Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 20

Fakaleleiʻi ʻa e Kakano ʻo ʻEtau Lotú

Fakaleleiʻi ʻa e Kakano ʻo ʻEtau Lotú

“Huaʻi atu homou lotó ʻi hono ʻaó.”​—SAAME 62:8.

HIVA 45 Ko e Fakalaulauloto ʻa Hoku Lotó

ʻI HE KUPÚ NI a

ʻE lava ke tau fakaofiofi kia Sihova ʻi he lotu maʻu pē pea kumi ki heʻene tatakí ʻi he tafaʻaki kotoa ʻetau moʻuí (Sio ki he palakalafi 1)

1. Ko e hā ʻoku fakaafe mai ʻe Sihova ki heʻene kau lotú ke nau faí? (Sio foki ki he fakatātaá.)

 KO HAI ʻe lava ke tau hanga ki ai ʻi he taimi ʻoku tau fiemaʻu ai ʻa e fakafiemālié mo e tatakí? ʻOku tau ʻiloʻi ʻa e tali ki he fehuʻi ko iá. ʻOku lava ke tau fakaofiofi kia Sihova ko e ʻOtuá ʻi he lotu. ʻOku fakaafeʻi mai kitautolu ʻe Sihova ke tau fai ʻa e meʻa tofu pē ko iá. ʻOkú ne loto ke tau faʻa lotu​—ke “lotu maʻu pē.” (1 Tes. 5:17) ʻOku lava ke tau fakaofiofi tauʻatāina kiate ia ʻi he lotu pea kumi ki heʻene tatakí ʻi he ngaahi tafaʻaki kotoa ʻetau moʻuí. (Pal. 3:5, 6) ʻI he tuʻunga ʻo Sihova ko ha ʻOtua nima-homó, ʻoku ʻikai ke ne fakangatangata ʻa e taimi ʻe lava ke tau lotu ai kiate iá.

2. Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?

2 ʻOku tau koloaʻaki ʻa e meʻaʻofa ko e lotú. Neongo ia, koeʻuhi ko e lahi ʻo e ngaahi meʻa kuo pau ke tau faí, te tau fāinga nai ke maʻu ʻa e taimi ke lotu ai. Te tau toe ongoʻi nai ʻoku fiemaʻu ke fakaleleiʻi ʻa e kakano ʻo ʻetau ngaahi lotú. Kae mālō, ʻoku lahi ʻa e fakalototoʻa mo e tataki ʻoku lava ke tau maʻu ʻi he Folofolá. ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he founga ʻe lava ke tau vaheʻi ai ʻa e taimi ki he lotú ʻaki hono sivisiviʻi ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú. Te tau toe lāulea foki ki he founga ʻe lava ke tau fakaleleiʻi ai ʻa e kakano ʻetau ngaahi lotú ʻaki hono fakakau ai ʻa e kaveinga mahuʻinga ʻe nima.

NAʻE VAHEʻI ʻE SĪSŪ ʻA E TAIMI KE LOTU AI

3. Ko e hā naʻe mahinoʻi ʻe Sīsū fekauʻaki mo e lotú?

3 Naʻe mahinoʻi ʻe Sīsū ko e lotú ʻoku fakamahuʻingaʻi ia ʻe Sihova. Ki muʻa fuoloa ke ne haʻu ki he māmaní, naʻá ne vakai ki hono tali ʻe heʻene Tamaí ʻa e ngaahi lotu ʻa e kau tangata mo e kau fefine faitōnungá. Ko e fakatātaá, ko Sīsū naʻá ne ʻi he tafaʻaki ʻo ʻene Tamaí ʻi he taimi naʻá Ne tali ai ʻa e lotu loto-moʻoni ʻa ʻAna, Tēvita mo ʻIlaisiaá mo e faʻahinga tokolahi kehe. (1 Sām. 1:10, 11, 20; 1 Tuʻi 19:4-6; Saame 32:5) Tāneʻineʻi ke akoʻi ʻe Sīsū ʻene kau ākongá ke nau lotu maʻu pē fakataha mo e tuipau!​—Māt. 7:7-11.

