Skip to content

Skip to table of contents

TALANOA KI HE MO‘UÍ

Tāpuaki‘i Lahi ‘e Sihova ‘a ‘Eku Filí

Tāpuaki‘i Lahi ‘e Sihova ‘a ‘Eku Filí

Ko e 1939 eni. Na‘a mau ‘ā hake ‘i he tu‘apoó ‘o faka‘uli laka hake ‘i ha houa ‘e taha ki he ki‘i kolo ko Joplin ‘i he tonga-hihifo ‘o Missouri, ‘Amelika. Na‘a mau kamata mono fakamoulu ai ‘a e tulekí ‘i he lalo matapā ‘o e fale taki taha ‘i he feitu‘ú. ‘I he ‘osi pē iá, na‘a mau heka ki he kaá ‘o lele ke fetaulaki mo e ngaahi kulupu kehé. ‘I he taimi ko ení kuo kamata ke pongipongi hake. Ka ko e hā na‘a mau ‘alu ai ‘i he ngāue fakafaifekaú he ‘aho ko iá ki mu‘a ke hopo ‘a e la‘aá pea mavahe mātu‘aki fakavavevave mei he feitu‘ú? Te u toki talanoa ki ai ‘amui ange.

NA‘E fā‘ele‘i au ‘i he 1934. Ko ‘eku ongo mātu‘á ko Fred mo Edna Molohan, na‘á na ‘osi kau ‘i he Kau Ako Tohi Tapú (Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová) ‘i he ta‘u ‘e 20. ‘Oku ou hounga‘ia ‘i he‘ena ako‘i au ke u ‘ofa kia Sihová. Na‘a mau nofo ‘i Parsons, ko ha ki‘i kolo ‘i he tonga-hahake ‘o Kansas. Ko e meimei tokotaha kotoa ‘i he‘emau fakataha‘angá na‘e kau ‘i he kau paní. Na‘e kau ma‘u pē ‘a homau fāmilí ki he ngaahi fakatahá mo e ngāue fakamalangá. ‘I he ho‘atā Tokonakí na‘a mau fa‘a ngāue ‘i he halá, ‘a ia ‘oku tau ui ‘i he ‘ahó ni ko e faifakamo‘oni ‘i he feitu‘u kakaí. Na‘a mau hela‘ia ‘i he taimi ‘e ni‘ihi, ka na‘e saute‘i ma‘u pē kimautolu ‘e he tangata‘eikí ke mau kai ‘aisikilimi ‘i he ‘osi ‘emau malangá.

Na‘e ma‘u ‘e he‘emau ki‘i fakataha‘angá ha fu‘u feitu‘u ngāue na‘e kau ki ai ha fanga ki‘i kolo iiki mo e ngaahi faama lahi. ‘I he ‘ikai ke ‘omai kiate kimautolu ha pa‘anga ki he‘emau ‘ū tohí, na‘e fa‘a ‘omai ‘e he kau faama ‘e ni‘ihi ha vesitapolo na‘a nau tō, ko e fua‘imoa fo‘ou (ha‘u hangatonu pē mei he mohenga moá), pe na‘a mo e fanga moa mo‘ui. Na‘e ‘osi fai ‘e he tangata‘eikí ha tokoni fakapa‘anga ki he ‘ū tohí, ko ia na‘e tokoni ‘a e me‘akai ko ení ki he ma‘u me‘atokoni ‘a e fāmilí.

FEINGANGĀUE FAIFAKAMO‘ONI

Na‘e ma‘u ‘e he‘eku ongo mātu‘á ha kalamafoni ‘a ia na‘e ngāue‘aki ‘i he malangá. Na‘á ku fu‘u kei si‘i ke ngāue‘aki ia, ka na‘á ku fiefia ‘i he tokoni ki he tangata‘eikí mo e fine‘eikí ‘i hono tā ‘a e ngaahi malanga ‘a Tokoua Rutherford ‘a ia na‘e hiki, ‘i he ngaahi toe ‘a‘ahí mo e ngaahi ako Tohi Tapú.

