Skip to content

Skip to table of contents

“Hokohoko Atu ʻi he ʻAho Taki Taha ʻa e Fefakalototoʻaʻakí”

“Hokohoko Atu ʻi he ʻAho Taki Taha ʻa e Fefakalototoʻaʻakí”

“Kapau ʻoku ʻi ai ha lea fakalototoʻa ʻokú mo maʻu maʻá e kakaí, fakahā ia.”​—NGĀ. 13:15.

HIVA: 53, 45

1, 2. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke fakalototoʻaʻi ʻa e niʻihi kehé?

 ʻOKU pehē ʻe Christina ʻa ia ʻokú ne taʻu 18: “ʻOku tātātaha ke fakalototoʻaʻi au ʻe heʻeku ongo mātuʻá, ka ʻokú na fakaangaʻi maʻu pē au. Pea ʻoku lava ke fakalotomamahi lahi kiate au ʻena ngaahi leá. ʻOkú na pehē ʻoku ʻikai ke u matuʻotuʻa pea ʻoku ʻikai pē ke u ako au ha meʻa, pea ʻoku ou fuʻu sino. Ko ia ʻoku ou faʻa tangi ai mo pehē heʻikai ke u toe lea kia kinaua. ʻOku ou ongoʻi ʻoku ʻikai haʻaku ʻaonga.” [1] (Sio ki he fakamatala ʻi he ngataʻangá.) ʻOku lava ke mātuʻaki faingataʻa ʻa e moʻuí ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke fakalototoʻaʻi ai kitautolu ʻe he niʻihi kehé!

2 ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, fakakaukau ki he lahi ʻo e tokoni ʻe lava ke tau fai ki he niʻihi kehé ʻi he taimi ʻoku tau fakalototoʻaʻi ai kinautolú. ʻOku pehē ʻe Lūpeni: “Kuó u faitau mo e ongoʻi taʻemahuʻingá ʻi he laui taʻu. Ka ʻi he taimi ʻe taha, naʻá ku malanga ai mo ha tokotaha mātuʻa ʻa ia naʻá ne fakatokangaʻi naʻe ʻikai ke u ongoʻi lelei he ʻaho ko iá. Naʻá ne fanongo fakataha mo e kaungāongoʻi ʻi heʻeku fakahaaʻi ange ʻeku ngaahi ongoʻí. Naʻá ne fakamanatu mai leva ʻa e ngaahi meʻa lelei naʻá ku faí. Naʻá ne toe fakamanatu mai ʻa e ngaahi lea ʻa Sīsuú​—ko e tokotaha taki taha ʻoku mahuʻinga ange ia ʻi he fanga misi tokolahi. ʻOku ou fakakaukau maʻu pē ki he konga Tohi Tapu ko iá pea ʻoku kei maongo ia ki hoku lotó. He tokoni lahi ē ko e ngaahi lea fakalototoʻa ʻa e mātuʻá.”​—Māt. 10:31.

3. (a) Ko e hā naʻe leaʻaki ʻe he ʻapositolo ko Paulá fekauʻaki mo hono fakalototoʻaʻi ʻa e niʻihi kehé? (e) Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?

3 ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he Tohi Tapú ʻa e fiemaʻu ke tau fefakalototoʻaʻaki maʻu pē. Naʻe tohi ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he kau Kalisitiane Hepelū: “Tokanga, fanga tokoua, ke ʻoua naʻa ʻi ai ha taha ʻo kimoutolu ʻe faifai ange peá ne fakatupulekina ha loto fulikivanu taʻetui ʻaki haʻane mavahe mei he ʻOtua moʻuí; kae hokohoko atu ʻi he ʻaho taki taha ʻa e fefakalototoʻaʻakí.” Naʻe fakamatalaʻi ʻe Paula ʻa e ʻuhingá: “Koeʻuhi ke ʻoua ʻe ʻi ai ha taha ʻo kimoutolu ʻe hoko ʻo fakalotofefekaʻi ʻe he mālohi kākā ʻo e angahalá.” (Hep. 3:12, 13) Fakakaukau ki he ongoʻi lelei naʻá ke maʻu ʻi he taimi naʻe fakalototoʻaʻi ai koe ʻe ha taha. Ko ia, ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻoku tau maʻu ke fakalototoʻaʻi ai hotau fanga tokouá? Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he anga hono fakalototoʻaʻi ʻe Sihova, Sīsū mo Paula ʻa e niʻihi kehé? Pea ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi founga ʻe lava ke tau fefakalototoʻaʻaki aí? Tau lāulea angé ki he ngaahi fehuʻi ko ení.

