Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 46

Loto-To‘a​—Ko Sihova Ho Tokoní

Loto-To‘a​—Ko Sihova Ho Tokoní

“‘E ‘ikai ‘aupito te u mavahe meiate koe, pea ‘e ‘ikai ‘aupito te u li‘aki koe.”​—HEP. 13:5.

HIVA 33 ‘Oua ‘e Manavahē kia Kinautolu!

‘I HE KUPÚ NI *

1. Ko e hā te ne fakafiemālie‘i kitautolu ‘i he‘etau ongo‘i tuēnoa pe lōmekina ‘e he ngaahi palopalemá? (Saame 118:5-7)

KUÓ KE ongo‘i tuēnoa ‘i ha taimi, ‘o ‘ikai ‘i ai ha taha ke ne tokoni‘i koe ke fekuki mo ha pole? Kuo ongo‘i pehē ‘a e tokolahi, kau ai ‘a e kau sevāniti faitōnunga ‘a Sihová. (1 Tu‘i 19:14) Kapau ‘e faifai ange pea hoko eni kiate koe, manatu‘i ‘a e tala‘ofa ‘a Sihová: “‘E ‘ikai ‘aupito te u mavahe meiate koe, pea ‘e ‘ikai ‘aupito te u li‘aki koe.” Ko ia ‘e lava ke tau lea ‘i he tuipau: “Ko Sihova ‘a hoku tokoní; ‘e ‘ikai te u ilifia.” (Hep. 13:5, 6) Na‘e hiki ‘e he ‘apositolo ko Paulá ‘a e ngaahi lea ko iá ki he kaungātui ‘i Siuteá ‘i he 61 T.S. nai. ‘Oku fakamanatu mai ‘i he‘ene leá ‘a e fakakaukau na‘e fakahaa‘i ‘i he Saame 118:5-7.​—Lau.

2. Ko e hā te tau lāulea ki ai ‘i he kupu ko ení, pea ko e hā hono ‘uhingá?

2 Hangē ko e tokotaha-tohi-sāmé, na‘e ‘ilo‘i ‘e Paula mei he‘ene hokosiá tonu ko Sihova ‘a hono Tokoní. Ko e fakatātaá, laka hake ‘i he ta‘u ‘e ua ki mu‘a ke hiki ‘e Paula ‘ene tohi ki he kau Hepeluú, na‘á ne fai ha folau fakatu‘utāmaki ‘i ha tahi houtu‘u. (Ngā. 27:4, 15, 20) Lolotonga ‘enau folaú mo e ki mu‘a aí, na‘e fakamo‘oni‘i ‘e Sihova ‘ene hoko ko ha Tokoni ‘o Paula ‘i he ngaahi founga kehekehe. Te tau lāulea ki he founga ‘e tolu. Na‘e tokonaki ‘e Sihova ‘a e tokoni fakafou ‘ia Sīsū mo ‘ene kau ‘āngeló, kau ma‘u mafaí pea mo e kaungātuí. ‘I hono sivisivi‘i ‘a e ngaahi me‘a na‘e hoko ‘i he mo‘ui ‘a Paulá ‘e fakalahi ai ‘etau falala ki he tala‘ofa ‘a e ‘Otuá te Ne tali foki ‘etau tautapa ki ha tokoní.

TOKONI MEIA SĪSŪ MO E KAU ‘ĀNGELÓ

3. Ko e hā na‘e fifili nai ki ai ‘a Paulá, pea ko e hā hono ‘uhingá?

3 Na‘e fiema‘u ‘e Paula ha tokoni. ‘I he 56 T.S. nai, na‘e fusi ia ki tu‘a ‘e ha fu‘u kakai mei he temipale ‘i Selusalemá pea feinga ke tāmate‘i ia. ‘I he ‘aho hono hokó, ‘i hono ‘omi ‘o Paula ki he Sanetalimí, na‘e mei tāmate‘i ia ‘e hono ngaahi filí. (Ngā. 21:30-32; 22:30; 23:6-10) ‘I he taimi ko iá, na‘e fifili nai ‘a Paula, ‘Ko e hā hono fuoloa ‘eku kātekina ‘a e ngaohikovia ko ení?’

