Skip to content

Skip to table of contents

TALANOA KI HE MO‘UÍ

Ngaahi Tāpuaki ‘i Hono Fai ‘a e Me‘a ‘Oku Fiema‘u Mai ‘e Sihová

Ngaahi Tāpuaki ‘i Hono Fai ‘a e Me‘a ‘Oku Fiema‘u Mai ‘e Sihová

Na‘e ‘omai kiate au mo hoku husepānití, mo hoku tuonga‘ané mo hono uaifí ha ngāue makehe. Na‘a mau pehē ‘i he taimi pē ko iá, “Te mau fai ia!” Ko e hā na‘a mau tali ai ‘a e vāhenga-ngāue ko iá, pea na‘e anga-fēfē hono tāpuaki‘i kimautolu ‘e Sihová? ‘Uluakí, tuku ke u talanoa atu ki hoku puipuitu‘á.

NA‘E fā‘ele‘i au ‘i he 1923 ‘i Hemsworth, ko ha kolo ‘i Yorkshire, ‘Ingilani. Na‘e ‘i ai hoku tuonga‘ane lahi ko Bob. ‘I he‘eku ta‘u hivá, na‘e ma‘u ai ‘e he‘ema tamaí ha ‘ū tohi na‘e fakamatala‘i ai ‘a hono kākaa‘i ‘e he lotu loí ‘a e kakaí. Na‘e maongo ‘aupito ki he tangata‘eikí ‘a e me‘a na‘á ne laú. Na‘e ‘ikai te ne sai‘ia ‘i hono ako‘i ‘e he kau taki lotú ‘a e me‘a ‘e taha kae fai e me‘a kehe. ‘I ha ngaahi ta‘u si‘i mei ai, na‘e ha‘u ai ‘a Bob Atkinson ki homau ‘apí ‘o ne tā ‘a e taha ‘o e malanga ‘a Tokoua Rutherford na‘e hiki. Na‘a mau ‘ilo‘i ko e malanga ko ení ko e ha‘u ia mei he kulupu tatau na‘a nau pulusi ‘a e ‘ū tohi na‘e lau ‘e he tangata‘eikí. Na‘e fakaafe‘i ‘e he‘eku ongo mātu‘á ‘a Tokoua Atkinson ke mau kai efiafi ‘i he pō kotoa peá ne tali ‘emau fehu‘i Fakatohitapu lahi. Na‘á ne fakaafe‘i kimautolu ki he fakataha ‘i ha ‘api ‘o ha tokoua na‘e ‘i ha ngaahi maile si‘i ‘a hono mama‘ó. Na‘a mau kamata ma‘u ma‘u pē ‘a e fakatahá, pea na‘e fokotu‘u ai ha ki‘i fakataha‘anga ‘i Hemsworth. ‘Ikai fuoloa na‘a mau nofo mo e kau sevāniti soné (‘oku ‘iloa he taimí ni ko e kau ‘ovasia sēketí) mo e kau tāimu‘a mei he ngaahi fakataha‘anga ofi maí ‘o nau kai mo kimautolu. Ko e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ko iá na‘a nau hoko ko e tākiekina lelei ‘aupito kiate au.

‘I he taimi ko iá na‘e kamata‘i ai ‘e homau fāmilí ha pisinisi. Ka na‘e tala ange ‘e he‘eku tamaí ki hoku tuonga‘ané, “Kapau ‘okú ke loto ke ke tāimu‘a, te tau tuku ange eni.” Na‘e loto ki ai ‘a Bob, pea na‘á ne mavahe mei ‘api ke tāimu‘a ‘i he‘ene ta‘u 21. ‘I he ta‘u ‘e ua mei ai, ‘i he‘eku ta‘u 16, na‘á ku hoko foki ko ha tāimu‘a. Na‘á ku ngāue mo e ni‘ihi kehé ‘i he faka‘osinga uiké, ka ‘i he lahi taha ‘o e ‘aho he lolotonga ‘a e uiké na‘á ku ngāue toko taha pē ai. Na‘á ku ngāue‘aki ha kalamafoni mo ha kaati fakamo‘oni, ko ha ki‘i kaati na‘e ‘i ai ha pōpoaki Fakatohitapu nounou mo faingofua. Na‘e tāpuaki‘i au ‘e Sihova ‘aki hono ma‘u ha ako Tohi Tapu na‘e fakalakalaka lelei. Ko e tokolahi ‘i he fāmili ‘o e tokotaha ako ko iá na‘e faai atu pē ‘o nau ha‘u ki he mo‘oní. ‘I he ta‘u hokó, na‘e fakanofo ai au ko ha tāimu‘a makehe, fakataha mo Mary Henshall. Na‘e vahe‘i kimaua ki ha feitu‘u ngāue na‘e te‘eki ngāue‘i ‘i he vahefonua ‘o Cheshire.

