Skip to content

Skip to table of contents

Hiva Fiefia!

Hiva Fiefia!

“‘Oku lelei ke hiva fakahīkihiki ki hotau ‘Otuá.”​—SAAME 147:1.

HIVA: 9, 138

1. Ko e hā ‘oku tokoni‘i kitautolu ‘e he hivá ke tau faí?

NA‘E pehē ‘e ha tokotaha fa‘u-hiva ‘iloa: “‘Oku ‘ai koe ‘e he ngaahi fo‘i leá ke ke fakakaukau. ‘Oku ‘ai koe ‘e he fasí ke ‘i ai ho‘o ongo‘i. Ka ‘oku ‘ai koe ‘e ha hiva ke ke ongo‘i ha fo‘i fakakaukau.” ‘Oku fakahāhā ‘i he‘etau ngaahi hivá ‘a e fakahīkihiki mo e ‘ofa ki he‘etau Tamai fakahēvaní, ‘a Sihova. ‘Okú ne ‘ai ke tau ongo‘i ofi ange ai kiate ia. ‘Oku faingofua leva ai ke mahino‘i ‘a e ‘uhinga ‘oku fakahoko ai ‘e he hivá ha ngafa mahu‘inga ‘i he lotu ma‘á, pe ‘oku tau hiva toko taha pe hiva mo hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné.

2, 3. (a) ‘Oku fēfē nai ‘a e ongo‘i ‘a e ni‘ihi fekau‘aki mo e hiva le‘o-lahi fakataha mo e fakataha‘angá? (e) Ko e hā ‘a e ngaahi fehu‘i te tau lāulea ki ai ‘i he kupú ni?

2 Kae kehe, ‘oku fēfē ho‘o ongo‘i fekau‘aki mo e hiva le‘o-lahi fakataha mo e fakataha‘angá? ‘Okú ke ongo‘i mā ai? ‘I he anga fakafonua ‘e ni‘ihi, ‘oku ‘ikai nai ke ongo‘i fiemālie ‘a e kakai tangatá ‘i he hiva he ‘ao ‘o e ni‘ihi kehé. Ko e tō‘onga ko ení ‘e lava ke uesia ai ‘a e fakataha‘angá kotoa, tautefito kapau ‘oku toumoua ‘a e kau mātu‘á ke hiva pe ‘oku nau femo‘uekina ‘i he ngaahi ngāue kehe lolotonga ‘a e hivá.​—Saame 30:12.

3 Ko e hivá ko e konga ia ‘o ‘etau lotu kia Sihová. Ko ia ai, he‘ikai mo‘oni ke tau loto ke mavahe lolotonga ha hiva pe tō mei he konga ko ia ‘o e fakatahá. Ko ia ai, ‘oku totonu ke tau ‘eke hifo kiate kitautolu kotoa: ‘‘Oku fēfē ‘eku ongo‘i fekau‘aki mo e hiva ‘i he fakatahá? Ko e hā ‘e lava ke u fai kapau ‘oku ou toumoua ke hiva ‘i he ‘ao ‘o e ni‘ihi kehé? Pea ‘e lava fēfē ke u hiva‘i ‘a e ngaahi hivá fakataha mo e ongo‘i?’

HIVÁ KO HA KONGA TEFITO ‘O E LOTU MO‘ONÍ

4, 5. Ko e hā ‘a e ngaahi fokotu‘utu‘u ki he hiva ‘i he temipalé ‘i ‘Isileli ‘o e kuonga mu‘á?

4 ‘I he kotoa ‘o e hisitōliá, kuo ngāue‘aki ai ‘e he kau lotu ‘a Sihová ‘a e hivá ke fakahīkihiki‘i ia. ‘Oku fakatupu tokangá, ‘i he taimi na‘e faitōnunga ai ‘a e kau ‘Isilelí kia Sihová, ko e hivá ko ha konga mahu‘inga ia ‘o ‘enau lotú. Ko e fakatātaá, ‘i he fai ‘e Tēvita ‘a e teuteu ki he temipalé, na‘á ne fokotu‘utu‘u ha kau Līvai ‘e toko 4,000 ke nau fakahīkihiki‘i ‘a Sihova ‘aki ‘a e hiva. Ko e toko 288 ‘i he fa‘ahinga ko ení na‘e “ako‘i ‘i he hiva kia Sihová, ko e kau taukei kotoa.”​—1 Kal. 23:5; 25:7.

