Skip to content

Skip to table of contents

Lea‘aki ‘a e Mo‘oní

Lea‘aki ‘a e Mo‘oní

“Lea‘aki ‘a e mo‘oní ‘iate kimoutolu.”​—SĀK. 8:16.

HIVA: 34, 18

1, 2. Ko e hā na‘e ngāue‘aki ‘e he Tēvoló ke ne fakamamahi‘i lahi taha ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá?

KO E ngaahi me‘a fo‘ou na‘e fa‘u hangē ko e telefoní, fo‘i ‘uhilá, kaá, mo e ‘aisí, kuo ‘ai ke toe lelei ange ai ‘a e mo‘uí. Ko e ngaahi me‘a kehe hangē ko e efuefu mahafú, maina ‘utá, sikaletí, mo e pomu ‘ātomí, kuo ‘ai ke fakatu‘utāmaki ange ai ‘a e mo‘uí. Ka ‘oku ‘i ai ha me‘a ‘oku motu‘a ange ia ‘i he ngaahi me‘a kotoa ko ení pea kuó ne fakamamahi‘i ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá ‘i he tu‘unga lahi tahá. Ko e hā ia? Ko e loí! Ko hono fai ha loi ko hono lea‘aki ia ha me‘a ‘oku tau ‘ilo‘i ‘oku ‘ikai ke mo‘oni koe‘uhi ke kākaa‘i ‘aki ha taha. Ko hai na‘á ne lea‘aki ‘a e ‘uluaki loí? Ko e Tēvoló! Na‘e ui ia ‘e Sīsū Kalaisi “ko e tamai ia ‘a e loí.” (Lau ‘a e Sione 8:44.) Ko fē ‘a e fuofua taimi na‘á ne lea‘aki ai ‘a e ‘uluaki loí?

2 Na‘á ne lea‘aki ia ‘i he laui afe‘i ta‘u kuohilí ‘i he ngoue ‘o ‘Ītení. Na‘e fiefia ‘a ‘Ātama mo ‘Ivi ‘i he mo‘ui ‘i he Palataisi faka‘ofo‘ofa na‘e ngaohi ‘e Sihova ma‘anauá. Na‘e tala ange ‘e he ‘Otuá kapau te na kai mei he “‘akau ‘o e ‘ilo ‘o e leleí mo e koví,” te na mate. Neongo na‘e ‘ilo‘i eni ‘e Sētane, na‘á ne ngāue‘aki ha ngata ke ne tala kia ‘Ivi: “‘E ‘ikai mo‘oni te mo mate.” Ko e fuofua loí ia. Na‘e toe pehē ‘e Sētane: “‘Oku ‘afio‘i ‘e he ‘Otuá ko e ‘aho pē ko ia te mo kai ai mei aí, ‘e ‘ā homo matá pea te mo hangē ko e ‘Otuá, ‘o ‘ilo ‘a e leleí mo e koví.”​—Sēn. 2:15-17; 3:1-5.

3. Ko e hā na‘e fakalotokovi ai ‘a e loi ‘a Sētané, pea ko e hā na‘e hoko koe‘uhi ko e loi ko iá?

3 Ko e loi ‘a Sētané ko e fakalotokovi koe‘uhí na‘á ne ‘ilo‘i kapau ‘e tui ‘a ‘Ivi kiate ia peá ne kai ‘a e fua‘i‘akaú, te ne mate. Pea ko e me‘a tofu pē ia na‘e hokó. Na‘e talangata‘a ‘a ‘Ivi pea mo ‘Ātama ki mui ai ki he fekau ‘a Sihová pea na‘e iku ‘o na mate. (Sēn. 3:6; 5:5) ‘Ikai ko ia pē, koe‘uhi ko e angahala ‘a ‘Ātamá, na‘e “mafola ‘a e maté ki he kakai kotoa pē.” Ko hono mo‘oní, “na‘e pule ‘a e maté ko e tu‘i . . . , pea a‘u foki ki he fa‘ahinga na‘e ‘ikai te nau fai ‘a e angahala tatau mo ia na‘e fai ‘e ‘Ātamá.” (Loma 5:12, 14) Ko e ‘uhinga ia ‘oku ‘ikai ai ke tau haohaoa pea ‘ikai ke tau mo‘ui ta‘engata ‘o hangē ko e taumu‘a ‘a e ‘Otuá. ‘I hono kehé, ‘oku tau mo‘ui pē nai ‘i he “ta‘u ‘e 70, pe 80 kapau ‘okú te mātu‘aki mālohi,” pea ko ‘etau mo‘uí ‘oku “fonu ia ‘i he faingata‘a mo e mamahi.” (Saame 90:10) Kuo hoko ‘a e me‘á ni kotoa koe‘uhi ko e loi ‘a Sētané!

