Skip to content

Skip to table of contents

‘Okú Ke ‘Ai ‘a e Fakakaukau ‘a Sihová ko Ho‘o Me‘a?

‘Okú Ke ‘Ai ‘a e Fakakaukau ‘a Sihová ko Ho‘o Me‘a?

“Fai homou liliú ‘aki hono fakafo‘ou homou ‘atamaí.”​—LOMA 12:2.

HIVA: 34, 43

1, 2. ‘I he‘etau hokohoko atu ke fakalakalaká, ko e hā ‘oku tau akó? ‘Omai ha fakatātā.

SIOLOTO atu ‘oku ‘oange ‘e ha taha ha me‘a‘ofa ki ha ki‘i leka. ‘Oku tala ange ‘e he ongo mātu‘a ‘a e ki‘i leká kiate ia ke ne “Lea mālō.” ‘Okú ne fai pehē, koe‘uhí pē ko ‘ena tala ange ke ne lea‘aki iá. Ka ‘i he tupu ‘o fu‘u lahi ‘a e ki‘i leká, ‘oku kamata ke ne mahino‘i ‘a e ‘uhinga ‘oku fakakaukau ai ‘ene ongo mātu‘á ‘oku mahu‘inga ke hounga‘ia ‘i hono fai ‘e he ni‘ihi kehé ha ngaahi me‘a anga-‘ofá. Faifai atu pē, ‘oku ue‘i ia ke ne fakamālō ‘iate ia pē ki he ni‘ihi kehé koe‘uhí kuó ne ako ke hoko ‘o hounga‘ia.

2 Na‘e hoko ha me‘a meimei tatau kiate kitautolu. ‘I he‘etau kamata ako ‘a e mo‘oní, na‘a tau ‘ilo ai ‘oku mahu‘inga ke talangofua ki he ngaahi fekau tefito ‘a Sihová. Ka ‘i he‘etau hokohoko atu ke fakalakalaká, ‘oku tau ako lahi ange ai ki he‘ene fakakaukaú, ‘a ia, ko e hā ‘okú ne sai‘ia aí, ko e hā ‘oku ‘ikai te ne sai‘ia aí, pea mo e anga ‘o ‘ene vakai ki he ngaahi me‘á. ‘I he‘etau faka‘atā ‘a e fakakaukau ‘a Sihová ke ne tākiekina ‘etau fili fakafo‘ituituí mo ‘etau tō‘ongá, ‘oku tau ‘ai ai ‘ene fakakaukaú ko ‘etau me‘a.

3. Ko e hā ‘oku lava ke faingata‘a ai ‘a e fakakaukau ‘o hangē ko Sihová?

3 Neongo ‘oku tau fiefia ‘i he ako ke fakakaukau hangē ko Sihová, ‘oku faingata‘a he taimi ‘e ni‘ihi ke fakakaukau ‘o hangē ko ‘ene fakakaukaú koe‘uhí ‘oku tau ta‘ehaohaoa. Ko e fakatātaá, ‘oku tau ‘ilo‘i ‘a e anga ‘o e vakai ‘a Sihova ki he tu‘unga ma‘a fakae‘ulungāngá, tuli ki he me‘a fakamatelié, ngāue fakamalangá, ngāuehala‘aki ‘a e totó, mo e ngaahi me‘a kehe. Ka ‘e faingata‘a nai ke tau mahino‘i ‘a e ‘uhinga ‘okú ne vakai pehē ai ki aí. Ko ia ‘e lava fēfē ke tau ako ke fakakaukau lahi ange ‘o hangē ko Sihová? Pea ‘e anga-fēfē hono tokoni‘i kitautolu ‘e he me‘á ni ke tau fai ‘a e me‘a totonú he taimí ni pea ‘i he kaha‘ú?

FOUNGA ‘O ‘ETAU ‘AI KO ‘ETAU ME‘A ‘A E FAKAKAUKAU ‘A E ‘OTUÁ

4. ‘Oku ‘uhinga ki he hā ‘a e fakafo‘ou hotau ‘atamaí?

