Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 45

HIVA 138 Fakaʻofoʻofa ʻa e ʻUlu Hinaá

Ako mei he Ngaahi Lea Tuku ʻa e Kau Tangata Faitōnungá

Ako mei he Ngaahi Lea Tuku ʻa e Kau Tangata Faitōnungá

“ʻIkai ʻoku maʻu ʻa e potó ʻi he lotolotonga ʻo e kau taʻumotuʻá, pea ʻikai ʻoku haʻu fakataha ʻa e mahinó mo e moʻui fuoloá?”SIOPE 12:12.

TAUMUʻÁ

Ko e talangofua kia Sihova ko e ʻOtuá ʻoku taki atu ia ki he ngaahi tāpuaki ʻi he taimí ni pea ki he moʻui taʻengata ʻi he kahaʻú.

1. Ko e hā ʻoku lava ai ke tau ako mei he kau taʻumotuʻá?

 KO KITAUTOLU kotoa ʻoku tau fiemaʻu ʻa e tataki ʻi hono fai ʻa e ngaahi fili mahuʻinga ʻi he moʻuí. ʻE lava ke tau maʻu ʻa e lahi ʻo e tataki ko iá mei he kau mātuʻá mo e kau Kalisitiane matuʻotuʻa kehé. Kapau ʻoku nau taʻumotuʻa ange ʻiate kitautolu, ʻoku ʻikai totonu ke tau talitekeʻi leva ʻenau faleʻí ʻo pehē kuo ʻolokuonga. ʻOku loto ʻa Sihova ke tau ako mei he kau taʻumotuʻá. Kuo fuoloa ange ʻenau moʻuí ʻiate kitautolu ʻo nau maʻu ai ʻa e taukei, mahino mo e poto.—Siope 12:12.

2. Ko e hā ʻe lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?

2 ʻI he taimi ʻo e Tohi Tapú, naʻe ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e faʻahinga taʻumotuʻa faitōnungá ke fakalototoʻaʻi mo tataki hono kakaí. Ko e fakatātaá, fakakaukau kia Mōsese, Tēvita, mo e ʻapositolo ko Sioné. Naʻa nau moʻui ʻi he ngaahi taimi kehekehe, pea naʻe kehekehe lahi honau ngaahi tuʻungá. ʻI he ofi ki he ngataʻanga ʻenau moʻuí, naʻa nau fai ha faleʻi fakapotopoto ki he faʻahinga kei siʻí. Ko e kau tangata taʻumotuʻa faitōnunga ko ení naʻa nau taki taha fakamamafaʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e hoko ʻo talangofua ki he ʻOtuá. Naʻe fakatolonga mai ʻe Sihova ʻenau ngaahi lea fakapotopotó kiate kitautolu ʻi he ʻahó ni. Pe ʻoku tau kei siʻi pe taʻumotuʻa, ʻe lava ke tau maʻu ʻaonga ʻi hono sivisiviʻi ʻenau faleʻí. (Loma 15:4; 2 Tīm. 3:16) ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ki he ngaahi lea tuku ʻa e kau tangata taʻumotuʻa ʻe toko tolu ko ení pea mo e lēsoni ʻe lava ke tau ako mei heʻenau leá.

“TE KE MOʻUI FUOLOA”

3. Ko e hā ʻa e ngaahi ngāue naʻe fakahoko ʻe Mōsesé?

3 Naʻe līʻoa kakato ʻa Mōsese kia Sihova. Naʻá ne ngāue ko ha palōfita, ko ha fakamaau, ko ha ʻeikitau, mo ha faihisitōlia. Naʻe maʻu ʻe Mōsese ʻa e taukei lahi ʻi he moʻuí! Naʻá ne taki ʻa e puleʻanga ʻo ʻIsilelí mei he nofo pōpula ʻi ʻIsipité pea sio tonu ʻi he ngaahi mana lahi naʻe fakahoko ʻe Sihová. Naʻe ngāueʻaki ia ʻe Sihova ke ne hiki ʻa e ʻuluaki tohi ʻe nima ʻo e Tohi Tapú, ko e Saame 90, mo e Saame 91 nai. ʻOku ngalingali naʻá ne toe hiki ʻa e tohi ʻa Siopé.