4. (a) Ko e hā ‘a e ngaahi fehu‘i kuo pau ke tau talí? (e) Fakatatau ki he Saame 15:1, 2, ko hai pē ‘e malava ke hoko ko e kaume‘a ‘o Sihová?

4 Na‘e pehē ‘e Sīsū fekau‘aki mo Sētane: “Na‘e ‘ikai te ne tu‘u ma‘u ‘i he mo‘oní, koe‘uhí ‘oku ‘ikai ‘iate ia ‘a e mo‘oní.” Kuo ‘ikai ke liliu ‘a Sētane. ‘Okú ne kei fai pē hono “takihala‘i ‘a e kotoa ‘o e māmani kuo nofo‘í” ‘aki ‘ene ngaahi loí. (Fkh. 12:9) Ka ‘oku ‘ikai ke tau loto ke tākihala‘i kitautolu ‘e Sētane. Ko ia ‘oku fiema‘u ke tau ‘ilo‘i ‘a e tali ki he fehu‘i ‘e tolu. ‘Oku anga-fēfē hono tākihala‘i ‘e Sētane ‘a e kakaí ‘i he ‘aho ní? Ko e hā ‘oku loi ai ‘a e kakaí? Pea ‘e lava fēfē ke tau lea mo‘oni ‘i he taimi kotoa pē koe‘uhi ke ‘oua ‘e mole ‘etau kaume‘a mo Sihová, ‘o hangē ko ia na‘e fai ‘e ‘Ātama mo ‘Iví?​—Lau ‘a e Saame 15:1, 2.

FOUNGA ‘O HONO TAKIHALA‘I ‘E SĒTANE ‘A E FA‘AHINGA ‘O E TANGATÁ

5. ‘Oku anga-fēfē hono takihala‘i ‘e Sētane ‘a e kakaí ‘i he ‘aho ní?

5 ‘E lava ke tau faka‘ehi‘ehi mei hono kākaa‘i ‘e Sētané. Na‘e pehē ‘e he ‘apositolo ko Paulá: “‘Oku ‘ikai ke tau ta‘e‘ilo ki he‘ene ngaahi taumu‘á.” (2 Kol. 2:11; fakamatala ‘i lalo) ‘Oku tau ‘ilo‘i ‘oku pule‘i ‘e Sētane ‘a e māmaní kotoa, ‘o kau ai ‘a e lotu loí, ngaahi pule‘anga ta‘efaitotonú, mo e ngaahi pisinisi mānumanú. (1 Sio. 5:19) Ko ia ‘oku ‘ikai ke tau ‘ohovale ‘i hono tākiekina ‘e Sētane mo ‘ene fanga tēmenioó ‘a e kakai ma‘u mafaí ke nau “lea‘aki ‘a e ngaahi loi.” (1 Tīm. 4:1, 2) Ko e fakatātaá, ‘oku tala ‘e he kakai pisinisi ‘e ni‘ihi ‘a e loi ‘i he‘enau ngaahi tu‘uakí ke fakatau atu ‘a e ngaahi koloa ‘oku kovi pe ke kākaa‘i ‘aki ‘a e kakaí pea ‘ave ‘enau pa‘angá.