5 Ko e fasí mo e hivá ko ha konga mahu‘inga foki ia ‘i hono fakatapui ‘o e temipalé. ‘Oku tala mai ‘e he Tohi Tapú: “‘I he mōmeniti pē ko ia na‘e hanga ai ‘e he kau ifi talupité mo e kau hivá ‘o fakahīkihiki‘i mo fakamālō‘ia‘i fakataha ‘a Sihová, pea ‘i he ‘alu hake ‘a e ongo ‘o e ngaahi talupité, ko e ngaahi simipalé, mo e ngaahi me‘alea kehé ‘i he‘enau fakahīkihiki‘i ‘a Sihová, . . . na‘e fakafonu ‘e he lāngilangi ‘o Sihová ‘a e fale ‘o e ‘Otua mo‘oní.” Sioloto atu ki he pau mo‘oni na‘e fakaivimālohi‘i ‘e he me‘a ko eni na‘e hokó ‘a e tui ‘a e kau ‘Isilelí!​—2 Kal. 5:13, 14; 7:6.

6. Ko e hā ‘a e fokotu‘utu‘u ki he tā fasí mo e hivá na‘e fai ‘e Nehemaia ‘i he‘ene kōvana ‘i Selusalemá?

6 Ko Nehemaia, ‘a ia na‘á ne fokotu‘utu‘u ‘a e kau ‘Isilelí ke nau toe langa ‘a e ‘ā ‘o Selusalemá, na‘á ne toe fokotu‘utu‘u foki ‘a e kau Līvaí ke nau hiva mo tā fasi. Ko e me‘a ko ia na‘a nau fakahokó na‘e ‘ai ai ke fakafiefia ange hono fakatapui ‘o e ‘aá. Na‘e fakanofo ‘e Nehemaia ha “fu‘u kau hiva fakafeta‘i ‘e ua.” Na‘e lue ‘a e fu‘u kau hivá ‘i he funga ‘aá ‘i he ongo tafa‘akí fakatou‘osi ‘o na fetaulaki ‘i he fa‘ahi ‘ā na‘e ofi taha ki he tu‘u‘anga ‘o e temipalé. Ko e ongo ‘o ‘enau hivá na‘e le‘o-lahi ‘aupito ‘o lava ke ongona ia ‘e he kakaí mei he mama‘ó. (Nehe. 12:27, 28, 31, 38, 40, 43) ‘Oku lava ke tau fakapapau‘i na‘e fiefia ‘a Sihova ‘i he fanongo ki he hiva‘i faivelenga ‘e he‘ene kau lotú ‘a e ngaahi hiva fakahīkihiki kiate iá.

7. Na‘e anga-fēfē hono fakahaa‘i ‘e Sīsū ‘e hoko ‘a e hivá ko ha konga tefito ia ‘o e lotú ki he kau Kalisitiané?

7 ‘I he taimi ‘o Sīsuú, na‘e hokohoko atu ai ‘a e hoko ‘a e hivá ko ha konga tefito ia ‘o e lotu mo‘oní. Fakakaukau atu ki he me‘a na‘e hoko ‘i he pō mahu‘inga taha ‘i he hisitōlia ‘o e fa‘ahinga ‘o e tangatá. Hili hono fai ‘e Sīsū ‘a e Kai Efiafi ‘a e ‘Eikí mo ‘ene kau ākongá, na‘a nau hiva‘i kotoa ‘a e hiva fakahīkihiki kia Sihova.​—Lau ‘a e Mātiu 26:30.

8. Na‘e anga-fēfē hono fokotu‘u ‘e he mu‘aki kau Kalisitiané ha fa‘ifa‘itaki‘anga ‘i hono fakahīkihiki‘i ‘a e ‘Otuá ‘aki ‘a e hivá?