‘I he Tau II ‘a Māmaní, na‘e pau ai ke fai ‘e he kakai fefiné ‘a e ngāue tokoni ki he taú. Ko e kau faifekau fakalotu kehé na‘a nau ‘atā mei he taú, ko ia na‘a mau pehē ko e kau tāimu‘a makehe ko kimautolú, te mau ‘atā foki mei ai. Ka na‘e ‘ikai loto-tatau mo ia ‘a e ngaahi fakamaau‘angá, pea na‘e tautea‘i au ke u nofo pilīsone ‘i he ‘aho ‘e 31. ‘I he ta‘u hokó, ‘i he‘eku ta‘u 19, na‘e pau ke u ‘alu tu‘o ua ki he fakamaau‘angá koe‘uhi na‘e ‘ikai pē faka‘atā au ‘e hoku konisēnisí ke u poupou ki he taú. Kae kehe, ‘i he ongo taimi ko iá na‘e tuku ange ai au ‘e he kau ma‘u mafaí. Lolotonga ‘a e hokosia kotoa ko ení, ne u ‘ilo‘i na‘e tokoni‘i au ‘e he laumālie mā‘oni‘oní pea na‘e ‘ai au ‘e Sihova ke u tu‘uma‘u mo mālohi.​—‘Ai. 41:10, 13.

HOA FO‘OU

Na‘á ku fetaulaki mo Arthur Matthews ‘i he 1946. Ko e toki ‘osi pē ia ‘a e ngāue pōpula māhina ‘e tolu ‘a Arthur ko ‘ene fakafisi ke ‘alu ‘i he taú. ‘I hono tuku ange pē ia mei pilīsoné, na‘á ne ngāue mo hono tokoua ko Dennis, ko ha tāimu‘a makehe, ‘i Hemsworth. Na‘e ako‘i kinaua ‘e he‘ena tamaí fekau‘aki mo Sihova ‘i he‘ena kei si‘i ‘aupitó, peá na papitaiso ‘i he‘ena ta‘u hongofulu tupú. ‘Ikai fuoloa mei he‘ena kamata tāimu‘á, na‘e vahe‘i ‘a Dennis ki ‘Ailani. Ko ia na‘e ‘ikai ai ha hoa ‘o Arthur. Na‘e maongo ki he‘eku ongo mātu‘á ‘a e tō‘onga ‘a e tāimu‘a ngāue mālohi ko ení. Ko ia na‘á na fakaafe‘i ia ke nau nofo. ‘I he‘eku ‘a‘ahi atu ki aí, na‘á ku fa‘a fufulu mo Arthur ‘a e ‘ū ipú ‘i he ‘osi ‘a e kaí. Na‘e faifai pē ‘o ma fetohi‘aki. ‘I he 1948, na‘e pau ai ke ‘alu ‘a Arthur ki pilīsone ‘i ha toe māhina ‘e tolu. Na‘á ma mali ‘i Sanuali 1949, pea ko ‘ema taumu‘á ke ngāue taimi-kakato ‘i he fuoloa taha ‘e ala lavá. Na‘á ma tokanga ‘aupito ki he‘ema fakamolé, peá ma ngāue‘aki homa taimi mālōloó ke ma‘u mai ha pa‘anga ‘i he toli fua‘i‘akau. ‘I he tāpuaki ‘a Sihová, na‘e malava ai ke hokohoko atu ‘ema tāimu‘á.

