Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 44

HIVA 33 Lī Hoʻo Kavengá kia Sihova

Founga ke Fekuki Ai mo e Fakamaau Taʻetotonú

Founga ke Fekuki Ai mo e Fakamaau Taʻetotonú

“ʻOua naʻa tuku ke ikunaʻi koe ʻe he koví, ka ke hanganaki ikunaʻi ʻa e koví ʻaki ʻa e leleí.”LOMA 12:21.

TAUMUʻÁ

Ke fekuki mo e fakamaau taʻetotonú ʻi ha founga heʻikai ʻai ke toe kovi ange ai ʻa e ngaahi meʻá.

1-2. ʻE anga-fēfē nai hono uesia kotoa kitautolu ʻe he fakamaau taʻetotonú?

 NAʻE fai ʻe Sīsū ha talanoa fakatātā fekauʻaki mo ha uitou naʻá ne hanganaki kole ki ha fakamaau ke fai ange ha fakamaau totonu kiate ia. ʻOku ʻikai ha veiveiua ko e talanoa ko iá naʻe maongo loloto ki he tokolahi ʻo e kau ākonga ʻa Sīsuú koeʻuhí ʻi hono ʻahó ko e kakai lāuvalé naʻe faʻa maʻukovia ʻe he fakamaau taʻetotonú. (Luke 18:​1-5) ʻOku toe mohu ʻuhinga ʻa e talanoá kiate kitautolu ʻi he ʻahó ni koeʻuhí kuo tau hokosia kotoa ʻa e fakamaau taʻetotonú ʻi ha taimi.

2 ʻI he māmaní he ʻahó ni, ʻoku anga-maheni ʻa e tomuʻa fehiʻá, ʻikai ha vahevahe tataú, mo e ngaohikoviá, ko ia ʻoku ʻikai ke tau ofo ʻi he fai mai ha fakafeangai taʻetotonu. (Tml. 5:8) Neongo ia, ko e meʻa heʻikai nai ke tau ʻamanekiná ko e fakafeangai taʻetotonu mai ha tokoua pe ko ha tuofefine; ka ʻe lava ke hoko ia. Ko e moʻoni, ko hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻoku ʻikai ko ha kau fakafepaki kinautolu ki he moʻoní. ʻOku nau kei taʻehaohaoa pē. ʻE lava ke tau ako lahi mei he founga naʻe fakafeangai ai ʻa Sīsū ki he fakamaau taʻetotonu mei he kau fakafepaki fulikivanú. Kapau ʻoku lava ke tau anga-kātaki ki he kau fakafepaki ʻoku nau fakafeangai taʻetotonu maí, huanoa hake ai ʻa e totonu ke tau anga-kātaki ki hotau ngaahi kaungātuí! ʻOku anga-fēfē ongoʻi ʻa Sihova ʻi he taimi ʻoku fakafeangai taʻetotonu mai ai ʻa e faʻahinga ʻi tuʻa ʻi he fakatahaʻangá pe ʻi loto ʻi he fakatahaʻangá? ʻOkú ne tokanga mai?

3. ʻOku tokanga mai ʻa Sihova ki heʻetau tofanga ʻi he fakamaau taʻetotonú, pea ko e hā hono ʻuhingá?

3 ʻOku tokanga lahi ʻa Sihova ki he founga ʻoku fakafeangai mai ai ʻa e niʻihi kehé. “ʻOku manako ʻa Sihova ki he fakamaau totonú.” (Saame 37:28) ʻOku fakapapauʻi mai ʻe Sīsū ko Sihova te ne “ʻai ke fakahoko vave ʻa e fakamaau totonú” ʻi he taimi totonu. (Luke 18:​7, 8) Pea ʻe vavé ni ke ne toʻo fakaʻaufuli atu ʻa e faingataʻa kotoa kuo tau tofanga aí pea fakangata ʻosi ʻa e ngaahi fakamaau taʻetotonu kotoa pē.—Saame 72:​1, 2

