Skip to content

Skip to table of contents

“Te U ‘A‘eva ‘i Ho‘o Mo‘oní”

“Te U ‘A‘eva ‘i Ho‘o Mo‘oní”

“Fakahinohino‘i au, ‘e Sihova, ‘o fekau‘aki mo ho halá. Te u ‘a‘eva ‘i ho‘o mo‘oní.”​—SAAME 86:11.

HIVA: 26, 10

1-3. (a) ‘Oku totonu ke fēfē ‘etau ongo‘i fekau‘aki mo e mo‘oni Fakatohitapú? Fakatātaa‘i. (Sio ki he ‘uluaki fakatātā ‘i he kupú ni.) (e) Ko e hā te tau lāulea ki ai ‘i he kupu ko ení?

‘I HE ‘ahó ni, ‘oku mātu‘aki angamaheni‘aki ai hono fakatau mai ‘e he kakaí ha me‘a mei ha falekoloa pea toe fakafoki. Pea ‘i he taimi ‘oku fakatau mai ai ‘e he kakaí ha me‘a ‘i he ‘initanetí, ‘oku mātu‘aki ngalingali te nau fakafoki ia. Mahalo pē ‘oku ‘ikai te nau sai‘ia ‘i he me‘a na‘a nau fakatau maí ‘o hangē ko ia na‘a nau fakakaukau ki aí pe ‘oku fehālaaki nai ha me‘a ai. Ko ia ‘oku nau fakapapau‘i ke fakafetongi ‘aki ia ha me‘a pe kole ke fakafoki mai ‘enau pa‘angá.

2 He‘ikai ‘aupito ke tau fai eni ki he mo‘oni Fakatohitapú. Ko ‘etau “fakatau mai” pē iá, ‘oku ‘ikai ‘aupito te tau loto ke “fakatau atu” ia, ‘a ia, ko e taimi pē ‘oku tau ako ai ‘a e mo‘oní, ‘oku ‘ikai ‘aupito te tau loto ke tuku ange ia. (Lau ‘a e Palōveepi 23:23; 1 Tīm. 2:4) Hangē ko ia na‘a tau lāulea ki ai ‘i he kupu ki mu‘á, na‘a tau fakamoleki ‘a e taimi lahi ke ako ‘a e mo‘oní. Pehē foki, na‘a tau feilaulau‘i nai ha ngāue na‘a tau mei ma‘u ai ha pa‘anga lahi. Pea na‘e pau nai ke tau liliu hotau vaha‘angatae ‘e ni‘ihi mo e ni‘ihi kehé, liliu ‘a e anga ‘o ‘etau fakakaukaú mo e tō‘ongá, pe tuku ‘a e kau ‘i he anga fakafonua mo e tō‘onga ‘oku ‘ikai ke fakahōifua kia Sihova. Ka ‘oku tau tuipau ‘oku hala‘atā ke mahu‘inga tatau ha me‘a na‘a tau tuku ange mo e ngaahi tāpuaki ‘oku tau ma‘u ‘i hono ‘ilo‘i ‘a e mo‘oní.