4 Lau ‘a e Loma 12:2. ‘I he veesi ko ení, na‘e fakamatala‘i ai ‘e he ‘apositolo ko Paulá ‘a e me‘a ‘oku fiema‘u ke tau fai ke ako ke fakakaukau ‘o hangē ko Sihová. Na‘á ne pehē kuo pau ke “tuku hono fakafuo [kitautolu] ki he fokotu‘utu‘u ko ení.” Hangē ko ia na‘a tau ako ‘i he kupu ki mu‘á, ‘oku ‘uhinga ení kuo pau ke tau si‘aki ‘a e ngaahi fakakaukau mo e tō‘onga ‘a e māmaní. Ka na‘e toe pehē ‘e Paula ‘oku fiema‘u ke fakafo‘ou hotau ‘atamaí. ‘Oku ‘uhinga ení kuo pau ke tau ako ‘a e Folofola ‘a e ‘Otuá, mahino‘i ‘ene fakakaukaú, fakalaulauloto ki ai, pea ngāue mālohi ke ma‘u ‘a e fakakaukau ‘a e ‘Otuá.

5. Fakamatala‘i ‘a e faikehekehe ‘i he lautohí mo e akó.

5 Ko e akó ‘oku kau ki ai ‘a e me‘a lahi ange ‘i hono lau fakavave pē ‘a e fakamatalá pe laine‘i ‘a e ngaahi tali ki he fehu‘i ‘i he akó. ‘I he‘etau akó, ‘oku tau fakakaukau fekau‘aki mo e me‘a ‘oku ako‘i mai ‘i he fakamatalá pe ko hai ‘a Sihova, me‘a ‘okú ne faí mo e anga ‘o ‘ene fakakaukaú. ‘Oku tau feinga ke mahino‘i ‘a e ‘uhinga ‘oku tala mai ai ‘e Sihova ke tau fai ha me‘a ‘e taha pea faka‘ehi‘ehi mei hono fai ha me‘a ‘e taha. ‘Oku tau toe fakakaukau ki he me‘a ‘oku fiema‘u ke tau liliu ‘i he‘etau mo‘uí pea mo ‘etau fakakaukaú. Ko e mo‘oni, ‘e ‘ikai nai malava ke tau fakalaulauloto ki he poini kotoa ko ení ‘i he taimi kotoa pē ‘oku tau ako aí. Ka ‘oku lelei ke fakamoleki ‘a e taimi, mahalo pē ko e vaeua ‘o hotau taimi ako taki taha, ke fakalaulauloto ai ki he me‘a kuo tau laú.​—Saame 119:97; 1 Tīm. 4:15.

6. Ko e hā ‘oku hoko ‘i he taimi ‘oku tau fakalaulauloto ai ki he Folofola ‘a e ‘Otuá?

6 ‘Oku hoko ha me‘a fakaofo ‘i he‘etau fakalaulauloto ma‘u pē ki he Folofola ‘a e ‘Otuá. ‘Oku tau ‘fakamo‘oni‘i ai kiate kitautolu,’ pe fakatuipau‘i kiate kitautolu, ko e fakakaukau ‘a Sihová ‘oku haohaoa. ‘Oku kamata ke tau mahino‘i ‘a e anga ‘o ‘ene vakai ki he ngaahi me‘á, pea ‘oku faifai atu pē ‘o tau loto-tatau mo ‘ene fakakaukaú. Ko ia ‘oku tau fakafo‘ou ai hotau ‘atamaí pea kamata ke fakakaukau ‘i ha founga fo‘ou. Faifai atu pē, ‘oku tau ‘ai ai ‘a e fakakaukau ‘a Sihová ko ‘etau me‘a.

