Skip to content

Skip to table of contents

TALANOA KI HE MO‘UÍ

“Na‘e Manatua Ma‘u Pē Au ‘e Sihova”

“Na‘e Manatua Ma‘u Pē Au ‘e Sihova”

‘OKU ou nofo ‘i Orealla, ko ha kolo ‘o e kau ‘Initia Kula ‘e toko 2,000 nai ‘i Kiana, ‘Amelika Tonga. ‘Oku tu‘u mavahe ‘a e koló; ‘e lava ke ke a‘u ki ai ‘i ha ki‘i vakapuna pe ko ha vaka.

Na‘e fanau‘i au ‘i he 1983. ‘I he‘eku tupu haké, na‘á ku mo‘ui lelei, ka ‘i he‘eku ta‘u hongofulú, na‘e kamata ke u ongo‘i na‘e felāngaaki lahi hoku sinó. ‘I ha ta‘u ‘e ua mei ai, na‘á ku ‘ā hake ‘i ha pongipongi ‘e taha pea ‘ikai lava ke u ngaue. Neongo ‘eku feinga lahi ke ue‘i hoku va‘é, na‘e ‘ikai pē lava. Talu mei he ‘aho ko iá, na‘e ‘ikai ke u toe lava ‘o lue. Na‘e tu‘u ai pē mo ‘eku tupú. ‘I he ‘ahó ni, ko hoku lahí ‘oku kei hangē pē ha ki‘i leká.

Hili ha ngaahi māhina si‘i ‘eku puké pea nofo fale pē, na‘e ‘a‘ahi mai ha ongo Fakamo‘oni ‘a Sihova. ‘I he fa‘a ha‘u ‘a e kau ‘a‘ahí, ‘oku ou fa‘a feinga ke toitoi, ka ‘i he ‘aho ko iá na‘á ku talanoa ki he ongo fefiné. ‘I he‘ena talanoa ki he Palataisí, na‘á ku manatu‘i ‘a e me‘a na‘á ku fanongo ai ‘i he‘eku ta‘u nimá. ‘I he taimi ko iá, ko ha misinale ko Jethro, ‘a ia na‘á ne nofo ‘i Sulinemi, na‘á ne ‘a‘ahi mai ki homau koló tu‘o taha ‘i he māhina pea ako Tohi Tapu mo ‘eku tamaí. Na‘e anga-lelei ‘aupito mai ‘a Jethro kiate au. Na‘á ku sai‘ia ‘iate ia. Pehē foki, na‘e ‘ave au ‘e he‘eku ongo kuí ki he ngaahi fakataha ‘e ni‘ihi ‘a e Kau Fakamo‘oní, na‘e fa‘a fai ‘i homau koló. Ko ia ‘i he ‘eke mai ‘e Florence, ko e taha ‘i he ongo fefiné, pe te u fie ako lahi ange, na‘á ku tala ange ‘io.

Na‘e toe foki mai ‘a Florence mo hono husepānití, ‘a Justus, pea na‘a mau kamata ako ‘a e Tohi Tapú. ‘I he‘ena fakatokanga‘i na‘e ‘ikai ke u poto ‘i he lautohí, na‘á na tokoni‘i au ke u lava ‘o lautohi. Hili ha taimi, na‘á ku lautohi pē ‘iate au. ‘I he ‘aho ‘e taha, na‘e tala mai ‘e he ongo me‘á na‘e vahe‘i kinaua ke ngāue ‘i Sulinemi. Ko e me‘a fakamamahí, na‘e ‘ikai ha taha ‘i Orealla ke ne hoko atu ‘eku ako Tohi Tapú. Ka ko e me‘a fakafiefiá, na‘e manatua ma‘u pē au ‘e Sihova.

Taimi nounou mei ai, na‘e a‘u mai ha tāimu‘a ko Floyd ki Orealla, pea na‘á ma fetaulaki ‘i he‘ene malanga fale ki he falé. ‘I he‘ene talanoa mai fekau‘aki mo e ako Tohi Tapú, na‘á ku malimali. Na‘á ne ‘eke mai, “Ko e hā ‘okú ke malimali aí?” Na‘á ku tala ange ne u ‘osi ako ‘a e polosiua Ko e Hā ‘Oku Fiema‘u ‘e he ‘Otuá Meiate Kitautolú? Pea kamata ako ‘a e tohi ‘Ilo ‘A Ia ‘Oku Taki Atu ki he Mo‘ui Ta‘engatá. * Na‘á ku tala ange ‘a e ‘uhinga na‘e ta‘ofi ai ‘a e akó. Na‘á ma faka‘osi mo Floyd ‘a e tohi ‘Ilo, ka na‘e toe vahe‘i ia ke ngāue ‘i ha feitu‘u ‘e taha. Na‘e ‘ikai ke toe ‘i ai ha‘aku faiako Tohi Tapu.

Neongo ia, ‘i he 2004, na‘e vahe‘i mai ki Orealla ha ongo tāimu‘a makehe, ko Granville mo Joshua. Na‘á na malanga mei he fale ki he fale, pea na‘á na ma‘u au. ‘I he‘ena ‘eke mai pe te u fie akó, na‘á ku malimali. Na‘á ku kole ange ke ako ‘a e tohi ‘Ilo mei he kamatá. Na‘á ku loto ke sio pe te na ako‘i mai ‘a e me‘a tatau mo ia na‘e ako‘i mai ‘e he‘eku kau faiako ki mu‘á. Na‘e tala mai ‘e Granville ‘oku ‘i ai ‘a e ngaahi fakataha na‘e fai ‘i he koló. Neongo na‘e te‘eki ke u mavahe mei ‘api ‘i he meimei ta‘u ‘e hongofulu, na‘á ku loto ke ‘alu ki ai. Ko ia na‘e ha‘u ‘a Granville ‘o fakaheka au ki he‘eku salioté pea teke au ki he Fale Fakataha‘angá.