3 Na‘e fai ‘e Sīsū ha talanoa fakatātā fekau‘aki mo ha mēsianiti fefononga‘aki na‘á ne fekumi ki ha ngaahi mata‘itofe lelei. ‘I hono ‘ilo ‘e he tangatá ha mata‘itofe na‘e mahu‘inga ‘aupito, na‘á ne fakatau atu leva ‘a e me‘a kotoa pē na‘á ne ma‘ú koe‘uhi ke lava ‘o ne fakatau mai ‘aki ia. Ko e mata‘itofe ko iá ‘okú ne fakatātaa‘i ‘a e mo‘oni fekau‘aki mo e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá. ‘I he foungá ni, na‘e fakahaa‘i ai ‘e Sīsū ‘a e mahu‘inga ‘a e mo‘oní ki he fa‘ahinga ‘oku nau fekumi ki aí. (Māt. 13:45, 46) ‘I he‘etau fuofua ako ‘a e mo‘oní, ‘a ia, ko e mo‘oni fekau‘aki mo e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá mo e ngaahi mo‘oni mahu‘inga kehe kotoa mei he Tohi Tapú, na‘a tau loto-lelei foki ke feilaulau‘i ha me‘a pē koe‘uhi ke ma‘u mai ia. Kapau ‘oku hokohoko atu ‘etau fakamahu‘inga‘i ‘a e mo‘oní, he‘ikai ‘aupito ke tau tuku ange ia. Ka ko e me‘a fakamamahí, ko e kakai ‘e ni‘ihi ‘a e ‘Otuá kuo tuku ‘enau fakamahu‘inga‘i ‘a e mo‘oní pea kuo a‘u ‘o nau tuku ange ia. ‘Oku ‘ikai ‘aupito te tau loto ke fai pehē! ‘Oku fiema‘u ke tau muimui ‘i he fale‘i ‘a e Tohi Tapú ke ‘hokohoko atu ‘etau ‘a‘eva ‘i he mo‘oní.’ (Lau ‘a e 3 Sione 2-4.) ‘Oku ‘uhinga iá ke tau fakamu‘omu‘a ‘a e mo‘oní pea fakahaa‘i ‘a e me‘á ni ‘i he‘etau founga mo‘uí. Ka ko e hā hono ‘uhingá pea ‘oku anga-fēfē nai hano “fakatau atu,” pe tuku ange ‘e ha tokotaha ‘a e mo‘oní? ‘E lava fēfē ke tau fakapapau‘i he‘ikai ‘aupito ke tau fai eni? Pea ‘e lava fēfē ke tau fakapapau‘i lahi ange ke ‘hokohoko atu ‘etau ‘a‘eva ‘i he mo‘oní’?

KO E HĀ HONO ‘UHINGÁ PEA ‘OKU ANGA-FĒFĒ HONO “FAKATAU ATU” ‘E HE NI‘IHI ‘A E MO‘ONÍ?

4. Ko e hā na‘e ‘ikai hokohoko atu ai ‘a e ‘a‘eva ‘i he mo‘oní ‘a e ni‘ihi ‘i he taimi ‘o Sīsuú?

4 ‘I he taimi ‘o Sīsuú, ko e ni‘ihi na‘a nau ‘uluaki tali ‘a e mo‘oní na‘e ‘ikai ke hokohoko atu ‘enau ‘a‘eva aí. Ko e fakatātaá, ‘i he hili hono fakahoko ‘e Sīsū ha mana mo fafanga ha fu‘u kakai tokolahi, na‘e muimui ‘a e fu‘u kakai ko iá ‘iate ia ki he tafa‘aki ‘e taha ‘o e Tahi Kālelí. Ka na‘e lea‘aki ‘e Sīsū ha me‘a na‘e o‘o kiate kinautolu: “Ka ‘ikai te mou kai ‘a e kakano ‘o e Foha ‘o e tangatá mo inu hono totó, ‘e ‘ikai ha mo‘ui ‘iate kimoutolu.” ‘I he ‘ikai ke kole kia Sīsū ke ne fakamatala‘i ‘a e me‘a na‘á ne ‘uhinga ki aí, na‘a nau pehē: “Ko e lea eni ‘oku o‘o; ko hai ia ‘e lava ke fanongo ki ai?” Ko hono olá, “na‘e foki ‘a e tokolahi ‘o ‘ene kau ākongá ki he ngaahi me‘a kuo nau sītu‘a mei aí pea ‘ikai ke nau kei ō holo mo ia.”​—Sione 6:53-66.

5, 6. (a) Ko e hā nai kuo mavahe ai ‘a e ni‘ihi ‘i hotau taimí mei he mo‘oní? (e) ‘Oku lava fēfē ke ‘auhia atu ha tokotaha mei he mo‘oní?