Mo ‘eku tamaí mo ‘eku fa‘eé ‘i mu‘a ‘i he‘emau kā me‘a fakale‘olahí

Na‘e fakama‘u ‘e he tangata‘eikí ha fu‘u sipika ‘i ‘olunga he‘emau kaá, ‘a ia ko ha Ford 1936, pea na‘á ne ngaohi ia ko ha kā me‘a fakale‘olahi. Na‘e lelei ‘aupito ia ki he malangá. Ne mau fa‘a ‘uluaki tā ha fasi ke puke‘aki ‘a e tokanga ‘a e kakaí, pea toki tā leva ha malanga Fakatohitapu. ‘I he hili iá, na‘a mau tu‘uaki ha ‘ū tohi ki he kakai na‘e mahu‘inga‘iá.

‘I he ki‘i kolo ko Cherryvale, Kansas, na‘e lele ai ‘a e tangata‘eikí ‘i he kā me‘a fakale‘olahí ki he pa‘ake ‘o e koló, ‘a ia na‘e mālōlō ai ‘a e kakai tokolahi ‘i he ngaahi ‘aho Sāpaté. Pea na‘e omi ‘a e kau polisí ‘o tala ange ‘e lava ke ne ngāue‘aki pē ‘a e kā me‘a fakale‘olahí ‘i tu‘a ‘i he pa‘aké. Na‘e ‘unu ‘e he tangata‘eikí ‘a e kaá ki ha hala ‘i he ve‘e pa‘aké koe‘uhi ke kei lava pē ‘o fanongo lelei ‘a e kakaí ki he polokalamá. Na‘e fakafiefia ma‘u pē ‘a e ‘alu mo e tangata‘eikí mo hoku tokoua lahi ko Jerry, ‘i he ngaahi taimi pehení.

Lolotonga ‘a e ngaahi ta‘u ko iá, na‘a mau fai ha ngaahi feingangāue makehe ‘i he ngaahi feitu‘u ‘a ia na‘e fakafepaki lahi ai ‘a e kakaí. Hangē ko ia na‘á ku lave ki ai ‘i he kamatá, na‘a mau fa‘a ō ‘i he tu‘apoó ‘o mono fakamoulu ‘a e ngaahi tulekí pe ko e fanga ki‘i tohí ‘i he lalo matapā ‘i he ngaahi ‘api ‘o e kakaí. Hili iá, na‘a mau fakataha kotoa ‘i he tu‘akoló ke vakai‘i pe na‘e puke ha taha ‘e he kau polisí.

Ko e tafa‘aki fakafiefia ‘e taha ‘o ‘emau ngāue fakafaifekaú na‘a mau ui ia ko e laka mo e fakamatala. Na‘a mau tui ha ngaahi fu‘u faka‘ilonga pea laka takai ‘i ha kolo. ‘Oku ou manatu‘i ‘a e taimi ‘e taha na‘e ha‘u ai ‘a e fanga tokouá ki homau koló ‘o laka mo tui ha ngaahi faka‘ilonga na‘e pehē ai ko e “Lotú ko ha Tauhele mo ha Kākā.” Na‘a nau kamata ‘i homau ‘apí, ‘o nau lue ai ‘i ha kilomita nai ‘e taha mo e konga (maile ‘e 1) ‘i he koló, pea toki foki mai ki homau ‘apí. Ko e me‘a fakafiefiá, na‘e ‘ikai ke ta‘ofi kinautolu ‘e ha taha, ka na‘e fie‘ilo ‘a e kakai tokolahi fekau‘aki mo e me‘a na‘e hokó.

NGAAHI FAKATAHA-LAHÍ ‘I HE‘EKU KEI SI‘Í

Na‘e fa‘a fononga ‘a homau fāmilí ki Tekisisi ki ha ngaahi fakataha-lahi. Na‘e ngāue ‘a e tangata‘eikí ki ha kautaha lēlue, ko ia na‘e lava ke mau heka ta‘etotongi ki he ngaahi fakataha-lahí mo ‘a‘ahi ki homau ngaahi kāingá. Ko e tuonga‘ane lahi ‘o e fine‘eikí, ko Fred Wismar, mo hono uaifí ko Eulalie, na‘á na nofo ‘i Temple, Tekisisi. Na‘e ako ‘e he‘eku fa‘ē-tangata ko Fred ‘a e mo‘oní ‘i he konga ki mu‘a ‘o e 1900 tupú ‘i he‘ene kei si‘í, ‘o ne papitaiso, peá ne talanoa ki he‘enau fānaú, ‘o kau ai ‘eku fa‘eé, fekau‘aki mo e me‘a na‘á ne akó. Ko e fanga tokoua ‘i Tekisisi lotolotó na‘a nau ‘ilo‘i lelei ‘aupito ‘a Fred koe‘uhí na‘á ne hoko ki mu‘a ko ha sevāniti sone (‘a ia ‘oku ui he taimí ni ko e ‘ovasia sēketí). Na‘á ne anga-lelei, fiefia, mo faivelenga pea na‘á ne hoko ko ha fa‘ifa‘itaki‘anga lelei ‘aupito kiate au.

