Skip to content

Skip to table of contents

“Ko e Tokotaha Nima-Homó ‘E Faitāpuekina”

“Ko e Tokotaha Nima-Homó ‘E Faitāpuekina”

KUO hoko ‘a e ngaahi feilaulaú ko ha konga mahu‘inga ‘o e lotu mo‘oní. Na‘e foaki ‘e he kau ‘Isilelí ‘a e ngaahi feilaulau monumanu, pea ko e kau Kalisitiané kuo nau ‘iloa ‘i hono fai ‘a e “feilaulau ‘o e fakafeta‘i.” Neongo ia, ‘oku ‘i ai ‘a e ngaahi feilaulau kehe ‘oku hōifua ai ‘a e ‘Otuá. (Hep. 13:15, 16) Ko e ngaahi feilaulau ko ení ‘oku ‘omi ai ‘a e fiefia mo e tāpuaki, ‘o hangē ko e ngaahi fakatātā hoko haké.

Ko ‘Ana, ko ha sevāniti ta‘umotu‘a faitōnunga, na‘á ne fu‘u fiema‘u ha‘ane tama ka na‘e ‘ikai te ne fanau. ‘I he lotu, na‘á ne fuakava ai kia Sihova kapau te ne ma‘u ha tama tangata, te ne “foaki ia kia Sihova ‘i he ngaahi ‘aho kotoa ‘o ‘ene mo‘uí.” (1 Sām. 1:10, 11) ‘I he faai atu ‘a e taimí, na‘e feitama ‘a ‘Ana, pea na‘á ne fanau‘i ha tama tangata pea fakahingoa ia ko Sāmiuela. Hili hono mavae ‘o Sāmiuelá, na‘e ‘ave ia ‘e ‘Ana ki he tāpanekalé, ‘o hangē tofu pē ko ‘ene fuakavá. Na‘e tāpuaki‘i ‘e Sihova ‘a ‘Ana ‘i he‘ene laumālie feilaulau‘i-kitá. Na‘e tāpuaki‘i ia ‘o ne ma‘u mo ha toe fānau ‘e toko nima, pea na‘e hoko ‘a Sāmiuela ko ha palōfita mo ha tokotaha-hiki Tohi Tapu.​—1 Sām. 2:21.

Hangē ko ‘Ana mo Sāmiuelá, ‘oku ma‘u ‘e he kau Kalisitiane he ‘aho ní ha monū ke ngāue‘aki ‘enau mo‘uí ke tauhi ‘aufuatō ki honau Tokotaha-Fakatupú. Na‘e tala‘ofa ‘a Sīsū ko ha feilaulau pē ‘oku tau fai ‘i he lotu kia Sihová ‘e tāpuaki‘i lahi.​—Mk. 10:28-30.

‘I he ‘uluaki senitulí, ko ha fefine Kalisitiane ko Toakase na‘e ‘iloa ‘i he‘ene “ngaahi ngāue lelei lahi mo e ngaahi foaki ‘ofa”​—ko e ngaahi feilaulau na‘á ne fai ke tokoni‘i ‘a e ni‘ihi kehé. Kae kehe, ko e me‘a fakamamahí, “na‘á ne hoko ‘o puke peá ne mate,” pea na‘e loto-mamahi ‘a e fakataha‘angá. ‘I he fanongo ‘a e kau ākongá na‘e ‘i ai ‘a Pitá, na‘a nau kōlenga kiate ia ke ne ha‘u vave. Sioloto atu ki he‘enau fiefia ‘i he ha‘u ‘a Pita ‘o fokotu‘u hake ‘a Toakase mei he maté​—ko e fuofua lēkooti ia ‘o hono fokotu‘u ‘a e maté ‘e ha ‘apositolo! (Ngā. 9:36-41) Kuo ‘ikai fakangalo‘i ‘e he ‘Otuá ‘a e ngaahi feilaulau ‘a Toakasé. (Hep. 6:10) Ko e fakamatala fekau‘aki mo ‘ene nima-homó kuo fakatolonga mai ia ‘i he Folofola ‘a e ‘Otuá ko ha fa‘ifa‘itaki‘anga lelei ke tau fa‘ifa‘itaki ki ai.

Na‘e fokotu‘u foki ‘e he ‘apositolo ko Paulá ha fa‘ifa‘itaki‘anga lelei ‘aupito ‘o ha taha ‘okú ne foaki nima-homo atu hono taimí mo ‘ene tokangá. ‘I he tohi ki hono fanga tokoua Kalisitiane ‘i Kolinitoó, na‘e pehē ‘e Paula: “‘I he‘eku tafa‘akí, te u foaki atu ‘a e me‘a kotoa ‘i he fiefia lahi pea foaki atu au ke ‘osi‘osingamālie ma‘amoutolu.” (2 Kol. 12:15) Na‘e ‘ilo‘i ‘e Paula mei he‘ene hokosiá ko e feilaulau‘i ‘a kita tonu ma‘á e ni‘ihi kehé ‘oku ‘ikai ‘omai pē ai ‘a e fiemālie fakafo‘ituitui ka​—ko e mahu‘inga angé—​ko e tāpuaki mo e hōifua ‘a Sihová.​—Ngā. 20:24, 35.

‘Oku hā mahino, ‘oku fiefia ‘a Sihova ‘i he taimi ‘oku tau ngāue‘aki ai hotau taimí mo e iví ke poupou‘i ‘a e ngaahi me‘a ‘o e Pule‘angá pea tokoni‘i hotau kaungātuí. Ka ‘oku toe ‘i ai ha founga ‘e lava ke tau poupou‘i ai ‘a e ngāue malanga‘i ‘o e Pule‘angá? ‘Io! Tānaki atu ki he‘etau ngāue‘aki hotau taimí mo e iví, ‘e lava ke tau fakalāngilangi‘i ‘a e ‘Otuá ‘i he‘etau ngaahi tokoni loto-fiefoakí. ‘Oku ngāue‘aki ia ki hono fakalahi ‘etau ngāue fakamalanga ‘i māmani lahí, ‘a ia ‘oku kau ai hono poupou‘i ‘a e kau misinalé mo e kau sevāniti ngāue taimi kakato makehé. Pehē foki, ko hono teuteu mo liliu ‘etau ‘ū tohí mo e vitioó, ko e tokoni ki he ngaahi fakatamakí, mo e langa ‘o e ngaahi Fale Fakataha‘anga fo‘oú ‘oku tokanga‘i kotoa ia ‘aki ‘etau ngaahi tokoni loto-fiefoakí. ‘E lava ke tau fakapapau‘i ko e “tokotaha nima-homó ‘e faitāpuekina.” ‘Ikai ko ia pē, ‘i he‘etau foaki atu ‘etau ngaahi me‘a mahu‘ingá kia Sihová, ‘oku tau fakalāngilangi‘i ai ia.​—Pal. 3:9; 22:9.