4. Ko e hā ʻa e tokoni ʻoku ʻomai ʻe Sihova kiate kitautolu ʻi he ʻaho ní?

4 Lolotonga ʻetau nofoʻaki tali ki he taimi ʻe ikuna ai ʻa e māʻoniʻoní, ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ke fekuki mo e fakamaau taʻetotonú. (2 Pita 3:13) ʻOkú ne akoʻi mai ʻa e founga ke tau fakaʻehiʻehi ai mei hono fai ha meʻa taʻefakapotopoto ʻi he fai mai ha fakafeangai taʻetotonu. Fakafou ʻi hono ʻAló, ʻoku ʻomai ai ʻe Sihova ʻa e faʻifaʻitakiʻanga haohaoa ʻo e founga ʻe lava ke tau fekuki ai mo e fakamaau taʻetotonú. Pea ʻokú ne ʻomai ʻa e faleʻi ʻaonga ʻe lava ke tau ngāueʻaki ʻi he fai mai ha fakafeangai taʻetotonu kiate kitautolu.

TOKANGA KI HE FOUNGA ʻOKÚ KE FAKAFEANGAI AI KI HE FAKAMAAU TAʻETOTONÚ

5. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau tokanga ki he founga ʻoku tau fakafeangai ai ki he fakamaau taʻetotonú?

5 ʻE ʻai ʻe he fakamaau taʻetotonú ke tau ongoʻi loto-mamahi lahi nai mo faingataʻaʻia. (Tml. 7:7) Ko e kau sevāniti faitōnunga, hangē ko Siope mo Hapakuké, naʻá na maʻu ʻa e ongoʻi tatau. (Siope 6:​2, 3; Hap. 1:​1-3) Neongo ko e ngaahi ongoʻi ko ení ʻoku fakanatula, ʻoku fiemaʻu ke tau tokanga ki he founga ʻoku tau fakafeangai aí koeʻuhí ke ʻoua naʻa tau fai ha meʻa fakavalevale.

6. Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻApisalomé? (Sio foki ki he fakatātaá.)

6 Te tau fakafeangai nai ki ha fakamaau taʻetotonu ʻaki ʻetau feinga ke tau fakaleleiʻi pē ʻa e ngaahi meʻá. Kae kehe, ko e fakafeangai ʻi he founga ko iá, ʻe lava ke ne ʻai ke toe kovi ange ʻa e ngaahi meʻá. Fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e foha ʻo Tuʻi Tēvita ko ʻApisalomé. Naʻá ne ʻita tōlili ʻi he taimi naʻe tohotohoʻi ai ʻe hono tokoua tamai-taha ko ʻAmanoní ʻa hono tuofefine ko Temá. Fakatatau ki he Lao ʻa Mōsesé, naʻe tuha ʻa ʻAmanoni mo e maté koeʻuhi ko e meʻa naʻá ne faí. (Liv. 20:17) Neongo naʻe mahino pē ʻa e ʻuhinga naʻe ʻita ai ʻa ʻApisalomé, ka naʻe ʻikai ke fakamafaiʻi ia ke ne fakaleleiʻi pē ʻiate ia ʻa e meʻá ni.—2 Sām. 13:​20-23, 28, 29.

Naʻe ʻulutukua ʻa ʻApisalome ki heʻene ʻita ʻi he fakamaau taʻetotonu naʻe fai ki hono tuofefine ko Temá (Sio ki he palakalafi 6)


