Skip to content

Skip to table of contents

Onésime mo Géraldine

Tāpuaki Fakakoloa ki he Fa‘ahinga ‘Oku Foki ki Honau Fonua Tupu‘angá

Tāpuaki Fakakoloa ki he Fa‘ahinga ‘Oku Foki ki Honau Fonua Tupu‘angá

KO E fanga tokoua tokolahi kuo nau toe foki ki honau fonua tupu‘angá hili ‘enau hiki mei ai ki he ngaahi fonua ‘i he Uēsité ke ma‘u ha pa‘anga lahi ange. ‘I hono ue‘i kinautolu ‘e he ‘ofa kia Sihova mo e kaungāfa‘ahinga ‘o e tangatá, kuo nau hiki ai ki he ngaahi feitu‘u ‘oku lahi ange ai ‘a e fiema‘u ki ha kau malanga ‘o e Pule‘angá. (Māt. 22:37-39) Ko e hā ‘a e ngaahi feilaulau na‘a nau faí, pea mo e ngaahi tāpuaki na‘a nau utú? Tau vakai angé ki he fonua ko Kameluní ‘i he fakahihifo ‘o ‘Afiliká.

“FEITU‘U TOTONU ENI KI HE ‘TOUTAÍ’”

‘I he 1998 ko ha tokoua ko Onésime na‘á ne hiki mei hono fonua tupu‘angá ‘a Kameluni. Na‘á ne nofo ‘i muli ‘i he ta‘u ‘e 14. ‘I he ‘aho ‘e taha, ‘i ha fakataha, na‘á ne fanongo ki ha talanoa fakatātā fekau‘aki mo e ngāue fakamalangá. Na‘e pehē ‘e he tokotaha malangá, “Kapau na‘e toutai ha ongo kaungāme‘a ‘i ha feitu‘u kehekehe pea lahi ange ‘a e ika na‘e ma‘u ‘e he toko taha, ‘ikai ‘e hiki ‘a e kaungāme‘a na‘e si‘isi‘i ‘a e ika na‘á ne ma‘ú ki he feitu‘u ‘oku lahi ange ai ‘a e iká?”

Na‘e ue‘i ‘e he talanoa fakatātā ko iá ‘a Onésime ke fakakaukau ke foki ki he feitu‘u ‘oku lahi ange ai ‘a e ika fakalaumālié ‘i Kameluni ke tokoni ki he kau malanga fakalotofonuá. Ka na‘á ne hoha‘a. ‘E lava ke ne fe‘unu‘aki ki hono fonua ki mu‘á hili ‘a e ngaahi ta‘u ko ia ‘ene nofo ‘i mulí? Ke ‘ilo‘i pe ‘e lavá, na‘e ‘a‘ahi ‘a Onésime ki Kameluni ‘i ha māhina ‘e ono. Pea ‘i he 2012 na‘á ne foki ‘osi ki ai.

‘Oku pehē ‘e Onésime: “Na‘e pau ke u anga ki he ‘ea velá mo e tu‘unga ‘o e nofó. ‘I he Fale Fakataha‘angá, na‘e pau ke u toe foki ki he tangutu ‘i he sea ta‘efakamoluú. Ka ko e lahi ange ‘eku tokangataha ki he polokalamá,” ko ‘ene leá ia mo malimali, “ko e ngalo atu ia ‘a e manatu ki he tangutu ‘i he sea moluú.”

‘I he 2013, na‘e mali ‘a Onésime mo Géraldine, na‘á ne foki ki Kameluni hili ‘ene nofo ‘i he ta‘u ‘e hiva ‘i Falanisē. Ko e hā ‘a e ngaahi tāpuaki na‘e ma‘u ‘e he ongo me‘á ‘i he fakahangataha ‘ena mo‘uí ki he ngāue fakateokalatí? ‘Oku pehē ‘e Onésime: “‘I he tu‘unga ko ha ongo me‘a, na‘á ma kau ki he Ako Ma‘á e Kau ‘Evangeliō ‘o e Pule‘angá pea ngāue ‘i Pēteli. ‘I he ta‘u kuo maliu atú, na‘e papitaiso ‘a e kau ako Tohi Tapu ‘e toko 20 ‘i he‘emau fakataha‘angá. ‘Oku ou ongo‘i ko ‘eku toki ‘i he feitu‘u totonu eni ki he ‘toutaí.’” (Mk. 1:17, 18) ‘Oku toe pehē ‘e Géraldine: “Kuó u ma‘u ‘a e ngaahi tāpuaki lahi ange ‘i he me‘a ne u ‘amanekiná.”