4. Ko hai naʻe fakalototoʻaʻi ʻe Mōsesé, pea ko e hā hono ʻuhingá?

4 Taimi nounou ki muʻa ke mate ʻa Mōsesé, ʻi hono taʻu 120, naʻá ne ui ʻa e kau ʻIsilelí kotoa ke nau fakatahataha mai ke fakamanatu kiate kinautolu ʻa e ngaahi meʻa kuo nau mātā mo hokosiá. Ko e niʻihi ʻi heʻene kau fanongó naʻa nau sio tonu ʻi heʻenau kei siʻí ʻi he ngaahi fakaʻilonga mo e ngaahi mana naʻe fakahoko ʻe Sihová pea pehē foki ki he ngaahi tautea naʻá Ne fai ki ʻIsipité. (ʻEki. 7:​3, 4) Naʻa nau lue atu ʻi he Tahi Kulokulá ʻi hono fakamavaeuá pea naʻa nau mamata ki hono fakaʻauha ʻa e kau tau ʻa Feló. (ʻEki. 14:​29-31) ʻI he toafá, naʻa nau hokosia ʻa e maluʻi mo e tokanga ʻa Sihová. (Teu. 8:​3, 4) Ko eni ʻi he tuʻu mateuteu ʻa e puleʻangá ke hū ki he Fonua ʻo e Talaʻofá, naʻe puke ʻe Mōsese ʻa e faingamālie fakaʻosi ko ení ke fakalototoʻaʻi ʻa e kakaí. a

5. Ko e hā ʻa e fakapapauʻiʻanga naʻe maʻu ʻe he kau ʻIsilelí mei he lea tuku ʻa Mōsese ʻi he Teutalōnome 30:​19, 20?

5 Ko e hā naʻe leaʻaki ʻe Mōsesé? (Lau ʻa e Teutalōnome 30:​19, 20.) Naʻe maʻu ʻe he puleʻanga ʻo ʻIsilelí ʻa e ʻamanaki ki ha kahaʻu fakaofo. ʻI he tāpuaki ʻa Sihová, ʻe lava ke nofo ʻa e kau ʻIsilelí ʻi ha taimi fuoloa ʻi he fonua naʻá ne talaʻofa kiate kinautolú. He fonua fakaʻofoʻofa mo mahu ē ko ia! Naʻe fakamatalaʻi ange ia ʻe Mōsese kiate kinautolu ʻo pehē: “Ko e ngaahi kolo lalahi mo lelei naʻe ʻikai te ke langa, ko e ngaahi fale ʻoku fonu ʻi he ngaahi meʻa lelei kehekehe kotoa naʻe ʻikai te ke ngāueʻi, ko e ngaahi lepa kuo foa naʻe ʻikai te ke keli, mo e ngaahi ngoue kālepi mo e ʻulu ʻōlive naʻe ʻikai te ke tō.”—Teu. 6:​10, 11.

6. Ko e hā naʻe fakaʻatā ai ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi puleʻanga kehé ke nau ikunaʻi ʻa ʻIsilelí?

6 Naʻe toe ʻoange ʻe Mōsese ki he kau ʻIsilelí ha fakatokanga. Ke hokohoko atu ʻenau moʻui ʻi honau fonua mahú, naʻe pau ke nau talangofua ki he ngaahi fekau ʻa Sihová. Naʻe enginaki ʻa Mōsese kiate kinautolu ke nau “fili ʻa e moʻuí” ʻaki ʻa e fanongo kia Sihova pea “pīkitai kiate ia.” Kae kehe, naʻe siʻaki ʻe he kau ʻIsilelí ʻa Sihova. Ko ia ʻi he faai atu ʻa e taimí naʻe fakaʻatā ʻe he ʻOtuá ʻa e kau ʻAsīliá pea ki mui ai ko e kau Pāpiloné ke ikunaʻi kinautolu pea ʻave fakamālohi.—2 Tuʻi 17:​6-8, 13, 14; 2 Kal. 36:​15-17, 20.

7. Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he ngaahi lea ʻa Mōsesé? (Sio foki ki he fakatātaá.)