8 Na‘e fokotu‘u ‘e he mu‘aki kau Kalisitiané ha fa‘ifa‘itaki‘anga lelei ‘i hono fakahīkihiki‘i ‘a e ‘Otuá ‘aki ‘a e hivá. ‘I he ‘ikai hangē ko e kau ‘Isilelí, ‘a ia na‘a nau ‘alu ke lotu kia Sihova ‘i he temipalé, ko e kau Kalisitiane ko iá na‘a nau fakataha ‘i he ngaahi ‘api tāutaha. Neongo ko e ngaahi ‘api ko iá na‘e ‘ikai ke faka‘ofo‘ofa mo fisifisimu‘a tatau ia mo e temipalé, na‘e kei hiva faivelenga pē ‘a e fanga tokouá. Ko hono mo‘oní, na‘e tala ‘e he ‘apositolo ko Paulá ki hono fanga tokoua Kalisitiané: “Hanganaki feako‘aki mo fefakalototo‘a‘aki ‘aki ‘a e ngaahi saame, ‘a e ngaahi fakahīkihiki ki he ‘Otuá, ‘a e ngaahi hiva fakalaumālie ‘oku hiva‘aki fakataha mo e hounga‘ia, ‘o mou hiva mei homou lotó kia Sihova.” (Kol. 3:16) Ko e ngaahi hiva ‘i he‘etau tohi hivá ko e mo‘oni ‘oku totonu ke “hiva‘aki fakataha mo e hounga‘ia.” Ko e konga ia ‘o e “me‘akaí ‘i he taimi totonu” ‘oku tokonaki mai ‘e he “tamaio‘eiki anga-tonu mo potó” ma‘atautolu.​—Māt. 24:45.

‘E LAVA FĒFĒ KE KE HIVA FAKATAHA MO E TUIPAU?

9. (a) Ko e hā ‘oku toumoua nai ai ‘a e ni‘ihi ke hiva fiefia ‘i he‘etau ngaahi fakatahá mo e ‘asemipilií? (e) ‘Oku totonu ke fēfē ‘etau hiva fakahīkihiki kia Sihová, pea ko hai ‘oku totonu ke takimu‘a aí? (Sio ki he ‘uluaki fakatātā ‘i he kupú ni.)

9 Ko e hā ‘a e ngaahi ‘uhinga ‘e ni‘ihi ‘okú ke toumoua nai ai ke hivá? Mahalo pē ko e hivá ‘oku ‘ikai angamaheni‘aki ia ‘i ho fāmilí pe anga fakafonuá. Pe ‘okú ke fanongo nai ki he kau hiva fakapalōfesinale ‘i he letioó pe TV, pea ‘i ho‘o fakahoa ho‘o hivá ki he‘enau hivá, ‘okú ke ongo‘i mā ai pe feifeitamaki. Ka ‘oku tau ma‘u kotoa ‘a e fatongia ke hiva fakahīkihiki kia Sihova. Ko ia puke ki ‘olunga ho‘o tohi hivá, hiki hake ho ‘ulú, pea hiva ‘i he loto-māfana! (‘Ēsela 3:11; lau ‘a e Saame 147:1.) ‘Oku ‘i he ngaahi Fale Fakataha‘anga lahi he ‘ahó ni ‘a e ngaahi TV ‘oku fakahaa‘i ai ‘a e lea ‘o ‘etau ngaahi hivá, pea ‘oku lava ke tokoni eni ki he‘etau hivá. ‘Oku toe fakamānako foki ‘a e hoko he taimí ni hono hiva‘i ‘a e hiva ‘o e Pule‘angá ko e konga ia ‘o e Ako Fakafaifekau ‘o e Pule‘angá ma‘á e kau mātu‘á. ‘Oku fakamamafa‘i heni ‘a e mahu‘inga ki he kau mātu‘á ke nau takimu‘a ‘i he hiva ‘i he fakataha ‘a e fakataha‘angá.

