Skip to content

Skip to table of contents

“Fakatau Mai ‘a e Mo‘oní pea ‘Oua ‘Aupito Na‘a Fakatau Atu Ia”

“Fakatau Mai ‘a e Mo‘oní pea ‘Oua ‘Aupito Na‘a Fakatau Atu Ia”

“Fakatau mai ‘a e mo‘oní pea ‘oua ‘aupito na‘a fakatau atu ia, pehē foki ki he potó mo e akonakí pea mo e mahinó.”​—PAL. 23:23.

HIVA: 37, 13

1, 2. (a) Ko e hā ‘a e me‘a mahu‘inga taha ‘i ho‘o mo‘uí? (e) Ko e hā ‘a e ngaahi mo‘oni ‘oku tau fakamahu‘inga‘í, pea ko e hā hono ‘uhingá? (Sio ki he ‘uluaki fakatātā ‘i he kupú ni.)

KO E HĀ ‘a e me‘a mahu‘inga taha ‘i ho‘o mo‘uí? ‘I he tu‘unga ko e kakai ‘a Sihová, ko e me‘a mahu‘inga taha ‘oku tau ma‘ú ko hotau vaha‘angatae mo iá. He‘ikai ‘aupito ke tau fetongi‘aki ia ha toe me‘a. ‘Oku tau fakamahu‘inga‘i foki ‘a e mo‘oni mei he Tohi Tapú, koe‘uhí ‘okú ne ‘ai ke tau malava ‘o hoko ko e ngaahi kaume‘a ‘o Sihova.​—Kol. 1:9, 10.

2 Ko Sihova ‘a ‘etau Faiako Ma‘ongo‘ongá, ‘a ia ‘okú ne ako‘i kiate kitautolu ‘a e ngaahi mo‘oni mahu‘inga lahi ‘i he‘ene Folofolá, ‘a e Tohi Tapú. ‘Okú ne ako‘i mai ‘a e mahu‘inga ‘a hono huafá pea tala mai ‘a hono ngaahi ‘ulungaanga fisifisimu‘á. ‘Okú ne tala mai ‘okú ne ‘ofa lahi ‘iate kitautolu ‘o ne foaki ‘a e mo‘ui ‘a hono ‘Alo ‘ofa‘angá koe‘uhi ko kitautolu. ‘Oku ako‘i kitautolu ‘e Sihova fekau‘aki mo e Pule‘anga Faka-Mīsaiá. ‘Okú ne ‘omai ha ‘amanaki ki he kaha‘ú, ‘i hēvani ki he kau paní pe ‘i Palataisi ‘i he māmaní ki he “fanga sipi kehe.” (Sione 10:16) ‘Oku ako‘i mai ‘e Sihova ‘a e founga ‘oku totonu ke tau mo‘ui‘akí. ‘Oku tau vakai ki he ngaahi mo‘oni ko ení ko ha mata‘ikoloa koe‘uhí ‘oku nau tokoni‘i kitautolu ke tau ‘unu‘unu ofi ki hotau Tokotaha-Fakatupú pea ‘omai kiate kitautolu ha taumu‘a ‘i he mo‘uí.

3. ‘Oku fiema‘u mai ‘e Sihova ke tau totongi ha pa‘anga ke ma‘u ‘a e mo‘oní?

3 Ko Sihová ko ha ‘Otua nima-homo. ‘Okú ne mātu‘aki nima-homo ‘o ne feilaulau‘i ‘a hono ‘Aló tonu ma‘atautolu. ‘I he vakai mai ‘a Sihova ‘oku kumi ha taha ki he mo‘oní, ‘okú ne tokoni‘i ‘a e tokotaha ko iá ke ne ma‘u ia. He‘ikai ‘aupito te ne fiema‘u mai ke tau totongi ha pa‘anga ki hono ako ‘a e mo‘oní. ‘I he taimi ‘e taha, na‘e tu‘uaki ange ‘e ha tangata ko Saimone ki he ‘apositolo ko Pitá ha pa‘anga koe‘uhi ke ne ma‘u ‘a e mafai ke foaki ‘a e laumālie mā‘oni‘oní ki he ni‘ihi kehé. Na‘e fakamatala‘i ange ‘e Pita na‘e hala ‘a ‘ene fakakaukaú peá ne pehē: “Ke ke ‘auha fakataha mai mo ho‘o silivá, koe‘uhi na‘á ke fakakaukau ‘e lava ke ke ma‘u ‘a e me‘a‘ofa ta‘etotongi ‘a e ‘Otuá ‘aki ‘a e pa‘angá.” (Ngā. 8:18-20) Ko ia, ‘oku ‘uhinga ki he hā ‘a e “fakatau mai ‘a e mo‘oní”?