7. Naʻe anga-fēfē hono uesia ʻe he fakamaau taʻetotonú ha tokotaha-tohi-saame ʻi ha kiʻi vahaʻa taimi?

7 ʻI he taimi ʻoku hā ngali ʻalu taʻetautea ai ʻa e faʻahinga ʻoku nau ngāue taʻefaitotonú, te tau fehuʻia nai pe ʻoku ʻaonga moʻoni ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú. Fakakaukau ki he tokotaha-tohi-saame ʻa ia naʻá ne sio naʻe hā ngali lakalakaimonū ange ʻa e kau fulikivanú ia ʻi he kau māʻoniʻoní. “Ko e kau fulikivanu eni, ʻoku nau fakafiefiemālie maʻu pē,” ko ʻene leá ia. (Saame 73:12) Naʻá ne mātuʻaki puputuʻu foki ʻi he fakamaau taʻetotonu naʻá ne sio ki aí ʻo meimei mole ai ʻene tuipau ki he ngaahi ʻaonga ʻo e tauhi kia Sihová, peá ne pehē: “ʻI heʻeku feinga ke mahinoʻi iá, naʻá ne fakahohaʻasi au.” (Saame 73:​14, 16) Ko hono moʻoní, naʻá ne fakahaaʻi: “Ka ko e meʻa kiate aú, naʻe meimei hē ʻa hoku vaʻé; naʻe meimei hekea ʻa ʻeku ngaahi laká.” (Saame 73:2) Naʻe hoko ha meʻa meimei tatau ki ha tokoua te tau ui ko Alberto.

8. Naʻe anga-fēfē hono uesia ʻe he fakamaau taʻetotonú ha tokoua ʻe taha?

8 Naʻe tukuakiʻi loi ʻa Alberto ʻo pehē naʻá ne kaihaʻa mei he paʻanga ʻa e fakatahaʻangá. Ko e olá, naʻe mole hono ngaahi monuú pea mo e fakaʻapaʻapa ʻa e tokolahi ʻi he fakatahaʻangá ʻa ia naʻa nau ʻilo fekauʻaki mo e meʻá ni. “Naʻá ku ongoʻi loto-kona, ʻita, mo feifeitamaki,” ko ʻene fakamatalá ia. Naʻá ne fakaʻatā ʻa ʻene mamahi fakaeongó ke ne uesia hono tuʻunga fakalaumālié, pea aʻu ʻo ʻikai ke ne toe longomoʻui ʻi he taʻu ʻe nima. Ko e hokosia ko ení ʻokú ne fakatātaaʻi ʻa e meʻa ʻe lava ke hoko kapau te tau hoko ʻo loto-kona ʻi he fakamaau taʻetotonú.

FAʻIFAʻITAKI KI HE FOUNGA NAʻE FEKUKI AI ʻA SĪSŪ MO E FAKAMAAU TAʻETOTONÚ

9. Ko e hā ʻa e ngaahi fakamaau taʻetotonu naʻe kātekina ʻe Sīsuú? (Sio foki ki he fakatātaá.)

9 Naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū ʻa e faʻifaʻitakiʻanga haohaoa ʻi he founga ke fekuki ai mo e fakamaau taʻetotonú. Fakakaukau ki he fakafeangai taʻetotonu naʻá ne hokosiá, fakatouʻosi mei hono fāmilí mo e faʻahinga mei tuʻá. Ko hono kāinga taʻetuí naʻa nau tukuakiʻi ia ʻoku hē hono ʻatamaí, ko e kau taki lotú naʻa nau tukuakiʻi ia ʻokú ne fengāueʻaki mo e fanga tēmenioó, pea ko e kau sōtia Lomá naʻa nau manukiʻi ia, ngaohikovia ia, pea faai atu pē ʻo nau tāmateʻi ia. (Mk. 3:​21, 22; 14:55; 15:​16-20, 35-37) Neongo ia, naʻe kātekina ʻe Sīsū ʻa e fakamaau taʻetotonu kotoa ko iá pea toe ʻamo angé naʻe ʻikai ke ne faisāuni. Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei heʻene faʻifaʻitakiʻangá?

Naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū ʻa e faʻifaʻitakiʻanga haohaoa ʻi he founga ke fekuki ai mo e fakamaau taʻetotonú (Sio ki he palakalafi 9-10)


