Skip to content

Skip to table of contents

ʻOkú Ke Fakamahuʻingaʻi Moʻoni ʻa e Tohi ʻa Sihová?

ʻOkú Ke Fakamahuʻingaʻi Moʻoni ʻa e Tohi ʻa Sihová?

“ʻI he taimi naʻa mou maʻu ai ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá, . . . naʻa mou tali ia . . . hangē tofu pē ko ia ko hono tuʻunga moʻoní, ʻi he tuʻunga ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá.”​—1 TES. 2:13.

HIVA: 44, 40

1-3. Ko e hā nai ʻa e meʻa naʻe hoko ʻi he vā ʻo ʻIuotia mo Siniteké? ʻE lava fēfē ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi palopalema peheé? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)

 ʻOKU tau fakamahuʻingaʻi lahi ʻaupito ʻa e Tohi Tapú koeʻuhí ʻoku tau ʻiloʻi ko e tohi ia ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻi he Tohi Tapú ʻa e ngaahi faleʻi ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau fakaʻehiʻehi mei he ngaahi palopalemá, pea ʻe lava ke ne fakatonutonu kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau fai ai ha fehālaaki. Ko ia ʻoku anga-fēfē ʻetau fakafeangai ki he ngaahi faleʻi ko iá? Fakakaukau ki ha ongo fefine naʻe pani ʻi he ʻuluaki senitulí, ʻa ʻIuotia mo Siniteke. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú naʻá na fakakikihi, ka ʻoku ʻikai ke tala mai ʻa e ʻuhingá. Tau sioloto atu ki he meʻa nai naʻe hokó.

2 Mahalo pē naʻe fakaafeʻi ʻe ʻIuotia ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻe niʻihi ke nau kai meʻakai ʻi hono ʻapí. Ka naʻe ʻikai ke ne fakaafeʻi ʻa Siniteke. Ki mui aí, ʻi he taimi naʻe fanongo ai ʻa Siniteke ki he talanoa ʻa e niʻihi kehé ʻi heʻenau fiefia ʻi he kai meʻakaí, naʻá ne loto-mamahi lahi. Naʻá ne fakakaukau nai: ‘ʻOku ʻikai ke u ʻiloʻi ko e hā naʻe ʻikai ke fakaafeʻi ai au ʻe ʻIuotiá! Naʻá ku pehē ʻe au ʻokú ma kaumeʻa lelei.’ Naʻe ongoʻi ʻe Siniteke ngalingali naʻe ʻikai ke saiʻia ai ʻa ʻIuotia, pea ʻikai ai ke ne fakaafeʻi ia. Ko ia naʻe fakaafeʻi ai ʻe Siniteke ʻa e faʻahinga tatau ki haʻane kai meʻakai ka naʻe ʻikai ke ne fakaafeʻi ʻa ʻIuotia! ʻOku pau pē naʻe hoko ʻa e tuʻunga ko ení ke loto-mamahi ai ʻa e niʻihi kehe ʻi he fakatahaʻangá. ʻOku hā ʻi he Tohi Tapú naʻe fakatonutonu ʻe Paula ʻa e ongo tuofāfine ko ení pea fakalototoʻaʻi kinaua ke na fakamelino. ʻOku pau pē naʻá na fanongo kia Paula pea naʻe hokohoko atu ʻena tauhi fiefia kia Sihová.​—Fil. 4:2, 3.

3 ʻI he ʻahó ni ʻi heʻetau fakatahaʻangá, te tau palopalema nai mo ha tokoua pe tuofefine ʻi he taimi ʻe niʻihi. Ka ʻo kapau te tau muimui ki he faleʻi ʻi he Tohi Tapú, ʻe lava ke tau fakaleleiʻi ʻa e ngaahi palopalema peheé. Ko e moʻoni, ʻe lava ke tau ʻai ke ʻoua ʻe hoko ia. Pea ʻi he taimi ʻoku tau talangofua ai ki he meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú, ʻoku hā mei ai ʻetau fakamahuʻingaʻi moʻoni ʻa e Tohi ʻa Sihová.​—Saame 27:11.

