Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 21

Founga ʻOku Tali Ai ʻe Sihova ʻEtau Lotú

Founga ʻOku Tali Ai ʻe Sihova ʻEtau Lotú

“ʻOku tau ʻiloʻi te tau maʻu ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau kolé koeʻuhí naʻa tau kole ia kiate ia.”​—1 SIO. 5:15.

HIVA 41 Kātaki Fanongo ki Heʻeku Lotú

ʻI HE KUPÚ NI a

1-2. Ko e hā te tau fifili nai fekauʻaki mo ia ʻi heʻene haʻu ki heʻetau ngaahi lotú?

 KUO faifai ange peá ke fifili pe ʻoku tali ʻe Sihova hoʻo ngaahi lotú? Kapau ko ia, ʻoku ʻikai ko koe pē. ʻOku ʻi ai ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine tokolahi ʻoku nau hohaʻa ki he meʻá ni, tautefito ʻi heʻenau hokosia ha taimi faingataʻa. Kapau ʻoku tau faingataʻaʻia, ʻe toe faingataʻa ange ai kiate kitautolu ke ʻiloʻi ʻa e founga ʻoku tali ai ʻe Sihova ʻetau ngaahi lotú.

2 Tau sivisiviʻi angé ʻa e ʻuhinga ʻe lava ke tau falala pau ai ʻoku tali ʻe Sihova ʻa e ngaahi lotu ʻene kau lotú. (1 Sio. 5:15) Te tau lāulea foki ki he ongo fehuʻi ko ení: Ko e hā ʻoku hā ngali ʻikai tali ai ʻe Sihova ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻetau ngaahi lotú? ʻI he ngaahi founga fē ʻoku tali ai ʻe Sihova ʻa e ngaahi lotú ʻi he ʻaho ní?

HEʻIKAI NAI KE TALI ʻE SIHOVA ʻETAU LOTÚ ʻI HE FOUNGA ʻOKU TAU ʻAMANEKINÁ

3. Ko e hā ʻoku loto ai ʻa Sihova ke tau lotu ange kiate iá?

3 ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he Folofolá ko Sihova ʻokú ne ʻofa lahi ʻiate kitautolu pea ʻoku tau mahuʻinga kiate ia. (Hāk. 2:7; 1 Sio. 4:10) Ko e ʻuhinga ia ʻokú ne fakaafeʻi ai kitautolu ke tau kole ʻene tokoní ʻi he lotu. (1 Pita 5:6, 7) ʻOkú ne loto ke tokoniʻi kitautolu ke nofo ofi kiate ia pea ke fekuki lavameʻa mo e ngaahi faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo iá.

Naʻe tali ʻe Sihova ʻa e lotu ʻa Tēvitá ʻaki hono fakahaofi ia mei hono ngaahi filí (Sio ki he palakalafi 4)

4. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi ʻoku tali ʻe Sihova ʻa e ngaahi lotu ʻene kau lotú? (Sio foki ki he fakatātaá.)

4 ʻI he Tohi Tapú, ʻoku tau faʻa lau ai ko Sihova naʻá ne tali ʻa e ngaahi lotu ʻene kau lotú. ʻE lava ke ke fakakaukau ki ha fakatātā? Fēfē ʻa Tuʻi Tēvita? Naʻá ne fehangahangai mo e ngaahi fili fakatuʻutāmaki tokolahi ʻi he kotoa ʻene moʻuí, pea naʻá ne faʻa kumi ki he tokoni ʻa Sihová ʻi he lotu. ʻI he taimi ʻe taha, naʻá ne kōlenga: “ʻE Sihova, fanongo mai muʻa ki heʻeku lotú; fanongo mai ki heʻeku tautapa atu ki ha tokoní. ʻI hoʻo faitōnungá pea ʻi hoʻo māʻoniʻoní, fai mai muʻa ha tali kiate au.” (Saame 143:1) Naʻe tali ʻe Sihova ʻa e lotu ʻa Tēvita ki ha fakahaofí. (1 Sām. 19:10, 18-20; 2 Sām. 5:17-25) Naʻe lava ke lea ʻa Tēvita ʻi he tuipau: “ʻOku ofi ʻa Sihova ki he faʻahinga kotoa ʻoku ui kiate iá.” Ko kitautolu foki ʻe lava ke tau maʻu ʻa e fakapapau ko iá.​—Saame 145:18.