‘I he 1941, na‘a mau fononga lēlue ai ki St. Louis, Missouri, ki ha fu‘u fakataha-lahi. Na‘e fakaafe‘i ‘a e to‘utupú kotoa ke nau tangutu fakataha ofi ki he peletifōmú ke fanongo ki he malanga ‘a Tokoua Rutherford ko e “Fānau ‘a e Tu‘í.” ‘I he ‘osi ‘ene malangá, na‘e ‘ohovale lahi ‘a e to‘utupu kotoa ‘e toko 15,000. Na‘e ‘omai ‘e Tokoua Rutherford mo hono kau tokoní kiate kimautolu taki taha ‘a e tohi fo‘ou ko e Children.

‘I ‘Epeleli 1943, na‘a mau kau ki he ‘Asemipilī “Kōlenga ke Fai ha Ngāue” ‘i Coffeyville, Kansas. Na‘a mau fanongo ai ki he fanongonongo ‘e ‘i ai ha ako fo‘ou ma‘á e fakataha‘anga kotoa, ko e Ako Fakafaifekau Fakateokalatí. Na‘a mau toe ma‘u ha ki‘i tohi ‘oku ‘i ai ‘a e lēsoni ‘e 52 ‘a ia na‘a mau ngāue‘aki ‘i he akó. Ki mui ‘i he ta‘u ko iá, na‘á ku fai ai ‘eku ‘uluaki konga ‘i he akó. Na‘e toe makehe foki ‘a e ‘asemipilī ko iá kiate au koe‘uhi na‘á ku papitaiso ai fakataha mo e ni‘ihi tokosi‘i ‘i he vai moko teilo ‘i ha ki‘i anovai ‘i ha faama na‘e ofi ai.

LOTO KE NGĀUE ‘I PĒTELI

Na‘á ku ‘osi mei he kolisí ‘i he 1951 pea na‘e pau ke u fili pe ko e hā ‘a e me‘a te u fai ‘i he‘eku mo‘uí. Na‘e ngāue ‘a hoku tokoua ko Jerry ‘i Pēteli. Na‘á ku loto mo‘oni foki ke u ‘alu ki Pēteli, ko ia na‘á ku ‘ave ‘eku tohi kole. Taimi nounou mei ai, na‘e fakaafe‘i au ki Pēteli peá u kamata ngāue ai ‘i he ‘aho 10 ‘o Ma‘asi, 1952. Ko ha fili lelei ‘aupito eni he na‘e tokoni‘i ai au ke u tauhi ke toe kakato ange ki he ‘Otuá.

Na‘á ku ‘amanaki ke ngāue ‘i he pulusi tohí ke tokoni ki hono fa‘u ‘o ‘etau makasiní mo e ‘ū tohi kehé. Ka na‘e ‘ikai ‘aupito lava ke u fai ia. ‘I hono kehé, na‘e vahe‘i au ke u ngāue ko ha tokotaha tali tēpile pea ki mui ai ‘i he peitó. Na‘á ku fiefia ‘i he ngāue ko ení pea ako ai ha me‘a lahi. Na‘a mau ngāue taufetongi, pea na‘e ‘i ai hoku taimi ‘atā ‘i he lolotonga ‘a e ‘ahó. Na‘á ku fa‘a ‘alu ki he laipeli ‘a e Pētelí ‘o ngāue‘aki ‘a e ngaahi tohi lahi ai ‘i he fai ‘eku ako fakafo‘ituituí. Ne tokoni‘i au ‘i he me‘á ni ke fakaivimālohi‘i ‘eku tuí mo ‘eku kaume‘a mo Sihová. Ne u hoko ai ‘o toe fakapapau‘i ange ke tauhi kia Sihova ‘i Pēteli ‘i he lōloa taha ‘o ‘eku malavá. Na‘e mavahe ‘a Jerry mei Pēteli ‘i he 1949 ‘o ne mali mo Patricia, ka na‘á na nofo ofi mai ‘i Brooklyn ‘o na tokoni‘i mo fakalototo‘a‘i au lolotonga ‘eku kei fo‘ou ‘i he Pētelí.