5 Ko e me‘a fakamamahí, ‘i he ‘ahó ni kuo mavahe foki ‘a e ni‘ihi mei he mo‘oní. Ko e hā hono ‘uhingá? Kuo tūkia ha ni‘ihi ‘i ha liliu ‘i hono mahino‘i ‘o ha veesi Fakatohitapu pe ko ha me‘a na‘e lea‘aki pe fai ‘e ha tokoua tu‘u-ki-mu‘a. Ko e ni‘ihi na‘e ‘ikai te nau sai‘ia ‘i hono fai ange ‘e ha taha ha akonaki mei he Tohi Tapú pe na‘a nau ta‘efelotoi lahi mo ha taha ‘i he fakataha‘angá. Pea ko e ni‘ihi na‘a nau muimui ‘i he ngaahi akonaki loi ‘a e kau tafoki ‘o fakafepaki ki he mo‘oní mo e ni‘ihi ‘oku nau tala ‘a e ngaahi loi fekau‘aki mo kitautolú. Ko ha ngaahi ‘uhinga eni kuo mavahe loto-lelei ai ‘a e ni‘ihi meia Sihova mo e fakataha‘angá. (Hep. 3:12-14) He mei lelei ange ē kapau na‘a nau falala kia Sīsū, ‘o hangē ko ia na‘e fai ‘e Pitá! ‘I he o‘o ki he ni‘ihi ‘o e fu‘u kakaí ‘a e ngaahi lea ‘a Sīsuú, na‘e ‘eke ‘e Sīsū ki he‘ene kau ‘apositoló pe ‘oku nau loto mo kinautolu foki ke mavahe. Na‘e tali ange ‘e Pita: “‘Eiki, ko hai te mau ‘alu ki aí? ‘Okú ke ma‘u ‘a e ngaahi lea ‘o e mo‘ui ta‘engatá.”​—Sione 6:67-69.

6 Kuo faai atu pē ‘o ‘auhia ‘a e ni‘ihi mei he mo‘oní, mahalo pē na‘e ‘ikai nai ke nau fakatokanga‘i ‘a e me‘a ‘oku hokó. Ko ha tokotaha ‘oku mavahe māmālie mei he mo‘oní ‘okú ne hangē ko ha vaka ‘oku ‘auhia māmālie atu mei he ve‘e vaitafé. ‘Oku fakatokanga mai ‘a e Tohi Tapú ke tau tokanga ke “‘oua ‘aupito na‘a tau ‘auhia atu.” (Hep. 2:1) Ko e me‘a ‘oku fa‘a hokó ko ha tokotaha ‘oku ‘auhia atu mei he mo‘oní na‘e ‘ikai te ne taumu‘a ke fai pehē. Ka ‘okú ne faka‘atā ‘a ‘ene kaume‘a mo Sihová ke hoko ‘o vaivai, pea ‘e mole nai ia ‘i ha taimi. ‘E lava fēfē ke tau fakapapau‘i he‘ikai ‘aupito ke hoko eni kiate kitautolu?

‘E LAVA FĒFĒ KE TAU FAKAPAPAU‘I HE‘IKAI ‘AUPITO KE TAU FAKATAU ATU ‘A E MO‘ONÍ?