4. Ko e hā ʻoku tau ako mei he ngaahi lotu ʻa Sīsuú?

4 Fakafou ʻi he ngaahi lotu tonu ʻa Sīsū kia Sihová, naʻá ne fokotuʻu mai ha faʻifaʻitakiʻanga ke muimui ai ʻene kau ākongá. ʻI he kotoa ʻo e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsuú, naʻá ne lotu maʻu pē. Naʻe pau ke ne vaheʻi ʻa e taimi ke lotu ai koeʻuhí naʻá ne faʻa femoʻuekina pea naʻe tokolahi ʻa e kakai naʻe ʻalu kiate iá. (Mk. 6:31, 45, 46) Naʻá ne ʻā ʻi he hengihengí koeʻuhi ke lava ʻo ne maʻu ha taimi fakafoʻituitui ke lotu ai. (Mk. 1:35) ʻI ha taimi ʻe taha, naʻá ne lotu ʻi he pō kakato ki muʻa ke ne fai ha fili mahuʻinga. (Luke 6:12, 13) Pea naʻe toutou lotu ʻa Sīsū ʻi he pō ki muʻa peá ne pekiá ʻi heʻene tokangataha ki hono fakakakato ʻa e tafaʻaki faingataʻa taha ʻo hono vāhenga-ngāue ʻi he māmaní.​—Māt. 26:39, 42, 44.

5. ʻE lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki kia Sīsū ʻi he taimi ʻoku tau lotu aí?

5 ʻOku akoʻi mai ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú neongo pe ʻoku tau femoʻuekina fēfē, ʻoku fiemaʻu ke tau vaheʻi ʻa e taimi ke lotu ai. Hangē ko Sīsuú, ʻe fiemaʻu nai ke tau vaheʻi ha taimi ke lotu ai​—hangē ko e ʻā ʻi he hengihengí pe ko ha taimi ʻi he efiafí ki muʻa ke tau mohé. ʻI heʻetau fai peheé, ʻoku tau fakahāhā ai kia Sihova ʻoku tau houngaʻia ʻi he meʻaʻofa makehe ko ení. Ko ha tuofefine ko Lynne ʻokú ne manatuʻi ʻa e maongo kiate ia ʻene fuofua ʻilo fekauʻaki mo e monū ʻo e lotú. ʻOkú ne manatuʻi, “ʻI heʻeku ʻiloʻi ʻe lava ke u talanoa kia Sihova ʻi ha faʻahinga taimi peé, naʻe tokoniʻi ai au ke u vakai kiate ia ko hoku Kaumeʻa ofi pea loto ke fakaleleiʻi ʻeku ngaahi lotú.” ʻOku ʻikai ha veiveiua ko e tokolahi ʻo kitautolu ʻoku tau maʻu ʻa e ongoʻi tatau. Ko ia tau lāulea angé ki ha kaveinga tefito ʻe nima ʻe lava ke tau fakakau ʻi heʻetau ngaahi lotú.

KAVEINGA MAHUʻINGA ʻE NIMA KI HE LOTÚ

6. Fakatatau ki he Fakahā 4:10, 11, ko e hā ʻoku taau ke maʻu ʻe Sihová?

6 Fakahīkihikiʻi ʻa Sihova. ʻI ha vīsone fakaofo, naʻe mamata ʻa e ʻapositolo ko Sioné ki ha kau mātuʻa ʻe toko 24 ʻi hēvani ʻoku nau lotu kia Sihova. Naʻa nau fakahīkihikiʻi ʻa e ʻOtuá, ʻo fakahaaʻi ʻokú ne taau ke maʻu “ʻa e ngeiá mo e lāngilangí pea mo e mālohí.” (Lau ʻa e Fakahā 4:10, 11.) Ko e kau ʻāngelo faitōnungá ʻoku nau maʻu foki mo ha ngaahi ʻuhinga lahi ke fakahīkihikiʻi mo fakalāngilangiʻi ʻa Sihova. ʻOku nau ʻi hēvani fakataha mo ia pea ʻoku nau hoko ʻo ʻiloʻi lelei ia. ʻOku nau vakai ki hono ngaahi ʻulungāngá ʻi hono fakaeʻa ʻi he meʻa ʻokú ne faí. ʻI heʻenau vakai ki he ngāue ʻa Sihová, ʻoku ueʻi ai kinautolu ke fakahīkihikiʻi ia.​—Siope 38:4-7.