6, 7. (a) Ko e hā ‘oku kovi ai tautefito hono tala ‘e he kau taki lotú ‘a e loí? (e) Ko e hā ha ngaahi loi kuó ke fanongo ‘oku tala ‘e he kau taki lotú?

6 ‘Oku kovi tautefito ‘a e taimi ‘oku lea loi ai ‘a e kau taki lotú. Ko e hā hono ‘uhingá? Koe‘uhí kapau ‘oku tui ha taha ki he‘enau ngaahi akonaki loí pea fai ‘a e ngaahi me‘a ‘oku fehi‘a ai ‘a e ‘Otuá, ‘e lava ke mole mei he tokotaha ko iá ‘a e faingamālie ke mo‘ui ta‘engatá. (Hōs. 4:9) Na‘e ‘ilo‘i ‘e Sīsū na‘e kākaa‘i ‘e he kau taki lotu ‘i hono taimí ‘a e kakaí. Na‘á ne lea loto-to‘a kiate kinautolu: “‘Oiauē ‘a kimoutolu, kau sikalaipe mo e kau Fālesi, ‘a e kau mālualoi! Koe‘uhi ‘oku mou fononga ‘i tahi mo ‘uta ke fakafoki mai ha taha, pea ‘i he‘ene uluí, ‘oku mou ‘ai ia ko ha tokotaha ‘oku tuha ke ‘i Kihena,” ‘a ia, ko e faka‘auha ta‘engata. (Māt. 23:15; fakamatala ‘i lalo) Na‘e pehē ‘e Sīsū ko e kau taki lotu loi ko iá na‘a nau hangē tofu pē ko ‘enau tamai ko e Tēvoló, ‘a ia ko ha “tokotaha fakapō.”​—Sione 8:44.

7 ‘Oku tokolahi foki ‘a e kau taki lotu ‘i hotau taimí. ‘Oku ui nai kinautolu ko e kau faifekau, kau pātele, kau lāpai, kau faiako, pe ngaahi hingoa fakalakanga kehe. ‘I he hangē ko e kau Fālesí, ‘oku ‘ikai te nau ako‘i ‘a e mo‘oni mei he Folofola ‘a e ‘Otuá ka kuo nau “fetongi ‘a e mo‘oni ‘a e ‘Otuá ‘aki ‘a e loí.” (Loma 1:18, 25) Ko e ni‘ihi eni ‘o ‘enau ngaahi loí “ko ‘ete haó pē, ‘o hao ai pē,” ‘oku ma‘u ‘e he tangatá ha laumālie ta‘efa‘amate, ‘oku toe fanau‘i sino fo‘ou ‘a e kau maté, pea ‘oku tali ‘e he ‘Otuá ‘a e founga mo‘ui fakasōtomá mo e mali ‘a e tangata mo e tangata mo e fefine mo e fefine.

8. Ko e hā ‘a e loi kuo vavé ni ke tala ‘e he kau taki fakapolitikalé, ka ‘oku totonu ke fēfē ‘etau fakafeangai ki aí?

8 Ko e kau politikí foki kuo nau ngāue‘aki ‘a e ngaahi loi ke kākaa‘i ‘aki ‘a e kakaí. Ko e taha ‘o e loi lahi taha kuo vavé ni ke nau talá ko e pehē kuo nau ‘omi ‘a e “melino mo malu” ki he māmaní. Ka “‘e hoko fakafokifā mai leva ‘a e faka‘auhá ‘i he taimi pē ko iá kiate kinautolu.” Ko ia ‘oku ‘ikai totonu ke tau tui ki he kau taki fakapolitikale ko eni ‘oku nau pehē ‘oku lelei ange ‘a e ngaahi me‘á. Ko hono mo‘oní ‘oku tau “‘ilo‘i lelei ko e ‘aho ‘o Sihová ‘oku ha‘u ia ‘o hangē ko ha kaiha‘a ‘i he po‘ulí.”​—1 Tes. 5:1-4.