4. Na‘e anga-fēfē hono tokoni‘i ‘e Sihova ‘a Paula fakafou ‘ia Sīsuú?

4 Ko e hā ‘a e tokoni na‘e ma‘u ‘e Paulá? ‘I he pō ki mu‘a ke puke ‘a Paulá, ko e “‘Eikí,” ‘a Sīsū, na‘á ne tu‘u ‘i hono tafa‘akí ‘o pehē: “Loto-to‘a! He hangē pē ko ho‘o fai ha fakamo‘oni faka‘āuliliki fekau‘aki mo au ‘i Selusalemá, kuo pau ke ke toe faifakamo‘oni pehē pē foki ‘i Loma.” (Ngā. 23:11) He fakalototo‘a taimi tonu ē ko ia! Na‘e fakaongoongolelei‘i ‘e Sīsū ‘a Paula ‘i he fakamo‘oni na‘á ne fai ‘i Selusalemá. Pea na‘á ne tala‘ofa kia Paula te ne a‘u lelei ki Loma, ‘a ia te ne fakahoko ai ha faifakamo‘oni lahi ange. Hili hono ma‘u ‘a e fakapapau ko iá, kuo pau pē na‘e ongo‘i malu ‘a Paula ‘o hangē pē ko ha ki‘i leka ‘okú ne lafi ‘i he nima ‘ofa ‘ene tamaí.

Lolotonga ‘a e tō ha fu‘u matangi ‘i tahi, ‘oku fakapapau‘i ‘e ha ‘āngelo kia Paula ‘e hao ‘a e tokotaha kotoa ‘i he vaká neongo ‘a e fononga fakatu‘utāmakí (Sio ki he palakalafi 5)

5. Na‘e anga-fēfē hono tokoni‘i ‘e Sihova ‘a Paula fakafou ‘i ha ‘āngelo? (Sio ki he tā ‘i he takafí.)

5 Ko e hā ‘a e ngaahi pole kehe na‘e fehangahangai mo Paulá? ‘I he ta‘u nai ‘e ua hili ‘a e me‘a ko ia na‘e hoko ‘i Selusalemá, na‘e tukufolau atu ‘a Paula ki ‘Ītali pea na‘e ma‘u kinautolu ‘e ha fu‘u afā ‘o fakakaukau ‘a e kau kauvaká mo e kau pāsesé te nau mate. Ka, na‘e ‘ikai ke ilifia ‘a Paula. Ko e hā hono ‘uhingá? Na‘á ne tala ange ki he fa‘ahinga na‘e ‘i he vaká: “‘I he poó ni na‘e tu‘u mai ai kiate au ha ‘āngelo ‘a e ‘Otuá ‘a ia ‘oku ‘a‘ana aú pea ko ia ‘oku ou fai ki ai ‘a e ngāue toputapú ‘o ne pehē mai: ‘‘Oua ‘e ilifia, Paula. Kuo pau ke ke tu‘u ‘i he ‘ao ‘o Sisá, pea vakai, ko e me‘a ‘iate koé, ‘e ‘alo‘ofa ai ‘a e ‘Otuá ‘o fakahaofi ‘a e fa‘ahinga kotoa ‘oku folau mo koé.’” Na‘e ngāue‘aki ‘e Sihova ha ‘āngelo ke toe tala ange ‘a e fakapapau na‘á Ne ‘oange kia Paula fakafou ‘ia Sīsuú. Pea ko hono mo‘oní, na‘e a‘u ‘a Paula ki Loma.​—Ngā. 27:20-25; 28:16.