ʻOKU AKOʻI KITAUTOLU ʻE HE TOHI TAPÚ KE MAPULEʻI ʻETAU NGAAHI ONGOʻÍ

4, 5. Ko e hā ʻa e faleʻi ʻoku ʻomai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo hono mapuleʻi ʻetau ngaahi ongoʻí?

4 ʻOku ʻikai ke faingofua maʻu pē hono mapuleʻi ʻetau ngaahi ongoʻí. ʻOku tau ongoʻi mātuʻaki loto-mamahi pe ʻita nai kapau ʻoku leaʻaki ʻe ha taha ha meʻa ʻo fakangalivaleʻi kitautolu pe fakafeangai taʻetotonu mai, mahalo pē koeʻuhí ko hotau anga fakafonuá, lanu hotau kilí pe ko hotau fōtunga hāmaí. Pea ʻoku toe fakalotomamahi ange kia kitautolú kapau ko e tokotaha ʻokú ne fakaʻitaʻi pe fakafeangai taʻetotonu maí ko hotau tokoua pe tuofefine. Ko e hā ʻa e faleʻi mei he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolú?

5 ʻOku ʻiloʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻe lava ke hoko ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke mapuleʻi ai ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ʻenau ngaahi ongoʻí. ʻI he taimi ʻoku tau loto-mamahi pe ʻita aí, ʻoku tau lea pe fai ha meʻa te tau toki fakaʻiseʻisa ai ʻamui. ʻI he Tohi Tapú, ʻoku ʻomai ai ʻe Sihova ʻa e fakahinohino ke mapuleʻi ʻetau ʻitá pea ʻokú ne tala mai ai: “ʻOua naʻa ʻoho ho loto ke ʻita.” Fakakaukau atu ki he lahi ʻo e ngaahi palopalema he ʻikai nai ke hoko, ʻi he taimi ʻoku tau talangofua ai ki he akonaki ko iá mo ʻikai ke ʻita vave! (Lau ʻa e Koheleti 7:9; Palōveepi 16:32.) ʻOku toe tala mai ʻe he Tohi Tapú ke tau fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé. Ko hono moʻoní, naʻe pehē ʻe Sīsū kapau heʻikai ke tau fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé, heʻikai ke fakamolemoleʻi kitautolu ʻe Sihova. (Māt. 6:14, 15) ʻOkú ke loto ke anga-kātaki ange pea loto-lelei ange ke fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé?

6. Ko e hā ʻe hoko nai kapau ʻoku ʻikai ke mapuleʻi ʻetau ngaahi ongoʻí?

6 Kapau ʻoku ʻikai ke tau mapuleʻi ʻetau ngaahi ongoʻí, te tau kei ongoʻi ʻita pē pea aʻu ʻo kamata ke tau ongoʻi tāufehiʻa nai ki ha taha. Pe ʻoku tau tākiekina nai ha niʻihi ʻi he fakatahaʻangá ke nau ongoʻi pehē. Neongo kapau ʻoku tau feinga ke fūfuuʻi ʻetau ʻitá pe tāufehiʻá, ʻe faifai atu pē ʻo fakatokangaʻi ʻe he niʻihi kehé ʻa e anga ʻetau ongoʻí. ʻOku hoko leva ia ke fakamamaʻo ai hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné meiate kitautolu. (Pal. 26:24-26) ʻE ngāueʻaki ʻe he kau mātuʻá ʻa e Tohi Tapú ʻi heʻenau feinga ke tokoniʻi kitautolu ke toʻo atu ʻa e ʻitá mo e tāufehiʻá pea fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé. (Liv. 19:17, 18; Loma 3:11-18) ʻI he taimi ʻoku nau fai pehē aí, te tau muimui nai ki he tataki ʻa e Tohi ʻa Sihová?