‘UHINGA ‘OKU LOI AI ‘A E KAKAÍ

9, 10. (a) Ko e hā ‘oku loi ai ‘a e kakaí, pea ko e hā ‘a e ngaahi nunu‘á? (e) Ko e hā ‘oku totonu ke tau manatu‘i fekau‘aki mo Sihová?

9 ‘I he ‘ahó ni, ‘oku ‘ikai ko e kakai ma‘u mafaí pē ‘oku loí. Ko e kupu “‘Uhinga ‘Oku Tau Loi Aí,” na‘e tohi ‘e Y. Bhattacharjee, ‘oku pehē ai ko e “loí kuo ‘ilo‘i ko ha ‘ulungaanga ia kuo nofo loloto ‘i he tangatá.” ‘I hono fakalea ‘e tahá, ‘oku fakakaukau ‘a e kakaí ‘oku fakanatula pē mo angamaheni‘aki ke loi. ‘Oku fa‘a loi ‘a e kakaí ke malu‘i kinautolu, ke fufū nai ‘enau ngaahi fehālaakí pe ko ‘enau ngaahi faihiá. ‘Oku nau loi foki ke ma‘u ai ha pa‘anga pe ke ma‘u ‘aonga mei ai ‘i ha toe founga. ‘Oku toe pehē ‘i he kupú ko e kakai ‘e ni‘ihi ‘oku ‘ikai faingata‘a kiate kinautolu ‘a e loi “ki he kau solá, kaungāngāué, kaungāme‘á, mo e ngaahi ‘ofa‘angá.”

10 Ko e hā ‘a e nunu‘a ‘o e ngaahi loi kotoa ko ení? ‘Oku ‘ikai ke kei fefalala‘aki ‘a e kakaí, pea ‘oku maumau ai ‘a e ngaahi vaá. Ko e fakatātaá, sioloto atu ki he ongo‘i lōmekina kuo pau ke hoko ki ha husepāniti faitōnunga ‘i he‘ene ‘ilo na‘e nonofo hono uaifí mo ha taha peá ne loi kiate ia ke fufū ‘a e me‘a na‘á ne faí. Pe sioloto atu ki he fakalilifu ‘a hono ngaohikovi‘i ‘e ha tangata ‘a hono uaifí mo e fānaú ‘i ‘api, kae fakangalingali ‘okú ne ‘ofa mo tokanga kiate kinautolu ‘i he ‘i ai ‘a e ni‘ihi kehé. Ko e kakai peheé ‘e lava ke nau kākaa‘i ‘a e ni‘ihi kehé, ka ‘oku totonu ke tau manatu‘i he‘ikai lava ke nau kākaa‘i ‘a Sihova. ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú “ko e ngaahi me‘a kotoa pē ‘oku telefua mo tokaima‘ananga” kiate ia.​—Hep. 4:13.

11. Ko e hā ‘oku ako‘i mai kiate kitautolu ‘e he fa‘ifa‘itaki‘anga kovi ‘a ‘Ananaia mo Sāfailá? (Sio ki he ‘uluaki fakatātā ‘i he kupú ni.)

11 ‘I he Tohi Tapú, ‘oku ‘i ai ha fakatātā fekau‘aki mo ha ongo me‘a Kalisitiane na‘e tākiekina ‘e Sētane ke na loi ki he ‘Otuá. Na‘e feinga ‘a ‘Ananaia mo Sāfaila ke na kākaa‘i ‘a e kau ‘apositoló. Na‘á na fakatau atu ‘a e ni‘ihi ‘o ‘ena koloá peá na ‘oange pē ha konga ‘o e pa‘angá ki he kau ‘apositoló. Na‘e loto ‘a ‘Ananaia mo Sāfaila ke maongo ‘a e me‘a na‘á na faí ki he ni‘ihi kehe ‘i he fakataha‘angá, ko ia na‘á na tala ki he kau ‘apositoló kuó na ‘oange ‘a e pa‘angá kotoa. Ka na‘e ‘ilo‘i ‘e Sihova na‘á na loi, pea na‘á ne tautea‘i kinaua.​—Ngā. 5:1-10.

