Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 24

ʻE Lava Ke Ke Aʻusia Hoʻo Ngaahi Taumuʻa Fakalaumālié

ʻE Lava Ke Ke Aʻusia Hoʻo Ngaahi Taumuʻa Fakalaumālié

“ʻAi ke ʻoua naʻa tau foʻi ʻi hono fai ʻa e meʻa ʻoku leleí, he te tau utu ʻi hono taimi totonú kapau heʻikai ke tau helaʻia.”​—KAL. 6:9.

HIVA 84 Ngāue he ʻOku Lahi ʻa e Fiemaʻú

ʻI HE KUPÚ NI a

1. Ko e hā ʻa e pole ʻoku fāinga mo e tokolahi ʻo kitautolu?

 KUO faifai ange peá ke fokotuʻu ha taumuʻa fakalaumālie kae fāinga ke aʻusia ia? b Kapau ko ia, ʻoku ʻikai ko koe pē. Ko e fakatātaá, ko Philip naʻá ne loto ke fakaleleiʻi ʻa e kakano mo e tuʻo lahi ʻo ʻene lotú, ka naʻá ne fāinga ke maʻu ʻa e taimi ke lotu aí. Ko e taumuʻa ʻa Erika ke aʻu taimi tonu ki he fakataha malangá; ka, naʻá ne kei tōmui pē ki he meimei fakataha malanga kotoa. Ko Tomáš naʻá ne feinga ʻi he taimi lahi ke lau ʻa e Tohi Tapú kakato. ʻOkú ne pehē: “Naʻe ʻikai ke u fiefia ʻi hono lau ʻa e Tohi Tapú. Naʻe tuʻo tolu ʻeku feinga, ka ʻi he taimi taki taha naʻá ku aʻu pē ki he Livitikó pea ngata ai.”

2. Ko e hā ʻoku totonu ai ke ʻoua te tau loto-siʻi kapau ʻoku ʻi ai haʻatau taumuʻa fakalaumālie ʻoku teʻeki ke tau aʻusia?

2 Kapau ʻoku lolotonga ʻi ai haʻo taumuʻa ʻoku teʻeki ai ke ke aʻusia, hoko ʻo fakapapauʻi ʻoku ʻikai ke ke taʻelavameʻa. Naʻa mo hono aʻusia ha taumuʻa faingofua ʻoku faʻa fiemaʻu ki ai ʻa e taimi mo e ngāue mālohi. Ko hoʻo kei loto ko ia ke aʻusia hoʻo taumuʻá ʻoku fakahaaʻi ai ʻokú ke koloaʻaki ho vahaʻangatae mo Sihová pea loto ke foaki kiate ia ho lelei tahá. ʻOku fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova hoʻo ngaahi feingá. Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ke ne ʻamanekina ha meʻa lahi ange meiate koe ʻi he meʻa ʻoku lava ke ke foakí. (Saame 103:14; Mai. 6:8) Ko ia ko hoʻo taumuʻá ʻoku totonu ke hoko ʻo fakaʻatuʻi, ʻo fakatatau ki he meʻa ʻoku fakaʻatā ʻe ho tuʻungá. Kapau ko ia, ko e hā ʻe lava ke ke fai ke aʻusia iá? Tau lāulea angé ki ha ngaahi fokotuʻu ʻe niʻihi.

MĀTUʻAKI MAHUʻINGA ʻA E FAKAUEʻILOTÓ

Lotu ki ha fakaueʻiloto lahi ange (Sio ki he palakalafi 3-4)

3. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa e fakaueʻilotó?

3 Ko e fakaueʻilotó ʻoku ʻi ai hono ngafa tefito ʻi hono aʻusia ʻa e ngaahi taumuʻa fakalaumālié. Ko ha tokotaha ʻokú ne maʻu ha fakaueʻiloto ʻokú ne holi mālohi ke ngāue ki heʻene taumuʻá. ʻE lava ke tau fakahoa ʻa e fakaueʻilotó ki he matangi ʻokú ne tokoni ki he ngaʻunu ʻa ha vaka ke aʻu ki he feituʻu ʻoku taumuʻa ki aí. Kapau ʻe angimui ʻa e matangí ʻi he vaká, ʻoku ngalingali ʻe aʻu ʻa e tokotaha folau tahí ki he feituʻu ʻokú ne taumuʻa ki aí. Pea ka mālohi ʻa e matangí, ʻe vave ange nai ʻene aʻu. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko e mālohi ange ʻa e fakaueʻiloto ʻoku tau maʻú, ʻoku ngalingali ange te tau aʻusia ʻetau ngaahi taumuʻá. “ʻI hoʻo maʻu ʻa e fakaueʻilotó, ʻokú ke feinga lahi ange,” ko e lea ia ʻa David, ko ha tokoua ʻi ʻEli Salavatoa. “ʻOkú ke feinga ke ʻoua ʻe fakaʻatā ha meʻa ke ne taʻofi koe mei hono aʻusia hoʻo taumuʻá.” Ko ia ko e hā ʻe lava ke ke fai ke ke maʻu ha fakaueʻiloto lahi angé?