7. Ko e hā te ne tokoni‘i kitautolu ke ‘oua ‘aupito na‘a tau fakatau atu ‘a e mo‘oní?

7 Ke hokohoko atu ‘a e ‘a‘eva ‘i he mo‘oní, kuo pau ke tau tali mo talangofua ki he me‘a kotoa pē ‘oku folofola‘aki ‘e Sihová. Kuo pau ke tau ‘ai ‘a e mo‘oní ko e me‘a mahu‘inga taha ia ‘i he‘etau mo‘uí pea muimui ‘i he ngaahi tefito‘i mo‘oni Fakatohitapú ‘i he me‘a kotoa pē ‘oku tau faí. ‘I ha lotu, na‘e palōmesi ai ‘a Tu‘i Tēvita kia Sihova: “Te u ‘a‘eva ‘i ho‘o mo‘oní.” (Saame 86:11) Na‘e fakapapau‘i ‘e Tēvita ke ne hanganaki ‘a‘eva ‘i he mo‘oní, pea kuo pau ke tau fai pehē foki mo kitautolu. Kapau he‘ikai, ‘e lava ke tau kamata fakakaukau fekau‘aki mo e ngaahi me‘a na‘a tau tuku ange koe‘uhi ko e mo‘oní pea ‘e a‘u nai ‘o tau loto ke toe fakafoki mai ha ni‘ihi ‘o e ngaahi me‘a ko iá. Ka he‘ikai lava ke tau fili pe ko fē ‘a e ngaahi mo‘oni Fakatohitapu ke talí mo ia ke li‘akí. Kuo pau ke tau ‘a‘eva ‘i he “kotoa ‘o e mo‘oní.” (Sione 16:13) ‘I he kupu ki mu‘á, na‘a tau lāulea ai ki he me‘a ‘e nima kuo tau feilaulau‘i nai koe‘uhi ke ako mo ngāue‘aki ‘a e mo‘oní. Te tau sio leva he taimí ni ki he founga ‘e lava ke tau fakapapau‘i ai he‘ikai ‘aupito ke tau toe foki ki he ngaahi me‘a na‘a tau li‘akí.​—Māt. 6:19.

8. ‘E lava fēfē ke ‘ai ha Kalisitiane ‘e he founga ‘o ‘ene ngāue‘aki ‘a hono taimí ke ne ‘auhia atu mei he mo‘oní? ‘Omai ha fakatātā.

8 Taimi. Ke fakapapau‘i he‘ikai ‘aupito ke tau ‘auhia atu mei he mo‘oní, kuo pau ke tau hanganaki ngāue fakapotopoto ‘aki hotau taimí. Kapau ‘oku ‘ikai ke tau tokanga, ‘e lava ke tau fakamoleki ‘a e taimi lahi ‘i he fakafiefiá, va‘ingá, sio takai ‘i he ‘Initanetí, pe ko e sio televīsoné. Neongo ‘oku ‘ikai ‘aupito ke hala ‘a e ngaahi me‘á ni, ‘e lava ke tau fakamoleki ki ai ‘a e taimi na‘a tau ngāue‘aki ki mu‘a ‘i he akó mo e ngāue fakafaifekaú. Na‘e hoko ha me‘a hangē ko ení kia Emma. * (Sio ki he fakamatala ‘i lalo.) Talu mei he‘ene kei si‘i mo ‘ene sai‘ia he fanga hōsí peá ne heka ai ‘i ha taimi pē na‘e malava. Ka na‘e kamata ke ne ongo‘i halaia ‘i he lahi ‘o e taimi na‘á ne fakamoleki ‘i he me‘a na‘á ne manako aí peá ne fili ke liliu ‘a e ngaahi me‘a na‘á ne fakamu‘omu‘á. Na‘e toe ako foki ‘a Emma mei he hokosia ‘a Cory Wells, ko ha tuofefine na‘e fa‘a kau ‘i ha faka‘ali‘ali ‘o e heka ‘i ha fanga hoosi hehengi. * (Sio ki he fakamatala ‘i lalo.) ‘Oku fakamoleki ‘e Emma he taimí ni ‘a e taimi lahi ange ‘i he tauhi kia Sihová, pea ‘okú ne ma‘u ‘a e taimi lahi ange ke fakamoleki ki hono fāmilí mo e ngaahi kaume‘a ‘oku nau tauhi foki kiate Iá. ‘Okú ne ongo‘i ofi ange ai ki he ‘Otuá pea ‘okú ne fiefia ‘i he ‘ilo‘i ‘okú ne ngāue fakapotopoto ‘aki ‘a hono taimí.

9. ‘E lava fēfē ke hoko ‘o fu‘u mahu‘inga kiate kitautolu ‘a e ngaahi me‘a fakamatelié?