Naʻe tali ʻe Sihova ʻa e lotu ʻa Paulá ʻaki hono ʻoange kiate ia ʻa e mālohi ke kātaki (Sio ki he palakalafi 5)

5. Naʻe tali maʻu pē ʻa e lotu ʻa e kau lotu ʻa Sihova ʻi he kuohilí ʻi he founga naʻa nau ʻamanekiná? ʻOmai ha fakatātā. (Sio foki ki he fakatātaá.)

5 Heʻikai nai ke tali ʻe Sihova ʻetau ngaahi lotú ʻi he founga ʻoku tau ʻamanekiná. Ko e meʻa ia naʻe hoko ki he ʻapositolo ko Paulá. Naʻá ne kole ki he ʻOtuá ke toʻo “ha tolounua ʻi he kakanó.” Naʻe tuʻo tolu ʻa e lotu fakahangatonu ʻa Paula fekauʻaki mo e palopalema faingataʻa ko ení. Naʻe tali ʻe Sihova ʻa e ngaahi lotu ko iá? ʻIo, ka naʻe ʻikai ke tali ia ʻi he founga naʻe ʻamanekina ʻe Paulá. ʻI he ʻikai toʻo ʻe Sihova ʻa e palopalemá, naʻá ne ʻoange kiate ia ʻa e mālohi naʻá ne fiemaʻú ke hokohoko atu ai ʻene tauhi faitōnunga kiate Iá.​—2 Kol. 12:7-10.

6. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ko e hā ʻe hā ngali ʻoku ʻikai tali ai ʻe Sihova ʻetau ngaahi lotú?

6 Ko kitautolu foki ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku tali nai ʻetau lotú ʻo kehe ia mei he meʻa ʻoku tau ʻamanekiná. ʻE lava ke tau fakapapauʻi ʻoku ʻiloʻi tofu pē ʻe Sihova ʻa e founga lelei taha ke tokoniʻi ai kitautolú. ʻE aʻu ʻo ne fai ʻa e “meʻa ʻoku mahulu lahi atu ia ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku tau kole pe fakakaukau ki aí.” (ʻEf. 3:20) ʻI he ʻuhinga ko iá, ko ʻene tali ki heʻetau ngaahi lotú ʻe lava ke hoko mai ia ʻi ha taimi pe ʻi ha founga ʻoku ʻikai ke tau ʻamanekina.

7. Ko e hā ʻe fiemaʻu nai ai ke tau liliu ʻa e meʻa ʻoku tau lotu fekauʻaki mo iá? ʻOmai ha fakatātā.

7 ʻE fiemaʻu nai ke tau liliu ʻa e meʻa ʻoku tau lotu fekauʻaki mo iá ʻi heʻetau ʻiloʻi māʻalaʻala ange ʻa e finangalo ʻo Sihová. Fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Martin Poetzinger. ʻI he hili pē ʻa e mali ʻa Tokoua Poetzinger, naʻe tuku pilīsone ia ʻi ha kemi fakamamahi Nasi. ʻI he kamatá, naʻá ne kole kia Sihova ke tuku ange ia mei he kemi fakamamahí koeʻuhi ke lava ke ne tokangaʻi hono uaifí pea toe hoko atu ʻene ngāue fakamalangá. Kae kehe, hili ha uike ʻe ua, naʻe ʻikai ke ne sio ki ha fakaʻilonga naʻe fakaava ange ʻe Sihova ʻa e hala ke ne mavahe aí. Ko ia naʻá ne kamata lotu: “Sihova, kātaki fakahaaʻi mai kiate au ʻa e meʻa ʻokú ke loto ke u faí.” Naʻe kamata leva ke ne fakakaukau fekauʻaki mo e meʻa ʻoku foua ʻe he fanga tokoua kehe ʻi he kemí. Ko e tokolahi ʻo kinautolu naʻa nau mātuʻaki hohaʻa fekauʻaki mo honau uaifí mo e fānaú. Naʻe lotu leva ʻa Tokoua Poetzinger: “Sihova, mālō hono ʻomai hoku vāhenga-ngāue foʻoú. Tokoniʻi au ke u fakaivimālohiʻi mo fakalototoʻaʻi hoku fanga tokouá.” Naʻá ne fakamoleki ʻa e taʻu ʻe hiva hono hokó ʻi he kemí ʻo fai ʻa e meʻa tofu pē ko iá!