10. Ko e hā ‘oku totonu ke tau manatu‘í kapau ‘oku tau manavasi‘i ‘i he hiva le‘o-lahí?

10 ‘Oku manavasi‘i ‘a e tokolahi ke hiva le‘o-lahi koe‘uhí ‘oku nau fakakaukau ‘e fu‘u longoa‘a pe ‘oku ‘ikai ke nau le‘o lelei. Kae kehe, fakakaukau angé fekau‘aki mo eni. “Ko e kotoa ‘o kitautolú ‘oku tau tūkia ‘o tā-tu‘o-lahi” ‘i he‘etau leá, ka ‘oku ‘ikai ke ta‘ofi kitautolu ‘e he me‘a ko iá mei he‘etau leá. (Sēm. 3:2) Ko ia ko e hā ke tau tuku ai ke ta‘ofi kitautolu ‘e hotau le‘o ta‘ehaohaoá mei hono hiva‘i ‘a e hiva fakahīkihiki kia Sihová?

11, 12. ‘E lava fēfē ke tau fakalelei‘i ‘etau hivá?

11 Mahalo pē ‘oku tau manavasi‘i ‘i he hivá koe‘uhí ‘oku ‘ikai ke tau ‘ilo‘i ‘a e founga ke hiva aí. Neongo ia, ‘oku ‘i ai ‘a e ngaahi me‘a faingofua ‘e lava ke tau fai ke fakalelei‘i ai ‘etau hivá. *​—Sio ki he fakamatala ‘i lalo.

12 ‘E lava ke ke hiva mālohi mo le‘o-lahi ‘aki ‘a e ako ke mānava ‘i he founga totonú. Hangē pē ko e ‘oange ‘e he ivi ‘uhilá ‘a e mālohi ki ha ki‘i fo‘i maama, ‘oku ‘ai ‘e ho‘o mānavá ke mālohi ho le‘ó ‘i ho‘o leá pe hivá. ‘Oku totonu ke ke hiva ‘o le‘o-lahi tatau mo ho‘o leá pea toe le‘o-lahi ange ai. (Sio ki he ngaahi fokotu‘u ‘i he Ma‘u ‘Aonga mei he Ako Fakafaifekau Fakateokalatí, peesi 181 ki he 184, ‘i he kaveinga tokoni ko e “Pule‘i Lelei Ho‘o Mānavá.”) Ko hono mo‘oní, ‘oku tala ‘i he taimi ‘e ni‘ihi ‘e he Tohi Tapú ki he kau lotu ‘a Sihová ke nau “kaila fiefia” ‘i he‘enau hiva fakahīkihikí.​—Saame 33:1-3.

13. Fakamatala‘i ‘a e founga ‘e lava ke tau hiva ai mo e tuipau lahi ange.

13 Lolotonga ‘a e lotu fakafāmilí pe ‘i ho‘o toko tahá, ‘ahi‘ahi‘i ange eni: Fili ha taha ‘o e ngaahi hiva ‘okú ke mālie‘ia aí mei he‘etau tohi hivá. Lau le‘o-lahi ‘a hono leá ‘i he le‘o mālohi mo tuipau. Hokó, ‘i hono ngāue‘aki ‘a e le‘o-lahi tatau, lea‘aki ‘a e leá kotoa ‘i ha kupu‘i lea ‘e taha ‘i ha fo‘i mānava ‘e taha. Hiva‘i leva ‘a e kupu‘i leá ‘o ngāue‘aki ‘a e le‘o mālohi tatau. (‘Ai. 24:14) ‘E hoko ai ho le‘ó ‘i ho‘o hivá ‘o mālohi ange, pea ko ha me‘a lelei ia. ‘Oua ‘e tuku ke ke tailiili pe mā ‘i he me‘a ko iá!

14. (a) ‘E lava fēfē ke tokoni ‘a e fakamanga lahí ki he‘etau hivá? (Sio ki he puha “ Founga ke Fakalelei‘i Ai Ho‘o Hivá.”) (e) Ko e hā ‘a e fokotu‘u ki hono iku‘i ‘a e palopalema ‘i he le‘ó ‘oku ‘aonga kiate koé?

