Skip to content

Skip to table of contents

Falala kia Sihova pea Mo‘ui!

Falala kia Sihova pea Mo‘ui!

“Falala kia Sihova ‘aki ho lotó kotoa, pea ‘oua na‘á ke falala ki ho‘o mahino pē ‘a‘aú.”​—PAL. 3:5.

HIVA: 23, 49

1. Ko e hā ‘oku tau fiema‘u kotoa ai ha fakafiemālié?

KO KITAUTOLU kotoa ‘oku tau fiema‘u ha fakafiemālie. Mahalo pē ‘oku lahi fau ‘a e hoha‘a, ‘amanaki-tōnoa, mo e loto-mo‘ua ‘i he‘etau mo‘uí. ‘Oku tau faingata‘a‘ia nai koe‘uhí ‘oku tau puke, hoko ‘o toe motu‘a ange, pe kuo mate ha taha ‘oku tau ‘ofa ai. ‘Oku ngaohikovi‘i ha ni‘ihi ‘o kitautolu ‘e he ni‘ihi kehé. ‘Ikai ko ia pē, ‘oku ‘alu ke toe anga-fakamālohi ange ‘a e kakai takatakai ‘iate kitautolú. Ko e mo‘oni, ‘oku fakamo‘oni‘i ‘i he “ngaahi taimi fakalilifu” ko ení ‘oku tau mo‘ui “‘i he ngaahi ‘aho faka‘osí” pea ‘i he ‘aho taki taha ‘oku tau toe ofi ange ai ki he māmani fo‘oú. (2 Tīm. 3:1) Kae kehe, mahalo pē kuo tau tatali ‘i ha taimi fuoloa ke hoko mo‘oni ‘a e ngaahi tala‘ofa ‘a Sihová, pea ‘oku tau hokosia nai ai ‘a e ngaahi faingata‘a lahi ange. Ko ia ko fē ‘e lava ke tau ma‘u mei ai ha fakafiemālié?

2, 3. (a) Ko e hā ‘oku tau ‘ilo fekau‘aki mo Hapakuké? (e) Ko e hā te tau sivisivi‘i ai ‘a e tohi Hapakuké?

2 Tau sivisivi‘i angé ‘a e tohi Hapakuké ke ma‘u mei ai ‘a e tali ki he fehu‘i ko iá. Neongo ‘oku ‘ikai ke ‘omai ‘e he Folofolá ha fakaikiiki lahi fekau‘aki mo e mo‘ui ‘a Hapakuké, ko ‘ene tohí ‘oku fakalototo‘a mo‘oni. Ko e hingoa Hapakuké ‘oku ngalingali ko hono ‘uhingá ko e “Fā‘ofua Loto-Māfana.” ‘Oku lava ke ‘uhinga eni ki he fā‘ofua māfana ‘a Sihova ‘a ia ‘okú ne fakafiemālie‘i ‘a ‘ene kau lotú. Pe ‘oku lava ke toe ‘uhinga ia ki he founga ‘o e piki ma‘u ‘a ‘ene kau lotú kia Sihová. Na‘e lea ‘a Hapakuke ki he ‘Otuá ‘o ‘eke kiate ia ha ngaahi fehu‘i. Na‘e fakamānava‘i ‘e Sihova ‘a Hapakuke ke ne tohi ‘a e fetalanoa‘akí koe‘uhí na‘á Ne ‘ilo‘i te tau ma‘u ‘aonga mei ai.​—Hap. 2:2.

3 Ko e fetalanoa‘aki ko eni ‘i he vaha‘a ‘o e palōfita na‘e loto-mamahí mo Sihová ko e me‘a kotoa pē ia ‘oku tala mai ‘e he Tohi Tapú fekau‘aki mo Hapakuké. Ka ko ‘ene tohí ko e konga ia ‘o e “ngaahi me‘a kotoa pē na‘e tohi ‘i mu‘á” ‘i he Folofola ‘a e ‘Otuá, “koe‘uhí ke tau lava fakafou ‘i he‘etau kātakí pea fakafou ‘i he fakafiemālie mei he Folofolá ke tau ma‘u ai ha ‘amanaki.” (Loma 15:4) ‘E lava fēfē ke tokoni‘i ‘e he tohi Hapakuké ‘a e tokotaha taki taha ‘iate kitautolu? ‘E lava ke ne tokoni‘i kitautolu ke tau mahino‘i ‘a e ‘uhinga ‘o e falala kia Sihová. Pea ko e kikite ‘a Hapakuké ‘oku fakapapau‘i mai ai ‘e lava ke tau ma‘u ‘a e nonga ‘i he fakakaukaú ‘o tatau ai pē pe ko e hā ‘a e ngaahi palopalema pe ‘ahi‘ahi ‘oku tau ma‘ú.