10. Naʻe anga-fēfē ʻa e fekuki ʻa Sīsū mo e fakamaau taʻetotonú? (1 Pita 2:​21-23)

10 Lau ʻa e 1 Pita 2:​21-23. a Naʻe tuku mai ʻe Sīsū ha sīpinga haohaoa ke tau muimui ki ai ʻi heʻetau fekuki mo ha fakamaau taʻetotonu. Naʻá ne ʻiloʻi ʻa e taimi ke hanganaki fakalongolongo aí mo e taimi ke lea aí. (Māt. 26:​62-64) Naʻe ʻikai ke ne fai ha tali ki he fakamatala loi kotoa pē naʻe fai ʻo fekauʻaki mo iá. (Māt. 11:19) ʻI he taimi naʻá ne lea aí, naʻe ʻikai ke ne lea kovi ki hono kau fakatangá pe fakamanamanaʻi kinautolu. Naʻe fakahāhā ʻe Sīsū ʻa e mapuleʻi-kitá koeʻuhí naʻá ne “tuku atu ʻa ia tonu ki he Tokotaha ʻoku fakamaau māʻoniʻoní.” Naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū ko e vakai ʻa Sihova ki he ngaahi meʻá naʻe mahuʻinga tahá. Naʻá ne falala ʻe ngāue ʻa Sihova ki he ngaahi fakamaau taʻetotonú ʻi he taimi totonu.

11. Ko e hā ʻa e ngaahi founga ʻe niʻihi ʻe lava ke tau mapuleʻi ai ʻetau leá? (Sio foki ki he fakatātaá.)

11 ʻE lava ke tau faʻifaʻitaki kia Sīsū ʻaki hono mapuleʻi ʻetau leá ʻi he taimi ʻoku fai mai ai ha fakafeangai taʻetotonu. Ko e fakamaau taʻetotonu ʻe niʻihi ko e fanga kiʻi meʻa iiki, pea ʻe lava pē ke tau tukunoaʻi. Pe te tau hanganaki fakalongolongo ke fakaʻehiʻehi mei hono leaʻaki ha meʻa te ne ʻai ke toe kovi ange ʻa e tuʻungá. (Tml. 3:7; Sēm. 1:​19, 20) ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻe fiemaʻu nai ke tau lea hake ʻi heʻetau sio ki ha fakafeangai taʻetotonu pe ʻi he taimi ʻoku fiemaʻu ai ke tau taukapoʻi ʻa e moʻoní. (Ngā. 6:​1, 2) Kapau ʻoku tau lea, ʻoku totonu ke tau fai hotau lelei tahá ke lea anga-mokomoko mo anga-fakaʻapaʻapa.—1 Pita 3:15. b

ʻI he fehangahangai mo e fakamaau taʻetotonú, ʻe lava ke tau faʻifaʻitaki kia Sīsū ʻaki hono filifili lelei ʻa e taimi mo e founga ke lea aí (Sio ki he palakalafi 11-12)


12. ʻOku anga-fēfē ʻetau tuku atu ʻa kitautolu tonu ki he “Tokotaha ʻoku fakamaau māʻoniʻoní”?

12 ʻE toe lava ke tau faʻifaʻitaki kia Sīsū ʻaki hono tuku atu ʻa kitautolu tonu ki he “Tokotaha ʻoku fakamaau māʻoniʻoní.” ʻI he taimi ʻoku fakamaauhalaʻi pe ngaohikoviʻi ai kitautolu ʻe he niʻihi kehé, ʻoku tau falala ʻoku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e moʻoní. Ko e falala pau ko iá ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke kātekina ʻa e fakafeangai taʻetotonú he ʻoku tau ʻiloʻi ʻe faai atu pē ʻo fakatonutonu ʻe Sihova ʻa e ngaahi meʻá. ʻI hono tuku ʻa e ngaahi meʻá kia Sihová, ʻoku tau taʻofi ai ʻa e ʻitá pe tāufehiʻá mei heʻene tupulaki ʻi hotau lotó. Ko e ngaahi ongoʻi ko iá ʻe lava ke ne ʻai ke tau loto-ʻoho, toʻo ʻetau fiefiá, pea maumauʻi hotau vahaʻangatae mo Sihová.—Saame 37:8.

13. Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke kātekina ʻa e fakamaau taʻetotonú?