Ki mui ai, na‘e fakalototo‘a‘i au ‘e Granville ke kau ‘i he Ako Fakafaifekau Fakateokalatí. Na‘á ne pehē: “‘Oku ‘ikai ke ke lava ‘o lue, ka ‘okú ke lava ‘o lea. ‘I he ‘aho ‘e taha, ‘e lava ke ke fai ha malanga ma‘á e kakai. ‘E hoko ia.” Ko ‘ene ngaahi lea fakalototo‘á na‘á ne ‘omai ‘a e loto-ma‘u.

Na‘á ku kamata ke kau ‘i he ngāue fakamalangá mo Granville. Kae kehe, ko e ngaahi hala kelekele ‘i he koló na‘e fu‘u tokakovi ia ki he salioté. Ko ia na‘á ku kole kia Granville ke ne fakaheka au ‘i ha pālou ‘o teke holo ai au. Na‘e mātu‘aki ola lelei ‘a e founga ko iá. ‘I ‘Epeleli 2005, na‘á ku papitaiso. Na‘e ‘ikai fuoloa mei ai, na‘e ako‘i au ‘e he fanga tokouá ke tokanga‘i ‘a e ‘ū tohi ‘a e fakataha‘angá mo e me‘a fakale‘olahí.

Ko e me‘a fakamamahí, ‘i he 2007 na‘e mate ‘eku tamaí ‘i he fakatamaki ‘i ha vaka. Na‘e loto-mamahi lahi hoku fāmilí. Na‘e lotu ‘a Granville fakataha mo kimautolu pea vahevahe mai ha ngaahi lea fakafiemālie mei he Tohi Tapú. ‘I ha ta‘u ‘e ua mei ai, na‘e toe hoko ha me‘a fakamamahi mo‘oni​—na‘e mate ‘a Granville ‘i he fakatamaki ‘i ha vaka.

Na‘e loto-mamahi ‘emau ki‘i fakataha‘anga tokosi‘í, na‘e ‘ikai ke toe ‘i ai ha mātu‘a ko e sevāniti fakafaifekau pē ‘e toko taha. Na‘e o‘o mo‘oni ‘a e mate ‘a Granville; ko ha kaume‘a ‘ofeina ia. Na‘á ne tokoni‘i faitōnunga au, fakalaumālie mo fakaesino. ‘I he fakataha hili ‘ene maté, na‘á ku lau ‘a e Taua Le‘o Akó. Na‘á ku lau ‘a e ‘uluaki palakalafi pē ‘e uá, ka na‘e kamata ke u tangi pea ‘ikai lava ke u toe ta‘ofi ‘a hoku lo‘imatá. Na‘e pau ke u hifo mei he peletifōmú.

Na‘e kamata ke u ongo‘i sai ange ‘i he ‘a‘ahi mai ‘a e fanga tokoua mei ha fakataha‘anga ‘e taha. Pehē foki, na‘e vahe‘i mai ‘e he ‘ōfisi va‘á ha tāimu‘a makehe, ko Kojo. Na‘á ku fiefia ‘i he kamata ako ‘eku fa‘eé mo hoku ki‘i tokoua si‘isi‘í peá na papitaiso. Pea ‘i Ma‘asi 2015, na‘e fakanofo au ko ha sevāniti fakafaifekau. Hili ha taimi, na‘á ku fakahoko ‘eku fuofua malanga ma‘á e kakaí. ‘I he ‘aho ko iá, na‘á ku malimali fakataha mo e lo‘imata ‘o e hounga‘ia ‘i he manatu ki he me‘a na‘e tala mai ‘e Granville ‘i he ngaahi ta‘u ki mu‘á: “‘I he ‘aho ‘e taha, ‘e lava ke ke fai ha malanga ma‘á e kakai. ‘E hoko ia.”

‘I he ngaahi polokalama JW Broadcasting® kuó u vakai ai ki he kaungā-Fakamo‘oni ‘oku nau hangē pē ko aú. Ka neongo ‘enau faingata‘a‘iá, ‘oku nau ma‘u ha mo‘ui mohu ‘uhinga mo fakafiefia. Hangē ko aú, ‘oku lava ke u fai ha me‘a. Ko ‘eku holi ke foaki atu hoku iví kotoa kia Sihová na‘á ne ue‘i au ke hoko ko ha tāimu‘a tu‘uma‘u. Pea na‘á ku ma‘u mo ha ongoongo ta‘e‘amanekina ‘i Sepitema 2019! ‘I he māhina ko iá na‘e fakanofo ai au ke hoko ko ha mātu‘a ‘i he‘emau fakataha‘anga ‘o e kau malanga ‘e toko 40 nai.

‘Oku ou fakamālō ki he si‘i fanga tokoua mo e fanga tuofāfine na‘a nau ako mo aú pea tokoni‘i au ke fakahoko ‘eku ngāue fakafaifekaú. Hiliō he me‘a kotoa, ‘oku ou hounga‘ia mo‘oni ‘i he manatua ma‘u pē au ‘e Sihová.

^ pal. 8 Pulusi ‘e he Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ka ‘oku ‘ikai ke kei pulusi he taimí ni.