8. Ko e hā ʻa e tafaʻaki mahuʻinga ʻoku totonu ke tau manatuʻi ʻi he taimi ʻoku tau lotu aí?

8 Kuo pau ke tau manatuʻi ʻoku ʻi ai ʻa e taumuʻa ʻa Sihova, pea te ne fakahoko ia ʻo fakatatau ki heʻene taimi-tēpile kuo fokotuʻú. Ko e taumuʻa ko iá ʻoku kau ai ʻa hono toʻo ʻosi tuʻuloa atu ʻa e ngaahi palopalema kotoa ʻokú ne fakatupunga ʻa e faingataʻa lahi fau ʻi he ʻaho ní​—ko e ngaahi palopalema hangē ko e fakatamaki fakanatulá, mahamahakí mo e maté. ʻE fakahoko ʻe Sihova ʻene taumuʻá fakafou ʻi hono Puleʻangá. (Tan. 2:44; Fkh. 21:3, 4) Kae kehe, ʻoku kei fakaʻatā ʻe Sihova ʻa Sētane ke ne puleʻi ʻa e māmaní, kae ʻoua ke aʻu ki he taimi ko iá. b (Sione 12:31; Fkh. 12:9) Kapau ʻe hanga ʻe Sihova ʻo fakaleleiʻi ʻa e ngaahi palopalema ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he taimí ni, ʻe lava ke hā atu ia ʻo hangē ko e founga-pule ʻa Sētané naʻe kiʻi lavameʻa nai. Ko ia neongo kuo pau ke tau tatali kia Sihova ke ne fakahoko ʻa e ngaahi talaʻofá, ʻoku ʻikai ʻuhinga ení ʻokú ne liʻaki kitautolu ʻo taʻeʻiai hatau tokoni. Tau lāulea angé ki ha ngaahi founga ʻe niʻihi ʻa ia ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe Sihova.

FOUNGA ʻOKU TALI AI ʻE SIHOVA ʻA E NGAAHI LOTÚ HE ʻAHÓ NI

9. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ʻi he taimi ʻoku tau fiemaʻu ai ke fai ha fili? ʻOmai ha fakatātā.

9 ʻOkú ne foaki mai ʻa e poto. ʻOku talaʻofa ʻe Sihova te ne foaki mai ʻa e poto ʻoku tau fiemaʻu ke faiʻaki ʻa e ngaahi fili leleí. ʻOku tau fiemaʻu tautefito ʻa e poto fakaʻotuá ʻi he taimi ʻoku tau fai ai ha ngaahi fili ʻe kaunga ki he toenga ʻetau moʻuí, hangē ko ia pe te tau nofo taʻemali pe mali. (Sēm. 1:5) Fakakaukau ki he hokosia ʻa ha tuofefine taʻemali ko Maria. c Naʻá ne ngāue fiefia ko ha tāimuʻa tuʻumaʻu ʻi he taimi naʻá ne fetaulaki ai mo ha tokoua. ʻOkú ne pehē: “ʻI he tupulekina ʻema kaungāmeʻá, naʻe tupulekina foki mo ʻema feongoʻiʻakí. Naʻá ku ʻiloʻi naʻe pau ke u fai ha fili. Naʻá ku fai ha ngaahi lotu lōloa mo fakamātoato fekauʻaki mo ia. Naʻá ku fiemaʻu ʻa e tataki ʻa Sihová, ka naʻá ku toe ʻiloʻi heʻikai ke fai ʻe Sihova ʻa e filí maʻaku.” ʻOkú ne ongoʻi naʻe tali ʻe Sihova ʻene ngaahi lotu ki ha potó. Anga-fēfē? ʻI heʻene fai ʻa e fekumi ʻi heʻetau ʻū tohí, naʻe malava ai ke ne maʻu ʻa e ngaahi kupu pau naʻe tokoni kiate ia ke taliʻaki ʻene ngaahi fehuʻí. Naʻá ne toe muimui foki ki he faleʻi fakapotopoto ʻa ʻene faʻē faitōnungá. Ko e faleʻi ko iá naʻá ne tokoniʻi ʻa Maria ke sivisiviʻi ʻene ngaahi ongoʻí. Ko e olá, naʻe malava ke ne fai ha fili fakapotopoto.

ʻOku anga-fēfē hono ʻomai ʻe Sihova kiate kitautolu ʻa e mālohi ke kātakí? (Sio ki he palakalafi 10)

10. Fakatatau ki he Filipai 4:13, ko e hā ʻe fai ʻe Sihova ke tokoni ki heʻene kau lotú? ʻOmai ha fakatātā. (Sio foki ki he fakatātaá.)