TĀKIEKINA ‘E HE‘ETAU FAKAKAUKAÚ ‘A ‘ETAU TŌ‘ONGÁ

7, 8. (a) ‘Oku anga-fēfē ‘a e vakai ‘a Sihova ki he me‘a fakamatelié? (Sio ki he ‘uluaki fakatātā ‘i he kupú ni.) (e) Kapau ‘oku tau vakai ki he ngaahi me‘a fakamatelié ‘o hangē ko Sihová, ko e hā ‘e hoko ma‘u pē ko e me‘a mahu‘inga taha ia kiate kitautolú?

7 Ko ‘etau fakakaukaú ‘okú ne tākiekina ‘a ‘etau tō‘ongá. (Mk. 7:21-23; Sēm. 2:17) Tau lāulea angé ki ha fakatātā ‘e ni‘ihi ‘okú ne ‘ai ke mahino ‘a e poini ko ení. Ko e fakatātā ‘e taha ‘oku ma‘u ‘i he talanoa fekau‘aki mo e ‘alo‘i ‘o Sīsuú, ‘oku fakahaa‘i mahino ai ‘a e fakakaukau ‘a Sihova fekau‘aki mo e me‘a fakamatelié. Na‘e fili fakafo‘ituitui ‘e he ‘Otuá ‘a Siosifa mo Mele ke na tauhi ‘a hono ‘Aló neongo na‘e ‘ikai te na ma‘u ha pa‘anga lahi. (Liv. 12:8; Luke 2:24) ‘I hono ‘alo‘i ‘o Sīsuú, na‘e fakatokoto ia ‘e Mele “‘i ha ‘ai‘anga kai ‘o e manú, koe‘uhi na‘e ‘ikai ha loki ma‘anautolu ‘i he feitu‘u talifonongá.” (Luke 2:7) Kapau na‘e fiema‘u ‘e Sihova, na‘e mei lava ke ne fakapapau‘i na‘e ‘alo‘i ‘a Sīsū ‘i ha feitu‘u lelei ange. Ka na‘á ne loto ke tauhi hake ‘a Sīsū ‘i ha fāmili na‘e fakamu‘omu‘a ai ‘a e lotu ki he ‘Otuá. Ko e me‘a mahu‘inga taha ia kia Sihová.

8 Ko e talanoa ko eni fekau‘aki mo e ‘alo‘i ‘o Sīsuú ‘oku ako‘i mai ai ‘a e anga ‘o e vakai ‘a Sihova ki he me‘a fakamatelié. ‘Oku loto ‘a e mātu‘a ‘e ni‘ihi ke ma‘u ‘e he‘enau fānaú ‘a e ngaahi me‘a fakamatelie lelei tahá, neongo kapau ‘e fakatupunga ‘e he me‘a ko iá ke hoko ha faingata‘a ki he vaha‘angatae ‘o ‘enau fānaú mo Sihová. Ka ‘oku hā mahino, ‘oku vakai mai ‘a Sihova ko e me‘a mahu‘inga tahá ‘a hotau vaha‘angatae mo iá. Kuó ke tali ‘a e vakai ‘a Sihova ki he me‘a ko ení? Ko e hā ‘oku fakahaa‘i ‘i ho‘o tō‘ongá?​—Lau ‘a e Hepelū 13:5.

9, 10. ‘E anga-fēfē nai ‘etau fakahaa‘i ‘oku tau vakai ki hono fakatūkia‘i ‘a e ni‘ihi kehé ‘o hangē ko Sihová?

