Skip to content

Skip to table of contents

‘Okú Ke Hūfanga Kia Sihova?

‘Okú Ke Hūfanga Kia Sihova?

“‘Oku huhu‘i ‘e Sihova ‘a e mo‘ui ‘a ‘ene kau sevānití; ‘e ‘ikai fakahalaia‘i ‘a e fa‘ahinga ‘oku hūfanga kiate iá.”​—SAAME 34:22.

HIVA: 49, 32

1. Koe‘uhi ko e angahalá, ‘oku fēfē ‘a e ongo‘i ‘a e kau sevāniti faitōnunga tokolahi ‘a e ‘Otuá?

“HE TOKI tangata faka‘ofa ē ka ko au!” Ko e tohi ia na‘e fai ‘e he ‘apositolo ko Paulá. (Loma 7:24) ‘I he ‘ahó ni, ‘oku ongo‘i loto-si‘i mo loto-mamahi ‘a e kau sevāniti faitōnunga tokolahi ‘a e ‘Otuá ‘o hangē ko ia na‘e hoko ki he ‘apositolo ko Paulá. Ko e hā hono ‘uhingá? Koe‘uhí neongo ‘oku tau loto ke fakahōifua‘i ‘a Sihova, ‘oku tau ma‘u tukufakaholo kotoa ‘a e angahalá pea ‘oku tau ta‘ehaohaoa. Ko ia te tau ongo‘i kovi nai ai ‘i he ‘ikai malava ke tau fakahōifua‘i iá. Ko e kau Kalisitiane ‘e ni‘ihi na‘a nau fai ha angahala mamafa ‘oku a‘u ‘o nau ongo‘i he‘ikai ‘aupito lava ke fakamolemole‘i kinautolu ‘e Sihova.

2. (a) ‘Oku anga-fēfē hono fakahaa‘i ‘i he Saame 34:22 ‘oku ‘ikai fiema‘u ke ongo‘i ‘e he kau sevāniti ‘a e ‘Otuá ‘oku lōmekina kinautolu ‘e he ongo‘i halaiá? (e) Ko e hā te tau ako ‘i he kupu ko ení? (Sio ki he puha “ Ngaahi Lēsoni pe ‘Uhinga Fakaefakatātā?”)

2 ‘Oku fakapapau‘i mai ‘e he Folofolá kapau ‘oku tau hūfanga kia Sihova, ‘oku ‘ikai fiema‘u ia ke tau ongo‘i ‘oku lōmekina kitautolu ‘e he ongo‘i halaiá. (Lau ‘a e Saame 34:22.) Ka ‘oku ‘uhinga ki he hā ‘a e hūfanga kia Sihová? Ko e hā kuo pau ke tau fai kapau ‘oku tau loto ke faimeesi mai ‘a Sihova mo fakamolemole‘i kitautolu? ‘E lava ke tau ma‘u ‘a e tali ki he ongo fehu‘i ko iá ‘i he ako fekau‘aki mo e fokotu‘utu‘u ‘o e ngaahi kolo hūfanga ‘i ‘Isileli ‘o e kuonga mu‘á. Ko e fokotu‘utu‘u ko iá na‘e ‘i ai ‘i he malumalu ‘o e fuakava Laó, ‘a ia na‘e fetongi ‘i he Penitekosi ‘i he ta‘u 33. Ka ko e Laó na‘e ha‘u ia meia Sihova. Ko ia ai, ‘oku tau ako mei he fokotu‘utu‘u ‘o e ngaahi kolo hūfangá ki he anga ‘o e vakai mai ‘a Sihova ki he angahalá, kau faiangahalá, mo kinautolu ‘oku fakatomalá. ‘Uluakí, tau kumi angé ki he ‘uhinga na‘e ma‘u ai ‘e ‘Isileli ha ngaahi kolo hūfangá mo e anga ‘o ‘enau ngāué.