ʻOKU TAU FIEMAʻU KOTOA ʻA E FAKALOTOTOʻA

4. Ko hai ʻoku fiemaʻu ke fakalototoʻaʻí? Ko e hā ʻoku ʻikai ke fakalototoʻaʻi ai ʻe he tokolahi taha ʻo e kakaí ʻa e niʻihi kehé ʻi he ʻahó ni?

4 Ko kitautolu kotoa ʻoku tau fiemaʻu ʻa e fakalototoʻa. Pea ʻoku ʻi ai ʻa e fiemaʻu makehe ki he ngaahi mātuʻá ke fakalototoʻaʻi ʻenau fānaú. ʻOku pehē ʻe ha faiako ko hono hingoá ko Timothy Evans ko e fānaú ʻoku nau “fiemaʻu ʻa e fakalototoʻa ʻo hangē ko e fiemaʻu ʻe he ʻakaú ʻa e vaí.” ʻOkú ne tānaki mai: “ʻI he fakalototoʻá, ʻoku ongoʻi ai ʻe he kiʻi tamá ʻoku ʻi ai hono mahuʻinga pea ʻoku fakahoungaʻi ia.” Ka koeʻuhí ko ʻetau moʻui ʻi he “ngaahi ʻaho fakaʻosí,” ko e kakai tokolahi ʻoku nau siokita mo ʻikai fefakahāhāʻaki ʻa e “ʻofa fakanatulá.” (2 Tīm. 3:1-5) ʻOku ʻikai ke fakalototoʻaʻi ʻe he ngaahi mātuʻa ʻe niʻihi ʻenau fānaú koeʻuhí naʻe ʻikai ke fakalototoʻaʻi kinautolu ʻe heʻenau ngaahi mātuʻá tonu. ʻOku fiemaʻu foki ʻe he kakai lalahí ke fakalototoʻaʻi kinautolu, ka ʻoku ʻikai ke faʻa hoko eni. Ko e fakatātaá, ʻoku lāunga ʻa e tokolahi ko e ʻikai ʻaupito ke fakaongoongoleleiʻi kinautolu ʻi he ngāue ʻoku nau fai ʻi he ngāueʻangá.

5. ʻE lava fēfē ke tau fakalototoʻaʻi ʻa e niʻihi kehé?

5 ʻOku lava ke tau fakalototoʻaʻi ʻa e niʻihi kehé ʻaki hono fakaongoongoleleiʻi kinautolu ʻi heʻenau ngaahi ngāue leleí. ʻOku lava ke tau toe fakalototoʻaʻi ʻa e niʻihi kehé ʻaki hono fakahaaʻi ange ʻenau ngaahi ʻulungaanga leleí pea ʻaki hono fakafiemālieʻi kinautolu ʻi he taimi ʻoku nau loto-mamahi pe loto-siʻi aí. (1 Tes. 5:14) Koeʻuhí ʻoku tau feohi maʻu pē mo hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné, ʻoku tau maʻu ai ʻa e ngaahi faingamālie ke lea fakalototoʻa ai kiate kinautolu. (Lau ʻa e Koheleti 4:9, 10.) Ko ia ʻeke hifo: ‘ʻOku ou ʻai ke ʻilo ʻe he niʻihi kehé ʻa e ʻuhinga ʻoku ou fakamahuʻingaʻi mo ʻofa ai ʻiate kinautolú? Pea ʻoku ou fai eni ʻi he faingamālie kotoa pē?’ Fakakaukau ki he meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú: “Ko e lea ʻoku fai ʻi hono taimi totonu, hono ʻikai lelei.”​—Pal. 15:23.

6. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ʻe Sētane ke ne fakalotosiʻiʻi ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá? ʻOmai ha fakatātā ʻo e founga naʻá ne fai ai ení.