9 Ko e toe fakatātā ‘e taha ko e anga ‘o e vakai ‘a Sihova ki ha tokotaha ‘okú ne fakatūkia‘i ‘a e ni‘ihi kehé, ‘a ia, ‘okú ne fakatupunga ke faiangahala ‘a e ni‘ihi kehé pe tuku ‘enau tauhi kia Sihová. Na‘e pehē ‘e Sīsū: “‘Ilonga ‘a ia ‘okú ne fakatūkia‘i ha taha ‘o e fa‘ahinga si‘í ni ‘a ia ‘oku tuí, ‘e lelei ange kiate ia kapau na‘e ‘ai ki hono kiá ha maka momosi ‘a ia ‘oku teka‘i ‘e ha ‘asi pea lī ia ki tahi.” (Mk. 9:42) Ko e ngaahi fo‘i lea mafatukituki ‘aupito eni! Pea ‘oku tau ‘ilo‘i ‘oku hangē tofu pē ‘a Sīsū ko ‘ene Tamaí. Ko ia ‘oku lava ke tau fakapapau‘i ‘i he taimi ‘oku fakatūkia‘i ai ‘e ha tokotaha ha taha ‘o e kau muimui ‘o Sīsuú ‘oku mātu‘aki ta‘efakahōifua ia kia Sihova.​—Sione 14:9.

10 ‘Oku tau vakai ki hono fakatūkia‘i ‘a e ni‘ihi kehé ‘i he founga tatau mo e vakai ‘a Sihova mo Sīsuú? Ko e hā ‘oku fakahaa‘i ‘i he‘etau tō‘ongá? Ko e fakatātaá, ‘oku tau sai‘ia nai ‘i ha sitaila pau ‘o e valá mo e teuteú. Ka ko e hā te tau faí kapau ‘oku fakalotomamahi‘i nai ‘e he‘etau filí ha ni‘ihi ‘i he fakataha‘angá pe fakatupunga ‘a e ni‘ihi kehé ke nau ma‘u ha fakakaukau ta‘etaau? ‘E ue‘i kitautolu ‘e he‘etau ‘ofa ki hotau fanga tokouá ke tau si‘aki ‘etau ngaahi sai‘iá?​—1 Tīm. 2:9, 10.

11, 12. Te tau malu‘i fēfē kitautolu kapau ‘oku tau ako ke fehi‘a ‘i he me‘a ‘oku fehi‘a ai ‘a Sihová pea fakatupulekina ‘a e mapule‘i-kitá?

11 Ko ha fakatātā eni hono tolu: ‘Oku fehi‘a ‘a Sihova ‘i he ta‘emā‘oni‘oní. (‘Ai. 61:8) Ko e mo‘oni, ‘okú ne ‘afio‘i ‘oku faingata‘a ‘i he taimi ‘e ni‘ihi ke tau fai ‘a e me‘a ‘oku totonú, koe‘uhí ko ‘etau ta‘ehaohaoá. Neongo ia, ‘okú ne fiema‘u mai ke tau fehi‘a ‘i he me‘a ‘oku koví, ‘o hangē pē ko iá. (Lau ‘a e Saame 97:10.) Kapau ‘oku tau fakalaulauloto ki he ‘uhinga ‘oku fehi‘a ai ‘a Sihova ‘i he ngaahi me‘a ‘oku koví, ‘e tokoni‘i ai kitautolu ke tau ‘ai ‘ene fakakaukaú ko ‘etau me‘a pea ‘e ‘omi ai ‘a e mālohi ke tau taliteke‘i hono fai ‘a e ngaahi me‘a ‘oku koví.

12 Kapau ‘oku tau ako ke fehi‘a ‘i he me‘a ‘oku koví, ‘e tokoni‘i foki ai kitautolu ke tau ‘ilo‘i ‘oku hala ha ngaahi me‘a pau, neongo ‘oku ‘ikai ke lave hangatonu ‘a e Tohi Tapú fekau‘aki mo ia. Ko e fakatātaá, ko ha founga ‘o e tō‘onga ta‘etāú ‘oku ui ko e hula ‘i he funga ‘o ha tahá ‘oku hoko ‘o failahia ia ‘i he māmaní he ‘ahó ni. ‘Oku pehē ‘e he kakai ‘e ni‘ihi ‘oku ‘ikai ke tatau ia mo e fehokotaki fakasino mo ha taha, ko ia ‘oku nau fakakaukau ‘oku ‘ikai ke kovi ia. * (Sio ki he fakamatala ‘i lalo.) Ka ko e anga mo‘oni ia ‘a e ongo‘i ‘a Sihova fekau‘aki mo iá? Manatu‘i, ‘oku fehi‘a ‘a Sihova ‘i he me‘a kotoa pē ‘oku koví. Ko ia tau fakamama‘o mei ha me‘a pē ‘oku kovi ‘aki ‘a e ako ke fakatupulekina ‘a e mapule‘i-kitá pea fehi‘a ‘i he me‘a ‘oku fehi‘a ai ‘a Sihová.​—Loma 12:9.