“FILI MA‘AMOUTOLU ‘A E NGAAHI KOLO HŪFANGA”

3. Ko e hā na‘e pau ke fai ‘e he kau ‘Isilelí ki ha tokotaha fakapō?

3 Na‘e hoha‘a ‘aupito ‘a Sihova ‘i he taimi na‘e tāmate‘i ai ha tahá. Kapau na‘e fakapoongi ‘e ha ‘Isileli ha taha, ko e kāinga tangata ofi taha ‘o e tokotaha na‘e tāmate‘í, na‘e ui “ko e tokotaha faisāuni ‘o e totó,” na‘e pau ke ne tāmate‘i ‘a e tokotaha fakapoó. (Nōm. 35:19) ‘I he founga ko iá, na‘e totongi‘aki ai ‘e he tokotaha fakapoó ‘ene mo‘uí tonu ‘a e mo‘ui ‘a e tokotaha tonuhia na‘á ne tāmate‘í. Kapau na‘e ‘ikai tāmate‘i vave ‘a e tokotaha fakapoó, na‘e lava ke hoko ‘o ‘uli‘i ai, pe ‘ikai kei mā‘oni‘oni ‘a e Fonua ‘o e Tala‘ofá. Na‘e fekau‘i ‘e Sihova: “Kuo pau ke ‘oua na‘a mou ‘uli‘i ‘a e fonua ‘oku mou nofo aí” ‘i hono lilingi ha toto ‘o ha tangata, ‘a ia, ‘i hono tāmate‘i ha taha.​—Nōm. 35:33, 34.

4. Ko e hā na‘e hokó ‘i he taimi na‘e tāmate‘i fāinoa ai ‘e ha ‘Isileli ha taha?

4 Ka ko e hā na‘e hokó ‘i he taimi na‘e tāmate‘i fāinoa ai ‘e ha ‘Isileli ha taha? Neongo na‘e hoko fāinoa ‘a e maté, na‘á ne kei halaia pē ‘i hono tāmate‘i ‘o ha tokotaha tonuhia. (Sēn. 9:5) Neongo ia, ‘i ha tu‘unga pehē, na‘e pehē ‘e Sihova ‘e lava ke fakahāhā ai ha meesi. Na‘e lava ke hola ‘a e tokotaha tāmate fāinoá mei he tokotaha faisāuni ‘o e totó ‘o ne ‘alu ki ha taha ‘o e kolo hūfanga ‘e onó. ‘I hono faka‘atā pē ia ke ne nofo ‘i he kolo ko iá, na‘e malu‘i ai ia. Ka na‘e pau ke ne nofo ai pē ‘i he kolo hūfangá kae ‘oua ke mate ‘a e taula‘eiki lahí.​—Nōm. 35:15, 28.

5. Ko e hā ‘e lava ai ke tokoni‘i kitautolu ‘e he fokotu‘utu‘u ki he ngaahi kolo hūfangá ke tau mahino‘i lelei ange ai ‘a Sihová?

5 Ko e fokotu‘utu‘u ki he ngaahi kolo hūfangá na‘e ‘ikai ko ha fakakaukau ia ‘a ha tangata. Na‘e ha‘u ia meia Sihova. Na‘á ne fekau kia Siosiua: “Tala ki he kau ‘Isilelí, ‘Fili ma‘amoutolu ‘a e ngaahi kolo hūfanga.’” Na‘e “fakatoputapu‘i” ‘a e ngaahi koló ni. (Sios. 20:1, 2, 7, 8) Na‘e fakapapau‘i ‘e Sihova ke fakamavahe‘i ‘a e ngaahi kolo ko ení. Ko ia mei he fokotu‘utu‘u ko ení, ‘oku lava ke tau ako ai ‘a e me‘a lahi fekau‘aki mo Sihova. Ko e fakatātaá, ‘oku tokoni‘i ai kitautolu ke tau mahino‘i lelei ange ‘a e meesi ‘a Sihová. Pea ‘oku ako‘i ai kitautolu fekau‘aki mo e founga ‘e lava ke tau hūfanga ai kia Sihova he ‘aho ní.