7. ʻE lava ke tau fakahīkihikiʻi ʻa Sihova fekauʻaki mo e hā?

7 Ko kitautolu foki ʻoku tau loto ke fakakau ʻa hono fakahīkihikiʻi ʻa Sihová ʻi heʻetau lotú, ʻo fakahaaʻi ʻa e meʻa ʻoku tau ʻofa mo houngaʻia ai ʻiate iá. ʻI hoʻo lau mo ako ʻa e Tohi Tapú, feinga ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻo Sihova ʻoku tautefito ʻene fakamānako kiate koé. (Siope 37:23; Loma 11:33) Pea tala ange leva kia Sihova ʻa e anga hoʻo ongoʻi fekauʻaki mo e ngaahi ʻulungaanga ko iá. ʻOku lava foki ke tau fakahīkihikiʻi ʻa Sihova ki he meʻa ʻokú ne fai maʻa kitautolú pea maʻá e kotoa ʻo hotau fāmili fakalaumālié. ʻOkú ne tokangaʻi maʻu pē mo maluʻi kitautolu.​—1 Sām. 1:27; 2:1, 2.

8. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻe niʻihi ke tau fakamālō ai kia Sihová? (1 Tesalonaika 5:18)

8 Fakamālō kia Sihova. ʻOku tau maʻu ʻa e ngaahi ʻuhinga lahi ke fakamālō ai kia Sihova ʻi he lotu. (Lau ʻa e 1 Tesalonaika 5:18.) ʻE lava ke tau fakamālō kiate ia ki ha meʻa lelei pē ʻoku tau maʻu; he ko ē, ko e meʻaʻofa lelei kotoa pē ʻoku haʻu meiate ia. (Sēm. 1:17) Ko e fakatātaá, ʻoku lava ke tau fakahaaʻi ʻetau houngaʻia ki he fakaʻofoʻofa ʻo e māmaní pea mo e meʻa fakaofo ʻi he fakatupú. ʻOku lava foki ke tau fakahaaʻi ʻetau fakamālō koeʻuhi ko ʻetau moʻuí, ko hotau fāmilí, ko hotau kaungāmeʻá pea mo ʻetau ʻamanakí. Pea ʻoku tau loto ke fakamālō kia Sihova ki hono ʻai ke malava ke tau kaumeʻa vāofi mo iá.

9. Ko e hā ʻe fiemaʻu nai ai ke tau fakatupulekina ʻa e houngaʻia kia Sihová?

9 ʻE fiemaʻu nai ke tau fai ha feinga makehe ke fakakaukau ki he ngaahi ʻuhinga ʻoku tau maʻu fakafoʻituitui ke hoko ai ʻo houngaʻia kia Sihová. ʻOku tau moʻui ʻi ha māmani taʻehoungaʻia. Ko e kakaí ʻoku nau faʻa tokangataha ki he meʻa ʻoku nau fiemaʻú kae ʻikai ki he meʻa ʻe lava ke nau fai ke fakahaaʻi ai ʻa e houngaʻia ki he meʻa ʻoku nau maʻú. Kapau ʻe uesia kitautolu ʻe he fakakaukau ko iá, ko ʻetau ngaahi lotú ʻe lava ke hoko ia ko ha lisi pē ʻo e ngaahi kole. Ke fakaʻehiʻehi mei he hoko ʻa e meʻa ko iá, ʻoku fiemaʻu ke hokohoko atu ʻetau fakatupulekina mo fakahāhā ʻa e houngaʻia ki he meʻa kotoa ʻoku fai ʻe Sihova maʻa kitautolú.​—Luke 6:45.