‘I Hemsworth ‘i he taimi nounou mei he‘ema mali ‘i he 1949

Laka si‘i he ta‘u ‘e taha ki mui ai, na‘e vahe‘i kimaua ki ‘Ailani Tokelau, ‘uluakí ki Armagh pea ki Newry, ko e ongo kolo na‘e meimei tokolahi ai ‘a e kau Katoliká. Na‘e ‘i ai ha tomu‘a fehi‘a fakalotu mālohi ‘i he feitu‘ú, ko ia na‘e pau ke ma tokanga ‘aupito pea ngāue‘aki e fakafuofua leleí ‘i he malanga ki he kakaí. Na‘a mau fakataha ‘i ha ‘api ‘o ha tokoua mo ha tuofefine na‘e kilomita ‘e 16 (maile ‘e 10) mei he feitu‘u na‘á ma nofo aí. Ko e toko valu nai na‘a nau ma‘u ‘a e fakatahá. ‘I he taimi ‘e ni‘ihi ne ma nofo ai ‘i he po‘ulí. Na‘á ma fa‘a mohe he falikí pea ma‘u ha fu‘u kai pongipongi ‘i he ‘aho hokó. ‘Oku fakafiefia lahi ‘a e ‘ilo‘i ‘oku tokolahi ai he taimí ni ‘a e Kau Fakamo‘oní.

“TE MAU FAI IA!”

Ko hoku tuonga‘ané mo hono uaifí ko Lottie, na‘á na ngāue ko e ongo tāimu‘a makehe ‘i ‘Ailani Tokelau, pea ‘i he 1952 na‘a mau ma‘u ai ha fakataha-lahi fakavahe ‘i Belfast. Na‘e anga-lelei ha tokoua ‘o ne talitali kimautolu, ko ia na‘a mau nofo ‘i hono ‘apí mo Pryce Hughes, ko e sevāniti va‘a ia ‘i Pilitāniá. ‘I he pō ‘e taha na‘a mau lāulea ai ki ha ki‘i tohi fo‘ou, ko e God’s Way Is Love, ‘a ia ne fa‘u pē ki he kakai ‘i ‘Ailaní. Na‘e fakamatala ‘a Tokoua Hughes ne faingata‘a ke malanga ki he kau Katolika ‘i he Lepupilika ‘Ailaní. Na‘e fakamālohi‘i ‘a e fanga tokouá ke nau mavahe mei he feitu‘u na‘a nau nofo aí, pea ne faka‘ai‘ai ‘e he kau pātelé ‘a e kakaí ke nau ‘ohofi e fanga tokouá. Na‘e pehē ‘e Pryce, “‘Oku mau fiema‘u ha ongo hoa mali mo ha kā ki ha feingangāue makehe ‘i hono tufaki e fanga ki‘i tohí ‘i he fonuá kotoa.” * (Sio ki he fakamatala ‘i lalo.) Ko e taimi ia na‘a mau pehē ai, “Te mau fai ia!”

Mo e kau tāimu‘a kehe ‘i ha motopaiki taulani

Ko e feitu‘u ‘e taha na‘e nofo ma‘u pē ai ‘a e kau tāimu‘á ‘i Dublin ko e ‘api ‘o Ma Rutland, ko ha tuofefine faitōnunga na‘e tauhi kia Sihova ‘i he ta‘u lahi. Na‘a mau ‘alu foki ‘o nofo ai ‘i ha taimi, pea na‘a mau fakatau atu ha ni‘ihi ‘o e me‘a na‘a mau ma‘ú. Pea na‘a mau heka ‘i ha motopaiki taulani ‘o ‘alu ke fakasio ha kā. Na‘a mau ma‘u ha kā ne ‘osi ngāue‘aki na‘e ‘i ha tu‘unga lelei, pea mau kole ki he tokotaha na‘á ne tu‘uaki maí ke ne ‘omai ia he na‘e ‘ikai ke poto ha taha ‘iate kimautolu ‘i he faka‘ulí. Na‘e tangutu ‘a Arthur ‘i he efiafí kotoa ‘i he mohengá, ‘o fakangalingali ‘okú ne ue‘i holo ‘a e kia ‘o ha kā. ‘I he pongipongi hokó ‘i he‘ene feinga ke hū ki tu‘a ‘a e kaá mei he tau‘angá, na‘e ha‘u ha misinale ko Mildred Willett (‘a ia na‘e mali ki mui mo John Barr). Na‘á ne poto he faka‘ulí! Na‘á ne tokoni‘i kimautolu ‘o mau ako faka‘uli, pea ‘i he hili iá na‘a mau mateuteu ke ō.