FIEFIA ‘I HONO MA‘U ‘A E FĀNAU FAKALAUMĀLIÉ

Judith mo Sam-Castel

Ko Judith na‘á ne hiki ki ‘Amelika ka na‘á ne faka‘amu ke fakalahi ‘ene ngāue fakafaifekaú. ‘Okú ne pehē, “‘I he hili ‘eku ‘a‘ahi ma‘u pē ki hoku fāmilí ‘i Kameluni, ‘oku ou tangi koe‘uhi na‘e pau ke u mavahe mei he ni‘ihi na‘á ku kamata ako Tohi Tapu mo ia.” Kae kehe, na‘e toumoua ‘a Judith ke foki ki Kameluni. Na‘e ‘i ai ‘ene ngāue vahe lelei na‘e lava ai ke ne totongi ‘a e fakamole fakafaito‘o ‘ene tamaí ‘i Kameluni. Ka, ‘i he falala kia Sihová, na‘e foki ‘a Judith. ‘Okú ne pehē na‘e ‘ikai ke ne ma‘u heni ‘a e ngaahi me‘a lelei kotoa ko ia na‘á ne ma‘u ‘i mulí. Na‘á ne lotu kia Sihova ke tokoni‘i ia ke fe‘unu‘aki pea na‘e fakalototo‘a‘i ia ‘e ha ‘ovasia sēketi mo hono uaifi.

‘Oku pehē ‘e Judith, “‘I loto ‘i he ta‘u ‘e tolu na‘á ku fiefia ‘i hono ma‘u ‘a e fānau fakalaumālie ‘e toko fā.” Na‘e kamata ke tāimu‘a makehe ‘a Judith. ‘I he ‘ahó ni, ‘okú ne kau fakataha mo hono husepānití, ‘a Sam-Castel, ‘i he ngāue fakasēketí. Ka ko e hā na‘e hoko ki he tamai ‘a Judith? Na‘e ma‘u ‘e Judith mo hono fāmilí ha falemahaki ‘i muli na‘a nau loto-lelei ke fakapa‘anga ‘a e tafa ‘ene tamaí. Ko e me‘a fakafiefiá, na‘e ola lelei ‘a e tafá.

HOKOSIA ‘A E POUPOU ‘A SIHOVÁ

Caroline mo Victor

Ko ha tokoua ko Victor na‘á ne hiki ki Kānata. Hili ‘a e lau ha kupu ‘i he Taua Le‘o fekau‘aki mo e ako mā‘olunga angé, na‘á ne fakakaukau ki he‘ene akó. Na‘e ‘ikai ke ne toe to‘o koosi ‘i he ‘univēsití ka ne to‘o ha koosi nounou ange ‘i ha ako fakatekinikale. “Na‘e lava ke vave ange ai ‘eku ma‘u ha ngāue,” ko ‘ene leá ia, “pea ke fai ‘a e me‘a na‘e talu ‘eku faka‘amu ke fai​—ke tāimu‘a.” Ki mui ai, na‘e mali ‘a Victor mo Caroline, pea na‘e ‘a‘ahi ‘a e ongo me‘á ki Kameluni. Lolotonga ‘ena ‘a‘ahi ki he ‘ōfisi va‘á, na‘e fakalototo‘a‘i kinaua ke fakakaukau ki he ngāue ‘i Kameluní. ‘Oku pehē ‘e Victor, “Na‘e ‘ikai ha ‘uhinga ke ma taliteke‘i ia, pea koe‘uhi na‘á ma tauhi ma‘u ha mo‘ui faingofua, na‘e lava ke ma tali ‘a e fakaafé.” Neongo na‘e mahamahaki ‘a Caroline, na‘á na fili pē ke hiki.