9 Ngaahi me‘a fakamatelié. Ke hokohoko atu ‘a e ‘a‘eva ‘i he mo‘oní, he‘ikai lava ke tau faka‘atā ke hoko ‘o fu‘u mahu‘inga kiate kitautolu ‘a e ngaahi me‘a fakamatelié. ‘I he‘etau ako ‘a e mo‘oní, na‘a tau ‘ilo‘i ko e tauhi kia Sihová ‘oku mahu‘inga lahi ange ia ‘i he ngaahi me‘a fakamatelié, pea na‘a tau fiefia ke tuku ange ha me‘a pē ‘i he ngaahi me‘a ko iá koe‘uhi ko e mo‘oní. Ka ‘i he faai mai ‘a e taimí, te tau sio nai ai ki hono fakatau mai ‘e he ni‘ihi kehé ‘a e ngaahi me‘a faka‘ilekitulōnika fakamuimui tahá pe ma‘u ‘a e ngaahi me‘a kehe ‘oku lava ke fakatau mai ‘aki ‘a e pa‘angá. ‘E lava ke tau kamata ke ongo‘i ‘oku tau tō mei ai. He‘ikai nai ke tau kei fiemālie ‘i he me‘a ‘oku tau ma‘ú pea kamata ke tau tokangataha ange ki hono ma‘u ‘a e ngaahi me‘a fakamatelié ‘i he tauhi kia Sihová. ‘Oku fakamanatu mai heni ‘a e me‘a na‘e hoko kia Tīmasí. Na‘á ne ‘ofa lahi “‘i he ngaahi me‘a ‘o e fokotu‘utu‘u lolotongá” ‘o ne tuku ange ai ‘a e vāhenga-ngāue na‘á ne ma‘u mo e ‘apositolo ko Paulá. (2 Tīm. 4:10) Mahalo pē na‘e ‘ofa ‘a Tīmasi ‘i he ngaahi me‘a fakamatelié ‘o laka ange ia ‘i he‘ene ‘ofa ‘i he ngāue ki he ‘Otuá. Pea mahalo pē na‘e ‘ikai te ne kei loto ke fai ha ngaahi feilaulau koe‘uhi ke ngāue mo Paula. Ko e hā ‘a e lēsoni kiate kitautolú? Mahalo pē na‘a tau ‘ofa mo‘oni ‘i he kuohilí ‘i he ngaahi me‘a fakamatelié. Kapau ‘oku ‘ikai ke tau tokanga, ‘e lava ke toe tupulaki ‘iate kitautolu ‘a e ‘ofa ko iá pea hoko ‘o mātu‘aki mālohi ‘o mole ai ‘a ‘etau ‘ofa ki he mo‘oní.

10. Ko e hā ‘a e tākiekina kuo pau ke tau taliteke‘í?

10 Vaha‘angatae mo e ni‘ihi kehé. Ke hanganaki ‘a‘eva ‘i he mo‘oní, kuo pau ke ‘oua na‘a tau faka‘atā ‘a e fa‘ahinga ‘oku ‘ikai te nau tauhi kia Sihová ke nau tākiekina kitautolu. ‘I he‘etau ako ‘a e mo‘oní, na‘e liliu ‘a hotau vaha‘angatae mo hotau kaungāme‘a ‘oku ‘ikai ko e Kau Fakamo‘oní pea mo e ngaahi mēmipa ‘o e fāmilí. Mahalo pē na‘e faka‘apa‘apa‘i ‘e he ni‘ihi ‘a ‘etau tui fo‘oú, ka kuo fakafepaki‘i nai ia ‘e he ni‘ihi. (1 Pita 4:4) Ko e mo‘oni, ‘oku tau feinga ‘aki ‘etau lelei tahá ke ma‘u ha vaha‘angatae lelei mo e ngaahi mēmipa ‘o hotau fāmilí pea anga-lelei kiate kinautolu. Ka he‘ikai lava ke tau tukunoa‘i ‘a e ngaahi tu‘unga ‘a Sihová koe‘uhi ke fakahōhō‘ia‘i kinautolu. Pea hangē ko ia ‘oku tau ako mei he 1 Kolinitō 15:33, ‘oku totonu ko hotau ngaahi kaume‘a ofí ko e kakai ‘oku nau ‘ofa kia Sihová.