LOTU KIA SIHOVA

4. Ko e hā na‘e loto-mamahi ai ‘a Hapakuké?

4 Lau ‘a e Hapakuke 1:2, 3Na‘e mo‘ui ‘a Hapakuke ‘i ha taimi mātu‘aki faingata‘a. Ko e kakai takatakai ‘iate iá na‘a nau anga-fulikivanu mo anga-fakamālohi, pea na‘e ‘ai ia ‘e he me‘á ni ke ne loto-mamahi lahi. Ko e feitu‘u kotoa pē na‘á ne hanga ki aí, na‘á ne sio ai ki he fefakafeangai‘aki anga-fakamamahi mo ta‘efaitotonu ‘a e kau ‘Isilelí. Na‘e fifili ‘a Hapakuke: ‘‘E ngata koā ‘afē ‘a e fulikivanu ko ení? Ko e hā ‘oku tōtō‘ohi ai ‘a Sihova mei hono fai ha me‘a fekau‘aki mo iá?’ Na‘á ne ongo‘i masiva tokoni. Ko ia na‘á ne kōlenga kia Sihova ke ne fai ha me‘a. Na‘e kamata nai ke fakakaukau ‘a Hapakuke ‘oku ‘ikai ke kei tokanga mai ‘a Sihova ki Hono kakaí, pe he‘ikai te Ne fai ha me‘a. Kuo faifai ange peá ke ongo‘i tatau mo ia?

5. Ko e hā ‘oku lava ke tau ako mei he tohi Hapakuké? (Sio ki he ‘uluaki fakatātā ‘i he kupú ni.)

5 Na‘e ‘eke ‘e Hapakuke ‘a e ongo fehu‘í ni koe‘uhí na‘e ‘ikai te ne toe falala kia Sihova mo ‘ene ngaahi tala‘ofá? ‘Ikai ‘aupito! Na‘e kole tokoni ‘a Hapakuke kia Sihova ‘i he‘ene ngaahi veiveiuá mo e palopalemá, ‘a ia ‘oku fakahaa‘i ai na‘e ‘ikai tuku ange ‘ene ‘amanakí ka na‘á ne kei falala pē kiate Ia. Na‘e hoha‘a mo‘oni mo puputu‘u ‘a Hapakuke. Na‘e ‘ikai te ne mahino‘i ‘a e ‘uhinga na‘e tatali ai ‘a Sihova ke fai ha me‘á mo e ‘uhinga na‘á Ne faka‘atā ai ia ke ne faingata‘a‘ia lahi faú. Ko e mo‘oni‘i me‘a ko ia ‘o hono fakamānava‘i ‘e Sihova ‘a Hapakuke ke ne tohi ‘a e me‘a na‘á ne hoha‘a ki aí ‘oku ako‘i mai ai ha lēsoni mahu‘inga. Kuo pau ke ‘oua na‘a tau ilifia ke tala kia Sihova ‘etau ngaahi hoha‘á pe veiveiuá. Ko hono mo‘oní, ‘okú ne fakaafe‘i anga-‘ofa kitautolu ke tau lotu ‘o tala ange kiate ia ‘a e anga tofu pē ‘o ‘etau ongo‘í. (Saame 50:15; 62:8) ‘Oku fakalototo‘a‘i ‘e he Palōveepi 3:5 ‘a kitautolu kotoa: “Falala kia Sihova ‘aki ho lotó kotoa, pea ‘oua na‘á ke falala ki ho‘o mahino pē ‘a‘aú.” Na‘e ngāue‘aki ‘e Hapakuke ‘a e ngaahi leá ni ‘i he‘ene mo‘uí.