7 Ko e hā ʻa e lēsoni kiate kitautolú? Ko e talangofuá ʻoku taki atu ki he moʻui. Hangē ko e kau ʻIsileli naʻa nau ʻi he matatulutulu ʻo e Fonua ʻo e Talaʻofá, ʻoku toe tehanga pē pea tau hū ki he māmani foʻou kuo talaʻofa ʻe he ʻOtuá, ʻa ia te tau sio ai ki hono liliu ʻa e foʻi māmaní ko ha palataisi. (ʻAi. 35:1; Luke 23:43) Ko e Tēvoló mo ʻene fanga tēmenioó te nau puli atu. (Fkh. 20:​2, 3) ʻE ʻikai ke toe takihalaʻi ʻe he lotu loí ʻa e kakaí meia Sihova. (Fkh. 17:16) ʻE ʻikai ke toe tāpalasia ʻe he ngaahi puleʻanga fakaetangatá ʻa e faʻahinga ʻi honau malumalú. (Fkh. 19:​19, 20) ʻE ʻikai ke ʻi ai ha feituʻu ʻi he Palataisí ki he kau angatuʻú. (Saame 37:​10, 11) Ko e kakai ʻi he feituʻu kotoa te nau talangofua ki he ngaahi lao māʻoniʻoni ʻa Sihová, ʻa ia ʻokú ne pouaki ʻa e fāʻūtahá mo e melinó. Ko ia, te nau feʻofaʻaki mo fefalalaʻaki. (ʻAi. 11:9) He ʻamanaki fakaofo ē ko ia! Mahulu hake aí, kapau te tau talangofua kia Sihova, ʻe lava ke tau nofo ai pē ʻi ha māmani palataisi ʻo ʻikai ʻi ha taʻu pē ʻe lauingeau ka ʻi he kotoa ʻo ʻitānití.—Saame 37:29; Sione 3:16.

Kapau te tau talangofua kia Sihova, te tau nofo ʻi ha māmani palataisi ʻo ʻikai ʻi ha taʻu pē ʻe lauingeau ka ʻi he kotoa ʻo ʻitānití (Sio ki he palakalafi 7)


8. Naʻe anga-fēfē hono tokoniʻi ʻe he talaʻofa ki he moʻui taʻengatá ha misinale fuoloa ʻe taha? (Sute 20, 21)

8 Kapau ʻoku tau tauhi maʻu ʻi hotau ʻatamaí ʻa e talaʻofa ʻa e ʻOtuá ki he moʻui taʻengatá, te tau loto ke pīkitai kiate ia neongo pe ko e hā ha ʻahiʻahi te tau fehangahangai nai mo ia. (Lau ʻa e Sute 20, 21.) Ko e talaʻofa ko iá ʻe lava ke ne fakaivia kitautolu ke faitau mo e ngaahi vaivaiʻanga fakafoʻituituí. Ko ha misinale fuoloa ʻi ʻAfilika naʻe fāinga mo ha vaivaiʻanga fakakakano taʻeʻunua naʻá ne pehē: “Ko hono ʻiloʻi ko ia naʻe fakamanamanaʻi ʻeku ʻamanaki ki he moʻui taʻengatá naʻe ʻai ai ke u toe fakapapauʻi lahi ange ke faitau mo e palopalemá pea ke hū tōtōaki kia Sihova. ʻI heʻene tokoní, naʻe lava leva ke u ikuʻi ʻa e vaivaiʻangá.”

“TE KE TOKI LAVAMEʻA AI”

9. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻahiʻahi naʻe hokosia ʻe Tēvita ʻi heʻene moʻuí?

9 Ko Tēvitá ko ha tuʻi lahi. Naʻá ne hoko foki ko ha tokotaha mūsika, faʻu maau, pāteʻi tau, mo ha palōfita. Naʻá ne hokosia ʻa e ngaahi ʻahiʻahi lahi. ʻI ha ngaahi taʻu, naʻá ne moʻui ko ha tokotaha hikihiki holo, ʻo hola mei he tuʻi loto-kovi ko Saulá. Hili ʻa e hoko ʻa Tēvita ko e tuʻí, naʻe pau ke ne toe hola telia ʻene moʻuí ʻi he feinga hono foha ko ʻApisalomé ke faʻao hono taloní. Neongo ʻa e ngaahi faingataʻa naʻe fehangahangai mo Tēvitá pea mo ʻene ngaahi tōnounou fakafoʻituituí, naʻá ne fakamoʻoniʻi ʻene mateaki ki he ʻOtuá ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻene moʻuí. Naʻe fakamatalaʻi ia ʻe Sihova “ko ha tangata ʻoku fehoanakimālie mo [Hono] finangaló.” Ko e faleʻi ʻa Tēvitá ʻoku taau ke fanongo ki ai!—Ngā. 13:22; 1 Tuʻi 15:5.