FAKAKAUKAU HE TAIMÍ NI KI HE ME‘A TE KE FAI ‘I HE KAHA‘Ú

13. Ko e hā ‘oku totonu ai ke tau fakakaukau he taimí ni fekau‘aki mo e anga ‘o e vakai ‘a Sihova ki he ngaahi me‘á ke tau lava ‘o fai ha fili fakapotopoto ‘i he kaha‘ú?

13 ‘I he‘etau akó, ‘oku totonu ke tau fakakaukau fekau‘aki mo e anga ‘o e vakai ‘a Sihova ki he ngaahi me‘á koe‘uhí ‘e lava ke tokoni‘i heni kitautolu ke tau fai ha ngaahi fili fakapotopoto. Kapau leva ‘e faifai ange pea tau ‘i ha tu‘unga ‘a ia ‘e fiema‘u ai ke tau fai ha fili ‘i he taimi pē ko iá, he‘ikai ke tau fu‘u ‘ohovale ai. (Pal. 22:3) Tau lāulea angé ki ha fakatātā ‘e ni‘ihi mei he Tohi Tapú.

14. Ko e hā ‘oku tau ako mei he tali ‘a Siosifa ki he uaifi ‘o Pōtifá?

14 ‘I he feinga ‘a e uaifi ‘o Pōtifá ke fakatauele‘i ‘a Siosifá, na‘á ne taliteke‘i ia ‘i he taimi pē ko iá. ‘Oku hā mahino, na‘e fakalaulauloto ‘a Siosifa ki he anga ‘o e vakai ‘a Sihova ki he nofo malí. (Lau ‘a e Sēnesi 39:8, 9.) Na‘e tala ange ‘e Siosifa ki he uaifi ‘o Pōtifá: “‘E lava fēfē ke u fai ‘a e fu‘u koví ni ‘o u faiangahala mo‘oni ai ki he ‘Otuá?” ‘Oku fakahaa‘i heni na‘á ne ‘ai ‘a e vakai ‘a e ‘Otuá ko ‘ene me‘a. Fēfē kitautolu? Ko e hā te ke faí kapau ‘oku kamata ke fakamalinga atu ha kaungāngāue kiate koe? Pe fēfē kapau na‘e ‘oatu ‘e ha taha ha pōpoaki pe ‘ata fakalielia fakaefehokotaki fakasino ki ho‘o telefoni to‘oto‘ó? * (Sio ki he fakamatala ‘i lalo.) ‘Oku faingofua lahi ange ke hanganaki mateaki kia Sihova kapau kuo tau ‘osi ako mo tali ‘ene vakai ki he ngaahi me‘a peheé pea ‘osi fakapapau‘i ‘a e me‘a te tau faí.

15. ‘E lava fēfē ke tau hanganaki faitōnunga kia Sihova, ‘o hangē ko e toko tolu Hepeluú?