6 ʻOku pehē ʻi he Palōveepi 24:10: “Naʻa ke vaivai koā ʻi he ʻaho ʻo e faingataʻa, ta ʻoku fakangatangata pe ho ivi.” ʻOku ʻiloʻi ʻe Sētane kapau te ne fakalotosiʻiʻi kitautolu, ʻe lava ke ne fakavaivaiʻi ai hotau vahaʻangatae mo Sihová. Naʻá ne feinga ke fakalotosiʻiʻi ʻa Siope ʻaki hono ʻai ia ke ne faingataʻaʻia lahi. Ka naʻe ʻikai ke lavameʻa ʻa e palani fulikivanu ʻa Sētané. Naʻe kei mateaki pē ʻa Siope kia Sihova. (Siope 2:3; 22:3; 27:5) Te tau lava foki mo kitautolu ʻo faitau mo Sētane pea fakapapauʻi heʻikai ke ne lavameʻa. Kapau te tau hokohoko atu ʻi hono fakalototoʻaʻi ʻa e ngaahi mēmipa ʻi hotau fāmilí pea pehē ki hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻi he fakatahaʻangá, ʻe lava ke tau fetokoniʻaki ai ke tau hoko ʻo fiefia mo nofoʻaki ofi ai pē kia Sihova.

NGAAHI FAʻIFAʻITAKIʻANGA ʻE LAVA KE TAU FAʻIFAʻITAKI KI AÍ

7, 8. (a) Kuo anga-fēfē hono fakalototoʻaʻi ʻe Sihova ʻa e kakaí? (e) ʻE lava fēfē ke muimui ʻa e ngaahi mātuʻá ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sihová? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)

7 ʻOku fakalototoʻaʻi ʻe Sihova ʻa e kakaí. Naʻe tohi ʻe he tangata-tohi-sāmé: “He ko e loto lavea ʻoku ofi ki ai ʻa e ʻEiki, pea ʻoku ne fakamoʻui ʻakinautolu ʻoku laumalie mafesi [pe loto-siʻí.]” (Saame 34:18) ʻI he taimi naʻe ilifia mo loto-siʻi ai ʻa e palōfita ko Selemaiá, naʻe talaʻofa ʻe Sihova te ne tokoniʻi ia. (Sel. 1:6-10) Naʻe ʻoatu ʻe Sihova ha ʻāngelo ke fakaivimālohiʻi ʻa e palōfita taʻumotuʻa ko Tanielá. Ko e ʻāngelo ko iá naʻá ne ui ʻa Taniela ko e “ʻofeina lahi.” (Tan. 10:8, 11, 18, 19) ʻE lava ke ke fakalototoʻaʻi ho fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻi he founga meimei tatau, ʻo kau ai ʻa e kau tāimuʻá pea pehē ki he faʻahinga taʻumotuʻa kuo ʻikai ke nau kei lava ʻo fai ʻa e meʻa naʻa nau anga ki aí?

8 Neongo ʻa e ngāue fakataha ʻa Sihova mo Sīsū ʻi he ngaahi taʻu lahi, ka ʻi he taimi naʻe ʻi māmani ai ʻa Sīsuú, naʻe ʻiloʻi ʻe Sihova ʻa e fiemaʻu ke ne kei fakalototoʻaʻi hono ʻAló. Naʻe fanongo ʻa Sīsū ki he lea mei hēvani ʻene Tamaí ʻi he taimi naʻe kamata ai ʻene ngāue fakamalangá mo e lolotonga hono taʻu fakaʻosi ʻi he māmaní. Naʻe tuʻo ua ʻa e pehē ʻe Sihova: “Ko hoku ʻAló eni, ʻa e ʻofeiná, ʻa ia kuó u hōifua aí.” (Māt. 3:17; 17:5) Ko e moʻoni, naʻe mātuʻaki ongoʻi loto-toʻa ʻa Sīsū ʻi he taimi naʻá ne fanongo ai ki hono tala ange ʻe heʻene Tamaí ʻokú ne ʻofa ʻiate ia mo laukauʻaki ia. Ki mui aí, ʻi he pō ki muʻa pea pekia ʻa Sīsuú, naʻá ne ongoʻi loto-moʻua ʻaupito. Naʻe fakalototoʻaʻi ia ʻe Sihova ʻaki ʻene ʻomai ha ʻāngelo ke fakaivimālohiʻi mo fakafiemālieʻi ia. (Luke 22:43) Ngaahi mātuʻa, ʻe lava ke ke faʻifaʻitaki ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sihová ʻaki hono fakalototoʻaʻi maʻu pē hoʻo fānaú. Fakaongoongoleleiʻi kinautolu ʻi heʻenau ngaahi ngāue leleí. Pea ʻi he taimi ʻoku nau fehangahangai ai mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻi he ʻapiakó, fai ʻa e kotoa hoʻo malavá ke fakalototoʻaʻi mo tokoniʻi kinautolu ke nau kātaki.