6. Ko e hā ‘oku mahu‘inga ai ke lotú?

6 Na‘e falala ‘a Hapakuke kia Sihova, ko hono Kaume‘a mo e Tamai pea na‘á ne tamu‘omu‘a ke ‘unu‘unu ofi kiate ia. Na‘e ‘ikai ke hoha‘a pē ‘a Hapakuke fekau‘aki mo hono tu‘ungá peá ne feinga ke fakalelei‘i ia ‘iate ia pē. ‘I hono kehé, na‘á ne lotu ‘o fekau‘aki mo ‘ene ngaahi ongo‘í mo e hoha‘á. Ko ha fa‘ifa‘itaki‘anga lelei eni kiate kitautolu. Ko Sihova, ‘a ia ko e Tokotaha-Fanongo ki he lotú, ‘okú ne fakaafe‘i mai ke tau fakahāhā ‘oku tau falala kiate ia ‘aki ‘a e lotu ‘o tala ange kiate ia ‘a e me‘a ‘oku tau hoha‘a ki aí. (Saame 65:2) ‘I he‘etau fai ení, te tau sio ai ki he founga ‘o hono tali ‘e Sihova ‘a ‘etau ngaahi lotú. Te tau ongo‘i ‘a ‘ene fā‘ofua māfaná ‘i he‘ene fakafiemālie‘i mo tataki kitautolú. (Saame 73:23, 24) Te ne tokoni‘i kitautolu ke tau mahino‘i ‘a e anga ‘o ‘ene vakai ki hotau tu‘ungá, tatau ai pē pe ko e hā ‘a e ngaahi ‘ahi‘ahi ‘oku tau tofanga aí. Ko e lotu kia Sihová ko e mo‘oni ko e taha ia ‘o e ngaahi founga lelei taha ‘oku tau fakahāhā ai ‘etau falala kiate iá.

FANONGO KIA SIHOVA

7. Na‘e anga-fēfē ‘a e tali ‘a Sihová ‘i hono tala kiate Ia ‘e Hapakuke ‘a e me‘a na‘á ne hoha‘a ki aí?

7 Lau ‘a e Hapakuke 1:5-7. Hili ‘a e talanoa ‘a Hapakuke kia Sihova fekau‘aki mo e me‘a na‘á ne hoha‘a ki aí, na‘á ne fifili nai pē ‘e anga-fēfē ha tali ki ai ‘a Sihova. ‘I hono tu‘unga ko ha Tamai ‘ofá, na‘e mahino‘i ‘e Sihova ‘a e anga ‘o e ongo‘i ‘a Hapakuké. Na‘á ne ‘ilo‘i na‘e faingata‘a‘ia ‘a Hapakuke peá ne kōlenga ki ha tokoni. Ko ia na‘e ‘ikai ke ngāhi‘i ‘e Sihova ‘a Hapakuke ka na‘á ne tala ange ‘a e me‘a kuo vavé ni ke Ne fai ki he kau Siu ta‘efaitōnungá. Ko hono mo‘oní, ko Hapakuke nai ‘a e ‘uluaki tokotaha na‘e tala ki ai ‘e Sihova kuo vavé ni ‘aupito ke fai ‘a honau tauteá.

8. Ko e hā na‘e hoko ai ‘a e tali na‘e fai ‘e Sihová ‘o ‘ikai ko e me‘a ia na‘e ‘amanekina ‘e Hapakuké?

8 Na‘e fakamatala‘i ‘e Sihova kia Hapakuke ‘okú Ne mateuteu ke fai ha me‘a. Te ne tautea‘i ‘a e kakai anga-fakamālohi mo anga-fulikivanu ‘o Siutá. ‘I he‘ene pehē ‘e hoko eni “‘i homou ngaahi ‘ahó,” na‘e fakahaa‘i ‘e Sihova ‘e hoko mai ‘a e fakamaau ko ení lolotonga ‘a e mo‘ui ‘a Hapakuké pe ko e kau ‘Isileli takatakai ‘iate iá. Ko e tali na‘e fai ‘e Sihová na‘e ‘ikai ‘aupito ko e me‘a ia na‘e ‘amanekina ‘e Hapakuké. Na‘e anga-fakamanu ‘a e kau Kalitiá pe ko e kau Pāpiloné. Na‘a nau anga-fakamālohi lahi ange ‘i he kau ‘Isilelí, ‘a ē na‘a nau ‘ilo‘i ‘a e ngaahi tu‘unga ‘a Sihová. Ko ia ko e hā ka ngāue‘aki ai ‘e Sihova ‘a e pule‘anga pangani anga-fakamamahi ko ení ke ne tautea‘i ‘a hono kakaí? ‘E fakatupunga pē ‘e he me‘á ni ha faingata‘a lahi ange ki Siuta. * (Sio ki he fakamatala ‘i lalo.) Na‘á ke mei ongo‘i fēfē kapau ko Hapakuke koe?