15 Fakakaukau foki ki he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a e toko tolu Hepelū na‘e ‘iloa ko Setaleki, Mēsake, mo ‘Apitenikoó. ‘I hono fekau‘i kinautolu ‘e Tu‘i Nepukanesa ke nau lotu ki he ‘īmisi koulá na‘á ne ngaohí, na‘a nau fakafisi papau. Ko ‘enau tali mahino ki he tu‘í na‘e fakahaa‘i ai na‘a nau ‘osi fakakaukau fekau‘aki mo e me‘a ‘e hoko kapau na‘a nau hanganaki faitōnunga kia Sihova. (‘Eki. 20:4, 5; Tan. 3:4-6, 12, 16-18) Fēfē ‘a e ‘ahó ni? Ko e hā te ke faí kapau ‘e fiema‘u ‘e ho pulé ke ke tokoni fakapa‘anga ki ha kātoanga ‘oku felāve‘i mo e lotu loí? ‘I he ‘ikai tatali kae ‘oua kuo toki hoko ha me‘a hangē ko ení, ‘e lelei ke tau fakalaulauloto he taimí ni ki he anga ‘o e vakai ‘a Sihova ki he ngaahi me‘a peheé. Kapau leva ‘e faifai ange pea tau ‘i ha tu‘unga pehē, ‘e faingofua ange ai ke tau fai mo lea‘aki ‘a e me‘a totonú, hangē ko ia na‘e fai ‘e he toko tolu Hepeluú.

Na‘á ke fai ha fekumi, fakakakato ha pepa fakafaito‘o fakalao, pea talanoa mo ho‘o toketaá? (Sio ki he palakalafi 16)

16. ‘E lava fēfē ke tokoni‘i kitautolu ‘e hono mahino‘i lelei ‘a e fakakaukau ‘a Sihová ke tau mateuteu ki ha faito‘o fakavavevave?

16 Ko e fakalaulauloto ki he fakakaukau ‘a Sihová ‘e lava foki ke ne tokoni‘i kitautolu ke tau hanganaki mateaki kiate ia kapau ‘e fai hatau faito‘o fakavavevave. Ko e mo‘oni, ‘oku tau fakapapau‘i ke fakafisinga‘i ha huhu ‘o e toto kakató pe ko ha taha pē ‘o hono konga tefito ‘e faá. (Ngā. 15:28, 29) Ka ‘oku ‘i ai ‘a e ngaahi founga ‘oku kau ki ai ‘a e totó ‘e fiema‘u ai ki he Kalisitiane taki taha ke ne fai ‘ene fili fakafo‘ituitui pē ‘a‘ana fakatefito ‘i he ngaahi tefito‘i mo‘oni Fakatohitapú. Ko fē ‘a e taimi lelei taha ke fakapapau‘i ai ‘a e me‘a ke faí? Ko e taimi ko ia ‘o ‘etau ‘i he falemahakí, mahalo pē ‘i ha tu‘unga langa lahi pea ‘i he malumalu ‘o e tenge ke fai ha fili fakavavevave? ‘Ikai ‘aupito. Ko e taimi eni ke fai ai ‘a e fekumí, fakakakato ha pepa fakalao fakafaito‘o ‘oku fakamatala‘i mahino ai ‘a e me‘a ‘oku tau fiema‘ú, pea talanoa mo ‘etau toketaá. * (Sio ki he fakamatala ‘i lalo.)

17-19. Ko e hā ‘oku mahu‘inga ai ke ako he taimí ni ‘a e fakakaukau ‘a Sihova ki he ngaahi me‘á? ‘Omai ha fakatātā.

17 Faka‘osí, fakakaukau fekau‘aki mo e tali vave na‘e fai ‘e Sīsū ki he fale‘i ta‘efakapotopoto ‘a Pitá: “Anga-‘ofa mu‘a kiate koe, ‘Eiki.” ‘Oku hā mahino na‘e fakalaulauloto lahi ‘a Sīsū ki he me‘a na‘e fiema‘u ‘e he ‘Otuá ke ne faí pea ki he ngaahi kikite fekau‘aki mo ‘ene mo‘ui mo e mate ‘i he māmaní. Ko e ‘iló ni na‘e ‘oange ai kiate ia ‘a e mālohi ke ne hanganaki faitōnunga kia Sihova pea foaki ‘a ‘ene mo‘uí ko ha feilaulau ma‘atautolu kotoa.​—Lau ‘a e Mātiu 16:21-23.