9. Ko e hā ʻoku lava ke tau ako mei he anga ʻo e fakafeangai ʻa Sīsū ki heʻene kau ʻapositoló?

9 Naʻe toe fokotuʻu ʻe Sīsū ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei ke tau faʻifaʻitaki ki ai. ʻI he pō ki muʻa ke ne pekiá, naʻe fufulu ʻe Sīsū ʻa e vaʻe ʻene kau ʻapositoló peá ne tala kiate kinautolu ʻa e mahuʻinga ʻo e hoko ʻo anga-fakatōkilaló. Ka naʻa nau pōlepole mo fakakikihi pe ko hai ʻiate kinautolu ʻoku lahi tahá, pea naʻe pōlepole ʻa Pita ʻo pehē heʻikai te ne liʻaki ʻa Sīsū. (Luke 22:24, 33, 34) Kae kehe, naʻe ʻikai ke tokangataha ʻa Sīsū ki heʻenau ngaahi fehālākí. ʻI hono kehé naʻá ne fakaongoongoleleiʻi kinautolu ʻi heʻenau kei mateaki ange kiate iá. Naʻá ne talaʻofa kiate kinautolu ʻe lahi ange ʻa e ngāue te nau faí ʻiate ia, peá ne fakapapauʻi ange ʻoku ʻofaʻi kinautolu ʻe Sihova. (Luke 22:28; Sione 14:12; 16:27) ʻE lava ke tau ʻeke hifo, ‘ʻOku ou faʻifaʻitaki ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú pea fakaongoongoleleiʻi ʻa e niʻihi kehé ʻi honau ngaahi ʻulungaanga leleí kae ʻikai tokangataha pē ki heʻenau ngaahi fehālākí?’

10, 11. Naʻe anga-fēfē hono fakalototoʻaʻi ʻe Paula hono fanga tokouá, pea ko e hā naʻá ne loto ke faí?

10 Naʻe leaʻaki maʻu pē ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e ngaahi meʻa lelei fekauʻaki mo hono fanga tokouá. Naʻá ne fakamoleki ʻa e ngaahi taʻu lahi ʻi he fononga holo mo e niʻihi ʻo kinautolu pea naʻá ne ʻiloʻi lelei kinautolu, ka naʻe ʻikai ke ne tohi ʻenau ngaahi fehālākí. ʻI hono kehé, naʻá ne fakaongoongoleleiʻi kinautolu. Ko e fakatātaá, naʻe lea ʻa Paula fekauʻaki mo Tīmote ko ʻene “tama ʻofeina mo faitōnunga ia ʻi he ʻEikí” pea naʻá ne tuipau ʻe tokangaʻi ʻe Tīmote ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa e niʻihi kehé. (1 Kol. 4:17; Fil. 2:19, 20) Naʻe tala ange ʻe Paula ki he kau Kalisitiane ʻi Kolinitoó ko Taitusí ko hono “takanga ia pea ko ha kaungāngāue ki ha lelei maʻamoutolu.” (2 Kol. 8:23) Ko hono moʻoní, naʻe loto-toʻa ʻa Tīmote mo Taitusi ʻi he taimi naʻá na ʻiloʻi ai ʻa e anga ʻo e fakakaukau ʻa Paula kiate kinauá!

11 Ko Paula mo hono kaungāmeʻa ko Panepasá naʻá na tuku ʻena moʻuí ke ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki kae lava ke na fakalototoʻaʻi hona fanga tokouá. Ko e fakatātaá, naʻá na ʻiloʻi naʻe loto ʻa e kakai tokolahi ʻi he kolo ko Līsitá ke tāmateʻi kinaua. Neongo ia naʻá na kei foki pē ki ai ke fakalototoʻaʻi ʻa e kau ākonga foʻoú mo tokoniʻi kinautolu ke nau nofoʻaki faitōnunga kia Sihova. (Ngā. 14:19-22) Ki mui ai ʻi ʻEfesō, naʻe ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻa Paula koeʻuhí ko e ʻita ʻa e fuʻu kakaí, ka naʻá ne kei nofo ai ʻi ha taimi feʻunga ke fakalototoʻaʻi hono fanga tokouá. ʻOku pehē ʻi he Ngāue 20:1, 2: “Naʻe ʻoatu ʻe Paula ʻa e fekau ke haʻu ʻa e kau ākongá, pea ʻi he hili ʻene fakalototoʻaʻi kinautolu mo lea māvae angé, naʻá ne kamata ʻene fononga ki Masitōniá. Hili ʻene ʻalu atu ʻi he ngaahi vahefonua ko iá mo fakalototoʻaʻi ʻa e faʻahinga ʻi aí ʻaki ha ngaahi lea lahi, naʻá ne haʻu ki Kalisi.”