4. Ko e hā ʻoku lava ke tau lotu fekauʻaki mo iá? (Filipai 2:13) (Sio foki ki he fakatātaá.)

4 Lotu ki ha fakaueʻiloto lahi ange. Fakafou ʻi he laumālie ʻo Sihová, ʻe lava ke ne ueʻi koe ke aʻusia hoʻo taumuʻá. (Lau ʻa e Filipai 2:13.) ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku tau fokotuʻu ha taumuʻa koeʻuhí ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku totonu ke tau fai pehē, pea ko ha meʻa lelei ia. Ka ʻoku ʻikai nai ke tau maʻu moʻoni ʻa e holi ke aʻusia iá. Ko e tuʻunga eni naʻe hoko ki ha tuofefine ʻi ʻIukanitā ko Norina. Naʻá ne fokotuʻu ʻa e taumuʻa ke fakahoko ha ako Tohi Tapu, neongo naʻe ʻikai ke ne maʻu ha fakaueʻiloto koeʻuhí naʻá ne ongoʻi taʻefeʻunga ke hoko ko ha faiako. Ko e hā naʻe tokoni kiate iá? ʻOkú ne pehē: “Naʻe kamata ke u kole kia Sihova ʻi he ʻaho taki taha ke tokoniʻi au ke fakalahi ʻeku holi ke fakahoko ha ako Tohi Tapú. ʻI he fehoanaki mo ʻeku ngaahi lotú, naʻá ku ngāue ki heʻeku pōtoʻi fakafaiakó. Hili ha ngaahi māhina siʻi, naʻá ku fakatokangaʻi naʻe tupulaki ʻeku holí. ʻI he taʻu tatau, naʻá ku kamataʻi ha ako Tohi Tapu ʻe ua.”

5. Ko e hā ʻe lava ke tau fakalaulauloto ki ai ke fakalahi ʻetau fakaueʻilotó?

5 Fakalaulauloto ki he meʻa kuo fai ʻe Sihova maʻaú. (Saame 143:5) Naʻe fakalaulauloto ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he ʻofa maʻataʻatā ʻa Sihova kiate iá, pea naʻe ueʻi ia ʻe he meʻá ni ke ne ngāue mālohi kia Sihova. (1 Kol. 15:9, 10; 1 Tīm. 1:12-14) ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko e lahi ange hoʻo fakalaulauloto ki he meʻa kuo fai ʻe Sihova maʻaú, ko e lahi ange ia hono ueʻi koe ke ke aʻusia hoʻo taumuʻá. (Saame 116:12) Fakakaukau ki he meʻa naʻá ne tokoniʻi ha tuofefine ʻi Honitulasi ke aʻusia ʻene taumuʻa ke hoko ko ha tāimuʻa tuʻumaʻú. ʻOkú ne pehē: “Naʻá ku fakakaukauloto ki he lahi ʻo e ʻofa ʻa Sihova ʻiate aú. Naʻá ne ʻomi au ki heʻene kakaí. ʻOkú ne tokangaʻi mo maluʻi au. Ko e fakakaukauloto peheé naʻá ne fakaivimālohiʻi ʻeku ʻofa kiate iá pea fakalahi ʻeku fakaueʻilotó.”