10. Ko e hā naʻe ʻoange ai ʻe Tēvita ha faleʻi ki hono foha ko Solomoné, ʻa e tokotaha te ne fetongi iá?

10 Ko e fakatātaá, fakakaukau ki he faleʻi naʻe ʻoange ʻe Tēvita ki hono foha ko Solomoné, ʻa e tokotaha te ne fetongi iá. Naʻe fili ʻe Sihova ʻa e talavoú ke ne hoko atu ʻa hono pouaki ʻa e lotu maʻá pea ke langa ha temipale ke fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá. (1 Kal. 22:5) ʻE fehangahangai ʻa Solomone mo e ngaahi faingataʻa. Ko e hā ʻe leaʻaki ʻe Tēvita kiate iá? Tau sio angé ki aí.

11. Fakatatau ki he 1 Tuʻi 2:​2, 3, ko e hā ʻa e fakapapauʻiʻanga naʻe ʻoange ʻe Tēvita kia Solomoné, pea naʻe anga-fēfē ʻa e hoko moʻoni ʻa e ngaahi lea ko ení? (Sio foki ki he fakatātaá.)

11 Ko e hā naʻe leaʻaki ʻe Tēvitá? (Lau ʻa e 1 Tuʻi 2:​2, 3.) Naʻe tala ange ʻe Tēvita ki hono fohá kapau te ne talangofua kia Sihova, te ne lavameʻa ʻi he moʻuí. Pea ʻi he ngaahi laui taʻu, naʻe lavameʻa lahi ʻa e pule ʻa Solomoné. (1 Kal. 29:​23-25) Naʻá ne langa ʻa e temipale fisifisimuʻá pea naʻá ne tokoni ki hono hiki ʻa e ngaahi tohi ʻe niʻihi ʻo e Tohi Tapú. Naʻá ne hoko ʻo ʻiloa ʻi hono potó mo ʻene koloá. (1 Tuʻi 4:34) Kae hangē ko ia naʻe fakamatalaʻi ʻe Tēvitá, ʻe toki lavameʻa pē ʻa Solomone ʻo kapau te ne talangofua kia Sihova. Ko e meʻa fakamamahí, ʻi he konga ki mui ʻo e moʻui ʻa Solomoné naʻá ne hanga ki he ngaahi ʻotua kehé. Naʻe ʻikai ke hōifua ʻa Sihova kiate ia, pea naʻe mole ai meia Solomone ʻa e poto ke ne pule ʻi he māʻoniʻoni mo e fakamaau totonu.—1 Tuʻi 11:​9, 10; 12:4.

ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he lea tuku ʻa Tēvita ki hono foha ko Solomoné ke sio kapau te tau talangofua kia Sihova, te Ne ʻomai ʻa e poto ke fai ʻa e fili leleí (Sio ki he palakalafi 11-12) b


12. Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he ngaahi lea ʻa Tēvitá?

12 Ko e hā ʻa e lēsoni kiate kitautolú? Ko e talangofuá ʻoku taki atu ki he lavameʻa. (Saame 1:​1-3) Ko e moʻoni, kuo ʻikai ke talaʻofa ʻe Sihova te ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e koloaʻia mo e lāngilangi naʻe maʻu ʻe Solomoné. Ka ʻo kapau ʻoku tau talangofua ki hotau ʻOtuá, te ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e poto te ne ʻai ke tau malava ʻo fai ʻa e ngaahi fili leleí. (Pal. 2:​6, 7; Sēm. 1:5) Ko ʻene ngaahi tefitoʻi moʻoní ʻe lava ke ne tataki kitautolu ʻi he ngaahi tafaʻaki ʻaonga hangē ko e kumi ngāué, akó, fakafiefiá mo e paʻangá. Ko hono ngāueʻaki ʻa e poto fakaʻotuá te ne maluʻi kitautolu mei he maumau tuʻuloá. (Pal. 2:​10, 11) Te tau fakatupulekina ai ʻa e ngaahi kaumeʻa mālohi. Pea te tau maʻu ʻa e tataki ʻoku tau fiemaʻu ki ha moʻui fakafāmili fiefia.

13. Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa Carmen ke ne hoko ʻo lavameʻa ʻi he moʻuí?

13 Ko Carmen, ʻoku nofo ʻi Mosemipiiki, naʻá ne fakakaukau ko e ako māʻolunga angé ʻa e kī ki he lavameʻá. Naʻá ne hū ki ha ʻunivēsiti peá ne ako ʻākiteki. “Naʻá ku saiʻia ʻi he meʻa naʻá ku akó,” ko ʻene tohí ia. “Ka naʻe fakamoleki lahi ai hoku taimí mo e iví. Naʻá ku ʻi he akó mei he 7:30 pongipongi ʻo aʻu ki he 6:00 efiafi. Naʻe faingataʻa ke u ʻalu ki he ngaahi fakatahá, pea naʻe uesia hoku tuʻunga fakalaumālié. Naʻá ku ʻiloʻi ʻi hoku lotó naʻá ku feinga ke ngāue fakatamaioʻeiki ki ha ʻeiki ʻe toko ua.” (Māt. 6:24) Naʻá ne lotu fekauʻaki mo hono tuʻungá pea fekumi ʻi heʻetau ʻū tohí. Naʻá ne toe pehē: “Hili ʻeku maʻu ha faleʻi lelei mei he fanga tokoua matuʻotuʻá pea mei heʻeku faʻeé, naʻá ku fili ke mavahe mei he ʻunivēsití ke ngāue taimi-kakato kia Sihova. Naʻe tokoni eni ke u fai ʻa e ngaahi fili lelei taha ʻi heʻeku moʻuí, pea ʻoku halaʻatā haʻaku fakaʻiseʻisa.”

14. Ko e hā ʻa e pōpoaki tefito ʻa Mōsese mo Tēvitá?

14 Ko Mōsese mo Tēvita naʻá na ʻofa kia Sihova pea houngaʻia loloto ʻi he mahuʻinga ʻo e talangofua kiate iá. ʻI heʻena lea tukú, naʻá na fakalototoʻaʻi ʻena kau fanongó ke muimui ki heʻena faʻifaʻitakiʻangá ʻaki ʻa e pīkitai kia Sihova ko honau ʻOtuá. Naʻá na fakatou fai ha fakatokanga ko e faʻahinga te nau mavahe meia Sihová ʻe mole meiate kinautolu ʻene hōifuá pea pehē ki he ngaahi tāpuaki naʻá ne talaʻofa kiate kinautolú. Ko ʻena faleʻí ʻoku ʻaonga kiate kitautolu ʻi he ʻahó ni. ʻI ha laui senituli ki mui ai, naʻe ʻi ai ha sevāniti ʻe taha ʻa Sihova naʻá ne fakahāhā ʻa e mahuʻinga ʻo e faitōnunga ki he ʻOtuá.

“ʻOKU ʻIKAI TE U MAʻU HA FIEFIA ʻE LAHI ANGE”

15. Ko e hā naʻe hokosia ʻe he ʻapositolo ko Sioné lolotonga ʻene moʻuí?

15 Ko Sioné ko ha ʻapositolo ʻofeina ʻa Sīsū Kalaisi. (Māt. 10:2; Sione 19:26) Naʻe ʻalu fakataha ʻa Sione mo Sīsū ʻi heʻene ngāue fakafaifekaú, sio tonu ʻi heʻene ngaahi maná, pea pīkitai kiate ia lolotonga ʻa e ngaahi taimi faingataʻá. Naʻá ne mamata ki hono tāmateʻi ʻa Sīsuú pea sio kiate ia ʻi he hili ʻene toetuʻú. Naʻá ne sio tonu foki ʻi he mafola ʻa e lotu faka-Kalisitiané ʻi he ʻuluaki senitulí mei ha kiʻi kulupu tokosiʻi ʻo e faʻahinga faitōnungá ʻo aʻu ki hono malangaʻi ʻa e ongoongo leleí “ʻi he meʻa fakatupu kotoa pē ʻi he lalo langí.”—Kol. 1:23.