FEFAKALOTOTOʻAʻAKI

12. Ko e hā ʻoku lelei ai ʻetau ʻalu ki he ngaahi fakatahá?

12 ʻOku fiemaʻu ʻe Sihova ʻa e lelei tahá maʻa kitautolu. Ko e ʻuhinga ia ʻokú ne tala mai ai ke tau fakatahataha fakataha maʻu pē. ʻI heʻetau ngaahi fakatahá, ʻoku tau ako ai fekauʻaki mo ia mo fefakalototoʻaʻaki ai. (1 Kol. 14:31; lau ʻa e Hepelū 10:24, 25.) ʻOku pehē ʻe Christina ʻa ia naʻe lave ki ai ʻi he kamataʻanga ʻo e kupu ko ení: “Ko e meʻa ʻoku ou saiʻia taha ai ʻi he ngaahi fakatahá ʻoku ou maʻu ai ʻa e ʻofá mo e fakalototoʻá. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku ou ongoʻi mafasia ʻi heʻeku aʻu atu ki he Fale Fakatahaʻangá. Ka ʻoku fakaofiofi mai ʻa e fanga tuofāfiné ʻo nau fāʻofua ʻiate au mo tala mai ʻoku ou fakaʻofoʻofa. ʻOku nau tala mai ʻenau ʻofa ʻiate aú pea ʻoku nau fiefia ʻi heʻenau sio mai ki heʻeku fakalakalaka fakalaumālié. Ko ʻenau fakalototoʻá ʻokú ne ʻai au ke u ongoʻi lelei ange ai!” He mahuʻinga ē kiate kitautolu taki taha ke fakalototoʻaʻi ʻa e niʻihi kehé!​—Loma 1:11, 12.

13. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ʻa e fakalototoʻá naʻa mo e faʻahinga kuo taʻu lahi ʻenau tauhi kia Sihová?

13 Naʻa mo e faʻahinga kuo taʻu lahi ʻenau tauhi kia Sihová ʻoku nau fiemaʻu ʻa e fakalototoʻa. Fakakaukau kia Siosiua. ʻI he taimi naʻe teu ai e kau ʻIsilelí ke nau hū atu ki he Fonua ʻo e Talaʻofá, naʻe fili ʻe Sihova ʻa Siosiua ke ne taki kinautolu. Kae kehe, naʻe tala ʻe Sihova kia Mōsese ke ne fakalototoʻaʻi ʻa Siosiua neongo kuó ne tauhi kia Sihova ʻi he ngaahi taʻu lahi. Naʻe tala ʻe Sihova: “Ka ke fekau ʻa Siosiua, pea poupou [pe fakalototoʻaʻi] ia, mo tokoniʻi: he ko ia ia te ne laka atu ʻi he ʻao ʻo e kakai ni, pea ko ia ia te ne fakatofiʻaʻaki kinautolu ʻa e fonua te ke mamata ki ai.” (Teu. 3:27, 28) Naʻe fiemaʻu ʻe Siosiua ʻa e fakalototoʻá koeʻuhí ki mui aí naʻe lahi ʻa e ngaahi feingatau naʻe fehangahangai mo e puleʻangá, pea naʻe aʻu ʻo nau ʻulungia ʻi he taha. (Sio. 7:1-9) ʻI he ʻahó ni, ʻe lava ke tau fakalototoʻaʻi ʻa e kau mātuʻá mo e kau ʻovasia sēketí ʻa ia ʻoku nau ngāue mālohi ke tokangaʻi ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá. (Lau ʻa e 1 Tes. 5:12, 13.) Naʻe pehē ʻe ha ʻovasia sēketi ʻe taha: “ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻomai ʻe he fanga tokouá ha tohi fakamālō ʻo fakahaaʻi mai ai ʻenau fiefia ʻi heʻema ʻaʻahí. ʻOkú ma tauhi ʻa e ngaahi tohi ko ení pea ʻokú ma lau ia ʻi he taimi ʻokú ma ongoʻi loto-siʻi aí. ʻOku nau hoko ko e matavai moʻoni ʻo e fakalototoʻá.”