Taimi nounou mei he‘eku hū ki Pētelí, na‘e kamata fakasio ‘e he fanga tokouá ha kau ngāue Pēteli ‘e lava ke nau tānaki ki he lisi ‘o e kau malanga ‘i Pētelí. Ko e fanga tokoua ‘i he lisi ko ení na‘e vahe‘i ke nau ‘a‘ahi ki he ngaahi fakataha‘anga na‘e a‘u ki he kilomita ‘e 320 (maile ‘e 200) ‘a hono mama‘ó mei Brooklyn. Na‘a nau fa‘a fai ai ha malanga ma‘á e kakaí pea ngāue mo e fakataha‘angá ‘i he mala‘e malangá. Na‘á ku kau ‘i he taha ‘o e fanga tokoua na‘e filí. ‘I he manavasi‘í, na‘á ku kamata fai ha ngaahi ‘a‘ahi mo fai ‘a e ngaahi malanga ma‘á e kakaí. ‘I he taimi ko iá na‘e houa ‘e taha ‘a e malanga ma‘á e kakaí. Na‘á ku fa‘a fononga lēlue ki he ngaahi fakataha‘angá. ‘Oku ou manatu‘i lelei ‘a e ho‘atā Sāpate ‘e taha ‘i he taimi momoko ‘o e 1954. Na‘á ku heka ‘o foki ki Niu ‘Ioke ‘i ha lēlue pea na‘e fiema‘u ke u a‘u vave ki Pēteli ‘i he efiafí. Ka ‘i he‘eku fokí, na‘e tō ha afā fakataha mo e matangi mālohi ‘aupito mo e sinou. Na‘e mate ‘a e mīsini ‘uhila ‘o e lēlué, pea na‘e toki a‘u ki he Kolo Niu ‘Ioké ‘i he nimá hengihengi he Mōnité. Na‘á ku heka ‘i he lēlue ‘i lalofonua mei he tau‘anga lēlué ki Brooklyn peá u hangatonu ai pē ‘o ngāue ‘i he peitó. Na‘á ku ki‘i tōmui mo hela‘ia ‘aupito he na‘e ‘ikai te u mohe ‘i he poó kotoa. Ka ko e fiefia na‘á ku ma‘u ‘i he ngāue ‘i he ngaahi fakataha‘angá mo e fe‘iloaki mo e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine fo‘ou mātu‘aki tokolahí na‘e mahu‘inga lahi ange ia ‘i ha ngaahi feilaulau pē na‘á ku fai.

Teuteu ki ha fakamafola lea mei he WBBR

Lolotonga hoku ‘uluaki ngaahi ta‘u ‘i Pētelí, na‘á ku kamata kau foki ai ‘i ha polokalama ako Tohi Tapu na‘e fakamafola ‘i he uike kotoa pē ‘i he‘etau fale fakamafola lea, WBBR. Na‘e ‘i he fungavaka ‘uluaki ia ‘o e fale ‘i he 124 Columbia Heights. Ko Tokoua Alexander H. Macmillan, ‘a ia na‘e ngāue ‘i Pēteli ‘i he ngaahi ta‘u lahi, na‘e kau ma‘u pē ‘i he ngaahi polokalama fakaletiō ko ení. Na‘a mau fa‘a ui ia ko Tokoua Mac. Na‘á ne hoko ko ha fa‘ifa‘itaki‘anga lelei ‘aupito kiate kimautolu fanga tokoua kei si‘i ange ‘i Pētelí koe‘uhi na‘á ne hanganaki faitōnunga neongo ‘a e ngaahi faingata‘a lahi.