6. Ko e hā ‘a e tala‘ofa ‘a Sīsū ‘e lava ke ne fakaivimālohi‘i kitautolú, pea ko e hā hono ‘uhingá?

6 Ko e hā ‘a e tokoni ‘oku tau ma‘ú? ‘E poupou‘i kitautolu ‘e Sīsū, ‘o hangē na‘á ne fai kia Paulá. Ko e fakatātaá, na‘e tala‘ofa ‘e Sīsū ki he fa‘ahinga kotoa ‘oku muimui kiate iá: “‘Oku ou ‘iate kimoutolu ‘i he ‘aho kotoa pē ‘o a‘u ki he faka‘osi‘osi ‘o e fokotu‘utu‘u lolotongá.” (Māt. 28:20) Ko e ngaahi lea ‘a Sīsuú ko ha matavai ‘o e mālohi kiate kitautolu. Ko e hā hono ‘uhingá? Koe‘uhí ‘i he ngaahi ‘aho ‘e ni‘ihi ‘oku faingata‘a ke tau kātekina. Ko e fakatātaá, ‘i he mate ha taha ‘ofeina, kuo pau ke tau fekuki mo e mamahí ‘o ‘ikai ‘i he ngaahi ‘aho si‘i pē ka ‘i he ngaahi ta‘u lahi nai. Ko e ni‘ihi kuo pau ke nau fekuki mo e ngaahi ‘aho faingata‘a ‘o e ta‘umotu‘á. Pea ko e ni‘ihi ‘oku lōmekina kinautolu ‘e he ngaahi ongo‘i loto-mafasiá. Na‘a mo ia, ‘oku tau ma‘u ‘a e mālohi ke hokohoko atu koe‘uhi ‘oku tau ‘ilo‘i ‘oku ‘iate kitautolu ‘a Sīsū “‘i he ‘aho kotoa pē,” kau ai ‘a e ngaahi ‘aho faingata‘a taha ‘etau mo‘uí.​—Māt. 11:28-30.

‘Oku poupou‘i mo tataki kitautolu ‘i he‘etau ngāue fakamalangá (Sio ki he palakalafi 7)

7. Fakatatau ki he Fakahā 14:6, ‘oku anga-fēfē hono tokoni‘i kitautolu ‘e Sihova he ‘aho ní?

7 ‘Oku fakapapau‘i mai ‘e he Folofola ‘a e ‘Otuá ‘oku tokoni‘i kitautolu ‘e Sihova fakafou ‘i he‘ene kau ‘āngeló. (Hep. 1:7, 14) Ko e fakatātaá, ‘oku poupou‘i mo tataki kitautolu ‘e he kau ‘āngeló ‘i he‘etau malanga‘i ‘a e “ongoongo lelei ko ‘eni ‘o e Pule‘angá” ki he kakai ‘o e “pule‘anga mo e matakali mo e lea . . . kotoa pē.”​—Māt. 24:13, 14; lau ‘a e Fakahā 14:6.

TOKONI MEI HE KAU MA‘U MAFAÍ

8. Na‘e anga-fēfē hono tokoni‘i ‘e Sihova ‘a Paula fakafou ‘i ha ‘eikitau?

8 Ko e hā ‘a e tokoni na‘e ma‘u ‘e Paulá? ‘I he 56 T.S., na‘e fakapapau‘i ‘e Sīsū kia Paula te ne a‘u ki Loma. Neongo ia, ko e ni‘ihi ‘o e kau Siu ‘i Selusalemá na‘a nau palani ke lapasi ‘a Paula ‘o tāmate‘i. ‘I hono ‘ilo‘i ‘e he ‘eikitau Loma ko Kalautiasi Lisiasí ‘a e palani ko iá, na‘á ne fakahaofi ‘a Paula. Na‘e fekau‘i leva ‘e Kalautiasi ke ‘ave ‘a Paula​—‘o malu‘i ia ‘e he kau sōtia tokolahi​—ki Sesalia, ko e maile ‘e 65 nai (kilomita ‘e 105) mei Selusalema. ‘I Sesalia, na‘e fekau‘i ‘e Kōvana Filike ke “le‘ohi malu [‘a Paula] ‘i he palasi ‘o Hēlotá.” Na‘e hao ai ‘a Paula mei he kau teuaki fakapō ko iá.​—Ngā. 23:12-35.

9. Na‘e anga-fēfē hono tokoni‘i ‘e Kōvana Fesito ‘a Paulá?

9 Hili ‘a e ta‘u ‘e ua mei ai, na‘e kei tuku pōpula pē ‘a Paula ‘i Sesalia. Na‘e fetongi ‘a Filike ko e kōvaná ‘e Fesito. Na‘e kōlenga ‘e he kau Siú kia Fesito ke ‘omai ‘a Paula ki Selusalema ke hopo‘i, ka na‘e ‘ikai loto ki ai ‘a Fesito. Mahalo na‘e ‘ilo‘i ‘e he kōvaná ko e kau Siú “na‘a nau palani ke lapasi ‘a Paula ‘o tāmate‘i ia ‘i he halá.”​—Ngā. 24:27–25:5.