ʻOku tau tokoniʻi ʻetau fānaú ke ʻunuʻunu ofi ange kia Sihova ʻi he taimi ʻoku tau fakalototoʻaʻi loto-māfana ai kinautolú (Sio ki he palakalafi 14)

14. Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e lelei hono fakaongoongoleleiʻi ʻa e niʻihi kehé ʻi he taimi ʻoku tau fai ai ha akonaki kia kinautolu?

14 ʻI he taimi ʻe taha, naʻe pau ke akonakiʻi ʻe Paula ʻa e kau Kolinitoó. ʻI he taimi naʻa nau talangofua ai ki he akonaki ko ení naʻe fakaongoongoleleiʻi kinautolu ʻe Paula. (2 Kol. 7:8-11) Ko e moʻoni, ko e ngaahi lea ʻa Paulá naʻe fakalototoʻaʻi ai kinautolu ke hokohoko atu ʻenau fai ʻa e meʻa naʻe totonú. ʻI he ʻahó ni, ʻe lava ke muimui ʻa e kau mātuʻá mo e ngaahi mātuʻá ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Paulá. ʻOku pehē ʻe Andreas, ʻa ia ʻoku ʻi ai ʻene fānau ʻe toko ua: “Ko hono fakalototoʻaʻi ʻa e fānaú ʻoku tokoniʻi ai kinautolu ke nau tupu fakalaumālie mo fakaeongo. ʻOku hanga ʻe he fakalototoʻá ʻo ʻai ke tō loloto ʻa e akonakí. Neongo ʻoku ʻiloʻi ʻe heʻetau fānaú ʻa e meʻa ʻoku totonú, ka ko hono fakalototoʻaʻi maʻu pē kinautolú ʻe hoko ko ʻenau founga moʻuí ia ʻa hono fai ʻa e meʻa ʻoku totonú.”

KO E HĀ TE NE TOKONIʻI KOE KE FAKALOTOTOʻAʻI ʻA E NIʻIHI KEHÉ?

15. Ko e hā ʻa e founga ʻe taha ʻe lava ke tau fakalototoʻaʻi ai ʻa e niʻihi kehé?

15 Fakahaaʻi ki ho fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻa e lahi hoʻo fakamahuʻingaʻi ʻenau ngaahi feingá pea pehē ki honau ngaahi ʻulungaanga leleí. (2 Kal. 16:9; Siope 1:8) Kapau te tau fai eni, ʻoku tau faʻifaʻitaki ai kia Sihova mo Sīsū. ʻOkú na fakamahuʻingaʻi ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau fai maʻa kinauá, neongo kapau ʻoku ʻikai malava ke tau fai ʻa e meʻa ʻoku tau fakaʻamu ke aʻu ki aí. (Lau ʻa e Luke 21:1-4; 2 Kolinitō 8:12.) Ko e fakatātaá, ʻoku tau ʻiloʻi ko e feinga lahi ʻoku fai ʻe siʻotau fanga tokoua taʻumotuʻá ke nau ʻalu maʻu pē ki he ngaahi fakatahá mo e ngāue fakafaifekaú. ʻOku tau fakalototoʻaʻi mo fakaongoongoleleiʻi kinautolu ʻi he meʻa kotoa ʻoku nau faí?

16. Ko fē ʻa e taimi ʻe lava ke tau fakalototoʻaʻi ai ʻa e niʻihi kehé?

16 Fakalototoʻaʻi ʻa e niʻihi kehé ʻi he faingamālie kotoa pē. ʻI he taimi pē ʻokú ke fakatokangaʻi ai ha ngāue lelei naʻe fai ʻe ha taha, fakapapauʻi ke fakaongoongoleleiʻi ia. ʻI he taimi naʻe ʻi ʻAniteoke ʻi Pisitia ai ʻa Paula mo Panepasá, naʻe tala ange ʻe he kau taki lotu ʻo e sinakoké kia kinaua: “Ongo tangata, ongo tokoua, kapau ʻoku ʻi ai ha lea fakalototoʻa ʻokú mo maʻu maʻá e kakaí, fakahā ia.” Naʻe ngāueʻaki ʻe Paula ʻa e faingamālie ko iá ke ne fakalototoʻaʻi ʻa e kakaí. (Ngā. 13:13-16, 42-44) ʻI he taimi ʻoku tau fakalototoʻaʻi ai ʻa e niʻihi kehé, ngalingali ʻe fakalototoʻaʻi foki mo kitautolu ʻe he kakaí.​—Luke 6:38.