18 ‘I he ‘ahó ni, ‘oku fiema‘u mai ‘e he ‘Otuá ke tau hoko ko hono ngaahi kaume‘a pea fai ‘etau lelei tahá ‘i hono malanga‘i ‘a e ongoongo leleí. (Māt. 6:33; 28:19, 20; Sēm. 4:8) Ka ‘e feinga nai ‘a e kakai ‘e ni‘ihi fakataha mo e taumu‘a lelei ke fakalotosi‘i kitautolu, hangē ko ia na‘e fai ‘e Pita kia Sīsuú. Ko e fakatātaá, ‘oku tu‘uaki atu nai ‘e ho pulé ha pa‘anga lahi ange ka ‘okú ke ‘ilo‘i ‘e fiema‘u ke ke ngāue ‘i ha ngaahi houa lahi ange pea ‘e ‘ikai ma‘u ha taimi lahi ke ma‘u ‘a e ngaahi fakatahá pe malanga mo e fakataha‘angá. Pe kapau ‘okú ke kei ako, tau pehē ‘oku tu‘uaki atu ‘e ho faiakó ha faingamālie ke ke hiki mei ‘api ke ma‘u ha ako fakalahi. Kapau ‘e hoko ia, ‘e fiema‘u ke ke lotu, fai ha fekumi, pea talanoa ki he ngaahi mēmipa ‘o ho fāmilí pe ko e kau mātu‘á ki mu‘a ke ke fai ha fili? ‘Oku lelei ange kapau te ke ako ‘a e anga ‘o e vakai ‘a Sihova ki he ngaahi me‘á ni he taimí ni pea ‘ai ‘ene fakakaukaú ko ho‘o me‘a. Kapau leva ‘e faifai ange pea tu‘uaki atu kiate koe ‘a e ngaahi me‘á ni, te ke ‘ilo‘i nai ai ‘oku ‘ikai mo‘oni ke fakatauele. ‘Okú ke ‘ilo‘i ‘a e me‘a tofu pē ke faí koe‘uhí kuó ke ‘osi fakapapau‘i ke hanganaki tokangataha ki he tauhi kia Sihová.

19 ‘Oku ngalingali ‘e lava ke ke fakakaukau ki he ngaahi tu‘unga kehe ‘e ‘ahi‘ahi‘i fakafokifā nai ai ‘a ho‘o mateaki kia Sihová. Ko e mo‘oni, he‘ikai lava ke tau teuteu ki he tu‘unga kotoa pē ‘e ala hoko. Ka ‘o kapau te tau fakalaulauloto ki he fakakaukau ‘a Sihová lolotonga ‘etau ako fakafo‘ituituí, ‘oku ngalingali ange ai te tau manatu‘i ‘a e me‘a kuo tau akó pea ‘ilo‘i ‘a e founga ke ngāue‘aki ia ‘i ha fa‘ahinga tu‘unga pē. Ko ia ‘i he‘etau akó, tau kumi ‘a e anga ‘o e vakai ‘a Sihova ki he ngaahi me‘á, ‘ai ‘ene fakakaukaú ko ‘etau me‘a, pea fakakaukau ki he founga ‘e tokoni‘i ai kitautolu ‘e he me‘á ni ke fai ha ngaahi fili fakapotopoto ‘i he taimí ni pea ‘i he kaha‘ú.

FAKAKAUKAU ‘A SIHOVÁ MO HO KAHA‘Ú

20, 21. (a) Ko e hā te tau fiefia ai ‘i he‘etau tau‘atāina ‘i he māmani fo‘oú? (e) ‘E lava fēfē ke tau fiefia ‘i he mo‘uí he taimí ni?

20 ‘Oku tau fakatu‘amelie mo‘oni kotoa ki he māmani fo‘oú. Ko e tokolahi taha ‘o kitautolú ‘oku tau ‘amanaki ke mo‘ui ta‘engata ‘i Palataisi ‘i he māmaní. ‘I he malumalu ‘o e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá, te tau ma‘u ai ‘a e tau‘atāina mei he mamahi mo e faingata‘a kotoa ‘oku tau hokosia ‘i he fokotu‘utu‘u ko ení. Pea ko e mo‘oni, te tau kei ma‘u pē ‘a e tau‘atāina ke fai ha ngaahi fili makatu‘unga ‘i he‘etau ngaahi sai‘iá mo e faka‘amú.