Ko hono fakahāhā ʻetau houngaʻia kia Sihová te ne tokoniʻi kitautolu ke kātaki (Sio ki he palakalafi 10)

10. Naʻe anga-fēfē hono tokoniʻi ʻe he houngaʻiá ha tuofefine ʻe taha ke kātaki? (Sio foki ki he fakatātaá.)

10 Ko e hoko ʻo fakamāloó ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke kātekina ʻa e ngaahi faingataʻá. Fakakaukau ki he hokosia ʻa Kyung-sook, naʻe hā ʻi he ʻīsiu ʻo e Taua Leʻo ʻo Sanuali 15, 2015. Naʻe ʻiloʻi ʻoku kanisā hono maʻamaʻá pea fakaʻaʻau ke kovi ange. “Ko e foʻi tā eni naʻe oʻo,” ko ʻene leá ia. “Naʻá ku ongoʻi kuo mole ʻa e meʻa kotoa pea naʻá ku ilifia ʻaupito.” Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ia ke fekukí? Naʻá ne pehē ʻi he pō kotoa ki muʻa ke ne mohé, naʻá ne ʻalu ki he fungavaka hono falé pea lotu leʻo-lahi fekauʻaki mo e meʻa ʻe nima naʻá ne houngaʻia ai ʻi he ʻaho ko iá. Naʻe ʻai ai heni ke ne ongoʻi fiemālie pea ueʻi ia ke ne fakahaaʻi ʻene ʻofa kia Sihová. Naʻá ne hokosia ʻa e anga hono poupouʻi ʻe Sihova ʻene kau sevāniti faitōnungá ʻi he taimi ʻoku nau fehangahangai ai mo e ngaahi tuʻunga faingataʻá, pea naʻá ne ʻiloʻi ʻoku lahi mamaʻo ange ʻa e ngaahi tāpuaki ʻi heʻetau moʻuí ʻi he ngaahi ʻahiʻahí. Hangē ko Kyung-sook, ʻoku tau maʻu ʻa e ngaahi ʻuhinga lahi ke fakamālō ai kia Sihova, neongo kapau ʻoku tau lolotonga foua ha ʻahiʻahi. Ko hono fakahāhā ʻetau houngaʻia kiate iá ʻi he lotú ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ke kātaki pea tauhi maʻu ʻetau mafamafatatau fakaeongó.

11. Ko e hā naʻe fiemaʻu ai ki he kau ākonga ʻa Sīsuú ʻa e loto-toʻa hili ʻa e foki ʻa Sīsū ki hēvaní?

11 Kole kia Sihova ha loto-toʻa ki he ngāue fakafaifekaú. ʻI he ki muʻa pē ke foki ʻa Sīsū ki hēvaní, naʻá ne fakamanatu ki heʻene kau ākongá ʻa honau vāhenga-ngāue ke fai ha fakamoʻoni fekauʻaki mo ia “ʻi Selusalema, ʻi he kotoa ʻo Siuteá mo Samēlia, pea ki he feituʻu taupotu taha ʻo e māmaní.” (Ngā. 1:8; Luke 24:46-48) ʻI ha taimi nounou ki mui ai, naʻe puke ʻe he kau taki Siú ʻa e ʻapositolo ko Pitá mo Sione pea ʻomi kinaua ki he ʻao ʻo e Sanetalimí, ʻo fekauʻi ʻa e ongo tangata faitōnunga ko ení ke tuku ʻena malangá, pea aʻu ʻo fakamanamanaʻi kinaua. (Ngā. 4:18, 21) Naʻe anga-fēfē fakafeangai ʻa Pita mo Sioné?

