuo anga-fēfē hono fakahoko ʻa e kikite ko ení?

15. Ko hai ʻoku fakafofongaʻi ʻe he ‘ongo fakamoʻoni’ naʻe lave ki ai ʻi he Fakahā vahe 11, pea ko e hā naʻe hoko kiate kinautolú?

15 Naʻe fakaʻaiʻai ʻe Sētane ke ʻohofi ʻa e fanga tokoua pani naʻa nau takimuʻa ʻi he ngāue malangaʻi ʻo e Puleʻangá. Ko e faʻahinga tuʻu-ki-muʻa ʻiate kinautolú ko e ‘ongo fakamoʻoni’ fakaefakatātā ia naʻe lave ki ai naʻe tāmateʻí. * (Fkh. 11:3, 7-11) ʻI he 1918, ko e toko valu ʻo e fanga tokoua fua fatongiá naʻe fakahalaiaʻi ʻi he ngaahi tukuakiʻi loi, pea naʻe tautea ngāue pōpula kotoa kinautolu ki ha taimi fuoloa. ʻI he vakai ʻa e tangatá, naʻe hā ngali ko e ngāue ʻa e faʻahinga pani ko ení naʻe “tāmateʻi.”

16. Ko e hā ʻa e meʻa fakaʻohovale naʻe hoko ʻi he 1919, ka ko e hā kuo hokohoko atu ʻe Sētane ke fai talu mei he taimi ko iá?

16 Ko e kikite ʻi he Fakahā vahe 11 naʻe toe lave ai ki he “ongo fakamoʻoní” ʻe toe fokotuʻu hake kinaua hili ha vahaʻa taimi nounou. ʻI hono fakahokó, naʻe hoko ha meʻa fakaʻohovale ʻi he taʻu hono hoko pē mei hono tuku pilīsone kinautolú. ʻI he konga ki muʻa ʻo e 1919 ko e fanga tokoua pani ko iá naʻe tuku ange mei he pilīsoné, pea ki mui ai naʻe toʻo ai pē honau tauteá. Ko e fanga tokouá naʻa nau foki leva ki he ngāué​—ʻa e ngāue ʻo e Puleʻangá. Ka naʻe ʻikai ke ngata ai hono ʻohofi ʻe Sētane ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá. Talu mei he taimi ko iá, kuo fakatupunga ʻe Sētane ha fakatanga hangē “ha vaitafé” ki he kotoa ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá. (Fkh. 12:15) Ko e moʻoni, “ko e ʻuhinga eni ʻoku fiemaʻu ai . . . ʻa e kātakí mo e tuí” ki he tokotaha taki taha ʻo kitautolú.​—Fkh. 13:10.

KAU KAKATO ʻI HE NGĀUE KUO ʻOMAI ʻE SIHOVA KIATE KITAUTOLÚ

17. Ko e hā ʻa e tokoni taʻeʻamanekina kuo maʻu ʻe he kakai ʻa e ʻOtuá, neongo kuo nau hoko ko e tāketi ʻa e ngaahi ʻoho ʻa Sētané?

17 ʻI he Fakahā vahe 12 leva ʻoku fakahaaʻi mai ai ko e kakai ʻa e ʻOtuá te nau maʻu ha tokoni mei ha matavai taʻeʻamanekina. ʻE hangē ia ʻoku folofua ʻe he “māmaní” ʻa e “vaitafe” ʻo e fakatangá. (Fkh. 12:16) Ko e meʻa tofu pē eni kuo hokó. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ko e ngaahi ʻelemēniti tuʻu maʻumaʻuluta ʻo e māmani ʻo Sētané, hangē ko e ngaahi fakamaauʻanga ʻe niʻihi, kuo nau fakahaofi ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá. ʻI he taimi ki he taimi, ko e kau sevāniti ʻa Sihová kuo nau ikuna ʻa e ngaahi keisi ʻi he fakamaauʻangá ʻo fakaʻatā ai ke nau maʻu ha tauʻatāina. Kuo anga-fēfē ʻenau ngāueʻaki ʻa e tauʻatāina ko ení? Kuo nau ngāueʻaki kakato ha faingamālie pē ke fai ʻa e ngāue kuo ʻoange ʻe Sihova kiate kinautolú. (1 Kol. 16:9) Ko e hā ʻoku kau ki he ngāue ko ení?