11. ‘E lava fēfē ke tau faka‘ehi‘ehi mei he ngaahi fakakaukau mo e tō‘onga ta‘ema‘á?

11 Fakakaukau mo e tō‘onga ta‘ema‘a. Ke ‘a‘eva ‘i he mo‘oní, ‘oku fiema‘u ke tau mā‘oni‘oni, pe ma‘a, ‘i he vakai mai ‘a Sihová. (‘Ai. 35:8; lau ‘a e 1 Pita 1:14-16.) ‘I he‘etau ako ‘a e mo‘oní, na‘a tau fai ha ngaahi liliu ‘i he‘etau mo‘uí koe‘uhi ke muimui ‘i he ngaahi tu‘unga Fakatohitapú. Na‘e fai ‘e he ni‘ihi ‘a e ngaahi liliu lalahi. Ka ‘oku kei fiema‘u pē ke tau tokanga ke ‘oua ‘aupito na‘a tau fakafetongi ‘a ‘etau mo‘ui ma‘á ‘aki ha mo‘ui ta‘etaau. Ko e hā ‘e lava ke ne tokoni‘i kitautolu ke taliteke‘i ha fakatauele pē ke fai ha me‘a ta‘etaau? Fakakaukau fekau‘aki mo e me‘a na‘e tuku ange ‘e Sihova koe‘uhi ke lava ‘o tau mā‘oni‘oní. Na‘á ne foaki ‘a e mo‘ui mahu‘inga ‘a hono ‘Alo ‘ofa‘angá, ‘a Sīsū Kalaisi! (1 Pita 1:18, 19) Ke tokoni‘i kitautolu ke tau hanganaki ma‘a ‘i he vakai mai ‘a Sihová, ‘oku fiema‘u ma‘u pē ke tau manatu‘i ‘a e mahu‘inga ‘o e feilaulau huhu‘i ‘a Sīsuú.

12, 13. (a) Ko e hā kuo pau ai ke tau vakai ki he ngaahi ‘aho mālōloó ‘o hangē ko e vakai ‘a Sihová? (e) Ko e hā te tau hoko atu ‘o lāulea ki aí?

12 Ngaahi anga fakafonua mo e tō‘onga ‘oku ‘ikai fakahōifua ki he ‘Otuá. Ko e ngaahi mēmipa ‘o e fāmilí, kaungāngāué, mo e kaungāakó te nau feinga nai ke ‘ai ke tau kau mo kinautolu ‘i he‘enau ngaahi kātoangá. Ko e hā ‘e lava ke ne tokoni‘i kitautolu ke tau taliteke‘i ‘a e tenge ke kau ‘i he ngaahi anga fakafonua mo e ‘aho mālōlō ‘oku ‘ikai ke hōifua ki ai ‘a Sihová? ‘Oku fiema‘u ke tau hanganaki ‘ai ke mahino ki hotau ‘atamaí ‘a e ngaahi ‘uhinga ‘oku ‘ikai ke hōifua ai ‘a Sihova ki he ngaahi ‘aho mālōlō ko ení. ‘E lava ke tau fai ha fekumi ‘i he‘etau ‘ū tohí pea fakamanatu‘i ‘iate kitautolu ‘a e founga na‘e kamata ai ha ngaahi ‘aho mālōlō pau. ‘I he‘etau fakalaulauloto ki he ngaahi ‘uhinga Fakatohitapu ‘oku ‘ikai ke tau kātoanga‘i ai ‘a e ngaahi ‘aho mālōlō ko ení, ‘oku tau ongo‘i papau ai ‘oku tau ‘a‘eva ‘i he hala ‘a ia “‘oku fakahōifua ki he ‘Eikí.” (‘Ef. 5:10) Kapau ‘oku tau falala kia Sihova mo ‘ene Folofolá, he‘ikai ke tau ilifia ‘i he me‘a ‘oku fakakaukau ki ai ‘a e kakai kehé.​—Pal. 29:25.