KUO PAU KE NE “FAKAMATALA‘I ‘A HONO TU‘UNGÁ” KI HE KAU MĀTU‘Á

6, 7. (a) Fakamatala‘i ‘a e ngafa ‘o e kau mātu‘á ‘i hono fakamāu‘i ha tokotaha tāmate fāinoa. (Sio ki he ‘uluaki fakatātā ‘i he kupú ni.) (e) Ko e hā na‘e fakapotopoto ai ke talanoa ha tokotaha hola mo e kau mātu‘á?

6 Kapau na‘e tāmate‘i fāinoa ‘e ha ‘Isileli ha taha, na‘e pau ke ne lele ki he kolo hūfangá ‘o “fakamatala‘i ‘a hono tu‘ungá” ki he kau mātu‘á ‘i he matapā ‘o e koló. Na‘e pau ke talitali lelei ia ‘e he kau mātu‘á. (Sios. 20:4) ‘I ha taimi ki mui ai, na‘a nau fakafoki ia ke fakamāu‘i ‘e he kau mātu‘a ‘o e kolo ‘a ia na‘e hoko ai ‘a e tāmaté. (Lau ‘a e Nōmipa 35:24, 25.) Kapau na‘e fakapapau‘i ‘e he kau mātu‘a ko iá na‘e hoko fāinoa ‘a e maté, te nau fakafoki leva ‘a e tokotaha holá ki he kolo hūfangá.

7 Ko e hā na‘e fiema‘u ai ke talanoa ‘a e tokotaha holá mo e kau mātu‘á? Na‘e pau ke fakapapau‘i ‘e he kau mātu‘á ‘oku ma‘a ai pē ‘a e fakataha‘anga ‘Isilelí pea na‘e tokoni ia ki he tokotaha tāmate fāinoá ke ne ma‘u ‘aonga mei he meesi ‘a Sihová. Na‘e tohi ha tokotaha mataotao Tohi Tapu ‘o pehē kapau na‘e ‘ikai ke ‘alu ‘a e tokotaha holá ki he kau mātu‘á, na‘e lava pē ke tāmate‘i ia. Na‘á ne toe pehē ‘e fai ‘e he tokotaha holá ha fakamatala ki he‘ene maté he na‘e ‘ikai te ne fai ki he me‘a na‘e tu‘utu‘uni ‘e he ‘Otuá. Na‘e pau ke kole tokoni ‘a e tokotaha tāmate fāinoá pea tali ia ka ne mo‘ui ai pē. Kapau na‘e ‘ikai te ne ‘alu ki he taha ‘o e ngaahi kolo hūfangá, ko e kāinga ofi taha ‘o e tokotaha na‘á ne tāmate‘í na‘e ‘atā ke ne tāmate‘i ia.

8, 9. Ko e hā ‘oku totonu ai ke talanoa ha Kalisitiane kuó ne fai ha angahala mamafa mo e kau mātu‘á?

8 ‘I he ‘ahó ni, ke toe ma‘u ha vaha‘angatae lelei mo Sihová, ‘oku fiema‘u ki ha Kalisitiane kuó ne fai ha angahala mamafa ke ne ‘alu ki he kau mātu‘á ke lava ‘o nau tokoni‘i ia. Ko e hā ‘oku mātu‘aki mahu‘inga ai ení? ‘Uluakí, ko Sihova na‘á ne fokotu‘utu‘u ke fakamāu‘i ‘e he kau mātu‘á ‘a e ngaahi keisi ‘o e angahala mamafá. (Sēm. 5:14-16) Uá, ko e kau mātu‘á ‘oku nau ‘i aí ke tokoni‘i ‘a e kau angahala fakatomalá ke nau toe ma‘u ‘a e hōifua ‘a e ‘Otuá pea hao ai mei hono toe fai ‘a e angahalá. (Kal. 6:1; Hep. 12:11) Tolú, kuo fakamafai‘i mo ako‘i ‘a e kau mātu‘á ke nau fakalototo‘a‘i ‘a e kau angahala fakatomalá pea tokoni‘i kinautolu ke si‘i ai ‘enau mamahí mo e ongo‘i halaiá. ‘Oku ui ‘e Sihova ‘a e kau mātu‘a ko iá “ko ha hūfanga‘anga mei he ‘uha lōvaí.” (‘Ai. 32:1, 2; fakamatala ‘i lalo) Ko e fokotu‘utu‘u ko ení ko e founga ia ‘e taha ‘oku fakahāhā ai ‘e Sihova ‘ene meesi kiate kitautolú.