ʻOKU TATAKI KITAUTOLU ʻE SIHOVA

7, 8. (a) ʻOku anga-fēfē hono tataki ʻe Sihova ʻene kakaí? (e) Ko e hā ʻa e fakahinohino ʻe niʻihi ʻoku tau maʻu ʻi he Tohi Tapú, pea ko e hā ʻoku totonu ai ke tau talangofua ki aí?

7 ʻI he ʻahó ni, ʻoku tataki mo akoʻi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻoku ʻi he konga ʻi māmani ʻo ʻene kautahá. Anga-fēfē? Kuó ne fakanofo ʻa Kalaisi ke hoko ko e “ʻulu ia ʻo e fakatahaʻangá,” pea kuo fakanofo ʻe Kalaisi “ʻa e tamaioʻeiki anga-tonu mo potó “ ke akoʻi mo tataki ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá. (ʻEf. 5:23; Māt. 24:45-47) Hangē pē ko e kulupu pule ʻi he ʻuluaki senitulí, ʻoku fakamahuʻingaʻi moʻoni ʻe he tamaioʻeiki ko ení ʻa e Tohi Tapú koeʻuhí ko e Folofola ia ʻa e ʻOtuá. (Lau ʻa e 1 Tesalonaika 2:13.) Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi tataki ʻoku tau maʻu ʻi he Tohi Tapú?

8 ʻOku fakahinohinoʻi kitautolu ʻe he Tohi Tapú ke tau maʻu maʻu pē ʻa e ngaahi fakatahá. (Hep. 10:24, 25) ʻOku fakalototoʻaʻi kitautolu kotoa ke tau tui ki he ngaahi akonaki tatau ʻi he Tohi Tapú. (1 Kol. 1:10) ʻOku toe tala mai ai kiate kitautolu ke tau hanganaki “fuofua kumi ki he Puleʻangá.” (Māt. 6:33) ʻOku fakahinohinoʻi kitautolu ʻe he Tohi Tapú ke tau malanga mei he fale ki he fale, ʻi he ngaahi feituʻu kakaí pea ʻi ha feituʻu pē ʻoku ʻi ai ʻa e kakaí. (Māt. 28:19, 20; Ngā. 5:42; 17:17; 20:20) ʻOkú ne fakahinohinoʻi ʻa e kau mātuʻá ke nau hanganaki tauhi ʻa e fakatahaʻangá ke maʻa. (1 Kol. 5:1-5, 13; 1 Tīm. 5:19-21) Pea ʻoku tala mai ai kiate kitautolu, ʻoku totonu ke tauhi hotau sinó ke maʻa pea fakaʻehiʻehi mei he ngaahi fakakaukau mo e tōʻonga ʻoku fehiʻa ai ʻa Sihová.​—2 Kol. 7:1.

9. Ko hai naʻe fakanofo ʻe Sīsū ke tokoniʻi kitautolu ke mahinoʻi ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá?

9 ʻOku ongoʻi ʻe he niʻihi ʻoku ʻikai fiemaʻu ke fakamatalaʻi ange ʻe ha taha kia kinautolu ʻa e Tohi Tapú. Kae talu mei he 1919, kuo ngāueʻaki ʻe Sīsū “ʻa e tamaioʻeiki anga-tonu mo potó” ke tokoniʻi ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ke nau mahinoʻi ʻa e meʻa ʻoku akoʻi ʻe he Tohi Tapú pea muimui ki ai. ʻI heʻetau talangofua ki he Tohi Tapú, ʻoku tau tauhi ai ʻa e fakatahaʻangá ke maʻa, melino mo fāʻūtaha. ʻEke hifo, ‘Te u mateaki kia Sīsū pea muimui ʻi he fakahinohino ʻa e tamaioʻeiki anga-tonú?’

ʻOKU NGAʻUNU VAVE ʻA E SALIOTE ʻA SIHOVÁ!

10. ʻOku anga-fēfē hono fakamatalaʻi ʻe he tohi ʻa ʻIsikelí ʻa e konga fakahēvani ʻo e kautaha ʻa Sihová?