12. Ko e hā ‘e hoko ki he kau loi fakalotokovi ‘oku ‘ikai te nau fakatomalá, pea ko e hā hono ‘uhingá?

12 ‘Oku anga-fēfē ‘a e ongo‘i ‘a Sihova fekau‘aki mo e kakai ‘oku loí? Ko e kakai kotoa ‘oku nau tala ha loi fakalotokovi pea ‘ikai te nau fakatomalá te nau iku ki he “ano ‘o e afi,” ‘o hangē tofu pē ko Sētané. ‘I hono toe fakalea ‘e tahá, te nau ‘auha ta‘engata. (Fkh. 20:10; 21:8; Saame 5:6) Ko e hā hono ‘uhingá? Koe‘uhí ‘oku vakai ‘a Sihova ki he kau loi ko ení ‘o tatau pē mo ‘ene vakai ki he fa‘ahinga kotoa “ko ‘enau ngaahi tō‘ongá ‘oku fakalielia ia ‘i he vakai mai ‘a e ‘Otuá.”​—Fkh. 22:15, fakamatala ‘i lalo.

13. Ko e hā ‘oku tau ‘ilo‘i fekau‘aki mo Sihová, pea ko e hā ‘oku ue‘i kitautolu ‘e he me‘a ko iá ke tau faí?

13 ‘Oku tau ‘ilo‘i ko Sihová “‘oku ‘ikai ko ha tangata ke loi” pea “‘oku ‘ikai ‘aupito ke loi . . . ‘a e ‘Otuá.” (Nōm. 23:19; Hep. 6:18) ‘‘Oku fehi‘a ‘a Sihova ‘i ha ‘elelo loi.’ (Pal. 6:16, 17) Kapau ‘oku tau loto ke fakahōifua‘i ia, kuo pau ke tau tala ‘a e mo‘oní. Ko ia ‘oku ‘ikai ke tau “feloi‘aki.”​—Kol. 3:9.

‘OKU TAU “LEA‘AKI ‘A E MO‘ONÍ”

14. (a) Ko e hā ‘okú ne ‘ai ke kehe ‘a e kau Kalisitiane mo‘oní mei he ngaahi mēmipa ‘o e ngaahi lotu loí? (e) Fakamatala‘i ‘a e tefito‘i mo‘oni ‘i he Luke 6:45.

14 Ko e hā ‘a e founga ‘e taha ‘oku kehe ai ‘a e kau Kalisitiane mo‘oní mei he ngaahi mēmipa ‘o e ngaahi lotu loí? ‘Oku tau “lea‘aki ‘a e mo‘oní.” (Lau ‘a e Sākalaia 8:16, 17.) Na‘e pehē ‘e Paula: “‘Oku mau fakaongoongolelei‘i atu ai kimautolu ‘i he tu‘unga ko e kau faifekau ‘a e ‘Otuá, . . . ‘i he lea mo‘oni.” (2 Kol. 6:4, 7) Pea na‘e pehē ‘e Sīsū ko e kakaí ‘oku nau lea mai ‘aki ‘a e “me‘a ‘oku hulu fau ‘i he lotó.” (Luke 6:45) ‘Oku ‘uhinga ení ko ha tokotaha faitotonu te ne tala ‘a e mo‘oní. Te ne tala ‘a e mo‘oní ki he kau solá, kaungāngāué, kaungāme‘á, mo e ngaahi ‘ofa‘angá. Tau lāulea angé ki ha fakatātā ‘e ni‘ihi ‘o e founga ‘e lava ke tau fakahaa‘i ai ‘oku tau feinga ke faitotonu ‘i he me‘a kotoa pē.

‘Okú ke sio ki ha palopalema ‘i he mo‘ui ‘a e ki‘i tuofefine ko ení? (Sio ki he palakalafi 15, 16)

15. (a) Ko e hā ‘oku kovi ai ke mo‘ui lōuá? (e) Ko e hā ‘e lava ke ne tokoni‘i ‘a e to‘utupú ke nau taliteke‘i ‘a e tenge mei he to‘ume‘á? (Sio ki he fakamatala ‘i lalo.)