‘OKU ‘UHINGA KI HE HĀ ‘A E “FAKATAU MAI ‘A E MO‘ONÍ”?

4. ‘I he kupú ni, ko e hā te tau ako ai fekau‘aki mo e mo‘oní?

4 Lau ‘a e Palōveepi 23:23. ‘Oku fiema‘u ‘a e feinga ki hono ako ‘a e mo‘oni mei he Tohi Tapú. Kuo pau ke tau tuku ange ha ngaahi me‘a kehe koe‘uhi ko ia. Pea ‘i he hili ‘etau “fakatau mai ‘a e mo‘oní,” ‘a ia, ko hono ako ‘a e mo‘oní, kuo pau ke tau tokanga ke ‘oua ‘aupito na‘a tau “fakatau atu ia,” ‘a ia, ko hano li‘aki ia. ‘Oku anga-fēfē ‘etau “fakatau mai” ‘a e mo‘oni Fakatohitapú? ‘Oku fiha ‘a hono totongí? Ko e tali ki he ongo fehu‘i ko iá te ne tokoni‘i kitautolu ke tau fakamahu‘inga‘i ‘o toe lahi ange ‘a e mo‘oní pea ‘ai ke tau toe fakapapau‘i ange ke ‘oua ‘aupito na‘a tau li‘aki ia. Te tau mahino‘i ai ‘a e ‘uhinga ‘oku mahu‘inga mama‘o ange ai ‘a e mo‘oni meia Sihová ‘i ha toe me‘a.

5, 6. (a) ‘E lava fēfē ke tau fakatau mai ‘a e mo‘oní ‘o ‘ikai ha pa‘anga? Fakamatala‘i. (e) ‘Oku anga-fēfē ‘etau ma‘u ‘aonga mei he mo‘oní?

5 Ko e fo‘i mo‘oni ko ia ‘o e ta‘etotongi ‘o ha me‘a ‘oku ‘ikai ‘uhinga iá ‘oku ‘ikai ha fakamole ki ai. Ko e fo‘i lea faka-Hepelū na‘e liliu ko e “fakatau mai” ‘i he Palōveepi 23:23 ‘oku toe lava ke ‘uhingá ko e “ma‘u mai.” Ko e ongo fo‘i leá ni fakatou‘osi ‘oku fakahaa‘i ai ‘oku fai ‘e ha tokotaha ha feinga pe tuku ange ha me‘a ka ne ma‘u ha me‘a ‘okú ne fakakaukau ‘oku mahu‘inga. Ke tokoni ke tau mahino‘i ‘a e founga ‘e lava ke tau fakatau mai ai ‘a e mo‘oní, sioloto atu ki ha māketi ‘oku tu‘uaki mai ai ha siaine ta‘etotongi. ‘E lava ke tau ‘amanekina ‘e ‘asi fakafokifā pē ‘a e siainé ‘i he‘etau tēpilé? ‘Ikai, ‘e kei fiema‘u pē ke tau ō ki he māketí ‘o ‘omi ia ki ‘api. Ko ia neongo ‘oku ‘ikai totongi ha pa‘anga ki he siainé, ‘oku fiema‘u ke tau fai ha feinga ke ma‘u ia. ‘I ha founga meimei tatau, ‘oku ‘ikai ke tau fiema‘u ha pa‘anga ki hono ako ‘a e mo‘oní, ka ‘oku fiema‘u ki ai ‘a e feinga mo e feilaulau.