17. Ko e hā ʻa e founga lelei taha ke fakaongoongoleleiʻi ai ʻa e niʻihi kehé?

17 Fakahaaʻi papau. ʻI he taimi naʻe fakaongoongoleleiʻi ai ʻe Sīsū ʻa e kau Kalisitiane ʻi Taiatailá, naʻá ne fakahaaʻi papau mo fakamatalaʻi ʻa e ngāue lelei naʻa nau faí. (Lau ʻa e Fakahā 2:18, 19.) ʻE lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki kia Sīsū? ʻE lava ke tau fakaongoongoleleiʻi nai ha faʻē taʻehoa ʻi he anga hono ʻohake ʻene fānaú neongo ʻene faingataʻá. Pe kapau ko e ongo mātuʻa kimoua, ʻe lava ke mo fakaongoongoleleiʻi hoʻomo fānaú ʻi heʻenau feinga ke tauhi kia Sihová. Fakamatalaʻi kiate kinautolu ʻa e ngaahi ngāue lelei kuó mo fakatokangaʻí. Kapau te tau fakahaaʻi papau ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau fakalototoʻaʻi ai ʻa e niʻihi kehé, te nau ʻiloʻi ai ʻoku mahuʻinga kiate kitautolu ʻa e meʻa ʻoku tau leaʻakí.

18, 19. ʻI he founga fē ʻe lava ke tau fetokoniʻaki ai ke tau kei nofo ofi ai pē kia Sihová?

18 Naʻe tala ʻe Sihova kia Mōsese ke ne fakalototoʻaʻi mo fakaivimālohiʻi ʻa Siosiua. Ko e moʻoni he ʻikai ke lea hangatonu mai ʻa Sihova kiate kitautolu he ʻahó ni ke tau fakalototoʻaʻi ha tokotaha pau. Ka ʻokú ne fiefia ʻi heʻene vakai mai ki heʻetau feinga ke fakalototoʻaʻi ʻa e niʻihi kehé. (Pal. 19:17; Hep. 12:12) Ko e fakatātaá, ʻi he taimi ʻoku fai ai ʻe ha tokoua ha malanga ʻi heʻetau fakatahaʻangá, ʻe lava ke tau tala ange kiate ia ʻa e meʻa naʻa tau saiʻia ai ʻi heʻene malangá. Mahalo ko e meʻa naʻá ne leaʻakí naʻe tokoni ia ke tau fekuki mo ha palopalema, pe ke mahinoʻi ha konga Tohi Tapu pau. Naʻe tohi ha tuofefine ki ha tokoua naʻá ne fai ha malanga: “Neongo naʻe miniti siʻi pē ʻeta fetalanoaʻakí, naʻá ke lāuʻilo ki he mafasia hoku lotó pea naʻá ke ʻomi ʻa e fakafiemālie mo e fakaivifoʻou. ʻOku ou loto ke ke ʻiloʻi ko e taimi naʻá ke lea ai ʻi he founga anga-ʻofa peheé, ʻo tatau pē ʻi hoʻo malanga mei he peletifōmú pea mo hoʻo lea kiate aú, naʻá ku ongoʻi ko ha meʻaʻofa ia meia Sihova.”

19 ʻE malava ke tau fetokoniʻaki ke nofo ofi ai pē kia Sihova kapau te tau muimui ʻi he akonaki ʻa Paulá: “Mou hanganaki fefakalototoʻaʻaki mo felangahakeʻaki, ʻo hangē tofu pē ko ena ʻoku mou lolotonga faí.” (1 Tes. 5:11) Kapau te tau “hokohoko atu ʻi he ʻaho taki taha ʻa e fefakalototoʻaʻakí,” te tau ʻai ai ʻa Sihova ke fiefia lahi!

^ [1] (palakalafi 1) Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoa ʻe niʻihi.