10 ʻOkú ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e mālohi ke kātaki. Hangē ko ia naʻe fai ʻe Sihova maʻá e ʻapositolo ko Paulá, te ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e mālohi ʻoku tau fiemaʻu ke kātekina hotau ngaahi ʻahiʻahí. (Lau ʻa e Filipai 4:13.) Fakakaukau ki he founga naʻe tokoniʻi ai ʻe Sihova ha tokoua ko Benjamin ke kātekina ʻa e ngaahi tuʻunga faingataʻá. ʻI he meimei kotoa ʻo e taimi talavou ʻo Benjamin, naʻá ne nofo mo hono fāmilí ʻi he ngaahi kemi hūfanga ʻi ʻAfilika. ʻOku pehē ʻe Benjamin: “Naʻá ku lotu maʻu pē kia Sihova, ʻo kole kiate ia ke ne ʻomai kiate au ʻa e mālohi ke fai ʻa e meʻa ʻoku fakahōifua ʻi hono ʻaó. Naʻe tali ʻe Sihova ʻeku ngaahi lotú ʻaki hono ʻomai kiate au ʻa e nonga ʻo e ʻatamaí, ko e loto-toʻa ke hokohoko atu ʻa e malangá pea mo e ʻū tohi ke u nofoʻaki mālohi fakalaumālie ai.” ʻOku hoko atu ʻene fakamatalá: “Ko hono lau ʻa e ngaahi hokosia ʻa e kaungā-Fakamoʻoní pea ako ki he founga naʻe tokoniʻi ai kinautolu ʻe Sihova ke kātakí naʻe fakaivimālohiʻi ai ʻeku fakapapau ke nofoʻaki faitōnungá.”

Kuó ke hokosia ʻa e tokoni ʻa Sihová fakafou ʻi he kaungātuí? (Sio ki he palakalafi 11-12) d

11-12. ʻOku anga-fēfē nai hono ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa hotau fāmili fakalaumālié ke tali ʻetau ngaahi lotú? (Sio foki ki he fakatātaá.)

11 ʻOkú ne ngāueʻaki ʻa hotau fāmili fakalaumālié. ʻI he pō ki muʻa ke feilaulauʻi ʻe Sīsū ʻene moʻuí, naʻá ne lotu tōtōivi. Naʻá ne kōlenga kia Sihova ke ne fakahaofi ia mei hono lauʻikoviʻi ia ko ha tokotaha lea fieʻotua. ʻI he ʻikai fai peheé, naʻe tokoniʻi ʻe Sihova ʻa Sīsū ʻaki hono fekauʻi atu ha taha ʻi hono fanga tokoua ʻāngeló ke fakaivimālohiʻi ia. (Luke 22:42, 43) ʻE toe tokoniʻi nai kitautolu ʻe Sihova fakafou ʻi ha tā telefoni pe ʻaʻahi fakalototoʻa mei ha taha ʻo hotau fanga tokouá pe fanga tuofāfiné. Ko kitautolu kotoa ʻe lava ke tau kumi ki ha ngaahi faingamālie ke fai ha “lea lelei” ki hotau kaungātuí.​—Pal. 12:25.

12 Fakakaukau ki he hokosia ʻa ha tuofefine ko Miriam. ʻI ha ngaahi uike siʻi hili ʻa e mate hono husepānití, naʻe nofo toko taha pē ʻa Miriam ʻi ʻapi, ʻo ne ongoʻi kuo siva ʻene ʻamanakí mo loto-mafasia. Naʻá ne tangi taʻetuku pea fiemaʻu ke talanoa ki ha taha. ʻOkú ne pehē: “Naʻe ʻikai ke u maʻu ʻa e mālohi ke tā ki ha taha, ko ia naʻá ku lotu kia Sihova. Lolotonga ʻeku kei tangi mo lotú, naʻe tatangi ʻeku telefoní. Ko ha mātuʻa naʻe tā mai, ko ha kaumeʻa ʻofeina.” Naʻe maʻu ʻe Miriam ʻa e fakafiemālie mei he mātuʻa ko iá mo hono uaifí. Naʻá ne tuipau ko Sihova naʻá ne ueʻi ʻa e tokouá ke tā kiate iá.

ʻOku anga-fēfē nai hono tākiekina ʻe Sihova ʻa e niʻihi kehé ke nau tokoniʻi kitautolú? (Sio ki he palakalafi 13-14)

13. Lave ki ha fakatātā ʻo e founga ʻe lava ke ngāueʻaki ai ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻoku ʻikai ke nau lotu kiate iá ke tali ʻetau lotú.