6 Lau ‘a e ‘Aisea 55:1-3. Ko e me‘a na‘e lea‘aki ‘e Sihová ‘okú ne tokoni‘i kitautolu ke tau mahino‘i ‘a e ‘uhinga ‘o e fakatau mai ‘a e mo‘oní. ‘I he ngaahi vēsí ni, ‘oku fakahoa ai ‘e Sihova ‘a ‘ene folofola ‘o e mo‘oní ki he vai, hu‘akau, mo e uaine. Hangē pē ko hono fakaivifo‘ou ‘e he vai mokomokó ha tokotaha fieinua, ‘oku fakaivifo‘ou‘i kitautolu ‘e he mo‘oní. Pea hangē pē ko hono ‘ai ‘e he hu‘akaú ke tupu ‘o mālohi ange ha ki‘i leka, ‘oku ‘ai ‘e he mo‘oni Fakatohitapú hotau vaha‘angatae mo Sihová ke toe mālohi ange. ‘Oku toe fakahoa ‘e Sihova ‘a ‘ene folofolá ki he uainé. Ko e hā hono ‘uhingá? ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú ko e uainé ‘okú ne ‘ai ‘a e kakaí ke nau fiefia. (Saame 104:15) Ko ia ‘i hono tala mai ‘e Sihova ke tau ‘to‘o ‘a e uainé ‘o ‘ikai ha pa‘angá,’ ‘okú ne ‘ai ke tau ‘ilo‘i ‘i he taimi ‘oku tau muimui ai ‘i he‘ene tataki ‘i he mo‘uí, te tau fiefia ai. (Saame 19:8) ‘Oku ngāue‘aki ‘e Sihova ‘a e ngaahi fakahoa ko ení ke tokoni‘i kitautolu ke tau mahino‘i ‘a e founga ‘o ‘etau ma‘u ‘aonga ‘i he taimi ‘oku tau ako ai mo ngāue‘aki ‘a e mo‘oní. Sai tau lāulea angé ki ha me‘a ‘e nima te tau tuku ange nai ka tau fakatau mai ‘a e mo‘oní.

KO E HĀ KUÓ KE TUKU ANGE KAE FAKATAU MAI ‘A E MO‘ONÍ?

7, 8. (a) Ko e hā ‘oku fiema‘u ai ‘a e taimi ki hono ako ‘a e mo‘oní? (e) Ko e hā na‘e feilaulau‘i ‘e ha tokotaha ako, pea ko e hā ‘a e olá?

7 Taimi. ‘Oku fiema‘u ‘a e taimi ki ha tokotaha ke ne fanongo ai ki he pōpoaki ‘o e Pule‘angá, lau ‘a e Tohi Tapú mo e ‘ū tohi Fakatohitapú, ako Tohi Tapu mo e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová, teuteu ki he‘etau ngaahi fakatahá, pea ma‘u ia. Ke fai kotoa ‘a e ngaahi me‘á ni, kuo pau ke tau ngāue‘aki ‘a e taimi na‘e mei lava ke tau ngāue‘aki ki he ngaahi me‘a kehe, ‘oku ‘ikai loko mahu‘ingá. (Lau ‘a e ‘Efesō 5:15, 16 mo e fakamatala ‘i lalo.) Ko e hā ‘a e lahi ‘o e taimi ‘oku fiema‘u ki hono ako ‘a e ngaahi mo‘oni Fakatohitapu tefitó? ‘Oku kehekehe eni ki he tokotaha taki taha. ‘Oku ‘ikai ha fakangatangata ki he me‘a ‘oku lava ke tau ako fekau‘aki mo e poto ‘o Sihová, ko ‘ene ngaahi foungá, mo e ngaahi me‘a kuó ne faí. (Loma 11:33) Ko e ‘uluaki ‘īsiu ‘o e Taua Le‘o na‘e fakahoa ai ‘a e mo‘oní “ki ha ki‘i matala‘i‘akau” pea pehē ai: “‘Oua ‘e fiemālie ‘i he matala pē ‘e taha ‘o e mo‘oní. Kapau na‘e fe‘unga pē ‘a e tahá, he‘ikai ke toe ‘omai ‘o lahi ange. Hokohoko atu hono tānaki maí, fekumi ki he lahi ange.” Ko ia ‘e lava ke tau ‘eke hifo, ‘Ko e hā ‘a e lahi ‘o e me‘a kuó u ako fekau‘aki mo Sihová?’ Neongo kapau te tau mo‘ui ta‘engata, ‘e kei ‘i ai ma‘u pē ‘a e me‘a lahi ange ke ako fekau‘aki mo Sihova. Neongo ia, ‘oku mahu‘inga ‘i he ‘ahó ni ke tau ngāue‘aki ‘a e taimi ‘oku tau ma‘ú ke ako ai ‘a e me‘a lahi taha te tau malavá. Ko ha fakatātā eni fekau‘aki mo ha taha na‘á ne fai ‘a e me‘á ni.