13 Ko e moʻoni, ʻe ʻikai ʻaupito malava ke tau muimui haohaoa ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku tau fai pe leaʻaki nai ha meʻa te tau fakaʻiseʻisa ai ʻamui ange. (Sēm. 3:2) Pea ko e fakamaau taʻetotonu ʻe niʻihi te ne ʻai nai ke tau fāinga tuʻuloa mo ha lavea fakaeongo mo fakaesino. Kapau ʻoku hoko ia kiate koe, fakapapauʻi ʻoku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻokú ke fouá. Pea ko Sīsū, ʻa ia naʻá ne tofanga foki ʻi he fakamaau taʻetotonú, ʻe lava ke ne kaungāongoʻi mo koe. (Hep. 4:​15, 16) Tānaki atu ki he faʻifaʻitakiʻanga haohaoa ʻa Sīsuú, ʻoku toe ʻomai ʻe Sihova ʻa e faleʻi ʻaonga ʻa ia ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke fekuki mo e fakamaau taʻetotonú. Tau lāulea angé ki ha veesi ʻe ua mei he tohi ʻa Lomá ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu.

“TUKU IA KI HE HOUHAÚ”

14. ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e pehē ke “tuku ia ki he houhaú”? (Loma 12:19)

14 Lau ʻa e Loma 12:19. ʻI he enginaki ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he kau Kalisitiané ke “tuku ia ki he houhaú,” ko e houhau ʻa hai naʻá ne ʻuhinga ki aí? Fakatatau ki he potutohí, ko e houhau ia ʻa Sihová. ʻOku tau tuku ʻa e faisāuní ki he houhau ʻa Sihová ʻaki hono tuku kiate ia ke ne ʻomai ʻa e fakamaau totonú ʻi he taimi mo e founga pē ʻaʻana. ʻI he hili ha fakafeangai taʻetotonu ki ha tokoua ko John, naʻá ne pehē: “Naʻe pau ke u tauʻi ʻa e hehema ke fakatonutonu ʻa e fehālaakí ʻi he founga pē ʻaʻakú. Naʻe tokoniʻi au ʻe he Loma 12:19 ke u tatali kia Sihova.”

15. Ko e hā ʻoku lelei taha ai ke tatali kia Sihova ke ne fakatonutonu ha meʻá?

15 ʻOku tau maʻu ʻaonga ʻi heʻetau tatali kia Sihova ke ne fakatonutonu ha meʻa. Kapau ʻoku tau fai pehē, te tau hao ai mei he mafasia mo e ongoʻi feifeitamaki ʻo e feinga ke fakaleleiʻi ha palopalema ʻiate kitautolu pē. ʻOku loto ʻa Sihova ke tokoniʻi kitautolu. ʻOku hangē ia haʻane pehē mai, ‘Tuku mai ʻa e fakamaau taʻetotonú kiate au; te u fakaleleiʻi ʻa e ngaahi meʻá.’ Kapau ʻoku tau tali ʻa e talaʻofa ʻa Sihova “Te u fai ʻe au ʻa e totongi fakafokí,” ʻe lava ke tau tukunoaʻi ʻa e meʻá, ʻo tuipau te ne fakaleleiʻi ia ʻi he founga lelei taha ʻe ala lavá. Ko e meʻa ia naʻá ne tokoniʻi ʻa John, naʻe lave ki ai ki muʻá. Naʻá ne pehē, “Kapau te u tatali pē kia Sihova, te ne fakaleleiʻi ia ʻo laka mamaʻo ange ʻi he meʻa naʻá ku mei malavá.”

“HANGANAKI IKUNAʻI ʻA E KOVÍ ʻAKI ʻA E LELEÍ”

16-17. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he lotú ke tau “hanganaki ikunaʻi ʻa e koví ʻaki ʻa e leleí”? (Loma 12:21)

16 Lau ʻa e Loma 12:21. Naʻe toe fakalototoʻaʻi ʻe Paula ʻa e kau Kalisitiané ke nau “hanganaki ikunaʻi ʻa e koví ʻaki ʻa e leleí.” ʻI he Malanga ʻi he Moʻungá, naʻe pehē ʻe Sīsū: “Hokohoko atu hoʻomou ʻofa ki homou ngaahi filí pea lotu maʻanautolu ʻoku nau fakatangaʻi kimoutolú.” (Māt. 5:44) Ko e meʻa tofu pē ia naʻá ne faí. ʻOku ngalingali kuo tau fakakaukau fekauʻaki mo e faingataʻa naʻe kātekina ʻe Sīsū ʻi hono tutuki ia ki he ʻakaú ʻe he kau sōtia Lomá. ʻOku lava ke tau sioloto atu pē ki he mamahi naʻá ne ongoʻí pea pehē ki he taʻetokaʻi mo e fakamaau taʻetotonu naʻá ne kātekiná.