12. Fakatatau ki he Ngāue 4:29, 31, ko e hā naʻe fai ʻe he kau ākongá?

12 ʻI he tali ki he ngaahi fakamanamana ʻa e kau taki lotu Siú, naʻe pehē ʻe Pita mo Sione: “Tatau ai pē pe ʻoku totonu ʻi he vakai ʻa e ʻOtuá ke ma fanongo kiate kimoutolu kae ʻikai ki he ʻOtuá, fai haʻamou fakamaau. Ka kiate kimaua, ʻe ʻikai lava ke tuku ʻema lea ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻa kuó ma mamata mo fanongo ki aí.” (Ngā. 4:19, 20) ʻI he taimi naʻe tuku ange ai ʻa Pita mo Sioné, naʻe hiki fakataha hake ʻe he kau ākongá ʻa honau leʻó kia Sihova ʻi ha lotu naʻe fakahangataha ki hono finangaló. Naʻa nau lotu: “Tuku ki hoʻo kau tamaioʻeikí ke nau hanganaki lea loto-toʻa ʻaki ʻa hoʻo folofolá.” Naʻe tali ʻe Sihova ʻa e lotu loto-moʻoni ko iá.​—Lau ʻa e Ngāue 4:29, 31.

13. Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Jin-hyuk?

13 ʻE lava ke tau faʻifaʻitaki ki he kau ākongá ʻaki ʻa e hokohoko atu ke malanga naʻa mo e ʻi he taimi ʻoku tuʻutuʻuni ai ʻe he kau maʻu mafai fakaemāmaní ke tuku ʻetau malangá. Fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Jin-hyuk, ko ha tokoua naʻe tuku pilīsone koeʻuhi ko ʻene tuʻu-ʻataá. ʻI pilīsone, naʻe vaheʻi ia ke ne tokangaʻi ʻa e kau pōpula ʻe niʻihi ʻi he pilīsone malú, ka naʻe ʻikai ngofua ke ne talanoa kiate kinautolu fekauʻaki mo ha meʻa naʻe ʻikai kaunga ki he ngāue ko iá, ʻo kau ai ʻa e Tohi Tapú. Naʻá ne lotu ki ha loto-toʻa mo e anga-fakapotopoto ke talanoa fekauʻaki mo e moʻoní ʻi he faingamālie kotoa pē. (Ngā. 5:29) ʻOkú ne pehē: “Naʻe tali ʻe Sihova ʻeku lotú ʻaki hono ʻomai kiate au ʻa e loto-toʻa mo e poto ke kamataʻi ʻa e ngaahi ako Tohi Tapu miniti ʻe nima ʻi he ngaahi matapā ʻo e loki pilīsoné. Pea ʻi he poʻulí, naʻá ku fai ʻa e ngaahi tohi ke ʻoange ki he kau pōpulá ʻi he ʻaho hono hokó.” Ko kitautolu foki ʻe lava ke tau falala pau ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ke fakahoko ʻetau ngāue fakafaifekaú. Hangē ko Jin-hyuk, ʻe lava ke tau lotu ki ha loto-toʻa mo e poto.

14. Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau fekuki ai mo e ngaahi palopalemá? (Saame 37:3, 5)

14 Kole ki he tokoni ʻa Sihová ke fekuki ai mo e ngaahi palopalemá. Ko e tokolahi ʻo kitautolu ʻoku tau fekuki mo e ngaahi pole fakaesino pe fakaeongo, ko e mole ha ʻofaʻanga, ko ha tuʻunga faingataʻa ʻi he fāmilí, fakatanga pe ko ha ngaahi palopalema kehe. Pea ko e ngaahi meʻa hangē ko e mahaki fakaʻauhá mo e taú kuó ne ʻai ʻa e ngaahi pole ko ení ke toe faingataʻa ange ke fekuki mo ia. Huaʻi atu ho lotó kia Sihova. Tala ange kiate ia ho tuʻungá ʻo hangē tofu pē ko haʻo tala ange ia ki ha kaumeʻa ofi. Hoko ʻo fakapapauʻi ko Sihova “te ne fai ha meʻa maʻau.”​—Lau ʻa e Saame 37:3, 5.

15. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he lotú ke “kātaki ʻi he mamahí”? ʻOmai ha fakatātā.

15 Ko e kītaki ʻi he lotú te ne tokoniʻi kitautolu ke “kātaki ʻi he mamahí.” (Loma 12:12) ʻOku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻoku foua ʻe heʻene kau lotú​—“ʻokú ne fanongo ki heʻenau tangi ki ha tokoní.” (Saame 145:18, 19) Naʻe fakamoʻoniʻi eni ʻe ha tāimuʻa taʻu 29 ko Kristie. Naʻe taʻeʻamanekina ʻa e kamata ke ne maʻu ha palopalema fakaemoʻuilelei mafatukituki. Ko hono olá, naʻá ne hoko ʻo loto-mafasia lahi. Ki mui ai, naʻá ne ʻiloʻi ko ʻene faʻeé naʻá ne maʻu ha mahaki fakatupu mate. ʻOku pehē ʻe Kristie: “Naʻá ku lotu lahi kia Sihova ke ne foaki mai kiate au ha mālohi ke hokohoko atu ʻi he ʻaho taki taha. Naʻá ku feinga ke pipiki ki ha taimi-tēpile fakalaumālie lelei ʻaki ʻa e maʻu ʻa e ngaahi fakatahá pea fai ʻa e ako fakafoʻituituí.” ʻOkú ne toe pehē: “Ko e lotú naʻá ne tokoniʻi au ke kātekina ʻa e ngaahi mōmeniti faingataʻa tahá. Naʻá ku ʻiloʻi naʻe ʻi ai maʻu pē ʻa Sihova, pea ko e fakakaukau ko iá naʻe hoko ia ko ha matavai lahi ʻo e fakafiemālie. Neongo naʻe ʻikai ke sai ʻeku palopalema fakamoʻuileleí ʻi he taimi pē ko iá, naʻe tali ʻe Sihova ʻeku lotú ʻaki hono foaki mai kiate au ʻa e nonga ʻi loto mo ha loto fiemālie.” ʻOfa ke ʻoua ʻaupito naʻa ngalo ʻiate kitautolu “ʻoku ʻiloʻi ʻe Sihova ʻa e founga ke fakahaofi ai ʻa e kakai anga-līʻoa fakaʻotuá mei he ʻahiʻahí.”​—2 Pita 2:9.

Ke talitekeʻi ʻa e ʻahiʻahí, (1) lotu ki he tokoni ʻa Sihová, (2) ngāue ʻo fehoanaki mo hoʻo lotú, pea (3) fakaivimālohiʻi ho vahaʻangatae mo Sihová (Sio ki he palakalafi 16-17)

16. Ko e hā ʻoku tau fiemaʻu ai ʻa e tokoni ʻa Sihová ke talitekeʻi ʻa e ʻahiʻahí?

16 Kole ki he tokoni ʻa Sihová ke talitekeʻi ʻa e ʻahiʻahí. ʻI he tuʻunga ko e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá, ʻoku tau fāinga hokohoko mo e ʻahiʻahi ke fai ʻa e meʻa ʻoku halá. Ko Sētane ʻokú ne fai ʻa e kotoa ʻokú ne malavá ke ʻai ke toe mātuʻaki faingataʻa ʻa e fāinga ko iá. Ko e founga ʻe taha ʻokú ne feinga ke fakameleʻi ai ʻetau fakakaukaú ko e fakafiefia ololaló. Ko e fakafiefia peheé ʻe lava ke ne fakafonu hotau ʻatamaí ʻaki ʻa e ngaahi fakakaukau taʻemaʻa​—ko e ngaahi fakakaukau ʻokú ne ʻuliʻi ʻa hotau tangata ʻi lotó pea ʻe lava ke taki atu ki he faiangahala mamafa.​—Mk. 7:21-23; Sēm. 1:14, 15.