9. Ko e hā ha toe ngaahi fehu‘i na‘e ‘eke ‘e Hapakuke?

9 Lau ‘a e Hapakuke 1:12-14, 17. Neongo na‘e mahino‘i ‘e Hapakuke ‘e ngāue‘aki ‘e Sihova ‘a e kau Pāpiloné ke nau tautea‘i ‘a e kakai fulikivanu takatakai ‘iate iá, na‘á ne kei puputu‘u pē. Ka na‘á ne anga-fakatōkilalo peá ne fakapapau‘i ke hokohoko atu ‘ene falala kia Sihová. Ko hono mo‘oní, na‘á ne pehē ‘e hokohoko atu ‘a e hoko ‘a Sihova ko hono “Makatu‘u.” (Teu. 32:4; ‘Ai. 26:4) Na‘e tuipau ‘a Hapakuke ko e ‘Otuá ‘oku ‘ofa mo anga-lelei, ko ia na‘e ‘ikai te ne ilifia ke ‘eke ha toe ngaahi fehu‘i kia Sihova, hangē ko ení: Ko e hā ‘e faka‘atā ai ‘e Sihova ke ‘alu ki he kovi ange ‘a e ngaahi me‘a ‘i Siutá pea ke toe faingata‘a‘ia ange ‘a hono kakaí? Ko e hā ‘oku ‘ikai ai te ne fai ha me‘a ‘i he taimi pē ko iá? Ko e hā ke “hanganaki fakalongolongo” ai ‘a e Māfimafi-Aoniú pea kātaki‘i ‘a e anga-fulikivanú ‘i he feitu‘u kotoa pē? Hili iá, ko Sihova ‘a e “Tokotaha Mā‘oni‘oní,” pea “‘oku fu‘u mā‘oni‘oni [hono] fofongá ke vakai ki he me‘a ‘oku koví.”

10. Ko e hā nai te tau ongo‘i ai ‘i he taimi ‘e ni‘ihi ‘o hangē tofu pē ko Hapakuké?

10 ‘Oku tau ongo‘i nai ‘i he taimi ‘e ni‘ihi ‘o hangē tofu pē ko Hapakuké. ‘Oku tau fanongo kia Sihova. ‘Oku tau falala kiate ia pea lau mo ako ‘a ‘ene Folofolá, ‘a ia ‘oku ‘ai ai ke mālohi ‘etau ‘amanakí. ‘Oku tau fanongo foki fekau‘aki mo ‘ene ngaahi tala‘ofá ‘i he‘etau fanongo ki he me‘a ‘oku ako‘i mai ‘e he‘ene kautahá. Ka te tau kei fifili pē nai, ‘‘E ngata ‘afē ‘a ‘etau faingata‘a‘iá?’ ‘E lava ke tau ako mei he me‘a hono hoko na‘e fai ‘e Hapakuké.

TATALI KIA SIHOVA KE NE FAI HA ME‘A

11. Ko e hā na‘e fakapapau‘i ‘e Hapakuke ke ne faí?

11 Lau ‘a e Hapakuke 2:1. Ko e fetalanoa‘aki ‘a Hapakuke mo Sihová na‘á ne ma‘u ai ha nonga ‘o e fakakaukaú. Na‘e ‘ai ai ia ke ne fakapapau‘i ke tatali kia Sihova ke ne fai ha me‘a. Na‘e toe lea‘aki ‘e Hapakuke ‘a e me‘a na‘á ne fakapapau‘í ‘i he‘ene pehē: “Na‘á ku tatali fakalongolongo pē ki he ‘aho ‘o e tu‘utāmakí.” (Hap. 3:16) Ko e kau sevāniti faitōnunga kehe ‘a e ‘Otuá na‘a nau hanganaki tatali anga-kātaki foki kia Sihova ke ne fai ha me‘a. Ko ‘enau fa‘ifa‘itaki‘angá ‘okú ne fakalototo‘a‘i kitautolu he ‘oku fakamo‘oni‘i ai ‘e lava ke tau fai ‘a e me‘a tatau.​—Mai. 7:7; Sēm. 5:7, 8.