Ko e hā ʻa e pōpoaki ʻe ua ʻoku talaki ʻe he kakai ʻa e ʻOtuá? (Sio ki he palakalafi 18-19)

18. Ko e hā ʻetau ngāue tefito ʻi he lolotonga ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ení?

18 Naʻe kikiteʻi ʻe Sīsū ko ʻene kakaí te nau talaki ʻa e “ongoongo lelei ko ʻeni ʻo e Puleʻangá” ʻi he kotoa ʻo e māmaní ki muʻa ke hoko mai ʻa e ngataʻangá. (Māt. 24:14) ʻI hono fai iá, ʻoku nau maʻu ʻaonga mei he poupou ʻa ha ʻāngelo pe ko ha kongakau ʻo e kau ʻāngeló, ʻa ia ʻoku fakamatalaʻi ʻoku ʻiate kinautolu “ʻa e ongoongo lelei taʻengata ke talaki ki he faʻahinga ʻoku nofo ʻi he māmaní, ki he puleʻanga mo e matakali mo e lea mo e kakai kotoa pē.”​—Fkh. 14:6.

19. Ko e hā ʻa e toe pōpoaki kuo pau ke malangaʻi ʻe he faʻahinga ʻoku nau ʻofa kia Sihová?

19 Ko e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá ʻoku ʻikai ko e pōpoaki pē ia ʻoku talaki ʻe he kakai ʻa e ʻOtuá. ʻOku fiemaʻu foki ke nau poupou ki he ngāue ʻa e kau ʻāngelo ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Fakahā vahe 8 ki he 10. Ko e kau ʻāngelo ko ení ʻoku nau fanongonongo ha ngaahi ʻoiauē hokohoko ki he faʻahinga ʻoku nau talitekeʻi ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko ia ai, ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová kuo nau talaki ha pōpoaki fakaefakamaau, ʻoku fakatatau ki ha “ʻuha-ʻaisi mo e afi,” ʻo fakahaaʻi ai ʻa e fakamaau ʻe fakahoko ʻe he ʻOtuá ki he ngaahi ʻelemēniti kehekehe ʻo e māmani fulikivanu ʻo Sētané. (Fkh. 8:7, 13) ʻOku fiemaʻu ke ʻiloʻi ʻe he kakaí ko e ngataʻangá ʻoku ofi koeʻuhi ke lava ʻo nau fai ha liliu fakaʻaufuli ʻi heʻenau moʻuí pea hao atu ʻi he ʻaho ʻo e houhau ʻa Sihová. (Sēf. 2:2, 3) Ka ko e pōpoaki ko ení ʻoku ʻikai manakoa. Ko ia ʻoku fiemaʻu kiate kitautolu ʻa e loto-toʻa ke talaki ia. Lolotonga ʻa e fuʻu mamahi lahí, ko e pōpoaki fakaefakamaau fakaʻosí ʻe toe mālohi ange.​—Fkh. 16:21.

TAUHI ʻA E NGAAHI LEA ʻO E KIKITÉ

20. Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ʻe ua hoko maí?

20 ʻOku fiemaʻu moʻoni ke tau tauhi “ʻa e ngaahi lea ʻo e kikité ni” koeʻuhí ʻoku tau kau ʻi hono fakahoko ʻa e meʻa ʻoku tau lau ʻi he tohi ʻa Fakahaá. (Fkh. 1:3) Ka ʻe lava fēfē ke tau kātekina faitōnunga ʻa e fakatangá pea hokohoko atu ke fai ʻetau tafaʻakí ʻi hono talaki loto-toʻa ʻa e pōpoaki ko ení? ʻE fakaivimālohiʻi kitautolu ʻe he meʻa ʻe ua: ʻUluakí, ko e meʻa ʻoku fakaeʻa mai ʻe he tohi ʻa Fakahaá fekauʻaki mo e ngaahi fili ʻo e ʻOtuá pea uá, ko e ngaahi tāpuaki te tau maʻu ʻi he kahaʻú kapau te tau nofoʻaki faitōnunga. Te tau lāulea ki he ongo kaveinga ko iá ʻi he kupu ʻe ua hoko maí.

HIVA 32 Kau mo Sihova!

^ ʻOku tau moʻui ʻi he ngaahi taimi fakafiefia! Ko e ngaahi kikite ʻoku maʻu ʻi he tohi ʻa Fakahaá ʻoku fakahoko ʻi he ʻahó ni. ʻOku anga-fēfē kaunga ʻa e ngaahi kikite ko iá kiate kitautolú? Ko e kupu ko ení mo e kupu ʻe ua hoko maí ʻe ʻomai ai ʻa e fakamatala fakalūkufua ki he tohi ʻa Fakahaá. ʻE fakahaaʻi mai ai ʻa e founga ʻe lava ke tau ʻai ai ke kei fakahōifua ai pē ʻetau lotu kia Sihova ko e ʻOtuá ʻaki hono tauhi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku hiki ʻi he tohi ko iá.

^ Sio ki he “Fehuʻi mei he Kau Lautohí” ʻi he Taua Leʻo, ʻo Nōvema 15, 2014, p. 30.