6. Ko e hā ha toe meʻa ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke fakalahi ʻetau fakaueʻilotó?

6 Tokangataha ki he ngaahi tāpuaki ʻi hono aʻusia hoʻo taumuʻá. Fakatokangaʻi ʻa e meʻa naʻe tokoni kia Erika, naʻe lave ki ai ki muʻá, ki heʻene taumuʻa ke hoko ʻo tauhi-taimí. ʻOkú ne pehē: “Naʻá ku ʻiloʻi naʻá ku tō mei he ngaahi meʻa lahi ʻi heʻeku tōmui ki he ngāue fakafaifekaú. Ka ʻi he aʻu tōmuʻá, ʻe malava ke u fakalea ki he fanga tokouá pea fakamoleki ha taimi mo kinautolu. ʻE malava foki ai ke u fanongo ki ha ngaahi fokotuʻu ʻaonga ʻe tokoni ke u fiefia ai mo fakaleleiʻi ʻeku ngāue fakafaifekaú.” Naʻe tokangataha ʻa Erica ki he ngaahi ʻaonga ʻo e hoko ʻo tauhi-taimí, pea naʻá ne aʻusia ʻene taumuʻá. Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki ʻe lava ke ke tokangataha ki aí? Kapau ko hoʻo taumuʻá ʻoku felāveʻi mo e lau Tohi Tapú pe ko e lotú, fakakaukau ki he founga ʻe fakaivimālohiʻi ai hoʻo kaumeʻa mo Sihová. (Saame 145:18, 19) Kapau ko hoʻo taumuʻá ke fakatupulekina ha ʻulungaanga faka-Kalisitiane, tokangataha ki he founga ʻe fakaleleiʻi ai ho vahaʻangatae mo e niʻihi kehé. (Kol. 3:14) Fēfē ke ke ʻai ha lisi ʻo e kotoa ʻo e ngaahi ʻuhinga ʻokú ke loto ai ke aʻusia hoʻo taumuʻá? Vakai maʻu pē ki he lisi ko iá. Ko Tomáš, naʻe lave ki ai ki muʻá, ʻokú ne pehē: “Ko e lahi ange ʻa e ngaahi ʻuhinga ke u aʻusia ai ha taumuʻa, ʻoku ngalingali ʻe siʻi ange ai ʻeku hoko ʻo foʻí.”

7. Ko e hā naʻe tokoni kia Julio mo hono uaifí ke aʻusia ʻena taumuʻá?

7 Fakamoleki ʻa e taimi mo e faʻahinga te nau ueʻi koé. (Pal. 13:20) Fakatokangaʻi ʻa e meʻa naʻe tokoni kia Julio mo hono uaifí ke aʻusia ʻena taumuʻa ke fakalahi ʻena ngāue fakafaifekaú. ʻOkú ne pehē: “Naʻá ma fili ʻa e ngaahi kaumeʻa naʻa nau poupouʻi ʻema taumuʻá, pea naʻá ma talanoa ki heʻema taumuʻá mo kinautolu. Ko e tokolahi ʻo kinautolu naʻa nau ʻosi aʻusia ʻa e ngaahi taumuʻa meimei tatau, ko ia naʻe lava ke nau ʻomai ha fokotuʻu ʻaonga. Ko homa ngaahi kaumeʻá naʻa nau ʻeke mai foki pe naʻe fēfē ʻema ngaahi palaní, pea naʻa nau fakalototoʻaʻi kimaua ʻi heʻema fiemaʻu tokoní.”

ʻI HE ʻIKAI HA FAKAUEʻILOTÓ

Ngāue ki hoʻo taumuʻá (Sio ki he palakalafi 8)

8. Ko e hā ʻe lava ke hoko kapau te tau toki ngāue pē ki ha taumuʻa ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai ha fakaueʻilotó? (Sio foki ki he fakatātaá.)

