Skip to content

Skip to table of contents

Fehu‘i mei he Kau Lautohí

Fehu‘i mei he Kau Lautohí

Ko hai ‘a e Kau Tokoni-‘Ofa na‘e lea ‘a Sīsū fekau‘aki mo ia ‘i he efiafi ki mu‘a he‘ene pekiá, pea ko e hā na‘e ‘oange ai kiate kinautolu ‘a e hingoa fakalakanga ko iá?

‘I he efiafi ki mu‘a he‘ene pekiá na‘e fale‘i ai ‘e Sīsū ‘ene kau ‘apositoló ke ‘oua te nau kumi ki ha tu‘unga tu‘u-ki-mu‘a ‘i honau kaungātuí. Na‘á ne pehē: “Ko e ngaahi tu‘i ‘o e ngaahi pule‘angá ‘oku nau pule‘i holo honau kakaí, pea ko e fa‘ahinga ‘oku ‘i ai honau mafai kiate kinautolú ‘oku ui ko e Kau Tokoni-‘Ofa. Ka ko kimoutolu, ‘e ‘ikai te mou pehē.”​—Luke 22:25, 26.

Ko hai ‘a e Kau Tokoni-‘Ofa na‘e lave ki ai ‘a Sīsuú? ‘Oku fakahaa‘i ‘i he tā tongitongi, ngaahi koini, mo e ngaahi tohi na‘e tō‘onga‘aki ‘i he sōsaieti Kalisi mo Lomá ‘a hono fakalāngilangi‘i ‘a e kau tangata mo e kau pule ‘iloa ‘aki ‘a e hingoa fakalakanga ko e ‘Euketesi, pe Tokotaha Tokoni-‘Ofa. Na‘e ‘oange ‘a e fakalāngilangi ko ení he na‘e fai ‘e he kau tangata ko iá ha ngāue mahu‘inga ma‘á e kakaí.

Na‘e ma‘u ‘e ha ngaahi tu‘i ‘a e hingoa fakalakanga ko e Tokotaha Tokoni-‘Ofá. Na‘e kau ‘i he fa‘ahingá ni ‘a e pule ‘Isipite na‘e ‘iloa ko Tolimi III ‘Euketesi (247 n.-222 K.M.) mo Tolimi VIII ‘Euketesi II (147 n.-117 K.M.). Ko e pule Loma ko Suliasi Sisa (48-44 K.M.) mo ‘Aokositusi (31 K.M.–14 T.S.) na‘á na ma‘u foki ‘a e hingoa fakalakangá, pea hangē pē ko Hēlota ko e Lahi, ‘a e tu‘i ‘o Siuteá. ‘I he tu‘unga ‘o Hēlotá, na‘á ne ma‘u nai ‘a e fakalāngilangí ‘i he‘ene hū mai ‘a e uite ke tokoni ki ha honge ‘i hono kakaí pea tokonaki ‘a e vala ki he kau masivá.

Fakatatau ki he lau ‘a ha mataotao Tohi Tapu Siamane ko Adolf Deissmann, na‘e mafolalahia ‘a e ngāue‘aki ‘o e hingoa fakalakanga Tokotaha Tokoni-‘Ofá. Na‘á ne pehē: “He‘ikai faingata‘a ke tānaki mai mei he ngaahi tā tongitongí, ‘o si‘i ‘aupito ai ‘a e fakamole taimí, ‘oku laka hake he tu‘o teaú [‘a hono ngāue‘aki ‘o e hingoa fakalakangá ni].”

Ko ia ai, ko e hā leva na‘e ‘uhinga ki ai ‘a Sīsū ‘i he‘ene tala ki he‘ene kau ākongá: “Ka ko kimoutolu, ‘e ‘ikai te mou pehē”? Na‘e tala ange ‘e Sīsū ke ‘oua te nau tokanga ki he kakaí, ‘a ia, ke ‘oua te nau hoha‘a ki he lelei fakalūkufua ‘a e kakai takatakai ‘iate kinautolú? ‘Ikai ‘aupito. Ko e me‘a na‘e hoha‘a nai ki ai ‘a Sīsuú ko e fakaue‘iloto na‘e tupu mei ai ‘a e nima-homó.

‘I he taimi ‘o Sīsuú, na‘e taumu‘a ‘a e fa‘ahinga koloa‘ia tāutaha ke nau ma‘u ha ongoongo lelei ma‘anautolu ‘aki ‘enau tokoni‘i fakapa‘anga ‘a e ngaahi faka‘ali‘ali mo e va‘inga ‘i he mala‘e va‘ingá, ko hono langa ‘o e ngaahi pa‘ake mo e temipale, mo e poupou ki he ngaahi ngāue meimei tatau. Kae kehe, na‘a nau fai ia mo e taumu‘a ke fakahīkihiki‘i kinautolu, ke nau manakoa, pe fili ‘iate kinautolu ‘a e kakaí. “Neongo ‘oku ‘i ai ha fa‘ifa‘itaki‘anga ‘o e nima-homo mo‘oni mei he kau tokoni ko iá,” ko e lau ia ‘a ha tohi ma‘u‘anga fakamatala, “ko e tō‘ongá ni na‘e fa‘a ue‘i ia ‘e he siokita fakapolitikalé.” Ko ha tō‘onga pehē ‘o e kumi tu‘ungá mo e siokitá ‘a e me‘a na‘e enginaki ‘a Sīsū ke faka‘ehi‘ehi mei ai ‘a hono kau muimuí.

‘I ha ngaahi ta‘u ki mui ai, na‘e fakamamafa‘i ‘e he ‘apositolo ko Paulá ‘a e mo‘oni mahu‘inga tatau ki hono ma‘u ‘a e fakakaukau totonu ki he foakí. Na‘á ne tohi ki hono kaungātui ‘i Kolinitoó: “Tuku ki he tokotaha taki taha ke ne fai ‘a e me‘a tofu pē ko ia kuó ne fakapapau‘i ‘i hono lotó, ‘o ‘ikai ‘i he ta‘efiefoaki pe ‘i hono kouna‘i, he ‘oku ‘ofa ‘a e ‘Otuá ‘i ha tokotaha foaki fiefia.”​—2 Kol. 9:7.