10 Fakafou ʻi he Tohi Tapú, ʻoku tau ako ai ʻoku fokotuʻutuʻu maau foki mo e kau sevāniti ʻa Sihova ʻi hēvaní. Ko e fakatātaá, naʻe sio ʻa ʻIsikeli ki ha vīsone ʻoku heka ʻa Sihova ʻi ha saliote ʻa ia ʻoku lava ke ngaʻunu vave ki ha faʻahinga feituʻu pē ʻoku finangalo ʻa Sihova ke ʻalu ki aí. (ʻIsi. 1:4-28) ʻOku fakafofongaʻi ʻe he salioté ʻa e konga fakahēvani ʻo e kautaha ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku muimui vave ki heʻene tatakí. ʻOku hoko ai ʻo ne tākiekina ʻa e konga ʻi māmani ʻo ʻene kautahá. Fakakaukau ki he ngaahi liliu lahi kuo fai ʻe he kautaha ʻa e ʻOtuá ʻi he taʻu ʻe hongofulu kuo ʻosí. Manatuʻi ʻoku tataki ʻe Sihova ʻa e ngaahi liliu ko iá. ʻOku vavé ni ke hanga ʻe Kalaisi fakataha mo e kau ʻāngeló ʻo fakaʻauha ʻa e māmani fulikivanu ko ení. He ʻikai leva ke toe ʻi ai ha taha ke ne taʻefakalāngilangiʻi ʻa Sihova mo hono huafá pe fakaangaʻi ʻene founga-pulé!

He houngaʻia ē ko kitautolu ʻi he ngāue mālohi ʻa e kau ngāue pole tokolahi ʻi he langá! (Sio ki he palakalafi 11)

11, 12. Ko e hā kuo malava ke fai ʻe he kautaha ʻa Sihová ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ení?

11 Fakakaukau ki he meʻa kuo malava ke fai ʻe he kautaha ʻa Sihová ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ení. Langa. Kuo ngāue mālohi ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻe lauingeau, ki hono langa ʻa e ʻuluʻi ʻapitanga foʻou ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi Warwick, Niu ʻIoke, ʻi ʻAmeliká. ʻOku langa ʻe he kau ngāue pole ʻe laui afe takatakai ʻi he māmaní ʻa e ngaahi Fale Fakatahaʻangá mo e ngaahi ʻōfisi vaʻá. Ko e kau ngāue pole ko ení ʻoku tataki ia ʻe he Potungāue Tā Mape/Langa ʻi Māmani Lahí. ʻIkai ʻoku tau houngaʻia ʻi he ngāue mālohi ʻa e tokolahi ʻi he ngaahi langa ko iá! Pea ʻoku ʻoatu ʻe he kau sevāniti ʻa Sihová ʻi he feituʻu kotoa ʻa e meʻa pē ʻoku nau maʻú ke tokoni ki he totongi ʻo hono langa ʻo e ngaahi feituʻu ko ení. ʻOku tāpuakiʻi ʻe Sihova hono kakaí ʻi heʻenau fakahāhā ʻa e anga-fakatōkilaló mo e mateakí.​—Luke 21:1-4.

12 Ako. ʻOku fiefia moʻoni ʻa Sihova ke akoʻi hono kakaí. (ʻAi. 2:2, 3) Fakakaukau ki he ngaahi ako kehekehe ʻoku tau maʻú. ʻOku ʻi ai ʻa e Ako Ngāue Tāimuʻá, Ako Maʻá e Kau ʻEvangeliō ʻo e Puleʻangá, Akoʻanga Kiliatí, Ako Maʻá e Kau Hū ki Pētelí, Ako Maʻá e Kau ʻOvasia Sēketí mo Honau Ngaahi Uaifí, Ako Maʻá e Kau Mātuʻa ʻi he Fakatahaʻangá, Ako Fakafaifekau ʻo e Puleʻangá mo e Ako Maʻá e Kau Mēmipa ʻo e Kōmiti Vaʻá mo Honau Ngaahi Uaifí. Pea ko ʻetau uepisaiti, jw.org, ʻoku lava ke tau maʻu ai ʻa e Tohi Tapú mo e ʻū tohi kehe ʻi he lea ʻe lauingeau. ʻOku ʻi he uepisaití foki ʻa e konga makehe ki he fānaú pea ki he fāmilí pea pehē ki ha konga ki he ngaahi ongoongó. Kuó ke ngāueʻaki ʻa e jw.org ʻi hoʻo ngāue fakafaifekaú pea ʻi hoʻo lotu fakafāmilí?