Ko ‘ema kaá mo e taulaní

Ko hono hokó, na‘e fiema‘u ke mau kumi ha feitu‘u ke nofo ai. Na‘e tala mai ‘e he fanga tokouá ke mau faka‘ehi‘ehi mei he nofo ‘i ha taulani he ‘e lava ke tutu ia ‘e he kau fakafepakí. Ko ia na‘a mau kumi ha ‘api ka na‘e ‘ikai ke ma‘u. ‘I he pō ko iá na‘a mau mohe toko fā ‘i he kaá. ‘I he ‘aho hokó ko e me‘a pē na‘a mau ma‘ú ko ha ki‘i ‘api taulani na‘e ‘i ai ha ongo ki‘i mohenga. Na‘e hoko ia ko homau ‘apí. Ko e me‘a fakaofó, na‘e ‘ikai ha‘amau palopalema ‘i he tau ‘a e taulaní ‘i he ‘api ‘o ha kau faama anga-fakakaume‘a. Na‘a mau malanga ‘i ha feitu‘u ngāue na‘e kilomita ‘e 16 ki he 24 (maile ‘e 10 ki he 15) mei he taulaní. Hili ‘a e hiki ki ha feitu‘u fo‘ou, na‘a mau foki leva ‘o malanga ‘i he feitu‘u na‘e tau ai ki mu‘a ‘a e taulaní.

Na‘a mau ‘a‘ahi ki he ‘api kotoa ‘i he tonga-hahake ‘o e Lepupilika ‘Ailaní ‘o ‘ikai fu‘u lahi ha fakafepaki. Na‘a mau tufa ‘a e fanga ki‘i tohi ‘e 20,000 tupu, pea ‘ave ‘a e hingoa ‘o e fa‘ahinga kotoa na‘e mahu‘inga‘iá ki he ‘ōfisi va‘a ‘i Pilitāniá. Ko ha tāpuaki ē ‘a e ‘i ai ‘a e Kau Fakamo‘oni he taimí ni ‘e lauingeau ‘i he feitu‘u ko ia ‘o ‘Ailaní!

FOKI KI ‘INGILANI, HOKO ATU AI KI SIKOTILANI

‘I ha ngaahi ta‘u ki mui ai, na‘e toe vahe‘i kimautolu ki he fakatonga ‘o Lonitoní. Hili ha uike si‘i, na‘e fetu‘utaki ai ‘a e fanga tokoua mei he ‘ōfisi va‘a ‘i Pilitāniá kia Arthur ‘o kole ke ne kamata ‘i he ngāue fakasēketí ‘i he ‘aho hono hokó! Na‘e ako‘i kimaua ‘i ha uike, peá ma fononga leva ki homa sēketí ‘i Sikotilani, ko ia na‘e ‘ikai ha taimi lahi ‘o Arthur ke teuteu ‘ene malangá. Ka na‘á ne loto-lelei ma‘u pē ke fai ha ngāue ‘i he ngāue ‘a Sihová, tatau ai pē pe ko e hā hono faingata‘á. Ko ‘ene fa‘ifa‘itaki‘angá na‘e fakalototo‘a‘i lahi ai au. Na‘á ma fiefia mo‘oni ‘i homa vāhenga-ngāue fakasēketí. Hili ‘ema ‘i ha ngaahi ta‘u he feitu‘u na‘e te‘eki ngāue‘í, ko ha tāpuaki fisifisimu‘a ia ke ‘i he lotolotonga ‘o e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine tokolahi fau.