Ngāue‘aki ‘a e lau‘ipepa-tu‘uakí ‘i hono tu‘uaki ‘a e WBBR

‘I he 1958, na‘e liliu ‘a ‘eku vāhenga-ngāué peá u kamata ngāue vāofi mo e kau ma‘u tohi fakamo‘oni ako ‘i he Ako‘anga Kiliatí. Na‘á ku fa‘a tokoni ki he kau tangata mo e kau fefine faivelenga ko ení ke ma‘u ‘enau visá, pea na‘á ku fa‘a fokotu‘utu‘u foki ‘a ‘enau folaú. Ko e folau vakapuná na‘e mamafa ‘aupito ‘i he taimi ko iá, ko ia ko e tokolahi taha ‘o e kau ma‘u tohi fakamo‘oni ako na‘e ō ki ‘Afilika mo ‘Ēsiá na‘a nau fa‘a folau ‘i ha vaka uta koloa. ‘I he ngaahi ta‘u ki mui aí, ‘i he ma‘ama‘a ange ‘a e totongi vakapuná, na‘e folau vakapuna ai ‘a e tokolahi taha ‘o e kau misinalé ki he‘enau vāhenga-ngāué.

Fokotu‘utu‘u ‘a e tipiloma Kiliatí ki mu‘a ‘i he polokalama ma‘u tohi fakamo‘oni akó

FOLAU KI HE FAKATAHA-LAHÍ

‘I he 1960, na‘á ku fokotu‘utu‘u ke fai ha ngaahi puna vakapuna fakakulupu mei ‘Amelika ki ‘Iulope ki he ngaahi fakataha-lahi fakavaha‘apule‘anga ‘i he 1961. Na‘á ku puna ki he taha ‘o e ngaahi fakataha-lahi ko iá na‘e fai ‘i Hamburg, Siamane. Hili ‘a e fakataha-lahí, na‘á ku haea ai mo e fanga tokoua Pēteli ‘e toko tolu ha kā ‘o mau lele mei Siamane ki ‘Ītali ‘o ‘a‘ahi ki he ‘ōfisi va‘a ‘i Lomá. Na‘a mau ‘alu mei ai ki Falanisē, kolosi ‘i he ‘Otu Mo‘unga Pyrenees, ‘o mau hū ai ki Sipeini, ‘a ia na‘e tapui ai ‘etau ngāué. Na‘a mau malava ke ‘oange ki he fanga tokoua ‘i Barcelona ha ‘ū tohi, ‘a ia na‘e kofukofu ‘o ‘asi hangē ha ngaahi me‘a‘ofá. Na‘e fakalotomāfana ‘a e fe‘iloaki mo kinautolú! Na‘a mau lele mei ai ki Amsterdam ‘o puna mei ai ki Niu ‘Ioke.

‘I he 1962, na‘e vahe‘i ai au ke u fokotu‘utu‘u ha folau ki he fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ‘e toko 583 ‘a ia na‘a nau ma‘u ha ngaahi fakataha-lahi fakavaha‘apule‘anga hokohoko makehe takatakai ‘i he māmaní. Ko e ‘Asemipilī “Ongoongo Lelei Ta‘engata” eni ‘i he 1963. Na‘e kau ‘a e kau fakafofongá ki he ngaahi fakataha-lahi ‘i ‘Iulope, ‘Ēsia, mo e Pasifiki Tongá pea hoko atu mei ai ki Honolulu, Hauai‘i, pea faka‘osi ki Pasadena, Kalefōnia. Na‘a nau ‘a‘ahi foki ki Lepanoni mo Sioatani ‘i ha folau ‘eve‘eva makehe ki he ngaahi fonua ‘i he Tohi Tapú. Na‘e fokotu‘utu‘u he‘emau potungāué ‘a e ngaahi fepuna‘akí mo e ta‘ofi ‘o e hōtelé mo tokonaki ‘a e ngaahi visa kotoa na‘e fiema‘ú.