10. Na‘e anga-fēfē tali ‘a Kōvana Fesito ki he tangi ‘a Paula ke fakamāu‘i ia ‘e Sisá?

10 Ki mui ai, na‘e hopo‘i ‘a Paula ‘i Sesalia. Koe‘uhi na‘e loto ‘a Fesito “ke ne ma‘u ‘a e lelei‘ia ‘a e kau Siú,” ko ia na‘á ne ‘eke kia Paula: “‘Okú ke loto ke ke ‘alu hake ki Selusalema pea fakamāu‘i koe ‘i ai ‘i hoku ‘aó ‘i he ngaahi me‘á ni?” Na‘e ‘ilo‘i ‘e Paula mahalo ‘e tāmate‘i ia ‘i Selusalema, pea na‘á ne ‘ilo‘i foki ‘a e me‘a ‘e lava ke ne fai ke ne hao ai, a‘u ki Loma, pea hoko atu ‘ene ngāue fakafaifekaú. Na‘á ne pehē: “‘Oku ou tangi au kia Sisa!” Hili ‘a e talanoa ‘a Fesito mo hono kau fale‘í, na‘á ne tala ange kia Paula: “Ko Sisa kuó ke tangi ki aí; ko Sisa te ke ‘alu ki aí.” Ko e tu‘utu‘uni ‘a Fesitó na‘e fakahaofi ai ‘a Paula mei hono ngaahi filí. Faai atu pē, na‘e a‘u ‘a Paula ki Loma​—‘o mama‘o mei he kau Siu na‘a nau feinga ke tāmate‘i iá.​—Ngā. 25:6-12.

11. Ko e hā ‘a e ngaahi lea fakalototo‘a ‘a ‘Aisea na‘e fakakaukauloto nai ki ai ‘a Paulá?

11 ‘I he tatali ‘a Paula ke kamata ‘ene folau ki ‘Ītalí, na‘á ne fakakaukauloto nai ki ha fakatokanga na‘e fakamānava‘i ‘a e palōfita ko ‘Aiseá ke ne ‘oatu ki he kau fakafepaki kia Sihová: “Fa‘ufa‘u ha palani, ka ‘e fakafehālaaki‘i ia! Lea‘aki ‘a e me‘a ‘okú ke sai‘ia aí, ka ‘e ‘ikai ke lavame‘a ia, he ‘oku ‘iate kimautolu ‘a e ‘Otuá!” (‘Ai. 8:10) Na‘e ‘ilo‘i ‘e Paula ‘e tokoni‘i ia ‘e he ‘Otuá, pea kuo pau pē na‘e fakaivimālohi‘i ai ia ‘i he‘ene fekuki mo e ngaahi ‘ahi‘ahi na‘e hanga mei mu‘á.

Hangē ko ia na‘e fai ‘e Sihova ‘i he kuohilí, ‘e lava ke ne ue‘i ‘a e kau ma‘u mafai he ‘aho ní ke malu‘i ‘ene kau sevāniti (Sio ki he palakalafi 12)

12. Na‘e anga-fēfē fakafeangai ‘a Suliasi kia Paulá, pea ko e hā nai na‘e ‘ilo‘i ‘e Paula mei aí?

12 ‘I he 58 T.S., na‘e tukufolau atu ‘a Paula ki ‘Ītali. Koe‘uhi ko ha pōpula ia, na‘e tokanga‘i ia ‘e ha ‘ōfisa fakakautau ko Suliasi. Ko ia na‘e ma‘u ‘e Suliasi ‘a e mafai ke ngaohikovia pe ngaahilelei‘i ia. ‘E anga-fēfē ‘ene ngāue‘aki hono mafaí? ‘I he ‘aho hono hokó ‘i he‘enau a‘u ki ‘utá, “na‘e anga-lelei ‘a Suliasi kia Paula ‘o ne fakangofua ia ke ne ‘alu ki hono ngaahi kaungāme‘á.” Ki mui ai, na‘e a‘u ‘o fakahaofi ‘e Suliasi ‘a Paula. Anga-fēfē? Na‘e loto ‘a e kau sōtiá ke tāmate‘i ‘a e kau pōpula kotoa ‘i he vaká, ka na‘e ta‘ofi kinautolu ‘e Suliasi. He ko e hā? Na‘á ne ‘fakapapau‘i ke fakahaofi ‘a Paula.’ ‘Oku ngalingali, na‘e ‘ilo‘i ‘e Paula ‘a e tataki ‘a Sihova fakafou ‘i he ngaahi ngāue ‘a e ‘ōfisa anga-lelei ko iá.​—Ngā. 27:1-3, 42-44.