8 Ka ko hono moʻoní, ko kitautolu kotoa ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi ʻaho ʻoku ʻikai ke tau maʻu ai ha fakaueʻiloto. ʻOku ʻuhinga ení heʻikai lava ke tau ngāue ki heʻetau taumuʻá? ʻIkai. Ke fakatātāʻí: Ko e matangí ʻe lava ke hoko ko ha ivi mālohi ʻo ne ʻai ha vaka ke ngaʻunu ki he feituʻu ʻoku taumuʻa ki aí. Neongo ia, ko e matangí ʻoku kehekehe pē hono mālohí, pea ʻi he ngaahi ʻaho ʻe niʻihi, heʻikai pē nai ke ʻi ai ha havili ia. ʻOku ʻuhinga ení heʻikai lava ke ngaʻunu ʻa e tokotaha folau tahí ki muʻa? ʻOku ʻikai pau ia ke pehē. Ko e fakatātaá, ko e ngaahi vaka ʻe niʻihi ʻoku ʻi ai hono mīsini; ko e niʻihi ʻoku ʻi ai hono ngaahi fohe. ʻE lava ke ngāueʻaki eni ʻe he tokotaha folau tahí ke ngaʻunu ai pē ki muʻa ki he feituʻu ʻoku taumuʻa ki aí. Ko ʻetau fakaueʻilotó ʻe lava ke fakahoa ia ki he matangí; ko e fakaueʻiloto ʻoku tau maʻú ʻe kehekehe pē. Pea ʻi he ngaahi ʻaho ʻe niʻihi, heʻikai nai ke ʻi ai haʻatau fakaueʻiloto ke ngāue ki heʻetau taumuʻá. Ko ia kapau te tau toki ngāue pē ki ha taumuʻa ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai ha fakaueʻilotó, heʻikai ʻaupito nai ke tau aʻusia ia. Kae hangē tofu pē ko hono ngāueʻaki ʻe he tokotaha folau tahí ʻa e ngaahi founga kehe ke aʻu ai ki he feituʻu ʻokú ne taumuʻa ki aí, ʻe lava ke tau kei ngāue pē ki heʻetau taumuʻá naʻa mo e ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke tau maʻu ai ha fakaueʻilotó. Neongo ʻe fiemaʻu ki heni ʻa e akonakiʻi-kita, ko e olá ʻoku tuha moʻoni mo ia. Ki muʻa ke tau vakai ki he meʻa ʻe lava ke tau faí, tau lāulea angé ki ha fehuʻi ʻe malanga hake nai.

9. ʻOku hala ke hanganaki ngāue ki ha taumuʻa ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke tau maʻu ai ha fakaueʻiloto ke fai pehē? Fakamatalaʻi.

9 ʻOku loto ʻa Sihova ke tau tauhi fiefia mo loto-lelei kiate ia. (Saame 100:2; 2 Kol. 9:7) Ko ia ʻoku totonu ke tau hanganaki ngāue ki ha taumuʻa fakalaumālie kapau ʻoku ʻikai ke tau ongoʻi pehē? Fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e ʻapositolo ko Paulá. Naʻá ne pehē: “ʻOku ou akonakiʻi fefeka ʻa hoku sinó mo taki ia hangē ha pōpulá.” (1 Kol. 9:25-27) Naʻe fakamālohiʻi ʻe Paula ʻa ia tonu ke ne fai ʻa e meʻa naʻe totonú naʻa mo e ʻi he taimi naʻe ʻikai ke ne maʻu ai ha hehema ke fai peheé. Naʻe fakahōifua kia Sihova ʻa e ngāue ʻa Paulá? ʻAupito! Pea naʻe fakapaleʻi ia ʻe Sihova ki heʻene ngaahi feingá.​—2 Tīm. 4:7, 8.

10. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻaonga ʻo e ngāue ki ha taumuʻa naʻa mo e ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke tau maʻu ai ha fakaueʻilotó?

10 ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻoku hōifua mai ʻa Sihova ʻi heʻene vakai mai ʻoku tau ngāue ke aʻusia ʻetau taumuʻá naʻa mo e ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke tau maʻu ai ha fakaueʻiloto ke fai peheé. ʻOkú ne hōifua maí koeʻuhi neongo heʻikai nai ke tau fai maʻu pē ia ʻi he ʻofa ki he ngāue ko iá, ʻokú ne ʻiloʻi ʻoku tau fai iá koeʻuhi ko ʻetau ʻofa kiate iá. Hangē pē ko hono tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa Paulá, te Ne tāpuakiʻi kitautolu koeʻuhi ko ʻetau ngaahi feingá. (Saame 126:5) Pea ʻi heʻetau hokosia ʻa e tāpuaki ʻa Sihová, ʻe kamata nai ai ke tau maʻu ha fakaueʻiloto. Ko ha tuofefine mei Pōlani ko Lucyna ʻokú ne pehē: “ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku ʻikai ke u fie ʻalu ki he ngāue fakamalangá, tautefito ʻi heʻeku helaʻiá. Ka neongo ia, ko e fiefia ʻoku ou ongoʻi ʻi he hili ʻeku ʻalu ʻo malangá ko ha meʻaʻofa fakaofo.” Ko ia tau vakai angé ki he meʻa ʻe lava ke tau fai ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke tau maʻu ai ha fakaueʻilotó.

11. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ke fakaivimālohiʻi ʻetau mapuleʻi-kitá?