HOA FOLAU FO‘OU

Ko ha toe ta‘u mātu‘aki mahu‘inga foki kiate au ‘a e 1963 ‘i ha ‘uhinga ‘e taha. ‘I he ‘aho 29 ‘o Suné na‘á ku mali ai mo Lila Rogers mei Missouri, ‘a ia na‘e hū mai ki Pēteli ‘i he 1960. ‘I ha uike ‘e taha mei he‘ema malí, na‘á ku kau ai mo Lila ‘i ha folau ‘eve‘eva takatakai ‘i he māmaní ‘o ‘a‘ahi ki Kalisi, ‘Isipite, pea mo Lepanoni. Na‘a mau puna nounou mei ai ki Sioatani. Kae kehe, na‘e tapui ‘etau ngāue ‘i aí, pea na‘e ‘ikai ‘oange ‘e he kau ma‘u mafaí ha visa ‘a e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová. Ko ia na‘e ‘ikai te mau fakapapau‘i pe ko e hā ‘e hoko ‘i he‘emau a‘u atu ki aí. Sioloto atu ki he‘emau fiefia mo e ‘ohovale ‘i he‘emau sio ki ha kulupu ‘o e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ‘oku nau tu‘u mai ‘i ‘olunga ‘i he ki‘i mala‘e vakapuná mo ha fu‘u pena na‘e tohi‘i ai “Talitali Lelei ‘a e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová”! Na‘e fakaofo ‘a e ‘a‘ahi ki he ngaahi fonua ‘i he Tohi Tapú ‘o sio ‘i he ngaahi feitu‘u na‘e nofo ai ‘a ‘Ēpalahame, ‘Aisake, mo Sēkopé, feitu‘u na‘e malanga ai ‘a Sīsū mo e kau ‘apositoló, mo e feitu‘u na‘e kamata ke mafola atu ai ‘a e lotu faka-Kalisitiané “ki he ngaahi ngata‘anga ‘o e māmaní.”​—Ngā. 13:47.

Na‘e hoko ‘a Lila ko hoku kaume‘a mateaki ‘i he ta‘u ‘e 55 ‘i he kotoa ‘o homa vāhenga-ngāué. Na‘á ma ‘a‘ahi ki Sipeini mo Potukali ‘i ha ngaahi taimi ‘i hono tapui ai ‘etau ngāué. Na‘e lava ke ma fakalototo‘a‘i ‘a e fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné pea ‘ave kiate kinautolu ‘a e ‘ū tohi mo e ngaahi me‘a kehe na‘a nau fiema‘ú. Na‘e a‘u ‘o malava ke ma ‘a‘ahi ki he ni‘ihi ‘o hotau fanga tokoua na‘e ‘i he pilīsone ‘i Cádiz, Sipeini. Na‘á ku fiefia ‘aupito ‘i he lava ke fai ha malanga fakalototo‘a kiate kinautolú.

Mo Patricia mo Jerry Molohan ‘i he‘emau fononga ki he Fakataha-Lahi “Melino ‘i he Māmaní” 1969

‘I he ngaahi ta‘u talu mei he 1963, kuó u fai ai ha ngaahi fokotu‘utu‘u ‘o e folau ki he ngaahi fakataha-lahi fakavaha‘apule‘anga ‘i ‘Afilika, ‘Aositelēlia, ‘Amelika Lotoloto mo ‘Amelika Tonga, ‘Iulope, ko e Hahake Mama‘ó, Hauai‘i, Nu‘u Sila, mo Pueto Liko. Kuó u kau mo Lila ki ha ngaahi fakataha-lahi fakangalongata‘a, hangē ko ia ‘i Warsaw, Pōlani, ‘i he 1989. Na‘e malava ke ha‘u ‘a e fanga tokoua tokolahi mei Lūsia ki he fu‘u fakataha-lahi ko iá. Ko e ‘uluaki fakataha-lahi eni kuo faifai ange pea nau kau ki ai! Na‘á ma fe‘iloaki mo e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine na‘a nau ‘i he pilīsone ‘i he Sovieti ‘Iunioní ‘i he ngaahi ta‘u lahi koe‘uhi ko ‘enau tuí.

Ko e vāhenga-ngāue ‘e taha na‘á ku fiefia mo‘oni ai ko e ‘a‘ahi ‘o fakalototo‘a‘i ‘a e ngaahi fāmili Pēteli mo e kau misinale takatakai ‘i he māmaní. ‘I he‘ema ‘a‘ahi faka‘osí, na‘á ma ‘alu ki Kōlea Tonga pea malava ke ma fe‘iloaki ai mo e toko 50 ‘o hotau fanga tokoua na‘e ‘i he pilīsone ‘i Suwon. Na‘a nau mātu‘aki fakakaukau pau kotoa pea nau fakatu‘amelie ke toe ngāue kia Sihova ‘o ‘ikai ha fakataputapui. Ko e fe‘iloaki mo kinautolú na‘e fakalototo‘a lahi ‘aupito kiate kimaua!​—Loma 1:11, 12.