Sio ki he palakalafi 13

13. ‘Oku anga-fēfē nai hono ngāue‘aki ‘e Sihova ‘a e kau ma‘u mafaí?

13 Ko e hā ‘a e tokoni ‘oku tau ma‘ú? ‘E ngāue‘aki nai ‘e Sihova hono laumālie mā‘oni‘oni mālohí ke fakatupunga ‘a e kau ma‘u mafaí ke nau fakahoko ‘a hono finangaló, ‘i he taimi ‘oku fehoanaki ai ia mo ‘ene taumu‘á. Na‘e hiki ‘e Tu‘i Solomoné: “Ko e loto ‘o ha tu‘i ‘oku hangē ia ko ha ngaahi tafengavai ‘i he nima ‘o Sihová. ‘Okú ne fakatafe ia ki ha feitu‘u pē ‘okú Ne finangalo ki aí.” (Pal. 21:1) ‘Oku ‘uhinga ki he hā ‘a e palōveepi ko ení? ‘E lava ke keli ‘e he tangatá ha tafengavai ke ofe‘i ‘a e vaí ke tafe ki he feitu‘u ‘oku nau loto ki aí. ‘I he tu‘unga meimei tatau, ‘oku lava ke ngāue‘aki ‘e Sihova hono laumālié ke ofe‘i ‘a e fakakaukau ‘a e kau takí ke fehoanaki mo ‘ene taumu‘á. ‘I he‘ene hoko iá, ‘oku ue‘i ai ‘a e kau ma‘u mafaí ke nau fakahoko ‘a e ngaahi fili ke ma‘u ‘aonga mei ai ‘a e kakai ‘a e ‘Otuá.​—Fakafehoanaki mo e ‘Ēsela 7:21, 25, 26.

14. ‘I he fekau‘aki mo e Ngāue 12:5, ko hai ‘e lava ke tau lotu fekau‘aki mo iá?

14 Ko e hā ‘e lava ke tau faí? ‘E lava ke tau lotu “fekau‘aki mo e ngaahi tu‘í pea mo e fa‘ahinga kotoa ‘oku nau ‘i he ngaahi tu‘unga mafaí,” ‘i he taimi ‘oku nau fai ai ‘a e ngaahi fili ‘oku kaunga ki he‘etau mo‘ui faka-Kalisitiané mo e ngāue fakafaifekaú. (1 Tīm. 2:1, 2, fkm. ‘i lalo; Nehe. 1:11) Hangē ko ia na‘e fai ‘e he kau Kalisitiane ‘i he ‘uluaki senitulí, ‘oku tau lotu fakamākukanga ki he ‘Otuá fekau‘aki mo hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ‘i pilīsoné. (Lau ‘a e Ngāue 12:5; Hep. 13:3) ‘Ikai ngata aí, ‘e lava ke tau lotu fekau‘aki mo e kau ka‘ate ‘oku nau tokanga‘i hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ‘i pilīsoné. ‘E lava ke tau kōlenga kia Sihova ke ne tākiekina ‘a e fakakaukau ‘a e fa‘ahinga ko iá ke ue‘i kinautolu ke nau hangē ko Suliasí pea fakafeangai ki hotau kaungātui ‘i pilīsoné ‘i he “anga-lelei.”​—Ngā. 27:3.

TOKONI MEI HE KAUNGĀTUÍ

15-16. Na‘e anga-fēfē hono tokoni‘i ‘e Sihova ‘a Paula fakafou ‘ia ‘Alisitako mo Luké?

15 Ko e hā ‘a e tokoni na‘e ma‘u ‘e Paulá? Lolotonga ‘ene folau ki Lomá, na‘e ma‘u ma‘u pē ‘e Paula ‘a e tokoni na‘e tokonaki ‘e Sihova fakafou ‘i hono kaungātuí. Tau lāulea angé ki he ngaahi fakatātā ‘e ni‘ihi.