8 Ko Mariko, * (sio ki he fakamatala ‘i lalo) ko ha finemui mei Siapani, na‘á ne hiki ki ‘Amelika ke ako ‘i he Kolo Niu ‘Ioké. ‘I he ‘aho ‘e taha, na‘e vahevahe ange ai ‘e ha tuofefine tāimu‘a ‘a e ongoongo leleí kiate ia ‘i hono ‘apí. Na‘e ‘osi kau ‘a Mariko ki ha lotu, ka na‘á ne kamata ako Tohi Tapu mo e tuofefiné. Na‘á ne sai‘ia lahi ‘i he me‘a na‘á ne akó ‘o ne kole ai ke ne ako tu‘o ua he uike. Neongo na‘e mo‘umo‘ua ‘aupito ‘a Mariko ‘i he akó mo ha ngāue konga taimi, na‘e kamata ke ne ‘alu he taimi pē ko iá ki he ngaahi fakataha ‘a e fakataha‘angá. Na‘á ne fakasi‘isi‘i ‘a e taimi ki he fakafiefiá koe‘uhi ke ne ma‘u ha taimi lahi ange ke ako ‘a e mo‘oní. ‘I hono fai ‘a e ngaahi feilaulau ko ení, na‘e ‘unu‘unu ‘a Mariko ‘o ofi mo toe ofi ange kia Sihova, pea si‘i hifo he ta‘u ‘e taha, na‘á ne papitaiso. ‘I he māhina ‘e ono ki mui ai, ‘i he 2006, na‘á ne hoko ko ha tāimu‘a, pea ‘okú ne kei tāimu‘a pē ‘i he ‘ahó ni.

9, 10. (a) ‘Oku anga-fēfē hono liliu ‘e he ako ‘a e mo‘oní ‘a e anga ‘o ‘etau ongo‘i fekau‘aki mo e ngaahi me‘a fakamatelié? (e) Ko e hā na‘e tuku ange ‘e ha finemui, pea ‘oku anga-fēfē ‘ene ongo‘i fekau‘aki mo iá?

9 Ngaahi me‘a fakamatelié. Koe‘uhi ke ako ‘a e mo‘oní, ‘e fiema‘u nai ke tau tuku ange ha ngāue totongi lelei pe ko ha taumu‘a lavame‘a ‘i he fokotu‘utu‘u ko ení. Ko e fakatātaá, ko Pita mo ‘Aniteluú na‘á na hoko ko e ongo tangata toutai, ka ‘i he taimi na‘e fakaafe‘i ai kinaua ‘e Sīsū ke na hoko ko ‘ene ongo ākongá, na‘á na tuku ange ‘a ‘ena pisinisi toutaí. (Māt. 4:18-20) ‘Oku ‘ikai ‘uhinga eni iá ko e taimi ‘okú ke ako ai ‘a e mo‘oní, kuo pau ke ke li‘aki ho‘o ngāué. ‘Oku fiema‘u ki ha tokotaha ke ne ngāue pea tokanga‘i ‘a hono fāmilí. (1 Tīm. 5:8) Ka ‘i ho‘o ako ‘a e mo‘oní, ‘oku liliu ‘a e anga ho‘o fakakaukau fekau‘aki mo e ngaahi me‘a fakamatelié. ‘Okú ke ‘ilo‘i ‘a e me‘a ‘oku mahu‘inga taha ‘i he mo‘uí. Na‘e pehē ‘e Sīsū: “Tuku ‘a e fa‘oaki koloa ma‘amoutolu ‘i māmaní.” ‘I hono kehé, na‘á ne fakalototo‘a‘i mai: “Fa‘oaki koloa ma‘amoutolu ‘i hēvani.” (Māt. 6:19, 20) Ko e me‘a ia na‘e fai ‘e ha finemui ko Maria.