‘I hono fakaafe‘i ‘o Arthur ke ne hū ki he Ako‘anga Kiliatí ‘i he 1962, na‘e pau ke ma fai ha fili lahi. ‘E fe‘unga ‘a e akó mo e māhina ‘e hongofulu, ka he‘ikai lava ke u ‘alu he na‘e ‘ikai ke fakaafe‘i au. Na‘á ma fakapapau‘i na‘e totonu ke tali ‘e Arthur ‘a e fakaafé ni. Koe‘uhí he‘ikai haku hoa tāimu‘a, na‘e fakafoki au ‘e he va‘á ki Hemsworth ke u ngāue ai ko ha tāimu‘a makehe. ‘I he foki mai ‘a Arthur ‘i he ta‘u ‘e taha mei ai, na‘e vahe‘i kimaua ki he ngāue fakavahé. Ko homa feitu‘u ngāué na‘e kau ai ‘a Sikotilani, fakatokelau ‘o ‘Ingilaní, mo ‘Ailani Tokelau.

VĀHENGA-NGĀUE FO‘OU ‘I ‘AILANI

‘I he 1964, na‘e vahe‘i ai ‘a Arthur ke ne hoko ko e sevāniti va‘a ‘i he Lepupilika ‘Ailaní. Na‘á ku ‘uluaki manavasi‘i ke ‘alu ki he Pētelí he na‘á ku fiefia mo‘oni ‘i he ngāue fefononga‘akí. ‘I he sio atu ki ai he taimi ní, ‘oku ou hounga‘ia ‘i he monū ‘o e ngāue ‘i he Pētelí. ‘Oku ou tui kapau te ke tali ha vāhenga-ngāue neongo ‘oku ‘ikai te ke sai‘ia mo‘oni ke fai ia, ‘e tāpuaki‘i ma‘u pē koe ‘e Sihova. ‘I he Pētelí, na‘á ku ngāue ai he ‘ōfisí, fa‘o ‘a e ‘ū tohí, kuki, mo fai ‘a e fakama‘á. Na‘á ma ‘i he ngāue fakavahé foki pea malava ke ma fetaulaki ai mo e fanga tokoua ‘i he feitu‘u kotoa ‘o e fonuá. Ko e me‘á ni fakataha mo e sio ki he fakalakalaka ‘ema kau ako Tohi Tapú ‘i he mo‘oní, na‘e ‘ai ai ke ma ma‘u ha ha‘i mālohi mo homa fanga tokoua ‘i ‘Ailaní. Ko ha tāpuaki mo‘oni ia!

ME‘A MAHU‘INGA KI HE KAU FAKAMO‘ONI ‘A SIHOVA ‘I ‘AILANÍ

Ko e ‘uluaki fakataha-lahi fakavaha‘apule‘anga ‘i ‘Ailaní na‘e fai ia ‘i Dublin ‘i he 1965. * (Sio ki he fakamatala ‘i lalo.) Neongo na‘e ‘i ai ‘a e fakafepaki lahi, na‘e lavame‘a ‘aupito ‘a e fakataha-lahí. Na‘e kau ki ai ‘a e toko 3,948, pea na‘e papitaiso ‘a e toko 65. Ko e kau ma‘u fakataha fakavaha‘apule‘anga ‘e toko 3,500 na‘a nau nofo ‘i he ‘api ‘o e kakai ‘i Dublin. Na‘e ma‘u ‘e he fa‘ahinga na‘e ‘onautolu ‘a e ngaahi ‘apí ha tohi na‘e fakahaa‘i ai ‘a e hounga‘ia. Pea ko e fa‘ahinga na‘e ‘onautolu ‘a e ngaahi ‘apí na‘a nau fakavīkiviki‘i foki ‘a e ‘ulungaanga lelei ‘o e fanga tokouá. Ko ha liliu lelei mo‘oni ia ki ‘Ailani.

Talitali lelei ‘e Arthur ‘a Nathan Knorr ‘i he‘ene a‘u mai ki he fakataha-lahi ‘i he 1965

Tuku ange ‘e Arthur ‘a e Ko ‘Eku Tohi ‘o e Ngaahi Talanoa Faka-Tohitapú ‘i he lea Gaelic ‘i he 1983

‘I he 1966 na‘e fakataha‘i ‘a e tokelau mo e tonga ‘o ‘Ailaní ‘i he malumalu ‘o e ‘ōfisi va‘a ‘i Dublin. Na‘e kehe ‘aupito ‘a e fā‘ūtaha ko ení mei he me‘a na‘e hoko fakalūkufua he motú, he na‘e māvahevahe ‘a e kakaí koe‘uhi ko e politikí mo e lotú. Na‘á ma fiefia lahi ‘i he sio ki he ha‘u ‘a e kau Katolika tokolahi ki he mo‘oní ‘o tauhi kia Sihova mo honau fanga tokoua na‘a nau Palotisani ki mu‘á.