16 Na‘e fili ‘a e ongo kaungāme‘a faitōnunga ‘o Paula, ko ‘Alisitako mo Luke, ke nau folau fakataha ki Loma. * Na‘á na loto-lelei ke ‘alu mo Paula ‘o tuku ai ‘ena mo‘uí ki ha tu‘unga fakatu‘utāmaki neongo na‘e ‘ikai ke na ma‘u ha fakapapau fakahangatonu meia Sīsū te nau a‘u ki Loma. Na‘á na toki ‘ilo pē te nau haó ‘i he lolotonga ‘a e tō ‘a e fu‘u matangí. Ko ia ai, ‘i he heka ‘a ‘Alisitako mo Luke ki he vaká ‘i Sesaliá, kuo pau pē na‘e fai ‘e Paula ha lotu loto-mo‘oni kia Sihova, ‘o fakamālō kiate ia ‘i hono tokonaki mai ‘a e tokoní fakafou ‘i he ongo kaungātui loto-to‘a ko ení.​—Ngā. 27:1, 2, 20-25.

17. Na‘e anga-fēfē hono tokoni‘i ‘e Sihova ‘a Paula fakafou ‘i hono kaungātuí?

17 Lolotonga ‘a e folau ‘a Paulá, na‘e tokoni‘i ia ‘e hono kaungātuí ‘i he taimi lahi. Ko e fakatātaá, ‘i he kolo taulanga ‘o Saitoní, na‘e faka‘atā ‘e Suliasi ‘a Paula “ke ne ‘alu ki hono ngaahi kaungāme‘á ke nau tokanga‘i ia.” Pea ki mui ai, ‘i he kolo ko Piuteolaí, na‘e ma‘u ai ‘e Paula mo hono ngaahi kaungāme‘á “ha fanga tokoua pea nau kōlenga . . . ke [nau] nofo mo kinautolu ‘i ha ‘aho ‘e fitu.” ‘I hono tokanga‘i ‘e he kau Kalisitiane ‘i he ngaahi feitu‘u ko iá ‘a e fiema‘u ‘a Paula mo hono ngaahi kaungāme‘á, ‘oku ‘ikai ha veiveiua na‘e ‘ai ‘e Paula ke fiefia lahi ‘a e fa‘ahinga na‘a nau talitali iá ‘aki ‘ene vahevahe ‘ene hokosia fakatupu langa haké. (Fakafehoanaki mo e Ngāue 15:2, 3.) Hili ‘a e ‘a‘ahi fakaivifo‘ou ko iá, na‘e hoko atu ‘a e folau ‘a Paula mo hono ngaahi kaungāme‘á.​—Ngā. 27:3; 28:13, 14.

Hangē ko Paulá, ‘oku tau ma‘u ‘a e tokoni ‘a Sihová fakafou ‘i he kaungātuí (Sio ki he palakalafi 18)

18. Ko e hā na‘á ne ‘ai ‘a Paula ke fakamālō ki he ‘Otuá peá ne ma‘u ha loto-to‘á?

18 ‘I he a‘u ‘a Paula ki Lomá, kuo pau pē na‘á ne fakakaukau fekau‘aki mo ‘ene tohi ‘i he ta‘u ‘e tolu ki mu‘a aí ki he fakataha‘anga ‘i he kolo ko iá: “Kuó u faka‘amu ‘i ha ngaahi ta‘u lahi ke u ‘alu atu kiate kimoutolu.” (Loma 15:23) Kae kehe, na‘e ‘ikai ke ne ‘amanaki te ne a‘u ki ai ko ha pōpula. He fakalototo‘a ē kiate ia ‘i he‘ene sio ki he talitali mai ‘a e fanga tokoua mei Lomá ‘i he ve‘ehalá ke fakafe‘iloaki kiate ia! “‘I hono fakatokanga‘i atu kinautolú, na‘e fakamālō ‘a Paula ki he ‘Otuá peá ne ma‘u ha loto-to‘a.” (Ngā. 28:15) Fakatokanga‘i na‘e fakamālō ‘a Paula ki he ‘Otuá ‘i he ‘i ai ‘a e fanga tokouá. Ko e hā hono ‘uhingá? Koe‘uhi na‘e toe vakai ‘a Paula ki hono tokoni‘i ia ‘e Sihova fakafou ‘i he kaungātuí.