10 Na‘e fiefia ‘a Maria ‘i he tā-pulú talu mei he‘ene kei si‘í. ‘I he ako‘anga mā‘olungá, na‘e hokohoko atu ‘a ‘ene toe poto angé. Na‘á ne hoko ‘o poto ‘aupito ‘o foaki ange ai kiate ia ha sikolasipi ki ha ‘univēsiti. Ko e taumu‘a ‘a Maria ‘i he mo‘uí ke ne hoko ko ha tokotaha tā-pulu fakapalōfesinale pea ma‘u ai ha pa‘anga lahi. Pea na‘e kamata ke ne ako Tohi Tapu. Na‘á ne sai‘ia ‘i he me‘a na‘á ne akó pea kamata ke ne ngāue‘aki ia ‘i he‘ene mo‘uí. Na‘á ne pehē, “Ko e lahi ange ‘eku fe‘unu‘aki ‘eku fakakaukaú mo e founga mo‘uí ki he ngaahi tu‘unga Fakatohitapú, ko ‘eku hoko ia ‘o toe fiefia ange.” Na‘e ‘ilo‘i ‘e Maria ‘e faingata‘a ke tokangataha fakatou‘osi ki hono vaha‘angatae mo Sihová mo ‘ene taumu‘a ki he sipotí. (Māt. 6:24) Ko ia na‘á ne fakapapau‘i ke tuku ange ‘a ‘ene taumu‘a ke hoko ko ha tokotaha tā-pulu fakapalōfesinalé kae fai ha me‘a ‘oku lelei ange. ‘I he ‘ahó ni, ‘okú ne hoko ko ha tāimu‘a peá ne pehē ‘okú ne ma‘u ‘a e “mo‘ui fiefia taha mo mohu ‘uhinga taha ‘oku ala lava ke ma‘ú.”

11. ‘I he‘etau ako ‘a e mo‘oní, ko e hā nai ‘e hoko ki he ni‘ihi ‘o hotau vaha‘angataé?

11 Vaha‘angatae mo e ni‘ihi kehé. ‘I he kamata ke tau ngāue‘aki ‘a e me‘a ‘oku tau ako mei he Tohi Tapú, ‘e liliu nai ai hotau vaha‘angatae mo e ngaahi kaume‘á mo e fāmilí. Na‘e tokoni‘i kitautolu ‘e Sīsū ke tau mahino‘i ‘a e ‘uhinga ‘o e me‘á ni ‘i he‘ene lotu fekau‘aki mo hono kau muimuí: “Fakamā‘oni‘oni‘i kinautolu fakafou ‘i he mo‘oní; ko ho‘o folofolá ko e mo‘oní ia.” (Sione 17:17; fakamatala ‘i lalo) Ke “fakamā‘oni‘oni‘i” ‘oku lava ke ‘uhinga iá ko e “fakamavahe‘i.” ‘I he kamata ke tau ngāue‘aki ‘a e mo‘oní ‘i he‘etau mo‘uí, ‘oku fakamavahe‘i ai kitautolu mei he māmaní koe‘uhi ‘oku tau muimui ki he ngaahi tu‘unga ‘i he Tohi Tapú. Neongo ‘oku tau feinga ke tauhi ma‘u ha vaha‘angatae lelei mo hotau ngaahi kaume‘á mo e kāingá, he‘ikai nai ke sai‘ia ‘a e ni‘ihi ‘iate kitautolu ‘o hangē ko ia ki mu‘á pea ‘e a‘u nai ‘o nau fakafepaki‘i ‘etau tui fo‘oú. ‘Oku ‘ikai ke tau ‘ohovale ‘i he me‘á ni. Na‘e pehē ‘e Sīsū: “Ko e mo‘oni, ‘e hoko ko e ngaahi fili ‘o ha tangata ‘a e fa‘ahinga ‘i hono falé tonu.” (Māt. 10:36) Ka na‘e toe tala‘ofa ‘a Sīsū tatau ai pē pe ko e hā hono lahi ‘o e me‘a ‘oku tau tuku ange koe‘uhi ko e mo‘oní, te tau toe ma‘u ‘a e me‘a lahi mama‘o ange!​—Lau ‘a e Ma‘ake 10:28-30.