9 Kuo ongo‘i fiemālie ‘a e kau sevāniti tokolahi ‘a e ‘Otuá ‘i he talanoa mo e kau mātu‘á mo e ma‘u tokoni meiate kinautolú. Ko e fakatātaá, na‘e fai ‘e he tokoua ko Daniel ha angahala mamafa, ka na‘e ‘ikai te ne ‘alu ‘i ha ngaahi māhina ki he kau mātu‘á. Na‘á ne pehē: “‘I he mahili atu mei ai ‘a e taimi lahi, na‘á ku pehē ‘e au he‘ikai toe lava ke fai mai ‘e he kau mātu‘á ha me‘a kiate au.” Neongo ia, na‘á ne ilifia ma‘u pē na‘a ‘ilo‘i ‘e ha taha ‘a ‘ene angahalá, peá ne ongo‘i na‘e pau ke ne kamata‘aki ‘a e lotu taki taha ha kole fakamolemole kia Sihova. Faifai atu pē, na‘á ne kole tokoni ki he kau mātu‘á. ‘I he sio atu ki aí, ‘okú ne pehē: “Ko e mo‘oni, na‘á ku manavasi‘i ke fakaofiofi kiate kinautolu. Ka ‘i he hili iá, ne hā ngali hangē na‘e hiki ‘e ha taha ha fu‘u kavenga mei hoku umá.” Na‘e toe lava ke talanoa tau‘atāina ‘a Daniel kia Sihova. ‘Okú ne ma‘u he taimí ni ha konisēnisi ma‘a, pea kuó ne hoko ki muí ni ko ha sevāniti fakafaifekau.

“KUO PAU KE NE HOLA KI HA TAHA ‘O E NGAAHI KOLÓ NI”

10. Ke fakamolemole‘í, ko e hā na‘e pau ke fai ‘e ha tokotaha tāmate fāinoa?

10 Ke fakamolemole‘í, na‘e fiema‘u fakavavevave ki ha tokotaha tāmate fāinoa ke ne hola ki he kolo hūfanga ofi tahá. (Lau ‘a e Siosiua 20:4.) Na‘e fakatu‘unga ‘ene mo‘uí ‘i he‘ene a‘u ki he koló pea nofo ai pē kae ‘oua kuo mate ‘a e taula‘eiki lahí. Ko ha feilaulau eni ki he tokotaha holá. Na‘e pau ke ne li‘aki ‘a ‘ene ngāué, ko hono ‘api leleí, mo ‘ene tau‘atāina ke fefononga‘akí. * (Sio ki he fakamatala ‘i lalo.) (Nōm. 35:25) Ka na‘e mahu‘inga ia. Kapau na‘á ne mavahe mei he koló ‘i ha fa‘ahinga taimi pē, na‘e fakahaa‘i ai ‘e he tokotaha holá na‘e ‘ikai te ne tokanga ki he‘ene tāmate‘i ‘a e tangata ‘e tahá, pea na‘á ne tuku ai ‘ene mo‘uí tonu ke ‘i he tu‘unga fakatu‘utāmaki.

11. ‘E lava fēfē ke fakahaa‘i ‘e ha Kalisitiane kuo fakatomala ‘okú ne mātu‘aki hounga‘ia ‘i he meesi ‘a e ‘Otuá?