13 ‘Oku tau ‘amanaki atu ke hanganaki ‘a‘eva ‘i he mo‘oní ‘o ta‘engata. Ko e hā ‘e lava ke ne tokoni‘i kitautolu ke tau fakapapau‘i lahi ange ai ke hanganaki ‘a‘eva ‘i he mo‘oní? Ko e me‘a eni ‘e tolu ‘e lava ke tau fai.

FAKAPAPAU‘I LAHI ANGE KE ‘A‘EVA ‘I HE MO‘ONÍ

14. (a) ‘E anga-fēfē hono tokoni‘i kitautolu ‘i he hokohoko atu hono ako ‘a e Tohi Tapú ke tau fakapapau‘i ke ‘oua ‘aupito na‘a tau tuku ange ‘a e mo‘oní? (e) Ko e hā ‘oku fiema‘u ai kiate kitautolu ‘a e potó, akonakí, mo e mahinó?

14 ‘Uluakí, hokohoko atu hono ako ‘a e Tohi Tapú pea fakakaukau lahi fekau‘aki mo e me‘a ‘okú ke akó. Fakataimitēpile‘i ma‘u pē ha taimi ki he me‘á ni. Ko e lahi ange ho‘o akó, ko e lahi ange ia ho‘o ‘ofa ki he mo‘oní pea fakapapau‘i ke ‘oua ‘aupito na‘a tuku ange iá. ‘Oku tala mai ‘e he Palōveepi 23:23 ke tau “fakatau mai ‘a e mo‘oní” pea toe fakatau mai ‘a e “potó mo e akonakí pea mo e mahinó.” ‘Oku ‘ikai fe‘unga pē ke ‘ilo ‘a e mo‘oni Fakatohitapú. ‘Oku fiema‘u ke tau ngāue‘aki ia ‘i he‘etau mo‘uí. ‘I he‘etau ma‘u ‘a e mahinó, ‘oku tau fakataha‘i ‘a e ngaahi me‘a ‘oku tau akó mo e ngaahi me‘a kuo tau ‘osi ‘iló. ‘Oku ue‘i kitautolu ‘e he potó ke tau ngāue ki he me‘a ‘oku tau ‘iló. ‘I he taimi ‘e ni‘ihi ‘oku akonaki‘i kitautolu ‘e he mo‘oní ‘aki hono fakahaa‘i mai ha ngaahi liliu ‘oku fiema‘u ke tau fai. ‘Oku fiema‘u ke tau vave ke tali ‘a e akonaki ko iá, ‘a ia ‘oku pehē ‘e he Tohi Tapú ‘oku mahu‘inga ange ia ‘i he silivá.​—Pal. 8:10.

15. ‘Oku anga-fēfē hono malu‘i kitautolu ‘e he mo‘oní ‘o hangē ha letá?