12. Ko e hā ‘oku lava ke tau ako meia Hapakuké?

12 Ko e hā ‘e lava ke tau ako mei he me‘a na‘e fakapapau‘i ‘e Hapakuké? ‘Uluakí, kuo pau ke ‘oua ‘aupito na‘a tuku ‘etau lotu kia Sihová ‘o tatau ai pē pe ko e hā ‘etau ngaahi palopalemá. Uá, ‘oku fiema‘u ke tau fanongo ki he me‘a ‘oku tala mai ‘e Sihova fakafou ‘i he‘ene Folofolá mo ‘ene kautahá. Pea ko e tolú, ‘oku totonu ke tau tatali anga-kātaki kia Sihova ke ne fai ha me‘a pea falala te ne fakafiemālie‘i ‘etau mamahí ‘i he‘ene taimi ‘a‘aná. Kapau te tau fa‘ifa‘itaki kia Hapakuke, te tau ma‘u ‘a e nonga ‘o e fakakaukaú pea malava ke tau kātaki. ‘E tokoni‘i kitautolu ‘e he‘etau ‘amanakí ke tau kātaki mo fiefia ‘o tatau ai pē pe ko e hā ha ngaahi palopalema ‘oku tau ma‘u. ‘Oku tau falala-pau ko ‘etau Tamai fakahēvaní te ne fai ha me‘a.​—Loma 12:12.

13. Na‘e anga-fēfē hono fakafiemālie‘i ‘e Sihova ‘a Hapakuké?

13 Lau ‘a e Hapakuke 2:3. ‘E lava ke tau fakapapau‘i na‘e fiefia ‘a Sihova ‘i he fakapapau‘i ‘e Hapakuke ke tatali kiate Ia ke ne fai ha me‘á. Na‘e ‘ilo‘i ‘e he Māfimafi-Aoniú ‘a e me‘a tofu pē na‘e faingata‘a‘ia ai ‘a Hapakuké, ko ia na‘á Ne fakafiemālie‘i ‘a e palōfitá pea fakapapau‘i anga-‘ofa kiate iá te Ne tali ‘a ‘ene ngaahi fehu‘i loto-mo‘oní. Na‘e vave ke ma‘u ‘e Hapakuke ha fakafiemālie ki he kotoa ‘o e ngaahi me‘a na‘á ne hoha‘a ki aí. Na‘e hangē ia na‘e tala ‘e Sihova kia Hapakuke: “Kātaki pē pea falala mai kiate au. Te u fai ha tali ki ho‘o lotú, neongo kapau ‘oku hā ngali fuoloa.” Na‘e fakamanatu ‘e Sihova kia Hapakuke kuó Ne ‘osi fakapapau‘i ‘a e taimi te Ne fakahoko ai ‘Ene ngaahi tala‘ofá. Ko ia na‘á ne fakalototo‘a‘i ‘a Hapakuke ke ne hanganaki tatali. ‘I he ‘osi ange iá, he‘ikai ke siva ‘a e ‘amanaki ‘a e palōfitá.