MATEAKI KIA SIHOVA PEA POUPOUʻI ʻENE KAUTAHÁ

13. Ko e hā ʻa e fatongia ʻoku maʻu ʻe he kakai ʻa Sihová?

13 Ko e monū ia ʻetau hoko ko e konga ʻo e kautaha ʻa Sihová pea ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻokú ne fiemaʻu meiate kitautolú! Ko e moʻoni, koeʻuhí ko ʻetau ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku fakahōifua ki he ʻOtuá, kuo tau maʻu ai ʻa e fatongia ke talangofua kiate ia mo fai ʻa e meʻa ʻoku totonú. Pea neongo ʻoku ʻofa ʻa e kakai tokolahi ʻi hono fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku koví, kuo pau ke tau “fehiʻa ki he kovi,” ʻo hangē ko Sihová. (Saame 97:10) Kuo pau ke ʻoua ʻaupito te tau hangē ko e faʻahinga ʻoku nau lau ʻa e “kovi ko e lelei, pea ʻoku lau ʻa e lelei ko e kovi.” (ʻAi. 5:20) ʻI heʻetau loto ke fakahōifuaʻi ʻa Sihová, ʻoku tau fakapapauʻi ai ke hoko ʻo maʻa ʻi he tafaʻaki kotoa pē. (1 Kol. 6:9-11) Ko e meʻa ʻoku tala mai ʻe Sihova ʻi he Tohi Tapú ko e lelei pē maʻa kitautolu. ʻOku tau ʻofa kiate ia mo loto ke mateaki kiate ia. Ko e ʻuhinga ia ʻoku tau muimui ai ʻi heʻene tatakí ʻi ʻapi, ʻi he fakatahaʻangá, ngāueʻangá, ʻapiakó pe feituʻu pē te tau ʻi ai. (Pal. 15:3) Fakakaukau ki he niʻihi ʻo e ngaahi tafaʻaki ʻoku fiemaʻu ke tau mateaki ai ki he ʻOtuá.

14. ʻE lava fēfē ke mateaki ʻa e ngaahi mātuʻá kia Sihova?

14 Founga ʻetau akoʻi ʻa e fānaú. ʻI he Tohi Tapú, kuo ʻomai ai ʻe Sihova ki he ngaahi mātuʻá ʻa e fakahinohino ki he founga ke akoʻi ai ʻenau fānaú. ʻOku fiemaʻu ki he kau Kalisitiané ke nau tokanga ke ʻoua naʻa uesia kinautolu ʻe he fakakaukau ʻoku angaʻaki ʻe he māmani ko ení. (ʻEf. 2:2) Ko e fakatātaá, ʻi he feituʻu ʻe niʻihi ʻe fakakaukau nai ha tamai, ‘Sai, ko e fatongia ia ʻo e kakai fefiné ke akoʻi ʻa e fānaú.’ Ka ʻoku fekauʻi māʻalaʻala ʻe he Tohi Tapú ki he ngaahi tamaí ke nau akoʻi ʻa Sihova ki heʻenau fānaú. (ʻEf. 6:4) Ko e ngaahi tamai mo e ngaahi faʻē ʻoku ʻofa kia Sihová, ʻoku nau loto ke maʻu ʻe heʻenau fānaú ha vahaʻangatae vāofi mo ia, ʻo hangē ko Sāmiuelá ʻi he taimi naʻá ne kei siʻi aí.​—1 Sām. 3:19.