15 Uá, fakapapau‘i ke ngāue‘aki ‘a e mo‘oní ‘i ho‘o mo‘ui faka‘ahó. ‘Oku fakahoa ‘e he Tohi Tapú ‘a e mo‘oní ki he leta ‘o ha sōtia. (‘Ef. 6:14) ‘I he taimi ‘o e Tohi Tapú, ko ha leta ‘o ha sōtia na‘e tokoni mo malu‘i ia ‘i he taú ‘o kapau na‘e ma‘u. Kapau na‘e ngatōtō, he‘ikai tokoni ia kiate ia. ‘Oku anga-fēfē hono malu‘i kitautolu ‘e he mo‘oní ‘o hangē ha letá? Kapau ‘oku tau tauhi ma‘u ‘a e mo‘oni Fakatohitapú ‘i he taimi kotoa pē, te ne malu‘i kitautolu mei ha fakakaukau hala pea te ne tokoni‘i kitautolu ke tau fai ha ngaahi fili lelei. ‘I he‘etau ma‘u ha palopalema mafatukituki pe fakatauele‘i ke tau fai ha me‘a ‘oku hala, ‘e ‘ai kitautolu ‘e he mo‘oni Fakatohitapú ke tau fakapapau‘i lahi ange ke fai ‘a e me‘a ‘oku totonú. Hangē pē ko e ‘alu ‘a ha sōtia ‘i he taú he‘ikai ‘aupito te ne li‘aki ‘a hono letá, he‘ikai ‘aupito te tau tuku ange ‘a e mo‘oní. ‘Oku tau fakapapau‘i ke ngāue‘aki ‘a e mo‘oni Fakatohitapú ‘i he tafa‘aki kotoa ‘o ‘etau mo‘uí. Na‘e fakama‘u foki ‘e ha sōtia ‘a ‘ene heletaá ‘i hono letá. Tau sio angé ki he founga ‘e lava ai ke tau fai ha me‘a meimei tatau.

16. ‘Oku anga-fēfē hono tokoni‘i kitautolu ‘e hono ako‘i ‘a e mo‘oní ke tau hanganaki ‘a‘eva ‘i he mo‘oní?

16 Tolú, ako‘i ‘a e mo‘oni Fakatohitapú ki he ni‘ihi kehé ‘i he lahi taha ‘o ho‘o malavá. ‘Oku fakahoa ‘a e Tohi Tapú ki ha heletā. Hangē pē ko e hanganaki piki ma‘u ha sōtia lelei ki he‘ene heletaá, ‘oku fiema‘u ke tau hanganaki piki ke ma‘u ki he Folofola ‘a e ‘Otuá. (‘Ef. 6:17) ‘Oku lava ke tau hoko kotoa ko e kau faiako lelei ange, ‘i hono “tofa totonu ‘a e folofola ‘o e mo‘oní.” (2 Tīm. 2:15) ‘I he‘etau ngāue‘aki ‘a e Tohi Tapú ke ako‘i ‘a e ni‘ihi kehé, ‘oku tau hoko ai ‘o ‘ilo mo ‘ofa ‘o toe lahi ange ‘i he mo‘oní. Pea ‘oku tau hoko ‘o fakapapau‘i lahi ange ai ke hanganaki ‘a‘eva ‘i he mo‘oní.

17. Ko e hā ‘oku mahu‘inga ai kiate koe ‘a e mo‘oní?

17 Ko e mo‘oní ko ha me‘a‘ofa mahu‘inga ia meia Sihova. ‘Okú ne ‘ai ke tau malava ‘o ma‘u ha vaha‘angatae vāofi mo ‘etau Tamai fakahēvaní. Ko e me‘a mahu‘inga taha ia ‘oku lava ke tau ma‘ú. Kuo ‘osi ako‘i lahi kitautolu ‘e Sihova, ka ko e kamata‘angá pē ia! ‘Okú ne tala‘ofa mai te ne hanganaki ako‘i kitautolu ‘o ta‘engata. Ko ia, koloa‘aki ‘a e mo‘oní ‘o hangē ko ha‘o koloa‘aki ha mata‘itofe mahu‘ingá. Hokohoko atu hono “fakatau mai ‘a e mo‘oní pea ‘oua ‘aupito na‘a fakatau atu ia.” Pea ‘i he hangē ko Tēvitá, te ke fai ki he palōmesi ko eni kia Sihová: “Te u ‘a‘eva ‘i ho‘o mo‘oní.”​—Saame 86:11.

^ pal. 8 Kuo liliu ‘a e hingoá.

^ pal. 8 ‘Alu ki he JW Broadcasting, pea sio ki he INTERVIEWS AND EXPERIENCES > TRUTH TRANSFORMS LIVES.