16. Ko hai kuo maʻu ʻaonga mei he ngaahi tohi ʻa Sioné?

16 ʻI he ofi ki he ngataʻanga ʻo e moʻui fuoloa ʻa Sioné, naʻá ne maʻu ʻa e monū ke tokoni ki hono hiki ʻa e Folofola fakamānavaʻi ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne hiki ʻa e “meʻa fakahā” fakatoʻoaloto meia Sīsū Kalaisí. (Fkh. 1:1) Naʻe hiki ʻe Sione ʻa e Kōsipeli ʻoku uiʻaki hono hingoá. Naʻá ne toe hiki ha faitohi fakamānavaʻi ʻe tolu. Naʻá ne fai ʻa e tohi hono tolú ki ha Kalisitiane faitōnunga ko Keio, ʻa ia naʻe vakai ʻa Sione kiate ia ko hono foha fakalaumālie ʻofeina. (3 Sio. 1) ʻI he taimi ko iá, kuo pau pē naʻe tokolahi ʻa e faʻahinga naʻe vakai ki ai ʻa Sione ko ʻene fānau fakalaumālie. Ko e meʻa naʻe hiki ʻe he tangata taʻumotuʻa faitōnunga ko ení kuó ne fakalototoʻaʻi ʻa e kotoa ʻo e kau muimui ʻo Sīsuú ʻo aʻu mai ki hotau ʻahó.

17. Fakatatau ki he 3 Sione 4, ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ne ʻomi ʻa e fiefia lahí?

17 Ko e hā naʻe hiki ʻe Sioné? (Lau ʻa e 3 Sione 4.) Naʻe tohi ʻa Sione ʻo fekauʻaki mo e fiefia ʻoku maʻu ʻi he talangofua ki he ʻOtuá. ʻI he taimi naʻe fai ai ʻe Sione ʻene tohi hono tolú, ko e niʻihi tāutaha naʻa nau fakamafola holo ha ngaahi akonaki loi pea fakatupunga ha ngaahi māvahevahe. Kae kehe, ko e niʻihi naʻe hokohoko atu ʻenau “ʻaʻeva . . . ʻi he moʻoní.” Naʻa nau talangofua kia Sihova pea naʻa nau “ʻaʻeva ai pē ʻo fakatatau ki heʻene ngaahi fekaú.” (2 Sio. 4, 6) Ko e kau Kalisitiane faitōnunga ko ení naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻenau ʻai ke fiefia ʻa Sioné ka naʻe toe fiefia foki ai mo Sihova tonu.—Pal. 27:11.

18. Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he ngaahi lea ʻa Sioné?

18 Ko e hā ʻa e lēsoni kiate kitautolú? Ko e faitōnungá ʻoku taki atu ki he fiefia. (1 Sio. 5:3) Ko e fakatātaá, ʻoku tau maʻu ʻa e fiefia ʻi hono ʻiloʻi ʻoku tau ʻai ʻa Sihova ke fiefia. ʻOkú ne fiefia ke sio ʻoku tau talitekeʻi ʻa e ngaahi fakatauele ʻa e māmaní pea tali ʻa e moʻoní. (Pal. 23:15) ʻOku toe fiefia foki mo e niʻihi kehe ʻi hēvani. (Luke 15:10) ʻOku lava foki ke tau maʻu ʻa e fiefia ʻi he sio ki he nofoʻaki faitōnunga ʻa e niʻihi kehé, tautefito ʻi he fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahí mo e fakatauelé. (2 Tes. 1:4) Pea ʻi he taimi ʻe mole atu ai ʻa e fokotuʻutuʻu ko ení, te tau maʻu ʻa e fiemālie ʻi hono ʻiloʻi naʻa tau fakahāhā ʻetau mateaki kia Sihová naʻa mo e ʻi ha māmani naʻe puleʻi ʻe Sētane.

19. Ko e hā naʻe leaʻaki ʻe ha tuofefine ko Rachel fekauʻaki mo hono akoʻi ʻa e moʻoní ki he niʻihi kehé? (Sio foki ki he fakatātaá.)