11 Lotu ki ha mapuleʻi-kita. Ko e mapuleʻi-kitá ko e malava ia ke puleʻi ʻe ha taha ʻene ngaahi ongoʻi mo e tōʻongá. Ko e kupuʻi lea ko iá ʻoku faʻa fakahaaʻi mai ai ʻa e foʻi fakakaukau ʻo e taʻotaʻofi kitautolu mei hono fai ha kovi. Kae kehe, ko e mapuleʻi-kitá ʻoku toe fiemaʻu ia koeʻuhi ke ne ueʻi kitautolu ke tau fai ha ngāue lelei, tautefito kapau ʻoku faingataʻa ke fai ha ngāue pe kapau ʻoku ʻikai ke tau maʻu ha fakaueʻiloto. Manatuʻi, ko e mapuleʻi-kitá ko e konga ia ʻo e fua ʻo e laumālié, ko ia kole kia Sihova ʻa hono laumālie māʻoniʻoní ke ne tokoniʻi koe ke fakatupulekina ʻa e ʻulungaanga mahuʻinga ko iá. (Luke 11:13; Kal. 5:22, 23) Ko David, naʻe lave ki ai ki muʻá, naʻá ne fakamatala ki he founga naʻe tokoniʻi ai ia ʻe he lotú. Naʻá ne loto ke ne fai tuʻumaʻu ʻene ako fakafoʻituituí. ʻOkú ne pehē: “Naʻá ku kole kia Sihova ke ne tokoniʻi au ke fakatupulekina ʻa e mapuleʻi-kitá. ʻI heʻene tokoní, naʻe malava ke u kamataʻi ha polokalama ako lelei mo tuʻumaʻu.”

12. ʻOku anga-fēfē ʻa e felāveʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻi he Tangata Malanga 11:4 mo e ngaahi taumuʻa fakalaumālié?

12 ʻOua ʻe tatali ke tūkunga mālie ʻa e ngaahi tuʻungá. ʻI he māmani ko ení, ʻoku ngalingali heʻikai ʻaupito ke haohaoa ʻa e ngaahi tuʻungá. Kapau te tau tatali ki ai, mahalo heʻikai ʻaupito ke tau aʻusia ʻetau taumuʻá. (Lau ʻa e Tangata Malanga 11:4.) Ko ha tokoua ko Dayniel ʻokú ne pehē: “ʻOku ʻikai ke haohaoa ʻa e ngaahi tuʻungá. Ko e ngaahi tuʻunga lelei tahá ʻoku hoko mai ia ʻi heʻetau kamataʻi pē ha meʻa.” Ko ha tokoua mei ʻIukanitā ko Paul ʻokú ne lave ki ha toe ʻuhinga ʻoku totonu ke ʻoua te tau toloi meʻa ai: “ʻI he taimi ʻoku tau kamataʻi ai ha meʻa neongo ʻa e ngaahi tuʻunga faingataʻá, ʻoku tau ʻoatu ai kia Sihova ha meʻa ke ne tāpuakiʻi.”​—Mal. 3:10.

13. Ko e hā ʻa e lelei ʻo e kamata ʻaki ha fanga kiʻi taumuʻa iiki?

13 Kamata siʻisiʻi. Heʻikai nai ke tau maʻu ha fakaueʻiloto koeʻuhí ko ʻetau taumuʻá ʻoku hā ngali fuʻu faingataʻa ke aʻusia. Kapau ʻoku moʻoni eni ʻi ho tuʻungá, ʻe lava ke ke vahevahe hoʻo taumuʻá ke iiki ange? Kapau ko hoʻo taumuʻá ke fakatupulekina ha ʻulungaanga, fēfē ke ke ʻuluaki fakahāhā ia ʻi ha fanga kiʻi founga iiki? Kapau ko hoʻo taumuʻá ke lau ʻa e Tohi Tapú kotoa, ʻe lava ke ke kamata ʻaki hono vaheʻi ʻa e taimi nounou ange ke lau ai ia? Ko Tomáš, naʻe lave ki ai ʻi he kamatá, naʻá ne fāinga mo ʻene taumuʻa ke lau ʻa e Tohi Tapú ʻi he taʻu ʻe taha. ʻOkú ne pehē: “Naʻá ku ʻiloʻi naʻe fuʻu vave ʻeku lau iá ʻo fakatatau ki heʻeku malavá. Ko ia naʻá ku fili ke toe feinga pē, ka ʻi he taimi ko ení, naʻá ku palani ke lau ha ngaahi palakalafi siʻi pē ʻi he ʻaho kotoa pea fakalaulauloto ki ai. Ko hono olá, naʻe kamata ke u fiefia ʻi hono lau ʻa e Tohi Tapú.” ʻI he tupulaki ʻa e fiefia ʻa Tomáš, naʻe kamata ke ne vaheʻi ha taimi lōloa ange ki heʻene lautohí. Faai atu pē, naʻá ne lau ʻa e Tohi Tapú kakato. c