Ko e hā ‘oku tau fakapapau‘i ai ke fai hotau lelei tahá ma‘a Sihová? (Sio ki he palakalafi 14)

14. Ko e hā ‘oku totonu ke tau fakapapau‘i ke fai ‘i he‘etau tofanga ‘i he ngaahi ‘ahi‘ahí?

14 ‘Oku fiema‘u foki ke tau tatali kia Sihova ke ne fai ha me‘a. ‘Oku toe fiema‘u ke tau fanongo lelei ki he me‘a ‘okú ne tala maí. Pea te tau ma‘u ‘a e falala-pau mo e nonga ‘o e fakakaukaú ‘o tatau ai pē pe ko e hā ‘a e ngaahi ‘ahi‘ahi ‘oku tau tofanga aí. Na‘e fakalototo‘a‘i mai ‘e Sīsū ke ‘oua te tau tokangataha ki he “ngaahi taimi pe ngaahi kuonga” kuo ‘ikai ke tala mai ‘e he ‘Otuá ha me‘a fekau‘aki mo ia. (Ngā. 1:7) ‘Oku fiema‘u ke tau falala ‘oku ‘ilo‘i ‘e Sihova ‘a e taimi lelei taha ke ne fai ai ha me‘á. Ko ia ai, ‘oku ‘ikai totonu ke tau fo‘i ka ‘oku totonu ke tau hoko ‘o anga-fakatōkilalo mo anga-kātaki pea tui ki he ‘Otuá. Pea ‘i he lolotonga ‘etau tatalí, ‘oku totonu ke tau ngāue fakapotopoto ‘aki hotau taimí pea tauhi kia Sihova ‘i he lelei taha ‘o ‘etau malavá.​—Mk. 13:35-37; Kal. 6:9.

FOAKI MO‘UI ‘A SIHOVA KI HE FA‘AHINGA ‘OKU FALALA KIATE IÁ

15, 16. (a) Ko e hā ‘a e ngaahi tala‘ofa ‘oku lava ke tau ma‘u ‘i he tohi Hapakuké? (e) Ko e hā ‘oku ako‘i mai ‘i he ngaahi tala‘ofa ko ení?

15 Na‘e tala‘ofa mai ‘e Sihova: “Ko e tokotaha mā‘oni‘oní te ne mo‘ui ‘i he‘ene faitōnungá,” pea “ko e māmaní ‘e fonu ‘i he ‘ilo ki he lāngilangi ‘o Sihová.” (Hap. 2:4, 14) ‘Io, ‘oku tala‘ofa ‘a Sihova te ne foaki ‘a e mo‘ui ta‘engatá ki he fa‘ahinga ‘oku nau anga-kātaki pea falala kiate iá.

16 Ko e tala‘ofa ko ia ‘i he Hapakuke 2:4 ‘oku mātu‘aki mahu‘inga he na‘e to‘o-lea tu‘o tolu mei ai ‘a e ‘apositolo ko Paulá ‘i he‘ene ngaahi tohí! (Loma 1:17; Kal. 3:11; Hep. 10:38) ‘Oku lava ke tau fakapapau‘i tatau ai pē pe ko e hā ‘a e ngaahi faingata‘a ‘oku tau tofanga aí, te tau sio ki he hoko mo‘oni ‘a e ngaahi tala‘ofa ‘a Sihová ‘o kapau te tau falala kiate ia. ‘Oku fiema‘u mai ‘e Sihova ke tau tokangataha ki he‘etau ‘amanaki ki he kaha‘ú.

17. Ko e hā ‘oku fakapapau‘i mai ‘e Sihova te ne fai ma‘atautolu kapau ‘oku tau falala kiate ia?

17 Ko e tohi Hapakuké ‘oku ‘i ai ha lēsoni mālohi kiate kitautolu kotoa ‘oku tau mo‘ui ‘i he ngaahi ‘aho faka‘osí. ‘Oku tala‘ofa mai ‘e Sihova ‘a e mo‘ui ta‘engata ki ha tokotaha mā‘oni‘oni pē ‘oku falala kiate ia. Ko ia tau hokohoko atu hono ‘ai ke mālohi ‘etau falala ki he ‘Otuá, tatau ai pē pe ko e hā ha ngaahi palopalema pe hoha‘a ‘oku tau ma‘u. Ko e me‘a na‘e lea‘aki ‘e Sihova kia Hapakuké ‘okú ne fakapapau‘i mai te Ne poupou‘i mo fakahaofi kitautolu. ‘Okú ne fiema‘u anga-‘ofa mai ke tau falala kiate ia pea tatali anga-kātaki ki he taimi kuó ne ‘osi fokotu‘u ke pule ai ‘a hono Pule‘angá ‘i he māmaní. ‘I he taimi ko iá, ‘e fonu ‘a e māmaní ‘i he kakai fiefia mo melino ‘oku nau lotu kia Sihova.​—Māt. 5:5; Hep. 10:36-39.