17 Naʻe ʻikai ke ikunaʻi ʻa Sīsū ʻe he fakamaau taʻetotonu naʻá ne tofanga aí. ʻI he ʻikai ke talatukiʻi ʻa e kau sōtia ko iá, naʻá ne lotu: “Tamai, fakamolemoleʻi kinautolu, he ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻa e meʻa ʻoku nau faí.” (Luke 23:34) ʻI heʻetau lotu maʻá e faʻahinga ʻoku nau ngaohikoviʻi kitautolú, ʻe siʻisiʻi ange ai ʻetau ongoʻi loto-mamahí mo e ʻitá pea ʻe aʻu ʻo liliu ai ʻa e anga ʻetau vakai ki he faʻahinga naʻa nau faihala maí.

18. Naʻe anga-fēfē hono tokoniʻi ʻe he lotú ʻa Alberto mo John ke na fekuki mo e fakamaau taʻetotonú?

18 Ko e lotú naʻá ne tokoniʻi ʻa e ongo tokoua naʻe lave ki ai ʻi he kupu ko ení ke na fekuki mo e ngaahi fakamaau taʻetotonú. ʻOku pehē ʻe Alberto: “Naʻá ku lotu maʻá e fanga tokoua naʻa nau fakafeangai taʻetotonu mai kiate aú. Naʻe tuʻo lahi ʻeku kole kia Sihova ke tokoniʻi au ke u tukunoaʻi ʻa e fakamaau taʻetotonu ko ení.” Ko e meʻa fakafiefiá, ʻoku toe tauhi faitōnunga ʻa Alberto kia Sihova. ʻOku pehē ʻe John: “ʻI he taimi lahi, naʻá ku lotu maʻá e tokoua naʻá ne fakalotomamahiʻi aú. Ko e ngaahi lotu peheé naʻá ne tokoniʻi au ke u maʻu ha vakai totonu kiate ia, ʻo ʻikai ke fakamāuʻi ia. Pea ko e ngaahi lotu ko iá naʻá ne toe ʻomai foki ʻa e nonga ʻo e ʻatamaí.”

19. Ko e hā kuo pau ke tau fai kae ʻoua kuo aʻu ki he ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu ko ení? (1 Pita 3:​8, 9)

19 ʻOku ʻikai ke tau ʻiloʻi pe ko e hā ʻa e ngaahi fakamaau taʻetotonu te tau fehangahangai nai mo ia ki muʻa ke ngata ʻa e fokotuʻutuʻu ko ení. Ko e hā pē te tau fetaulaki mo iá, ʻoua ʻaupito naʻa tuku ʻetau lotu kia Sihova ki ha tokoní. Pehē foki, fakatauange ke tau faʻifaʻitaki ki he founga naʻe fakafeangai ai ʻa Sīsū ki he ngaohikovia taʻetotonú pea hokohoko atu ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú. Kapau te tau fai pehē, ʻe lava ke tau fakapapauʻi te tau maʻu ha tāpuaki meia Sihova.—Lau ʻa e 1 Pita 3:​8, 9.

HIVA 38 Te Ne ʻAi Koe Ke Ke Mālohi

a ʻI he vahe 2 mo e 3 ʻo e ʻuluaki tohi ʻa e ʻapositolo ko Pitá, ʻokú ne fakamatala ki he ngaahi tuʻunga ʻa ia naʻe hokosia ai ʻe he kau Kalisitiane ʻe niʻihi ʻi he ʻuluaki senitulí ʻa e fakafeangai taʻetotonu ʻi he nima ʻo e ngaahi ʻeiki anga-kakahá pe ngaahi husepāniti taʻetuí.—1 Pita 2:​18-20; 3:​1-6, 8, 9.

b Sio ʻi he jw.org ʻi he vitiō Ko e ʻOfá ʻOku Taki Atu ki he Melino Moʻoni.