Sio ki he palakalafi 19

19. Hangē ko ia ‘oku hā ‘i he 1 Pita 4:10, ‘e anga-fēfē nai hono ngāue‘aki kitautolu ‘e Sihova ke fakahaa‘i atu ‘ene tokoní ki he fa‘ahinga ‘oku nau fiema‘u iá?

19 Ko e hā ‘e lava ke tau faí? ‘Okú ke ‘ilo‘i ha fanga tokoua pe fanga tuofāfine ‘i ho‘o fakataha‘angá ‘oku nau faingata‘a‘ia koe‘uhi ko e mahamahakí pe ko ha faingata‘a kehe? Pe mahalo ‘oku mole hanau ‘ofa‘anga ‘i he maté. Kapau ‘oku tau ‘ilo‘i ha taha ‘oku fiema‘u tokoni, ‘e lava ke tau kole kia Sihova ke ne tokoni‘i kitautolu ke fai ha lea pe ngāue anga-lelei mo anga-‘ofa. Mahalo ko ‘etau leá mo e ngāué ko e fakalototo‘a tofu pē ia ‘oku fiema‘u ‘e hotau tokouá pe tuofefiné. (Lau ‘a e 1 Pita 4:10.) * Ko e fa‘ahinga ‘oku tau tokoni‘í ‘e lava ke nau toe ma‘u ‘a e tuipau kakato ko e tala‘ofa ‘a Sihova, “‘E ‘ikai ‘aupito te u mavahe meiate koe, pea ‘e ‘ikai ‘aupito te u li‘aki koe” ‘oku kaunga kiate kinautolu. ‘Ikai ‘e ‘ai koe ‘e he me‘á ni ke ke fiefia?

20. Ko e hā ‘e lava ke tau lea ai ‘i he tuipau: “Ko Sihova ‘a hoku tokoní?”

20 Hangē ko Paula mo hono ngaahi kaungāme‘á, ‘oku tau fehangahangai foki mo e ngaahi taufa lahi ‘i he‘etau fononga ‘i he mo‘uí. ‘I he taimi tatau, ‘oku tau ‘ilo‘i ‘e lava ke tau ma‘u ‘a e loto-to‘a koe‘uhi ‘oku ‘iate kitautolu ‘a Sihova. ‘Okú ne ‘omai ‘a e tokoni fakafou ‘ia Sīsū mo e kau ‘āngeló. Pehē foki, ‘e lava ke tokoni‘i kitautolu ‘e Sihova fakafou ‘i he kau ma‘u mafaí, kapau ‘oku fehoanaki mo ‘ene taumu‘á. Pea hangē pē kuo hokosia ‘e he tokolahi ‘o kitautolu, ‘oku ngāue‘aki ‘e Sihova hono laumālie mā‘oni‘oní ke ue‘i ‘a e loto ‘ene kau sevānití ke nau tokoni ki honau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine Kalisitiané. Ko ia ai, hangē ko Paulá, ‘oku tau ma‘u ‘a e ‘uhinga lelei ke lea ‘i he tuipau: “Ko Sihova ‘a hoku tokoní; ‘e ‘ikai te u ilifia. Ko e hā ‘e lava ke fai mai ‘e he tangatá kiate au?”​—Hep. 13:6.

HIVA 23 Sihova, Homau Mālohingá

^ pal. 5 ‘Oku lāulea ‘a e kupu ko ení ki he founga ‘e tolu na‘e tokoni‘i ai ‘e Sihova ‘a e ‘apositolo ko Paulá ke fekuki mo e ngaahi pole faingata‘á. Ko hono sivisivi‘i ‘a e founga ‘o e hoko ‘a Sihova ko ha Tokoni ‘i he kuohilí ‘e fakaivimālohi‘i ai ‘etau tuipau ko Sihova te ne tokoni‘i kitautolu ‘i he ‘ahó ni ‘i he‘etau fou atu ‘i he ngaahi taufa ‘o e mo‘uí.

^ pal. 16 Ko ‘Alisitako mo Luke na‘á na fa‘a kaungāfononga mo Paula. Ko e ongo tangata alafalala‘anga ko ení na‘á na ‘ia Paula ‘i hono tuku pōpula ia ‘i Lomá.​—Ngā. 16:10-12; 20:4; Kol. 4:10, 14.

^ pal. 19 Sio ki he Taua Le‘o, Sanuali 15, 2009, p. 13-14, pal. 5-9.