19 ʻOku tautefito ʻetau fiefiá ʻi heʻetau vahevahe ʻa e moʻoní ki he niʻihi kehé. Ko Rachel, ʻoku nofo ʻi he Lepupilika Tominiká, ʻokú ne ongoʻi ko hono akoʻi ha taha fekauʻaki mo e ʻOtua fakaofo ʻoku tau tauhi ki aí ko ha monū ia ʻoku taʻealafakamatalaʻi. ʻI heʻene fakakaukauloto ki heʻene fānau fakalaumālié, ʻokú ne pehē: “ʻOku faingataʻa ke fakamatalaʻi ʻa e fiefia ʻoku ou maʻu ʻi he sio ki he faʻahinga ʻoku ou akoʻí ʻoku nau tupulekina ke ʻofa kia Sihova, ʻoku nau ʻai ia ko honau taula, pea fai ha liliu ʻi heʻenau moʻuí koeʻuhí ke ʻai ia ke ne fiefia. Ko e ongoʻi ko iá ʻoku laka mamaʻo ia ʻi ha faʻahinga feinga mo ha feilaulau pē kuó u fai ke akoʻi kinautolu.”

ʻOku tau maʻu ʻa e fiefia ʻi hono akoʻi ʻa e niʻihi kehé ke ʻofa pea talangofua kia Sihova ʻo hangē ko kitautolú (Sio ki he palakalafi 19)


MAʻU ʻAONGA MEI HE NGAAHI LEA TUKU ʻA E KAU TANGATA FAITŌNUNGÁ

20. Ko e hā ʻoku tau faitatau ai mo Mōsese, Tēvita, mo Sioné?

20 Ko Mōsese, Tēvita mo Sione, naʻa nau moʻui ʻi he ngaahi vahaʻa taimi mo e ngaahi tuʻunga naʻe kehe ia mei hotau taimí. Ka ʻoku lahi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau faitatau ai mo kinautolú. Naʻa nau tauhi ki he ʻOtua moʻoní, pea ʻoku pehē pē mo kitautolu. Hangē ko kinautolú, ʻoku tau lotu kia Sihova, falala kiate ia, pea hanga kiate ia ki ha tataki. Pea ʻi he hangē ko e kau tangata ko ia ʻi he kuohilí, ʻoku tau falala pau ʻe tāpuakiʻi lahi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻoku talangofua kiate iá.

21. Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku tuku tauhi ki he faʻahinga ʻoku nau tokanga ki he faleʻi ʻa e faʻahinga taʻumotuʻa faitōnunga hangē ko Mōsese, Tēvita, mo Sioné?

21 Ko ia ai, tau tokanga ki he ngaahi lea tuku ʻa e kau tangata taʻumotuʻa ko iá ʻaki ʻa e talangofua ki he ngaahi fekau ʻa Sihová. Te tau lavameʻa moʻoni ai ʻi he meʻa kotoa ʻoku tau faí. Te tau “moʻui fuoloa ai,” ʻio, ʻo taʻengata! (Teu. 30:20) Pea te tau maʻu ʻa e fiefia ʻi hono fakahōifuaʻi ʻetau Tamai fakahēvani ʻofá, ʻa ia ʻokú ne fakahoko ʻa e kotoa ʻo ʻene ngaahi talaʻofá ʻi he ngaahi founga ʻoku mahulu atu ia ʻi ha meʻa ʻoku tau fakatuʻotuʻa pe sioloto atu ki ai.—ʻEf. 3:20.

HIVA 129 Te Tau Hanganaki Kātekina

a Ko e fuʻu tokolahi ʻo e kau ʻIsileli naʻa nau sio ki he ngaahi mana ʻa Sihova ʻi he Tahi Kulokulá naʻe ʻikai ke nau moʻui atu ke sio ki he Fonua ʻo e Talaʻofá. (Nōm. 14:​22, 23) Naʻe tuʻutuʻuni ʻa Sihova ko e faʻahinga taʻu 20 ʻo faai ki ʻolunga ʻa ia naʻe lēsisitá te nau mate ʻi he toafá. (Nōm. 14:29) Kae kehe, ko Siosiua, Kēlepi mo e tokolahi ʻo e toʻutangata kei siʻi angé pea mo e matakali ʻo Līvaí naʻa nau hao moʻui ke sio ki hono fakahoko ʻe Sihova ʻene talaʻofá ʻi he kolosi ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he Vaitafe Sioataní pea hū ki Kēnani.—Teu. 1:​24-40.

b FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ : Toʻohema: ʻOku ʻoange ʻe Tēvita ʻa e ngaahi lea tuku ʻo e potó ki hono foha ko Solomoné. Toʻomataʻu: Ko e kau ako ʻi he Ako Ngāue Tāimuʻá ʻoku nau maʻu ʻaonga mei he ako fakateokalatí.