ʻOUA ʻE LOTO-SIʻI ʻI HAʻATAU HOLOMUI

14. Ko e hā nai ha ngaahi fakaholomui te tau fetaulaki mo ia?

14 Ko e meʻa pangó, tatau ai pē pe ko e hā hono lahi ʻetau fakaueʻilotó pe akonakiʻi-kitá, te tau kei holomui pē nai. Ko e fakatātaá, ko e “ngaahi meʻa ʻoku hoko taʻeʻamanekina” te ne toʻo nai ʻa e taimi ʻoku tau fiemaʻu ke ngāue ai ki heʻetau taumuʻá. (Tml. 9:11) Te tau fehangahangai nai mo ha faingataʻa te ne ʻai ke tau ongoʻi loto-siʻi pea siʻi ai hotau iví. (Pal. 24:10) Ko hotau kakano taʻehaohaoá te ne fakatupunga nai ke tau fai ha meʻa ʻoku ʻikai nai ke tokoni kiate kitautolu ke tau aʻusia ai ʻetau taumuʻá. (Loma 7:23) Pe ʻoku tau ongoʻi helaʻia nai. (Māt. 26:43) Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke ikuʻi ha fakaholomui pe ko ha ʻaho kovi?

15. Kapau ʻoku tau holomui, ʻoku ʻuhinga iá kuo tau taʻelavameʻa? Fakamatalaʻi. (Saame 145:14)

15 Manatuʻi ko ha fakaholomui ʻoku ʻikai ʻuhinga iá kuó ke taʻelavameʻa. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú te tau toutou hokosia nai ʻa e ngaahi palopalema pe faingataʻa. Kae kehe, ʻoku toe fakamāʻalaʻala mai ai ʻoku lava ke tau toe tuʻu hake, tautefito ʻi he tokoni ʻa Sihová. (Lau ʻa e Saame 145:14.) Ko e tokoua ko Philip, naʻe lave ki ai ki muʻá, ʻokú ne fuatautau ʻa e lavameʻá ʻi he founga ko ení: “Ko ʻeku lavameʻá ʻoku ʻikai makatuʻunga ia ʻi he tuʻo lahi ʻeku toó. ʻI hono kehé, ʻoku makatuʻunga ia ʻi he tuʻo lahi ʻeku toe tuʻu hake ʻo hokohoko atú.” Ko David, naʻe lave ki ai ki muʻá, ʻokú ne pehē: “ʻOku ou feinga ke vakai ki he ngaahi fakaholomuí mo e ngaahi ʻaho koví, ʻo ʻikai ko ha fakafaingataʻaʻiaʻanga, ka ko ha faingamālie ia ke fakahāhā kia Sihova ʻa e lahi ʻeku ʻofa kiate iá.” ʻIo, ʻi he ngaʻunu ki muʻa neongo ha fakaholomui, ʻokú ke fakamoʻoniʻi ai kia Sihova ʻokú ke loto ke fakahōifuaʻi ia. He fiefia ē ko Sihova ʻi heʻene vakai mai ʻoku hokohoko atu hoʻo feinga ke aʻusia hoʻo taumuʻá!

16. Ko e hā ʻe lava ke akoʻi mai kiate kitautolu ʻe ha fakaholomui?

16 Vakai ki he fakaholomuí ko ha hokosia ia ke ako mei ai. Fakakaukau ki he meʻa naʻá ne fakatupunga iá, pea ʻeke hifo kiate koe, ‘ʻE lava ke u liliu ha meʻa ke fakaʻehiʻehi ai mei haʻaku toe holomui?’ (Pal. 27:12) Neongo ia, ʻi he taimi ʻe niʻihi, ko e ngaahi fakaholomuí ʻe lava ke fakahaaʻi mai ai ko ha taumuʻa naʻe ʻikai feʻungamālie ia kiate kitautolu. Kapau ʻokú ke ongoʻi ʻoku moʻoni eni ʻi ho tuʻungá, toe sivisiviʻi hoʻo taumuʻá ke sio pē ʻoku kei malava ke ke aʻusia ia. d Heʻikai lau ʻe Sihova ʻokú ke taʻelavameʻa koeʻuhi ko e ʻikai ke ke aʻusia ʻa e taumuʻa naʻe fuʻu taukakapa ia kiate koe.​—2 Kol. 8:12.