15 Kapau ‘okú ke kei si‘i, te ke loto ke tali koe ‘e ho to‘ume‘á. Ka koe‘uhi ko e holi ko ení, ‘oku mo‘ui lōua ai ha to‘utupu ‘e ni‘ihi. ‘Oku nau fakangalingali ‘oku nau ma‘a fakae‘ulungaanga ‘i he feohi mo honau fāmilí mo e fakataha‘angá kae kehe ‘aupito ‘i he‘enau ngāue‘aki ‘a e mītia fakasōsialé pe feohi mo e kakai ‘oku ‘ikai te nau tauhi kia Sihová. Te nau leakovi nai, tui ‘a e vala ta‘etaau, fanongo ki he ngaahi fasi ‘oku kovi hono leá, konā, ngāue‘aki ‘a e faito‘o kona tapú, faialea fakapulipuli, pe fai ha ngaahi kovi kehe. ‘Oku nau lohiaki‘i ‘enau ongo mātu‘á, ko honau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné, pea mo Sihova. (Saame 26:4, 5) Ka ‘oku ‘ilo‘i ‘e Sihova ‘a e taimi ‘oku tau taukave‘i ai ‘oku tau fakalāngilangi‘i ia kae hili iá ‘oku tau fai ‘a e me‘a ‘okú ne fehi‘a aí. (Mk. 7:6) ‘Oku lelei ange ke fai ‘a e me‘a ‘oku lea‘aki ‘e he palōvēpí: “‘Oua na‘a meheka ho lotó ki he kau angahalá, ka ke manavahē kia Sihova ‘i he ‘ahó kotoa.”​—Pal. 23:17. * (Sio ki he fakamatala ‘i lalo.)

16. ‘Oku totonu ke fēfē ‘etau tali ‘a e ngaahi fehu‘i ‘i ha tohi kole ki he ngāue taimi-kakató?

16 Kapau ‘okú ke loto ke hoko ko ha tāimu‘a tu‘uma‘u pe kamata ‘i he ngāue taimi-kakato makehé, ko e fakatātaá ‘i he Pētelí, ‘e fiema‘u ke ke fakafonu ha tohi kole. ‘Oku mahu‘inga ‘aupito ke ke fai ha tali faitotonu ki he ngaahi fehu‘i fekau‘aki mo ho‘o mo‘ui leleí, fa‘ahinga fakafiefia ‘okú ke filí, mo ho ‘ulungāngá. (Hep. 13:18) Kae fēfē kapau kuó ke fai ha me‘a ‘oku fehi‘a ai ‘a Sihova pe ko ha me‘a ‘okú ne fakahoha‘asi ho konisēnisí pea kuo te‘eki ai ke ke talanoa mo e kau mātu‘á fekau‘aki mo ia? Kole tokoni kiate kinautolu koe‘uhi ke lava ‘o ke tauhi kia Sihova mo ha konisēnisi ma‘a.​—Loma 9:1; Kal. 6:1.

17. Ko e hā ‘oku totonu ke tau fai ‘i hano ‘eke mai ha ngaahi fehu‘i ‘e he kau fakatangá fekau‘aki mo hotau fanga tokouá?