12. Ko e hā na‘e tuku ange ‘e ha tangata Siu ka ne ma‘u ‘a e mo‘oní?

12 ‘I he kotoa ‘o ‘ene mo‘uí, na‘e tui ai ha tangata Siu ko Aaron na‘e hala ke pu‘aki ‘a e huafa ‘o e ‘Otuá. Ka na‘á ne loto mo‘oni ke ‘ilo‘i ‘a e mo‘oni fekau‘aki mo e ‘Otuá. ‘I he ‘aho ‘e taha, na‘e fakahaa‘i ange ai ‘e ha Fakamo‘oni, kapau te ne tānaki ha ngaahi vauele ki he konisinānite Hepelū ‘e fā ‘o e huafa ‘o e ‘Otuá, ‘e lava ke pu‘aki ia ko e “Sihova.” Na‘e mātu‘aki fiefia ‘a Aaron ‘i hono ‘ilo ení ‘o ne ‘alu ‘o tala ia ki he kau lāpai ‘i he sinakoké! Na‘á ne fakakaukau te nau fiefia ke ‘ilo ‘a e mo‘oni fekau‘aki mo e huafa ‘o e ‘Otuá, ka na‘e ‘ikai. ‘I hono kehé, na‘a nau ‘anuhi ia pea tuli ke ne ‘alu. Na‘e fakafepaki‘i foki ‘a Aaron ‘e hono fāmilí. Ka na‘e ‘ikai te ne tuku ke ta‘ofi ia ‘e he me‘á ni mei he hoko ‘o ‘ilo lahi ange fekau‘aki mo Sihová. Na‘e hoko ‘a Aaron ko e taha ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová pea tauhi faitōnunga kia Sihova ‘i he toenga ‘o ‘ene mo‘uí. ‘Oku lava foki ke tau ‘amanekina ‘e liliu nai ‘a hotau vaha‘angatae mo e ni‘ihi kehé ‘i he‘etau ako ‘a e mo‘oní.

13, 14. Ko e hā ‘a e ngaahi liliu ‘oku fiema‘u ke tau fai ki he anga ‘o ‘etau fakakaukaú mo e tō‘ongá ‘i he‘etau ako ‘a e mo‘oní? ‘Omai ha fakatātā.

13 Fakakaukau mo e tō‘onga ta‘ema‘a. ‘I he‘etau ako ‘a e mo‘oní pea kamata ke mo‘ui‘aki ‘a e ngaahi tu‘unga Fakatohitapú, kuo pau ke tau loto-lelei ke fe‘unu‘aki ‘a e anga ‘o ‘etau fakakaukaú mo e tō‘ongá. Na‘e tohi ‘a e ‘apositolo ko Pitá: “‘I he tu‘unga ko e fānau talangofuá, tuku ‘a e hoko ‘o fakafuo ‘e he ngaahi holi na‘a mou ma‘u ki mu‘a ‘i ho‘omou ta‘e‘iló.” Pea na‘á ne toe pehē: “Mou hoko ‘o mā‘oni‘oni ‘i ho‘omou tō‘onga kotoa pē.” (1 Pita 1:14, 15) ‘I he kolo motu‘a ko Kolinitoó, na‘e ‘ulungaanga ta‘etaau ai ‘a e kakai tokolahi. Ko e fa‘ahinga na‘e nofo aí na‘e pau ke nau fai ha ngaahi liliu lahi koe‘uhi ke hoko ai ‘o ma‘a ‘i he vakai mai ‘a Sihová. (1 Kol. 6:9-11) ‘I he ‘ahó ni, ‘oku fai ‘e he tokolahi ‘a e ngaahi liliu meimei tatau ‘i he‘enau ako ‘a e mo‘oní. Na‘e fakamatala‘i eni ‘e Pita ‘i he‘ene tohi: “Ko e taimi kuo mahili atú kuo ‘osi fe‘unga‘ānoa ia kiate kimoutolu ke fakahoko ai ‘a e loto ‘o e ngaahi pule‘angá ‘i he taimi na‘a mou ‘a‘eva ai ‘i he ngaahi ngāue ‘o e faikovi ta‘emīngaó, ngaahi holi ta‘emapule‘i, inu tōtu‘a, ngaahi paati uatau, ngaahi paati inu kona efu, mo e ngaahi tauhi ‘aitoli fakalielia.”​—1 Pita 4:3.