15. ʻE lava fēfē ke tau mateaki kia Sihova ʻi he taimi ʻoku tau fai ai ha ngaahi fili mahuʻinga?

15 Founga ʻetau fai ha ngaahi fili. Ki muʻa ke tau fai ha ngaahi fili mahuʻinga ʻi he moʻuí, ʻoku tau loto ke ʻiloʻi ʻa e anga ʻo e fakakaukau ʻa Sihová, kae lava ke tau mateaki kiate ia. ʻOku lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he Tohi Tapú mo ʻene kautahá. Ko e fakatātaá, ʻi he ʻahó ni ko e niʻihi ʻo e ngaahi mātuʻa kuo mavahe mei honau ngaahi fonua tupuʻangá, kuo nau fili ke fakafoki ʻenau pēpē toki fāʻeleʻí ki honau fonuá ke nofo fakataha mo honau kāingá. ʻI he founga ko ení, ʻoku lava ke hokohoko atu ʻa e tamaí mo e faʻeé ʻena ngāue paʻangá. Ko e moʻoni, ko e fili fakafoʻituitui eni ia, ka ʻoku totonu ke ʻeke hifo ʻe ha ongo meʻa mali, ‘Ko e hā ʻa e fakakaukau ʻa Sihova ki heʻema fili ʻoku faí?’ (Lau ʻa e Loma 14:12.) ʻOku fakapotopoto ke ʻuluaki fakakaukau ki he meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú, ki muʻa ke tau fai ʻa e fili mahuʻinga fekauʻaki mo hotau fāmilí mo ʻetau ngāué. ʻOku tau fiemaʻu ʻa e tokoni ʻetau Tamaí koeʻuhí ʻoku ʻikai lava ke tau fakaʻuli ʻetau laká.​—Sel. 10:23.

16. ʻI he taimi naʻe fāʻeleʻi ai ʻe ha faʻē hono fohá, ko e hā ʻa e fili naʻe pau ke ne faí? Ko e hā naʻe tokoni kiate ia ke ne fai ʻa e fili totonú?

16 Hili ʻa e hiki ʻa ha ongo meʻa mali ki ha fonua ʻe taha, naʻe fāʻeleʻi ai ʻena pēpē tangata, pea naʻá na palani ke ʻave ʻa e pēpeé ke nofo mo ʻene kuí. Ka ʻi he taimi ko iá, naʻe kamata ako Tohi Tapu ʻa e uaifí mo e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻá ne ʻiloʻi ai ko hono fatongia ia ke akoʻi hono fohá fekauʻaki mo Sihova. (Saame 127:3; Pal. 22:6) Naʻe lotu ʻa e kiʻi fefine ko ení kia Sihova, ʻo hangē ko ia ʻoku tala mai ʻe he Tohi Tapú ke tau faí, pea naʻá ne kōlenga kia Sihova ke tokoniʻi ia ke ne fai ʻa e meʻa ʻoku totonú. (Saame 62:7, 8) Naʻá ne toe talanoa fekauʻaki mo hono palopalemá ki he tuofefine naʻe ako Tohi Tapu mo iá pea pehē ki he niʻihi kehe ʻi he fakatahaʻangá. Neongo hono toutou tala ange ʻe hono kāingá mo e ngaahi kaungāmeʻá ʻoku totonu ke ʻave ʻene pēpeé ki he fanga kuí, naʻá ne fakakaukau ʻoku ʻikai totonu ke ne fai pehē. Naʻe fakatokangaʻi ʻe he husepānití ʻa e tokoni lahi ʻa e fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ki hono uaifí mo ʻena pēpeé. Naʻe maongo moʻoni kiate ia pea naʻe kamata leva ke ne ako ʻa e Tohi Tapú mo maʻu ʻa e ngaahi fakatahá mo hono fāmilí. Sioloto atu ki he fiefia ʻa e faʻē ko ení ʻi he taimi naʻá ne ʻiloʻi ai hono tali ʻe Sihova ʻene lotú!