11 Kuo pau foki ke fai ‘i he ‘ahó ni ‘e ha tokotaha angahala fakatomala ‘a e ngaahi me‘a pau ke fakamolemole‘i ai ia ‘e he ‘Otuá. Kuo pau ke tuku ‘ene fai ‘a e ngaahi tō‘onga angahala‘iá. ‘Oku kau ki heni ‘a e faka‘ehi‘ehi mei ha me‘a pē ‘e taki atu ai ia ki he angahala mamafá. Na‘e fakamatala‘i ‘e he ‘apositolo ko Paulá ‘a e me‘a na‘e fai ‘e ha kau Kalisitiane fakatomala ‘i Kolinitō. Na‘á ne tohi: “He fua lahi ē ‘oku ‘omai ‘e he mamahi ‘i he founga ‘oku hōifua ai ‘a e ‘Otuá kiate kimoutolú, ko hono faka‘ata‘atā ‘o kimoutolú, ko ho‘omou faka‘ise‘isa ‘i he faihalá, ko ho‘omou manavaheé, ko ho‘omou holi fakamātoató, ko ho‘omou faivelengá, ko ho‘omou fakatonutonu ‘a e halá! (2 Kol. 7:10, 11) Ko ia kapau ‘oku tau fai ‘a e me‘a kotoa ‘oku tau malavá ke tuku ‘a e faiangahalá, te tau fakahā ai kia Sihova ‘oku tau hoha‘a ‘aupito fekau‘aki mo hotau tu‘ungá pea ‘oku ‘ikai ke tau fakakaukau ‘oku hokonoa pē ‘etau ma‘u ‘a ‘ene mēsí.

12. Ko e hā nai ‘e fiema‘u ke tuku ange ‘e ha Kalisitiane ke hokohoko atu ai ‘ene ma‘u ‘a e meesi ‘a Sihová?

12 Ko e hā nai ‘e fiema‘u ki ha Kalisitiane ke ne tuku ange kae hokohoko atu ai ‘ene ma‘u ‘a e meesi ‘a Sihová? Kuo pau ke ne mateuteu ke tuku ange na‘a mo e ngaahi me‘a ‘oku ne fiefia aí kapau ‘oku lava ke fakatupunga ai ia ke ne fai ha angahala. (Māt. 18:8, 9) Ko e fakatātaá, kapau ‘oku tākiekina koe ‘e ho ngaahi kaume‘á ke ke fai ‘a e ngaahi me‘a ‘oku ta‘efakahōifua kia Sihová, ‘e tuku ho‘o feohi mo kinautolú? Kapau ‘okú ke ‘ilo‘i ‘oku faingata‘a ke ke pule‘i ‘a e lahi ‘o e ‘olokaholo ‘okú ke inú, te ke faka‘ehi‘ehi mei he ngaahi tu‘unga ‘e fakatauele‘i nai ai koe ke ke inu lahí? Kapau ‘okú ke ‘ilo‘i ‘oku faingata‘a ke pule‘i ‘a ho‘o ngaahi holi fakaefehokotaki fakasino ta‘etāú, te ke faka‘ehi‘ehi mei he ngaahi faiva, uepisaiti, pe fakafiefia ‘e fakatupunga nai ai ke ke ma‘u ha fakakaukau ‘ulí? Manatu‘i, ‘oku taau ha feilaulau pē ‘oku tau fai ke talangofua ai ki he ngaahi lao ‘a Sihová. ‘Oku ‘ikai ha me‘a ‘e toe kovi ange ‘i he ongo‘i kuo li‘aki kitautolu ‘e Sihová. Pea ‘oku ‘ikai ha me‘a ‘e toe lelei ange ‘i he ongo‘i ‘a e ‘‘ofa mateaki ta‘engata’ ‘a Sihová.​—‘Ai.54:7, 8.

“TE NAU HOKO KO HA HŪFANGA‘ANGA MA‘AMOUTOLU”