Na‘e kamata tāimu‘a tu‘uma‘u ‘a Victor mo Caroline koe‘uhi ko e tokolahi ‘a e kakai mahu‘inga‘ia aí. ‘I he kamatá na‘á na mo‘ui pē ‘i he ki‘i pa‘anga na‘á na tātānakí. Hili iá na‘á na ‘alu ‘o ngāue ‘i Kānata ‘i ha ngaahi māhina si‘i, ‘o lava ai ke na foki ki Kameluni ‘o hoko atu ‘ena tāimu‘á. Ko e hā ‘a e ngaahi tāpuaki na‘á na ma‘ú? Na‘á na kau ki he Ako Ma‘á e Kau ‘Evangeliō ‘o e Pule‘angá, ngāue ko ha ongo tāimu‘a makehe pea ngāue he taimí ni ko e ongo sevāniti langa. ‘Oku pehē ‘e Victor, “‘I hono tuku ange ‘a e feitu‘u fiemālie na‘á ma nofo aí kuo lava ai ke ma hokosia ‘a e poupou ‘a Sihová.”

FIEFIA ‘I HONO TOKONI‘I ‘A E KAKAÍ KE NAU FAKATAPUI KIA SIHOVA

Stéphanie mo Alain

‘I he 2002, ko Alain, ko ha tokotaha ako ‘univēsiti ‘i Siamane, na‘á ne lau ‘a e tuleki Kau Talavou​—Ko e Hā Te Mou Fai‘aki Ho‘omou Mo‘uí? Na‘e ue‘i ia ‘e he fakamatalá ke ne fokotu‘u ha ngaahi taumu‘a fo‘ou. ‘I he 2006, na‘á ne kau ki he Ako‘anga Ako Fakafaifekaú pea na‘e vahe‘i ia ki Kameluni, ki hono fonua tupu‘angá.

‘I Kameluni, na‘e ma‘u ‘e Alain ha ngāue konga-taimi. Ki mui ai, na‘á ne ma‘u ha ngāue vahe lelei, ka na‘á ne hoha‘a na‘a fakasi‘isi‘i ai hono taimi ki he ngāue fakafaifekaú. Ko ia ‘i hono fakaafe‘i ia ke hoko ko ha tāimu‘a makehé, na‘á ne tali ia ‘o ‘ikai toumoua. Na‘e tu‘uaki ange ‘e hono pulé ha vahe lahi ange, ka na‘e pipiki pē ‘a Alain ki he‘ene filí. Ki mui ai, na‘e mali ‘a Alain mo Stéphanie, ‘a ia na‘á ne nofo ‘i Falanisē ‘i ha laui ta‘u. Ko e hā ‘a e ngaahi faingata‘a na‘á ne fehangahangai mo ia ‘i he‘ene hiki ki Kameluní?

‘Oku pehē ‘e Stéphanie: “Na‘e kamata ke u fa‘a puke pea lahi mo e me‘a na‘e kovi ki hoku sinó, ka na‘e lava ma‘u pē ke ma‘u ha faito‘o ki ai mo ha fakafiemālie.” Na‘e faitāpuekina ‘a e ongo me‘á ‘i he‘ena kātakí. ‘Oku pehē ‘e Alain: “‘I he‘ema malanga ‘i ha kolo tu‘u mavahe ko Katé, na‘á ma ma‘u ai ‘a e ni‘ihi na‘a nau loto ke ako ‘a e Tohi Tapú. Ki mui ai, na‘e lava ke mau ako Tohi Tapu fakafou ‘i he telefoní. Ko e toko ua ‘i he kau ako Tohi Tapu ko ení na‘á na papitaiso, pea fokotu‘u mo ha kulupu ‘o e kau malangá. ‘Oku toe pehē ‘e Stéphanie: “‘Oku ‘ikai ha fiefia ‘e lahi ange ‘i hono tokoni‘i ‘a e kakaí ke a‘u ‘o nau fakatapui kia Sihova. ‘I he ngāue ‘i hení, kuó ma toutou hokosia ai ‘a e fiefia ko iá.” ‘I he ‘ahó ni, ko Alain mo Stéphanie ‘okú na ngāue fakasēketi.