14 Ko ha ongo me‘a konā ‘a Devynn mo Jasmine ‘i he ngaahi ta‘u lahi. Neongo ko Devynn ko ha tokotaha tauhi-tohi pōto‘i, na‘e ‘ikai lava ke ne tauhi ma‘u ha ngāue koe‘uhi ko ‘ene inú. Na‘e ‘iloa ‘a Jasmine ‘i he‘ene ‘ite‘ita mo anga-fakamālohi. ‘I he ‘aho ‘e taha, lolotonga ‘ene konaá, na‘á ne fetaulaki ai mo e ongo misinale Fakamo‘oni ‘i he halá. Na‘á na tu‘uaki ange ha ako Tohi Tapu. Ka ‘i he‘ena ‘alu atu ki hona ‘apí ‘i he uike hono hokó, na‘e konā fakatou‘osi ‘a Jasmine mo Devynn. Na‘e ‘ikai te na tui ‘e fu‘u tokanga ‘a e ongo misinalé ke na ha‘u ki hona ‘apí. ‘I he taimi hono hoko na‘e ‘alu atu ai ‘a e ongo misinalé, na‘e kehe ‘a e tu‘ungá. Na‘e vēkeveke ‘a Jasmine mo Devynn ke kamata ako ‘a e mo‘oni Fakatohitapú, pea na‘e kamata vave ke na ngāue‘aki ‘a e me‘a na‘á na akó. Si‘i hifo ‘i he māhina ‘e tolu, na‘e tuku ‘a ‘ena inú, pea ki mui ai na‘á na hoko ‘o mali fakalao. Na‘e fakatokanga‘i ‘e he kakai tokolahi ‘i hona koló ‘a e liliu ‘a Jasmine mo Devynn, pea na‘a nau kamata foki ke ako Tohi Tapu.

15. Ko e hā ‘e lava ke hoko ko e taha ‘o e ngaahi liliu faingata‘a taha kuo pau ke tau fai koe‘uhi ko e mo‘oní, pea ko e hā hono ‘uhingá?

15 Ngaahi anga fakafonua mo e tō‘onga ‘oku ‘ikai fakahōifua ki he ‘Otuá. Ko e taha ‘o e ngaahi liliu faingata‘a taha kuo pau ke tau faí ko hono tuku ‘a e kau ‘i ha ngaahi anga fakafonua mo ha tō‘onga ‘oku ‘ikai ke fakahōifua kia Sihova. Na‘a mo e hili hono ako ‘e he ni‘ihi ‘a e anga ‘o e ongo‘i ‘a Sihova fekau‘aki mo e ngaahi me‘á ni, ‘oku kei faingata‘a pē ke tuku ia. ‘Oku nau hoha‘a fekau‘aki mo e anga ‘o e fakafeangai ‘a honau fāmilí, kaungāngāué, pe kaungāme‘á. ‘Oku nau ‘ilo‘i ‘oku fa‘a ma‘u ‘e he kakaí ‘a e ongo‘i mālohi fekau‘aki mo e ngaahi anga fakafonua pau, hangē ko e anga fakafonua ‘oku fakalāngilangi‘i ai ‘a e ngaahi kāinga kuo maté. (Teu. 14:1) Ko ia, ko e hā ‘e lava ke ne tokoni‘i kitautolu ke tau fai ‘a e ngaahi liliu ‘oku fiema‘ú? ‘E lava ke tau ako mei he fa‘ifa‘itaki‘anga lelei ‘a e fa‘ahinga ‘i he kuohilí na‘a nau fai ‘a e ngaahi liliu ‘i he taimi na‘a nau ako ai ‘a e mo‘oní, ‘o hangē ko e mu‘aki kau Kalisitiane ‘i ‘Efesoó.