13. Fakamatala‘i ‘a e ‘uhinga na‘e lava ke ongo‘i hao, malu, mo fiefia ai ha tokotaha hola ‘i loto ‘i he kolo hūfangá.

13 ‘I he ‘i loto pē ‘a e tokotaha holá ‘i he kolo hūfangá, na‘á ne malu. Na‘e pehē ‘e Sihova fekau‘aki mo e ngaahi kolo ko iá: “Te nau hoko ko ha hūfanga‘anga ma‘amoutolu.” (Sios. 20:2, 3) Na‘e ‘ikai fiema‘u ‘e Sihova ke toe fakamāu‘i ‘a e tokotaha holá ‘i he keisi tatau. Pehē foki, na‘e ‘ikai faka‘atā ‘a e tokotaha faisāuni ‘o e totó ke ne hū ki he koló ‘o tāmate‘i ia. ‘I he taimi na‘e ‘i he koló ai ‘a e tokotaha holá, na‘á ne malu ‘i he malu‘i ‘a Sihová. Na‘e ‘ikai te ne ‘i ha pilīsone. Na‘e lava ke ne ngāue, tokoni ki he ni‘ihi kehé, pea tauhi kia Sihova ‘i he nonga. ‘Io, na‘e lava ke ne ma‘u ha mo‘ui fiefia mo fakafiemālie!

‘E lava ke ke falala ‘oku fakamolemole‘i koe ‘e Sihova (Sio ki he palakalafi 14-16)

14. Ko e hā ‘oku lava ke fakapapau‘i ‘e ha Kalisitiane kuo fakatomala?

14 Ko e ni‘ihi ‘o e kakai ‘a e ‘Otuá kuo nau fai ha angahala mamafá ‘oku nau kei ongo‘i halaia pē na‘a mo e hili ‘enau fakatomalá. ‘Oku a‘u ‘o ongo‘i ‘e he ni‘ihi ‘e ‘ikai ‘aupito ke fakamolemole‘i mo‘oni kinautolu ‘e Sihova ‘i he me‘a na‘a nau faí. Kapau ‘okú ke ongo‘i pehē, kātaki ange ‘o fakapapau‘i ‘i he taimi ‘oku fakamolemole‘i ai koe ‘e Sihová, ‘okú ne fai pehē faka‘aufuli. ‘Oku ‘ikai fiema‘u ia ke ke kei ongo‘i halaia. Ko e me‘a eni na‘e hoko kia Daniel, ‘a ia na‘a tau lave ki ai ki mu‘á. Hili hono fakatonutonu mo tokoni‘i ia ‘e he kau mātu‘á ke ne toe ma‘u ha konisēnisi ‘ata‘ataá, na‘á ne ongo‘i fiemālie lahi. ‘Okú ne pehē: “Na‘e ‘ikai fiema‘u ke u toe ongo‘i halaia. ‘I he mole atu pē ‘a e angahalá, ‘oku mole ia. Hangē ko ia na‘e folofola‘aki ‘e Sihová, ‘okú ne ‘ave ho‘o mafasiá ke mama‘o meiate koe. He‘ikai ‘aupito ke ke toe sio ki ai.” Hili ‘a e ‘i loto ‘i he kolo hūfangá ‘a e tokotaha holá, na‘e ‘ikai fiema‘u ke ne ilifia na‘a ha‘u ‘a e tokotaha faisāuni ‘o e totó ‘o tāmate‘i ia. ‘I he tu‘unga meimei tatau, hili hono fakamolemole‘i ‘e Sihova ‘etau angahalá, ‘oku ‘ikai fiema‘u ke tau manavahē na‘á ne toe ‘ohake ia pe tautea‘i kitautolu koe‘uhi ko ia.​—Lau ‘a e Saame 103:8-12.

15, 16. ‘Oku anga-fēfē hono fakaivimālohi‘i ho‘o falala ki he meesi ‘a e ‘Otuá ‘i hono ‘ilo‘i kuo ‘osi totongi ‘e Sīsū ‘a e huhu‘í pea ko ia ‘a hotau Taula‘eiki Lahí?