17. ʻE lava fēfē ke tau ngāue ʻo fehoanaki mo ʻetau kole ke fakaʻehiʻehi mei he ʻahiʻahí? (Sio foki ki he fakatātaá.)

17 ʻOku tau fiemaʻu ʻa e tokoni ʻa Sihová kapau ʻoku tau loto ke ikuʻi ʻa e ʻahiʻahi ke fai ʻa e meʻa ʻoku halá. Naʻe fakakau ʻe Sīsū ʻi he sīpinga lotú ʻa e kōlenga ko ení: “ʻOua naʻa tuku kimautolu ki ha ʻahiʻahi, kae fakahaofi kimautolu mei he tokotaha fulikivanú.” (Māt. 6:13) ʻOku loto ʻa Sihova ke ne tokoniʻi kitautolu, ka kuo pau ke tau kole kiate ia ki heʻene tokoní. Kuo pau foki ke tau ngāue ʻo fehoanaki mo ʻetau ngaahi lotú. ʻE lava ke tau fou ʻi he ngaahi sitepu ʻaonga ke fakasiʻisiʻi ai hono fakaʻatā kitautolu ke tākiekina ʻe he fakakaukau mo e vakai hala ʻoku manakoa ʻi he fokotuʻutuʻu ʻa Sētané. (Saame 97:10) ʻE lava ke tau fakafonu hotau ʻatamaí ʻaki ʻa e ngaahi fakakaukau lelei fakafou ʻi hono lau mo ako ʻa e Tohi Tapú. Ko hono maʻu ʻa e ngaahi fakatahá pea kau ʻi he ngāue fakafaifekaú ʻe maluʻi foki ai ʻetau fakakaukaú. ʻOku talaʻofa mai leva ʻe Sihova heʻikai ke ne tuku ke ʻahiʻahiʻi kitautolu ʻo fakalaka atu ʻi he meʻa ʻoku malava ke tau kātekiná.​—1 Kol. 10:12, 13.

18. ʻI he fekauʻaki mo e lotú, ko e hā ʻoku fiemaʻu kiate kitautolu kotoa ke tau faí?

18 Ko kitautolu taki taha ʻoku fiemaʻu ke tau lotu ʻo lahi ange ʻi ha toe taimi ke nofoʻaki faitōnunga kia Sihova lolotonga ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosi faingataʻa ko ení. Vaheʻi ʻa e taimi ʻi he ʻaho taki taha ke fai ha lotu loto-moʻoni. ʻOku loto ʻa Sihova ke tau ‘huaʻi atu hotau lotó ʻi hono ʻaó’ ʻi he lotu. (Saame 62:8) Fakahīkihikiʻi ʻa Sihova pea fakamālō kiate ia ki he meʻa kotoa ʻokú ne faí. Kole kiate ia ke ne tokoniʻi koe ke ke loto-toʻa ʻi he ngāue fakafaifekaú. Kōlenga kiate ia ki ha tokoni ke fekuki mo ha faʻahinga palopalema pē pea talitekeʻi ha ʻahiʻahi pē ʻokú ke fehangahangai nai mo ia. ʻOua ʻe fakaʻatā ha meʻa pe ko ha taha ke ne taʻofi koe mei he lotu maʻu pē kia Sihová. Ka ʻoku anga-fēfē hono tali ʻe Sihova ʻetau ngaahi lotú? Te tau lāulea ki he fehuʻi mahuʻinga ko iá ʻi he kupu hono hokó.

HIVA 42 Lotu ʻa e Sevāniti ʻa e ʻOtuá

a ʻOku tau loto ke hoko ʻetau ngaahi lotú ʻo hangē ko e ngaahi faitohi loto-moʻoni ki ha kaumeʻa ʻofeina. Neongo ia, ʻoku ʻikai ke faingofua maʻu pē ke fakatau mai ʻa e taimi ke lotu ai. Pea ʻe lava ke hoko ko ha pole ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ke lotu fekauʻaki mo iá. ʻE lāulea ʻa e kupu ko ení ki he ongo kaveinga mahuʻinga ko ení.