17. Ko e hā ʻoku totonu ke tau manatuʻi ai ʻa e meʻa naʻa tau ʻosi lavaʻí?

17 Manatuʻi ʻa e meʻa kuó ke ʻosi aʻusiá. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú “ʻoku ʻikai ke taʻemāʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá ke ne fakangaloʻi hoʻomou ngāué.” (Hep. 6:10) Ko ia ʻoku totonu ke ʻoua ʻe ngalo foki ia ʻiate koe. Fakakaukauloto ki he meʻa kuó ke ʻosi lavaʻí​—hangē ko hoʻo fakatupulekina ha kaumeʻa mo Sihova, talanoa ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo ia pe ko e hoko ʻo papitaisó. Hangē pē ko hoʻo fakalakalaka mai mo aʻusia ʻa e ngaahi taumuʻa fakalaumālie ʻi he kuohilí, ʻe lava ke ke hokohoko atu ke fakalakalaka ke aʻusia hoʻo taumuʻa lolotongá.​—Fil. 3:16.

Fiefia ʻi he folaú (Sio ki he palakalafi 18)

18. Ko e hā ʻoku totonu ke tau manatuʻi ke fai ʻi heʻetau ngāue ki heʻetau taumuʻá? (Sio foki ki he fakatātaá.)

18 ʻI he tokoni ʻa Sihová, ʻe lava ke ke aʻusia hoʻo taumuʻá, hangē pē ko ha tokotaha folau tahi ʻokú ne aʻu fiefia ki he feituʻu naʻá ne taumuʻa ki aí. Kae manatuʻi, ko e kau folau tahi tokolahi ʻoku nau fiefia foki ʻi he folaú. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻi hoʻo hokohoko atu ke ngāue ke aʻusia hoʻo taumuʻa fakalaumālié, ʻoua ʻe ngalo ke fiefia ʻi he vakai ki he anga hono tokoniʻi mo tāpuakiʻi koe ʻe Sihova ʻi hoʻo fāifononga maí. (2 Kol. 4:7) Kapau heʻikai te ke foʻi, te ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki lahi ange.​—Kal. 6:9.

HIVA 126 Nofoʻaki ʻĀ, Tuʻu Maʻu, Mālohi

a ʻOku fakalototoʻaʻi maʻu pē kitautolu ke fokotuʻu ʻa e ngaahi taumuʻa fakalaumālie. Kae fēfē kapau kuo tau ʻosi fokotuʻu ha taumuʻa lelei ʻa ia ʻoku tau fāinga ke aʻusia? ʻE tokonaki mai ʻi he kupu ko ení ʻa e ngaahi fokotuʻu kehekehe ki he founga ʻe lava ke tau aʻusia ai ʻetau ngaahi taumuʻá.

b LEA MO HONO ʻUHINGA: Ko ha taumuʻa fakalaumālie ʻe kau ki ai ha meʻa pē ʻokú ke ngāue mālohi ke fakaleleiʻi pe ke aʻusia koeʻuhi ke lava ʻo ke ngāue kakato ange kia Sihova pea ʻai ia ke ne fiefia. Ko e fakatātaá, te ke fokotuʻu nai ʻa e taumuʻa ke fakatupulekina ha ʻulungaanga faka-Kalisitiane pe ke fakaleleiʻi ha tafaʻaki hoʻo lotú, hangē ko e lau Tohi Tapu, ako fakafoʻituitui pe ko e ngāue fakafaifekaú.

c Sio ki he tohi Maʻu ʻAonga mei he Ako Fakafaifekau Fakateokalatí, p. 10-11, pal. 4.

d Ki ha fakamatala lahi ange, vakai ki he kupu “Fakakaukau Lelei ki he Meʻa ʻOkú Ke ʻAmanekiná, pea Fiefia” ʻi he ʻīsiu ʻo e Taua Leʻo ʻo Siulai 15, 2008.