LILIU FAKA‘AUFULI ‘A E VĀHENGA-NGĀUÉ

‘I he 2011 na‘e liliu faka‘aufuli ai ‘ema mo‘uí ‘i he fakataha‘i ‘a e va‘a ‘i Pilitānia mo ‘Ailaní pea na‘e vahe‘i kimaua ki he Pēteli ‘i Lonitoní. ‘I he taimi ko iá, na‘e kamata ai ke u hoha‘a fekau‘aki mo e mo‘ui lelei ‘a Arthur. Na‘e ‘ilo‘i ‘okú ne ma‘u ‘a e mahaki Parkinson. Ko e me‘a fakamamahí, ‘i he ‘aho 20 ‘o Mē, 2015, ne si‘i mālōlō ai ‘a hoku kaume‘a ‘i he ta‘u ‘e 66.

‘I he ta‘u si‘i kuo maliu atú, na‘á ku ongo‘i mamahi lahi ai, loto-mafasia mo faingata‘a‘ia. ‘I he kuohilí, na‘e ‘i ai ma‘u pē ‘a Arthur kiate au. He ongo‘i lahi mo‘oni ē ‘a ‘ene pulí! Ka ‘i ho‘o fou ‘i he tu‘unga pehení, ‘okú ke ‘unu‘unu ofi ange ai kia Sihova. ‘Oku ou fiefia ‘i he ‘ilo‘i ‘a e ‘ofa lahi ‘a e ni‘ihi kehé ‘ia Arthur. Kuó u ma‘u ‘a e ngaahi tohi mei he fanga tokoua ‘i ‘Ailani, Pilitānia, pea mo ‘Amelika. Ko e ngaahi tohí ni mo e fakalototo‘a mei he tokoua ‘o Arthur ko Dennis mo hono uaifí ko Mavis, mo ‘ena ongo tamaikí ko Ruth mo Judy, kuo tokoni‘i lahi ai au ‘o ‘ikai lava ke u fakamatala‘i.

Ko ha konga Tohi Tapu kuó ne fakalototo‘a‘i lahi aú ko e ‘Aisea 30:18. ‘Oku pehē ai: “‘Oku tatali anga-kātaki ‘a Sihova ke fakahaa‘i atu kiate kimoutolu ‘a e hōifuá, pea te ne tu‘u hake ke fakahaa‘i atu kiate kimoutolu ‘a e mēsí. He ko Sihová ko ha ‘Otua ‘o e fakamaau totonu. He fiefia ē ka ko e fa‘ahinga kotoa ‘oku hanganaki ‘amanaki kiate iá.” ‘Oku fakafiemālie mo‘oni kiate au ‘a e ‘ilo‘i ‘oku tatali anga-kātaki ‘a Sihova ke fakalelei‘i ‘etau palopalemá kotoa pea ‘omai ‘a e ngaahi ngāue fakafiefia ‘i he‘ene māmani fo‘oú.

‘I he‘eku fakakaukau atu ki he kuohilí, ‘oku lava ke u sio ai ki he anga hono tataki mo tāpuaki‘i ‘e Sihova ‘a e ngāue fakamalanga ‘i ‘Ailaní. ‘Oku ou ongo‘i lāngilangi‘ia ke hoko ko e taha ‘o e fa‘ahinga tokolahi kuo nau tokoni ki he ngāué ni. Ko e mo‘oni ko hono fai ‘a e me‘a ‘oku fiema‘u mai ‘e Sihová ‘oku ‘omai ma‘u pē ai ‘a e ngaahi tāpuaki.

^ pal. 12 Sio ki he 1988 Yearbook of Jehovah’s Witnesses, peesi 101-102.

^ pal. 22 Sio ki he 1988 Yearbook, peesi 109-112.