13 ʻOkú ne ngāueʻaki nai ʻa e kakai ʻoku ʻikai ke nau lotu kiate ia. (Pal. 21:1) ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku tali ʻe Sihova ʻa e ngaahi lotu ʻene kakaí ʻaki hono ueʻi ʻa e kau taʻetuí ke nau fai ha meʻa maʻa kinautolu. Ko e fakatātaá, naʻá ne ueʻi ʻa Tuʻi ʻAtasease ke ne tali ʻa e kole ʻa Nehemaia ke foki ki Selusalema koeʻuhi ke lava ʻo ne tokoni ki hono toe langa ʻo e koló. (Nehe. 2:3-6) ʻI he ʻahó ni foki, ʻoku lava ke ueʻi ʻe Sihova naʻa mo e faʻahinga ʻoku ʻikai ke nau lotu kiate iá ke nau tokoniʻi kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau faingataʻaʻia aí.

14. Ko e hā naʻá ke ako mei he hokosia ʻa Soo Hing? (Sio foki ki he fakatātaá.)

14 Ko ha tuofefine ko Soo Hing naʻá ne ongoʻi naʻe tokoniʻi ia ʻe Sihova fakafou ʻi heʻene toketaá. Ko ʻene tamasiʻí naʻe puke ʻi he ngaahi palopalema fakaʻatamai. ʻI he taimi naʻe hoko ai ha fakatuʻutāmaki fakalilifu ki heʻena tamasiʻí, naʻá ne fakafisi mo hono husepānití mei heʻena ngāué ke tokangaʻi ia. Ko e olá, naʻa nau fehangahangai mo ha palopalema fakapaʻanga. Naʻe pehē ʻe Soo Hing naʻá ne ongoʻi ʻo hangē ha foʻi lapapeni kuo mafaó. Naʻá ne huaʻi atu hono lotó kia Sihova, ʻo kole kiate ia ki ha tokoni. Naʻe fakahāhā ʻe he toketaá ha mahuʻingaʻia ʻiate kinautolu. Naʻe taki atu eni ki heʻenau maʻu ha tokoni mei he puleʻangá pea mo ha feituʻu feʻungamālie ke nofo ai. Hili iá, naʻe pehē ʻe Soo Hing: “Naʻa mau vakai ki he toʻukupu ʻo Sihová ʻi he meʻá ni. Ko ia moʻoni ʻa e ʻTokotaha-Fanongo ki he lotú.’”​—Saame 65:2.

FIEMAʻU ʻA E TUI KE KUMI AI MO TALI ʻA E FOUNGA ʻOKU TALI AI ʻE SIHOVA ʻETAU LOTÚ

15. Ko e hā naʻe tokoni ki ha tuofefine ʻe taha ke ʻiloʻi ko ʻene ngaahi lotú naʻe tali?

15 Ko ʻetau ngaahi lotú ʻoku ʻikai ke faʻa tali ia ʻi ha founga anga-kehe. Ka ko e ngaahi tali ʻoku tau maʻú ʻa e meʻa tofu pē ʻoku tau fiemaʻu ke nofoʻaki mateaki ai ki heʻetau Tamai fakahēvaní. Ko ia hanganaki fakasio ki hono tali ʻe Sihova hoʻo ngaahi lotú. Ko ha tuofefine ko Yoko naʻá ne ongoʻi naʻe ʻikai ke tali ʻe Sihova ʻene ngaahi lotú, ka naʻe kamata leva ke ne hiki ha lēkooti ʻo e meʻa naʻá ne kole kia Sihová. ʻI he hili atu ha taimi, naʻá ne sio ki heʻene noutí pea fakatokangaʻi naʻe tali ʻe Sihova ʻa e lahi taha ʻo ʻene ngaahi lotú, ʻo aʻu ki he niʻihi naʻe ʻosi ngalo ia ʻiate ia. Mei he taimi ki he taimi, ʻoku fiemaʻu ke tau kiʻi tuʻu pea fakalaulauloto ki he founga ʻoku tali ai ʻe Sihova ʻetau ngaahi lotú.​—Saame 66:19, 20.