16. Ko e hā ‘a e feilaulau na‘e fai ‘e he ni‘ihi ‘i ‘Efesō?

16 ‘I he kolo motu‘a ko ‘Efesoó, na‘e mātu‘aki failahia ai ‘a e tō‘onga fakafaimaná. Ko e hā na‘e fai ‘e he kakai na‘a nau fai ‘a e tō‘onga fakafaimaná ‘i he‘enau hoko ko e kau Kalisitiané? ‘Oku fakamatala ‘a e Tohi Tapú: “Ko ha tokolahi ‘o e fa‘ahinga na‘a nau fai ‘a e ngaahi tō‘onga fakafaimaná na‘a nau ‘omai ‘enau ‘ū tohí ‘o tutu kinautolu ‘i he ‘ao ‘o e tokotaha kotoa. Pea na‘a nau fika‘i ‘a honau mahu‘ingá ‘o ‘ilo ‘oku fe‘unga mo e konga siliva ‘e 50,000. Ko ia na‘e tupu mo kaukaua ai pē ‘a e folofola ‘a Sihová ‘i ha tu‘unga mālohi.” (Ngā. 19:19, 20) Ko e kau Kalisitiane faitōnunga ko iá na‘a nau loto-lelei ke tuku ange ‘enau ngaahi tohi totongi mamafá, pea na‘e tāpuaki‘i kinautolu ‘e Sihova ‘i he me‘á ni.

17. (a) Ko e hā ha ngaahi me‘a ‘e ni‘ihi kuo tau tuku ange nai koe‘uhi ko e mo‘oní? (e) Ko e hā ‘a e ongo fehu‘i te tau tali ‘i he kupu hono hokó?

17 Ko e hā kuó ke feilaulau‘i koe‘uhi ke ako ‘a e mo‘oní? Ko kitautolu kotoa kuo tau foaki ‘a hotau taimí. Ko e ni‘ihi ‘o kitautolu kuo tau feilaulau‘i ‘a e ngaahi faingamālie ke hoko ‘o koloa‘ia. Pea kuo liliu nai ‘a e ni‘ihi ‘o hotau vaha‘angatae mo e ni‘ihi kehé. Ko e tokolahi ‘o kitautolú kuo tau fe‘unu‘aki ‘a e anga ‘o ‘etau fakakaukaú mo e tō‘ongá pea kuo tau si‘aki ‘a e ngaahi anga fakafonua mo e tō‘onga ‘oku ‘ikai fakahōifua kia Sihová. Ka ‘oku tau tuipau ko e mo‘oni Fakatohitapú ‘oku mahu‘inga mama‘o ange ia ‘i ha me‘a pē kuo tau tuku ange. ‘Oku ‘ai ‘e he ngaahi mo‘oni Fakatohitapú ke tau malava ‘o ma‘u ha vaha‘angatae vāofi mo Sihova, ‘a ia ko e me‘a mahu‘inga taha ia ‘i he‘etau mo‘uí. ‘I he‘etau fakakaukau fekau‘aki mo e ngaahi tāpuaki kotoa ‘oku tau ma‘u koe‘uhi ko e mo‘oní, ‘oku faingata‘a ke mahino‘i ‘a e ‘uhinga ‘e faifai ai pea “fakatau atu ia” ‘e ha taha. ‘E lava fēfē ke hoko ia? Pea ‘e lava fēfē ke tau faka‘ehi‘ehi mei hono fai ha fehālaaki mafatukituki pehē? Te tau tali ‘a e ongo fehu‘i ko ení ‘i he kupu hono hokó.

^ pal. 8 ‘I he kupu ko ení kuo liliu ai ‘a e ngaahi hingoa ‘e ni‘ihi.