FALALA KIA SIHOVA PEA FIEFIA

18. Na‘e anga-fēfē ‘a e maongo kia Hapakuke ‘a e ngaahi lea ‘a Sihová?

18 Lau ‘a e Hapakuke 3:16-19. Ko e me‘a na‘e tala ‘e Sihova kia Hapakuké na‘e maongo lahi kiate ia. Na‘á ne fakalaulauloto ki he ngaahi me‘a fakaofo kuo fai ‘e Sihova ma‘a Hono kakaí ‘i he kuohilí. ‘I he taimi ko ení na‘e fakaivimālohi‘i ‘a ‘ene falala kia Sihová. Na‘á ne fakapapau‘i kuo vavé ni ke fai ‘e Sihova ha me‘a! Na‘e fakafiemālie‘i ‘e he me‘a ko iá ‘a e palōfitá, neongo na‘á ne ‘ilo‘i te ne kei faingata‘a‘ia pē nai ‘i ha taimi. Na‘e ‘ikai ke kei veiveiua ‘a Hapakuke. Ka, na‘á ne tui kakato ‘e fakahaofi ia ‘e Sihova. Ko hono mo‘oní, ko e me‘a ‘okú ne lea‘aki ‘i he veesi 18 ko e taha nai ia ‘o e fakahāhā lahi taha ‘o e falalá ‘oku tau lau ‘i he Tohi Tapú. ‘Oku tui ‘a e kau mataotao ‘e ni‘ihi ko hono ‘uhingá: “Te u punopuna fiefia ‘i he ‘Eikí; te u vilo takai fiefia ‘i he ‘Otuá.” Ko ha lēsoni mālohi mo‘oni ia kiate kitautolu kotoa! ‘Oku ‘ikai ngata pē ‘i hono ‘omai ‘e Sihova ha ngaahi tala‘ofa fisifisimu‘a ki he kaha‘ú, ka ‘okú ne toe fakapapau‘i mai ‘oku vavé ni ke ne fakahoko ‘a e ngaahi tala‘ofa ko iá.

19. ‘E lava fēfē ke fakafiemālie‘i kitautolu ‘e Sihova, hangē ko ia na‘á ne fai kia Hapakuké?

19 Ko e lēsoni mahu‘inga ‘oku tau ako mei he tohi Hapakuké ko e falala kia Sihova. (Hap. 2:4) Ke hanganaki falala kia Sihova, ‘oku fiema‘u ke tau ‘ai ke mālohi hotau vaha‘angatae mo iá. Ko ia ko e me‘a eni kuo pau ke tau faí. (1) Hanganaki lotu, ‘o tala kia Sihova ‘a e ngaahi me‘a kotoa ‘oku tau loto-mo‘ua mo hoha‘a ki aí. (2) Fanongo lelei ki he me‘a ‘oku tala mai ‘e Sihova ‘i he‘ene Folofolá, pea muimui ‘i he fakahinohino ‘okú ne ‘omai fakafou ‘i he‘ene kautahá. (3) Faitōnunga mo anga-kātaki lolotonga ‘etau tatali kia Sihova ke ne fakahoko ‘ene ngaahi tala‘ofá. Ko e me‘a ia na‘e fai ‘e Hapakuké. Neongo na‘á ne mātu‘aki loto-mamahi ‘i he kamata ‘ene fetalanoa‘aki mo Sihová, ‘i he‘ene ‘osí, na‘á ne loto-to‘a mo fiefia! Kapau te tau fa‘ifa‘itaki kia Hapakuke, ‘e fakafiemālie‘i foki kitautolu ‘e he fā‘ofua māfana ‘a ‘etau Tamai fakahēvaní, ‘a Sihova. Ko e hā ha toe fakafiemālie lahi ange ‘e lava ke tau ma‘u ‘i he māmani fulikivanu ko ení?

^ pal. 8 ‘Oku ngāue‘aki ‘i he Hapakuke 1:5 ‘a e palulali ko e “mou,” ‘a ia ‘oku fakahaa‘i ai ko e faka‘auhá ‘e uesia ai ‘a e kakai kotoa ‘o Siutá.