17. ʻI he taimi ʻoku tau ako Tohi Tapu ai mo ha taha, ko e hā ʻa e fakahinohino ʻoku totonu ke tau muimui aí?

17 Founga ʻetau muimui ki he fakahinohinó. Kapau ʻoku tau mateaki ki he ʻOtuá, te tau muimui ki he fakahinohino ʻoku tau maʻu mei heʻene kautahá. Ko e fakatātaá, fakakaukau ki he meʻa ʻoku fiemaʻu ke tau fai ʻi he hili pē ʻetau kamata ke ako mo ha taha ʻa e tohi Ko e Hā ʻOku Akoʻi Moʻoni ʻe he Tohi Tapú? Kuo tala mai kia kitautolu ke tau vaheʻi ha kiʻi miniti siʻi hili ʻa e ako taki taha ke tokoniʻi ʻa e tokotaha akó ke ne ʻilo lahi ange ki he kautaha ʻa Sihová. ʻOku lava ke tau ngāueʻaki ʻa e vitiō Ko e Hā ʻOku Fai ʻi ha Fale Fakatahaʻanga? mo e polosiua Ko Hai ʻOkú Ne Fai ʻa e Finangalo ʻo Sihová ʻi he ʻAho Ní? ʻI he kakato hono ako ʻa e tohi Akoʻi ʻe he Tohi Tapú, ʻe lava ke tau tokoniʻi ʻa e tokotaha akó ke ne hoko ʻo toe “fakamaʻu ʻi he tuí,” ʻaki ʻetau ako mo ia ʻa e tohi Tauhi Kimoutolu ʻi he ʻOfa ʻa e ʻOtuá, neongo kapau kuó ne ʻosi papitaiso ʻi he taimi ko iá. (Kol. 2:7) ʻOkú ke muimui ki he fakahinohino ko ení mei he kautaha ʻa Sihová?

18, 19. Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻe niʻihi ʻoku totonu ke tau houngaʻia ai ʻia Sihová?

18 ʻOku lahi ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻoku totonu ke tau houngaʻia ai ʻia Sihová! Ko e taha, “fakafou ʻiate ia, ʻoku tau maʻu ai ʻa e moʻuí mo ngaue holo ai mo tau ʻi aí ni.” (Ngā. 17:27, 28) Kuó ne toe ʻomai ʻene Tohí, ʻa e Tohi Tapú. Hangē ko e kau Kalisitiane ʻi Tesalonaiká, ʻoku tau koloaʻaki ʻa e meʻaʻofa ko ení koeʻuhí ko e pōpoaki meiate ia.​—1 Tes. 2:13.

19 Kuo tokoniʻi kitautolu ʻe he Tohi Tapú ke tau ʻunuʻunu ofi ai kia Sihova, pea kuó ne ʻunuʻunu ofi mai ai kiate kitautolu. (Sēm. 4:8) ʻOku tau houngaʻia ʻaupito ʻi hono fakaafeʻi kitautolu ʻe heʻetau Tamaí ke tau hoko ko e konga ʻo ʻene kautahá! ʻOku tau ongoʻi ʻo hangē ko e tokotaha-tohi-sāmé ʻi heʻene pehē: “Fai fakafetaʻi kia Sihova; he ʻoku lelei ia: He ʻoku tolonga ʻo taʻengata ʻene ʻaloʻofa.” (Saame 136:1) ʻI he veesi kotoa ʻo e saame ko iá, naʻe toutou leaʻaki ʻe he tokotaha-tohi-sāmé ʻa e kupuʻi lea “ʻoku tolonga ʻo taʻengata ʻene ʻaloʻofa [pe mateakí].” ʻIo, kapau te tau mateaki kia Sihova mo muimui ʻi he fakahinohino ʻokú ne ʻomai fakafou ʻi heʻene kautahá, te ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e moʻui taʻengatá pea te ne mateaki kiate kitautolu ʻo taʻengata!