MA‘U ‘A E FIEFIA ‘I HE TUPÚ

Kuó u mamata ki hono tāpuaki‘i ‘e Sihova ‘a hono kakaí ‘i he faai mai ‘a e ngaahi ta‘ú. ‘I he‘eku papitaiso ‘i he 1943, na‘e ‘i ai ‘a e kau malanga nai ‘e toko 100,000. ‘I he taimi ní ko e toko 8,000,000 tupu ‘oku nau tauhi kia Sihova ‘i he fonua ‘e 240. Ko e ngāue mālohi ‘a e kau ma‘u tohi fakamo‘oni ako ‘i Kiliatí kuo tokoni lahi ia ki he tupu ko ení. Kuó u ma‘u ‘a e fiefia lahi ‘i he ngāue vāofi mo e tokolahi ‘o e kau misinale ko ení mo hono tokoni‘i kinautolu ke nau a‘u ki he‘enau vāhenga-ngāué.

‘Oku ou hounga‘ia ‘i he‘eku fili lolotonga ‘eku kei si‘í ke ngāue‘aki ‘eku mo‘uí ‘i he ngāue ‘a Sihová mo ‘eku tohi kole ki Pētelí. Kuo tāpuaki‘i lahi au ‘e Sihova ‘i he ngaahi ta‘u kotoa ko ení. Tuku kehe ‘a e me‘a kotoa ‘okú ma fiefia ai ‘i he‘ema ngāue ‘i Pētelí, kuó u fiefia mo Lila ‘i he malanga mo e ngaahi fakataha‘anga lahi ‘i Brooklyn ‘i he ta‘u ‘e 50 tupu pea kuó ma ma‘u ai ha ngaahi kaume‘a mo‘oni tokolahi.

‘Oku hokohoko atu ‘eku ngāue ‘i Pētelí fakataha mo e tokoni ‘a Lila ‘i he ‘aho taki taha. Neongo kuó u ‘osi ta‘u 84 he taimí ni, ‘oku ou fiefia ‘i he kei lava ke u fai ha ngāue mohu ‘uhinga ‘o tokoni ‘i he fetu‘utaki ‘a e va‘á.

Mo Lila ‘i he ‘ahó ni

‘Oku hoko ko ha me‘a fakafiefia ‘a e kau ki he kautaha fakaofo ‘a Sihová pea sio ki he mo‘oni ‘a e lea ‘i he Malakai 3:18: “Te mou toe sio ki he faikehekehe ‘i he vaha‘a ‘o e tokotaha ‘oku mā‘oni‘oní mo e tokotaha ‘oku anga-fulikivanú, ‘i he vaha‘a ‘o e tokotaha ‘oku tauhi ki he ‘Otuá mo e tokotaha ‘oku ‘ikai tauhi kiate iá.” ‘Okú ma sio ‘i he ‘aho kotoa pē ki he ‘alu ke toe kovi ange ‘a e māmani ‘o Sētané pea mo e ‘ikai ha ‘amanaki ‘a e kakaí mo e si‘i ‘aupito ‘enau fiefia ‘i he mo‘uí. Ka ko e fa‘ahinga ‘oku ‘ofa mo tauhi kia Sihová ‘oku nau ma‘u ha mo‘ui fiefia, na‘a mo e ‘i he taimi faingata‘a ko ení, pea mo ha ‘amanaki papau ki he kaha‘ú. Ko ha monū mo‘oni ia ‘a e talanoa ki he ni‘ihi kehé fekau‘aki mo e ongoongo leleí! (Māt. 24:14) Kuo vavé ni ke fetongi ‘e he Pule‘anga ‘o e ‘Otuá ‘a e māmani motu‘a ko ení ‘aki ha palataisi. He fiema‘u lahi mo‘oni ē ‘e kitautolu ke hoko mai ‘a e ‘aho ko iá! ‘E mo‘ui lelei mo fiefia leva ai ‘a e tokotaha kotoa pea mo‘ui ta‘engata.