16. ʻE lava fēfē ke tau ngāueʻi ʻa e tuí ʻi heʻene haʻu ki he lotú? (Hepelū 11:6)

16 ʻOku tau fakahāhā ʻa e tuí ʻo ʻikai ʻi he lotu pē kia Sihova kae pehē foki ki heʻetau tali ʻa e founga ʻokú ne tali ai ʻetau ngaahi lotú ʻo tatau ai pē pe ʻoku fakafou mai ʻi he hā. (Lau ʻa e Hepelū 11:6.) Fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Mike mo hono uaifí, ʻa Chrissy. Naʻá na fokotuʻu ʻa e taumuʻa ke ngāue ʻi Pēteli. “Naʻá ma tohi kole ko ha ongo meʻa mali ʻi he laui taʻu pea toutou lotu kia Sihova fekauʻaki mo e taumuʻa ko ení,” ko e lea ia ʻa Mike, “ka naʻe ʻikai ʻaupito pē ke fakaafeʻi kimaua.” Naʻe nofoʻaki falala pau ʻa Mike mo Chrissy naʻe ʻiloʻi ʻe Sihova ʻa e founga lelei taha ke ngāueʻaki ai kinaua ʻi heʻene ngāué. Naʻe hokohoko atu ʻena fai ʻa e kotoa ʻena malavá, ʻo ngāue ko ha ongo tāimuʻa tuʻumaʻu ʻi he feituʻu naʻe lahi ange ai ʻa e fiemaʻú pea poupou ki he ngaahi langa fakateokalatí. ʻI he ʻahó ni ʻokú na kau ʻi he ngāue fefonongaʻakí. “Kuo ʻikai maʻu pē ke tali ʻe Sihova ʻema ngaahi lotú ʻi he founga naʻá ma ʻamanekiná,” ko e lea ia ʻa Mike, “ka kuó ne tali ia pea ʻi he ngaahi founga naʻe lelei ange ia ʻi he meʻa ʻoku ala lava ke ma sioloto atu ki aí.”

17-18. Fakatatau ki he Saame 86:6, 7, ko e hā ʻoku lava ke tau falala pau fekauʻaki mo iá?

17 Lau ʻa e Saame 86:6, 7. Naʻe fakapapauʻi ʻe he tokotaha-tohi-saame ko Tēvitá naʻe fanongo mai ʻa Sihova mo tali ʻene ngaahi lotú. ʻE lava ke ke maʻu ʻa e falala pau tatau. Ko e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga naʻe lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení ʻoku fakapapauʻi mai ai ko Sihova ʻokú ne foaki mai ʻa e poto mo e mālohi ʻoku tau fiemaʻu ke kātaki aí. Te ne ngāueʻaki nai hotau fāmili fakalaumālié pe naʻa mo e faʻahinga ʻoku ʻikai ke nau lotu kiate ia ʻi he lolotonga ní ke tokoniʻi kitautolu ʻi he founga ʻe niʻihi.

18 Neongo heʻikai nai ke tali ʻe Sihova ʻetau ngaahi lotú ʻi he founga ʻoku tau ʻamanekiná, ʻoku tau ʻiloʻi te ne tali ia. Te ne tokonaki ʻa e meʻa tofu pē ʻoku tau fiemaʻú pea ʻi he taimi tofu pē ʻoku tau fiemaʻu ai iá. Ko ia hokohoko atu ke lotu ʻi he tui, ʻo falala pau ko Sihova te ne tokangaʻi koe ʻi he taimí ni pea te ne “fakatōliʻa ʻa e holi ʻa e meʻamoʻui kotoa” ʻi he māmani foʻou ka hoko maí.​—Saame 145:16.

HIVA 46 ʻOku Mau Fakamālō Kiate Koe, Sihova

a ʻOku fakapapauʻi mai ʻe Sihova te ne tali ʻetau ngaahi lotú kapau ʻoku fehoanaki mo hono finangaló. ʻI he taimi ʻoku tau foua ai ʻa e ngaahi ʻahiʻahí, ʻe lava ke tau falala pau te ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e tokoni ʻoku tau fiemaʻú ke nofoʻaki faitōnunga ai kiate ia. Tau lāulea angé ki he founga ʻoku tali ai ʻe Sihova ʻetau lotú.

b Ki ha fakamatala ki he ʻuhinga kuo fakaʻatā ai ʻe Sihova ʻa Sētane ke ne puleʻi ʻa e māmaní, sio ki he kupu “Siofi Maʻu Pē ʻa e ʻĪsiu Mahuʻingá,” naʻe pulusi ʻi he Taua Leʻo ʻo Sune 2017.

c Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoa ʻe niʻihi.

d FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Ko ha faʻē mo ʻene taʻahine ʻokú na aʻu ki ha fonua foʻou ko ha ongo kumi hūfanga. Ko e kaungātuí ʻoku nau talitali loto-māfana kinaua pea ʻoange kiate kinaua ha tokoni ʻaonga.