14 Ke ma‘u ha le‘o mālohi ‘i he hivá, ‘oku fiema‘u ke ke ‘ai ke ‘atā ho ngutú. Ko ia ‘i ho‘o hivá, fakamanga lahi ange ‘i ho‘o fakamanga anga-maheni ‘i he taimi ‘okú ke lea aí. Ko ia ko e hā ‘oku totonu ke ke faí kapau ‘okú ke ongo‘i ‘oku vaivai ho le‘ó pe fu‘u mā‘olunga? ‘E lava ke ke ma‘u ‘a e ngaahi fokotu‘u ‘aonga ‘i he puha “Iku‘i ‘a e Ngaahi Palopalema Paú,” ‘a ia ‘oku ‘i he Ma‘u ‘Aonga mei he Ako Fakafaifekau Fakateokalatí, peesi 184.

HIVA FAKAHĪKIHIKI MEI HE LOTÓ

15. (a) Ko e hā ‘a e fanongonongo na‘e fai ‘i he fakataha fakata‘u 2016? (e) Ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘e ni‘ihi na‘e toe fakalelei‘i ai ‘a e tohi hivá?

15 Na‘e fiefia ‘a e tokotaha kotoa pē na‘á ne ma‘u ‘a e fakataha fakata‘u 2016 ‘i hono fanongonongo ‘e Tokoua Stephen Lett ‘o e Kulupu Pulé ha tohi hiva fo‘ou ‘oku fakakaveinga ko e “Hiva Fiefia” kia Sihova. Hangē ko ia na‘e fakamatala‘i ‘e Tokoua Lett, ko e ‘uhinga ‘e taha ‘oku tau fiema‘u ai ha tohi hiva fo‘oú he kuo fakalelei‘i ‘a e Liliu Tohi Tapu ‘o e Māmani Fo‘oú ‘o e Tohi Tapu Mā‘oni‘oní. Na‘e liliu ‘a e leá ke to‘o mei ai ‘a e ngaahi kupu‘i lea ‘oku ‘ikai ke kei ‘asi ‘i he Liliu Tohi Tapu Māmani Fo‘oú. Pehē foki, na‘e toe tānaki ki ai ‘a e ngaahi hiva fo‘ou fekau‘aki mo e ngāue fakamalangá pea mo e huhu‘í. ‘Ikai ko ia pē, koe‘uhi ko e hivá ko ha konga tefito ia ‘o ‘etau lotú, na‘e loto ‘a e Kulupu Pulé ke fa‘u ha tohi hiva tu‘unga lelei ‘aupito. Ko ia ko hono takafí ‘oku meimei tatau mo e takafi ‘o e Liliu Tohi Tapu Māmani Fo‘oú.

16, 17. Ko e hā ‘a e ngaahi liliu ‘e ni‘ihi ‘i he tohi hiva fo‘oú?

16 Ke ‘ai ke faingofua ange hono ngāue‘aki ‘a e tohi hivá, ‘oku fakakulupu fakafo‘ikaveinga ‘a e ngaahi hivá. Ko e fakatātaá, ko e ‘uluaki hiva ‘e 12 ‘oku fekau‘aki ia mo Sihova, ko e hiva ‘e 8 hono hokó ‘oku fekau‘aki ia mo Sīsū pea mo e huhu‘í, ‘o pehē ai pē. ‘Oku ‘i ai ha lisi kakato ‘o e kaveingá kotoa ‘i he kamata‘anga ‘o e tohi hivá. ‘Oku lava ke ‘aonga eni, ko e fakatātaá, ‘i he taimi ‘e fiema‘u ai ‘e ha tokoua ke ne fili ha hiva ki ha malanga ma‘á e kakaí.

17 Ke tokoni‘i ‘a e tokotaha kotoa ke hiva mei hono lotó, kuo liliu ‘a e lea ‘o e hiva ‘e ni‘ihi ke ‘ai ke mā‘ala‘ala ange ai ‘a e pōpoakí. Koe‘uhi ‘e liliu ‘a e sīpingá ki he sīpinga anga-mahení, ‘e faingofua ange hono hiva‘i ‘a e lea ‘o e hivá, ‘o faka‘ehi‘ehi ai mei he ngaahi lea mo e fa‘unga faingata‘á. ‘E toe fakalelei‘i ‘a e ngaahi hiva ‘e ni‘ihi ke ‘oatu ai ‘a e ngaahi kaveinga ‘oku ‘aonga lahi ange ki he ngaahi fakatahá mo e ngāue fakafaifekaú.