15 Ko hono mo‘oní, ‘oku toe lahi ange ‘a e ‘uhinga ‘oku tau ma‘u ‘i he kau ‘Isilelí ke falala ai ki he meesi ‘a Sihová. Hili ‘a e pehē ‘e Paula na‘á ne ongo‘i ‘okú ne “faka‘ofa” koe‘uhi ko e ‘ikai lava ke ne talangofua haohaoa kia Sihová, na‘á ne fakahaa‘i: “Fakafeta‘i ki he ‘Otuá fakafou ‘ia Sīsū Kalaisi ko hotau ‘Eikí! (Loma 7:25) Ko e hā na‘á ne ‘uhinga ki aí? Neongo na‘e tau‘i ‘e Paula ‘a ‘ene ngaahi holi angahala‘iá pea na‘á ne faiangahala ‘i he kuohilí, na‘á ne ‘osi fakatomala. Ko ia na‘á ne falala kuo fakamolemole‘i ia ‘e Sihova makatu‘unga ‘i he feilaulau huhu‘i ‘a Sīsuú. Koe‘uhi ko hono totongi ‘e Sīsū ‘a e huhu‘í, ‘oku lava ke tau ma‘u ai ha konisēnisi ma‘a mo ha nonga ‘i loto. (Hep. 9:13, 14) ‘I hono tu‘unga ko hotau Taula‘eiki Lahí, ko Sīsuú “‘okú ne malava foki ke fakahaofi faka‘aufuli ‘a e fa‘ahinga ‘oku fakaofiofi ki he ‘Otuá fakafou ‘iate iá, koe‘uhí he ‘okú ne mo‘ui ma‘u pē ke tautapa ma‘anautolu.” (Hep. 7:24, 25) ‘I he kuonga mu‘á, na‘e tokoni‘i ai ‘e he taula‘eiki lahí ‘a e kau ‘Isilelí ke nau fakapapau‘i na‘e fakamolemole‘i ‘e Sihova ‘enau angahalá. ‘I he hoko ‘a Sīsū ko hotau Taula‘eiki Lahí, ‘oku tau ma‘u ai ‘a e ‘uhinga lahi ange ke fakapapau‘i ‘oku “tau a‘usia ‘a e mēsí pea ma‘u ‘a e ‘ofa ma‘ata‘ataá ke ne tokoni‘i kitautolu ‘i he taimi totonú.”​—Hep. 4:15, 16.

16 Ke hūfanga leva kia Sihová, ‘oku fiema‘u ke tau tui ki he feilaulau ‘a Sīsuú. ‘Oua ‘e fakakaukau ‘oku ngāue‘aki pē ‘a e huhu‘í ki he kakaí fakalūkufua. Ma‘u ‘a e tui ‘okú ke ma‘u ‘aonga mei he huhu‘í. (Kal. 2:20, 21) Ma‘u ‘a e tui ‘oku fakamolemole‘i ‘e Sihova ho‘o angahalá koe‘uhi ko e huhu‘í. Ma‘u ‘a e tui ‘oku ‘oatu ‘e he huhu‘í kiate koe ‘a e ‘amanaki ko e mo‘ui ta‘engata. Ko e feilaulau ‘a Sīsuú ko e me‘a‘ofa ia ‘a Sihova kiate koe!

17. Ko e hā ‘okú ke loto ai ke hūfanga kia Sihová?

17 Ko e ngaahi kolo hūfangá ‘oku nau tokoni‘i kitautolu ke tau mahino‘i ‘a e meesi ‘a Sihová. Ko e fokotu‘utu‘u ko eni mei he ‘Otuá ‘oku ako‘i mai ai ko e mo‘uí ‘oku toputapu. ‘Oku toe fakahaa‘i mai ai ‘a e founga ‘e lava ke tokoni‘i ai kitautolu ‘e he kau mātu‘á, ‘uhinga ‘o e hoko ‘o fakatomala mo‘oní, mo e ‘uhinga ‘e lava ai ke tau fakapapau‘i faka‘aufuli ‘oku fakamolemole‘i kitautolu ‘e Sihová. ‘Okú ke hūfanga kia Sihova? ‘Oku ‘ikai ha feitu‘u ‘e toe malu ange ke ke ‘i ai! (Saame 91:1, 2) ‘I he kupu hoko maí, te tau sio ai ki he founga ‘e lava ke tokoni‘i ai kitautolu ‘e he ngaahi kolo hūfangá ke tau fa‘ifa‘itaki kia Sihova, ko e fa‘ifa‘itaki‘anga lelei taha ‘o e fakamaau totonú mo e mēsí.

^ pal. 10 Fakatatau ki he lau ‘a e kau mataotao Siú, ko e fāmili ofi ‘o e tokotaha holá na‘a nau omi ki he koló ke feohi mo ia.