21 Ka ‘oku ‘ikai ‘uhinga iá ‘e ta‘efakangatangata ‘etau tau‘atāiná. Ko e kau anga-vaivaí te nau kei fai ‘a e ngaahi fili makatu‘unga ‘i he ngaahi lao ‘a Sihová mo ‘ene fakakaukaú. Pea ‘e ‘omai ‘e he me‘á ni ‘a e fiefia lahi mo e melino hulu fau. (Saame 37:11) Kae ‘oua kuo toki hoko ‘a e taimi ko iá, ‘e lava ke tau fiefia ‘i he mo‘uí ‘i he taimí ni ‘i he‘etau ‘ai ‘a e fakakaukau ‘a Sihová ko ‘etau me‘a.

^ pal. 12 Ko e hula ‘i he fungá ko ha tō‘onga ia ‘oku fai ‘e ha tokotaha ‘okú ne meimei telefua ‘o ne fai ha nga‘unu fakaefehokotaki fakasino lolotonga ia ‘ene tangutu ‘i he funga ‘o ha tokotaha. Fakatu‘unga ‘i he mo‘oni ‘o e tu‘ungá, ‘oku lava ke vakai ki he me‘á ni ko e fehokotaki fakasino ta‘etaau pea ‘oku fiema‘u ke fokotu‘u ‘e he kau mātu‘á ha kōmiti fakamaau. Ko ha Kalisitiane kuó ne kau ‘i he me‘á ni, ‘oku totonu ke ne kole tokoni ki he kau mātu‘á.​—Sēm. 5:14, 15.

^ pal. 14 Ko hono ngāue‘aki ‘o ha telefoni to‘oto‘o ke ‘ave ai ha ngaahi pōpoaki, ngaahi ‘ata, pe vitiō fakalielia fakaefehokotaki fakasino ‘oku ui ia ko e fe‘ave‘aki pōpoaki ta‘etaau. Fakatu‘unga ‘i he ngaahi mo‘oni‘i me‘á, ‘e fiema‘u nai ai ke fokotu‘u ‘e he kau mātu‘á ha kōmiti fakamaau. ‘I he tu‘unga ‘e ni‘ihi, kuo a‘u ‘o faka‘ilo ai ‘e he kau ma‘u mafai fakapule‘angá ha kau ta‘u hongofulu tupu ki he faihia fakafehokotaki fakasinó koe‘uhi ko ‘enau kau ‘i he fe‘ave‘aki pōpoaki ta‘etāú. Ki ha fakamatala lahi ange, ‘alu ki he uepisaiti jw.org ‘o lau ‘i he ‘initanetí ‘a e “‘Eke ‘e he To‘utupú​—Ko e Hā ‘Oku Totonu Ke U ‘Ilo‘i Fekau‘aki mo e Fe‘ave‘aki Pōpoaki Ta‘etāú?” (Sio ki he AKONAKI MEI HE TOHI TAPÚ > TO‘UTUPU.) Pe sio ki he kupu “Founga ke Talanoa Ai ki Ho‘o Ta‘u Hongofulu Tupú Fekau‘aki mo e Fe‘ave‘aki Pōpoaki Ta‘etāú” ‘i he ‘īsiu ‘o e Awake! ‘o Nōvema 2013, peesi 4-5.

^ pal. 16 Ki ha fakamatala lahi ange fekau‘aki mo e ngaahi tefito‘i mo‘oni Fakatohitapu ‘e lava ke tokoni kiate koé, ko e fakatātaá, sio ki he tohi Founga ke Nofo Ma‘u Ai ‘i he ‘Ofa ‘a e ‘Otuá, peesi 246-249.