‘Ahi‘ahi‘i ‘a e ngaahi hivá lolotonga ‘a e lotu fakafāmilí (Sio ki he palakalafi 18)

18. Ko e hā ‘oku totonu ai ke tau ako ‘a e ngaahi hiva ‘i he‘etau tohi hiva fo‘oú? (Sio ki he fakamatala ‘i lalo.)

18 Ko e lahi ‘o e ngaahi hiva mei he “Hiva Fiefia” kia Sihova ‘oku hangē ia ha ngaahi lotú. ‘E lava ke tokoni‘i koe ‘e he ngaahi hivá ni ke ke tala ai kia Sihova ‘a e anga ‘o ho‘o ongo‘í. ‘E tokoni ‘a e ngaahi hiva ‘e ni‘ihi ke faka‘ai‘ai kitautolu “ki he ‘ofá mo e ngaahi ngāue leleí.” (Hep. 10:24) ‘Oku tau loto ke ‘ilo‘i ‘a e fasí, ngaahi ongo tataú, mo e lea ‘o ‘etau ngaahi hivá. Ko e founga ‘e taha ‘e lava ke tau fai ai ení ko e fanongo ki he hiki ‘a e le‘o ‘o e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ‘oku nau hiva‘i ‘a e ngaahi hivá. Ko e ngaahi hiki-le‘o ko ení ‘oku ala ma‘u ia ‘i he jw.org. ‘I ho‘o ‘ahi‘ahi‘i ‘i ‘api ‘a e ngaahi hivá, ‘e lava ke ke ako ai ke hiva‘i ia ‘aki ‘a e tuipau mo e ongo‘i. *​—Sio ki he fakamatala ‘i lalo.

19. ‘E lava fēfē ke lotu ‘a e tokotaha kotoa ‘i he fakataha‘angá kia Sihova?

19 Manatu‘i ko e hivá ko ha konga mahu‘inga ia ‘o ‘etau lotú. Ko ha founga mālohi ia ke fakahāhā ai kia Sihova ‘oku tau ‘ofa kiate ia pea ‘oku tau hounga‘ia ‘i he me‘a kotoa kuó ne fai ma‘atautolú. (Lau ‘a e ‘Aisea 12:5.) ‘I ho‘o hiva loto-māfaná, ‘okú ke faka‘ai‘ai ai ‘a e ni‘ihi kehé ke nau fai ‘a e me‘a tatau. Ko e fa‘ahinga kotoa ‘i he fakataha‘angá, pe ‘oku nau iiki, lalahi, pe fo‘ou ki he mo‘oní, ‘e lava ke nau lotu kia Sihova ‘i he founga ko ení. Ko ia ‘oua ‘e toumoua ke hiva mei he lotó. Talangofua ki he fakahinohino ‘a e tokotaha-tohi-sāmé ‘a ia na‘á ne pehē: “Hiva kia Sihova!” ‘Io, ‘ai ke ongo fakafiefia!​—Saame 96:1.

^ pal. 11 Ki ha fokotu‘u lahi ange ki he founga ke fakalelei‘i ai ho le‘ó ‘i he hivá, sio ki he polokalama fakamāhina ‘i Tīsema 2014 ‘i he JW Broadcasting (vitiō FROM OUR STUDIO).

^ pal. 18 ‘Oku kamata‘aki ‘etau polokalama ‘i he fakataha-lahi mo e ‘asemipilī ‘i he pongipongi mo e efiafi taki taha ha tā fasi miniti ‘e hongofulu. Ko e tā fasi ko ení ‘oku tokoni‘i ai kitautolu ke tau fiefia ‘i he hivá pea teu‘i ai kitautolu ke tau fanongo ki he polokalamá. Ko ia ai, ‘oku totonu ke tau kātoa ‘i hotau nofo‘angá pea mateuteu ke fanongo ‘i he kamata ‘a e tā fasí.