“NA‘Á MA FAI ‘A E ME‘A TOFU PĒ NA‘E FIEMA‘U KE MA FAÍ”

Léonce mo Gisèle

Na‘e papitaiso ‘a Gisèle lolotonga ‘ene ako fakafaito‘o ‘i ‘Ītali. Na‘e maongo kiate ia ‘a e mo‘ui faingofua ‘a e ongo me‘a tāimu‘a na‘á na ako Tohi Tapu mo iá, peá ne loto ke fai ha me‘a lahi ange ‘i he ngāue fakafaifekaú. Ko ia na‘e kamata tāimu‘a tu‘uma‘u ‘a Gisèle lolotonga ‘a e faka‘osi ‘ene akó.

Na‘e holi ‘a Gisèle ke fai ‘a e me‘a lahi ange ‘i he ngāue ‘a Sihová ‘i Kameluni, ka na‘á ne hoha‘a. ‘Okú ne pehē, “Na‘e pau ke u tuku ange ‘eku totonu fakalao ke nofo ‘i ‘Ītalí pea mavahe mei hoku kaungāme‘a mo e fāmili, ‘oku nau nofo ‘i ‘Ītalí.” Neongo ia, ‘i Mē 2016, na‘e foki ‘a Gisèle ki Kameluni. ‘I ha taimi ki mui ai, na‘á ne mali mo Léonce, pea na‘e fokotu‘u ange ‘e he ‘ōfisi va‘a ‘i Kameluní ke na hiki ki Ayos, ko ha kolo na‘e fiema‘u lahi ki ai ha kau malanga ‘o e Pule‘angá.

Na‘e fēfē ‘a e mo‘ui ‘i Ayos? ‘Oku pehē ‘e Gisèle: “‘I he ngaahi uike ‘e ni‘ihi na‘e mate ‘a e ‘uhilá, pea ‘ikai lava fakafonu ‘ema telefoní. Na‘e lahi ange ‘a e taimi na‘e mate aí. Na‘á ku ako ke feime‘akai ‘i he afí, peá ma fa‘a ‘alu ‘o ‘utu vai ‘i he po‘ulí ‘i he tokosi‘i ‘a e kakaí ‘o hulu pē ha kasa mo fakaheka ‘a e vaí ‘i ha pālou.” Na‘e anga-fēfē fekuki ‘a e ongo me‘á? ‘Oku pehē ‘e Gisèle: “Ko e laumālie ‘o Sihová, poupou ‘a ha hoa mali mo e fakalototo‘a mo e poupou fakapa‘anga mei he fāmilí mo e kaungāme‘á na‘á ne tokoni‘i kimauá.”

Na‘e fiefia ‘a Gisèle ‘i he‘ene foki ki hono fonua tupu‘angá? “‘Io! ‘Aupito,” ko ‘ene leá ia. “‘I he kamatá na‘e ‘i ai ‘a e ngaahi faingata‘a mo e ongo‘i loto-si‘i, ka ‘i he‘ema iku‘i iá, na‘á ma ongo‘i na‘á ma fai ‘a e me‘a tofu pē na‘e fiema‘u ke ma faí. ‘Okú ma falala kia Sihova pea ongo‘i ofi ange kiate ia.” Na‘e kau ‘a Léonce mo Gisèle ki he Ako Ma‘á e Kau ‘Evangeliō ‘o e Pule‘angá, pea ‘okú na ngāue he taimí ni ko ha ongo tāimu‘a makehe fakataimi.

Hangē ko e kau toutai ‘oku nau kātekina ‘a e ngaahi tu‘unga kehekehe ke ma‘u ha ika lahi, ko e fa‘ahinga ‘oku nau foki ki honau fonua tupu‘angá ‘oku nau loto-lelei ke fai ‘a e ngaahi feilaulau ke tokoni ki he fa‘ahinga loto-totonu ‘oku nau tali ‘a e pōpoaki ‘o e Pule‘angá. ‘Oku ‘ikai ha veiveiua ‘oku manatu ‘ofa ‘a Sihova ki he kau malanga ngāue mālohi ko ení ki he ‘ofa kuo nau fakahāhā ki hono huafá. (Nehe. 5:19; Hep. 6:10) Kapau ‘okú ke nofo ‘i muli pea ‘oku ‘i ai ha fiema‘u ki ha kau malanga ‘o e Pule‘angá ‘i ho fonua tupu‘angá, te ke lava ‘o foki? Kapau ‘e pehē, ‘oku fakatatali mai ha ngaahi tāpuaki fakakoloa kiate koe.​—Pal. 10:22.