17 Ko e hā ‘oku totonu ke ke faí kapau ‘oku tapui ‘etau ngāué ‘i he feitu‘u ‘okú ke nofo aí pea ‘oku puke koe ‘e he kau ma‘u mafaí ‘o ‘eke atu ha ngaahi fehu‘i fekau‘aki mo ho fanga tokouá? Te ke tala kiate kinautolu ‘a e me‘a kotoa ‘okú ke ‘iló? Ko e hā na‘e fai ‘e Sīsū ‘i hono fakafehu‘i ‘e ha kōvana Loma? Na‘e ngāue‘aki ‘e Sīsū ‘a e tefito‘i mo‘oni Fakatohitapu ‘oku ‘i ai “ha taimi ke fakalongolongo mo ha taimi ke lea,” pea ‘i he taimi ‘e ni‘ihi na‘e ‘ikai te ne lea‘aki ha me‘a! (Tml. 3:1, 7; Māt. 27:11-14) Kapau ‘oku tau ‘i ha tu‘unga meimei tatau, ‘oku fiema‘u ke tau fakapotopoto mo olopoto koe‘uhi ke ‘oua na‘a tau ‘ai ke ‘i ha tu‘unga fakatu‘utāmaki ‘a hotau fanga tokouá.​—Pal. 10:19; 11:12.

Te ke fakapapau‘i fēfē ‘a e taimi ke hanganaki fakalongolongo aí mo e taimi ke tala ai ‘a e mo‘oní kotoa? (Sio ki he palakalafi 17, 18)

18. Ko e hā ‘a e fatongia ‘oku tau ma‘u kapau ‘oku ‘eke mai ‘e he kau mātu‘á ha ngaahi fehu‘i fekau‘aki mo hotau fanga tokouá?

18 Fēfē kapau kuo fai ‘e ha tokotaha ‘i he fakataha‘angá ha angahala mamafa pea ‘okú ke ‘ilo ki ai? ‘Oku ma‘u ‘e he kau mātu‘á ‘a e fatongia ko hono tauhi ke ma‘a fakae‘ulungaanga ‘a e fakataha‘angá, ko ia te nau ‘eke atu nai pe ko e hā ‘a e me‘a ‘okú ke ‘iló. Ko e hā te ke faí, tautefito kapau ko e tokotahá ko hao kaume‘a pe kāinga ofi? ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú: “Ko e tokotaha ‘oku fakamo‘oni faitōnungá te ne tala ‘a e mo‘oní.” (Pal. 12:17; 21:28) Ko ia ‘okú ke ma‘u ‘a e fatongia ke tala ki he kau mātu‘á ‘a e mo‘oní kotoa ‘o ‘ikai fufū ha mo‘oni‘i me‘a ‘e taha. ‘Oku ma‘u ‘e he kau mātu‘á ‘a e totonu ke nau ‘ilo‘i ‘a e ngaahi mo‘oni‘i me‘á koe‘uhi ke nau lava ‘o ma‘u ‘a e founga lelei taha ke tokoni‘i ‘a e tokotahá ke ne fakalelei‘i ‘a hono vaha‘angatae mo Sihová.​—Sēm. 5:14, 15.

19. Ko e hā te tau lāulea ki ai ‘i he kupu hono hokó?

19 Na‘e lotu ‘a Tēvita kia Sihova: “‘Okú ke lelei‘ia ‘i he mo‘oni ‘oku ‘i he loto ‘o ha tokotaha.” (Saame 51:6) Na‘e ‘ilo‘i ‘e Tēvita ko e me‘a ‘oku mahu‘ingá ko hotau tu‘unga ‘i lotó. Ko e kau Kalisitiane mo‘oní ‘oku nau “lea‘aki ‘a e mo‘oní” ‘iate kinautolu, ‘i he taimi kotoa pē. Ko e toe founga ‘e taha ke fakahāhā ai ‘oku tau kehe mei he ngaahi mēmipa ‘o e ngaahi lotu loí ko hono ako‘i ‘a e mo‘oni mei he Tohi Tapú. ‘I he kupu hono hokó, te tau lāulea ai ki he founga ‘e lava ke tau fai ai ‘a e me‘á ni ‘i he‘etau ngāue fakafaifekaú.

^ pal. 15 Sio ki he vahe 15, “‘E Lava Fēfē Ke U Taliteke‘i ‘a e Tenge mei he To‘ume‘á?,” mo e vahe 16, “Mo‘ui Lōua​—Ko Hai Te Ne ‘Ilo?,” ‘i he tohi Questions Young People Ask​Answers That Work, Voliume 2.