Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 42

Ko e Hā ‘E Fakatupunga Koe ‘e Sihova Ke Ke Hoko ki Aí?

Ko e Hā ‘E Fakatupunga Koe ‘e Sihova Ke Ke Hoko ki Aí?

“Ko e ‘Otuá . . . ‘okú ne fakaivia kimoutolú, ‘o ne fakatou ‘oatu kiate kimoutolu ‘a e holi mo e mālohi ke mou ngāue.”—FIL. 2:13.

HIVA 38 Lī Ho‘o Kavengá kia Sihova

‘I HE KUPÚ NI *

1. Ko e hā ‘e lava ke fai ‘e Sihova ke fakahoko ai ‘ene taumu‘á?

KO Sihova ‘e lava ke ne hoko ki ha me‘a pē ‘oku fiema‘u koe‘uhi ke fakahoko ‘ene taumu‘á. Ko e fakatātaá, kuo hoko ‘a Sihova ko ha Faiako, ko ha Tokotaha-Fakafiemālie pea mo ha ‘Evangeliō, ko e ni‘ihi pē eni hono ngaahi ngafa lahí. (‘Ai. 48:17; 2 Kol. 7:6; Kal. 3:8) Kae kehe, ‘okú ne fa‘a ngāue‘aki ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá ke fakahoko ‘ene taumu‘á. (Māt. 24:14; 28:19, 20; 2 Kol. 1:3, 4) ‘E lava foki ke foaki ‘e Sihova ki ha taha pē ‘o kitautolu ‘a e poto mo e mālohi ke tau hoko ai ki ha me‘a pē ‘oku fiema‘u ke fakahoko ai hono finangaló. Ko e konga kotoa eni ‘o e ‘uhinga ‘o e huafa ‘o Sihová, ‘o hangē ko e lau ‘a e kau mataotao tokolahi.

2. (a) Ko e hā ‘oku tau veiveiua nai ai ‘i he taimi ‘e ni‘ihi pe ‘oku ngāue‘aki kitautolu ‘e Sihová? (e) Ko e hā te tau lāulea ki ai ‘i he kupu ko ení?

2 Ko kitautolu kotoa ‘oku tau loto ke ngāue‘aki kitautolu ‘e Sihova, ka ‘oku veiveiua nai ‘a e ni‘ihi pe ‘oku ngāue‘aki kinautolu ‘e Sihova. Ko e hā hono ‘uhingá? Koe‘uhi ‘oku nau ongo‘i ‘oku fakangatangata kinautolu ‘e honau ta‘umotu‘á, tu‘ungá mo e malavá. ‘I he tafa‘aki ‘e tahá, ko e ni‘ihi ‘oku nau ‘osi fiemālie pē nai ‘i he me‘a ‘oku nau lolotonga faí pea ‘ikai vakai ki he fiema‘u ke nau fai ha fakalakalaka lahi ange. ‘I he kupu ko ení, te tau lāulea ki he founga ‘e lava ke teu‘i ai ‘e Sihova ha taha ‘o kitautolu ke fakahoko ‘ene taumu‘á. Pea te tau sivisivi‘i leva ‘a e ngaahi fakamatala Fakatohitapu fekau‘aki mo e anga hono foaki ‘e Sihova ki he‘ene kau sevānití—kau tangata mo e kau fefine—‘a e holi mo e mālohi ke ngāue. Faka‘osí, te tau lāulea ki he founga ‘e lava ke tau faka‘atā ai ‘a Sihova ke ne ngāue‘aki kitautolu.

FOUNGA HONO TEU‘I KITAUTOLU ‘E SIHOVÁ

3. ‘I he vakai ki he Filipai 2:13, ‘e anga-fēfē hono foaki mai ‘e Sihova ‘a e holi ke ngāué?

3 Lau ‘a e Filipai 2:13. * ‘Oku lava ke foaki mai ‘e Sihova kiate kitautolu ‘a e holi ke ngāué. ‘E anga-fēfē ‘ene fai ení? Mahalo ‘oku tau ‘ilo fekau‘aki mo ha fiema‘u tefito ‘i he fakataha‘angá. Pe ‘oku lau ‘e he kau mātu‘á ha tohi mei he ‘ōfisi va‘á ‘o fakahaa‘i mai ai ha fiema‘u ‘i ha fakataha‘anga ‘e taha. ‘I he tali ki aí, te tau ‘eke hifo nai, ‘‘E lava fēfē ke u tokoni ki he fiema‘u ko ení?’ Pe mahalo kuo fakaafe‘i kitautolu ke tali ha vāhenga-ngāue faingata‘a, ka ‘oku tau fifili pe te tau lava ‘o fakahoko lelei ia. Pe hili hano lau ha veesi mei he Folofola ‘a e ‘Otuá, te tau fifili nai, ‘‘E lava fēfē ke u ngāue‘aki ‘a e fakamatala Fakatohitapu ko ení ke tokoni‘i ‘a e ni‘ihi kehé?’ He‘ikai fakamālohi‘i kitautolu ‘e Sihova ke fai ha me‘a. Ka ‘i he vakai mai ‘a Sihova ‘oku tau loto-lelei ke sivisivi‘i kitautolú, ‘e lava ke ne foaki mai ‘a e holi ke tau fakakaukau ki ai pea ngāue ki ai.

4. ‘E anga-fēfē nai hono foaki mai ‘e Sihova ‘a e mālohi ke ngāué?

4 ‘Oku lava foki ke foaki mai ‘e Sihova ‘a e mālohi kiate kitautolu ke ngāue. (‘Ai. 40:29) ‘Oku lava ke ne fakalelei‘i ‘etau ngaahi malava fakanatulá ‘aki hono laumālie mā‘oni‘oní. (‘Eki. 35:30-35) Fakafou ‘i he kautaha ‘a Sihová, ‘oku lava ke ne ako‘i ai kitautolu ki he founga ke fakahoko ai ‘a e ngaahi ngāue pau. Kapau ‘oku faifai ange peá ke ta‘epau‘ia ‘i he founga ke fakahoko ai ha ngāue, kole ki ha tokoni. Pehē foki, ongo‘i tau‘atāina ke kole ki he‘etau Tamai fakahēvani nima-homó ki ha “mālohi ‘oku mahulu atu ia ‘i he tu‘unga anga-mahení.” (2 Kol. 4:7; Luke 11:13) ‘Oku ma‘u ‘i he Tohi Tapú ‘a e ngaahi fakatātā lahi fekau‘aki mo hono teu‘i ‘e Sihova ‘a e kau tangata mo e kau fefine ‘aki hono foaki kiate kinautolu ‘a e holi mo e mālohi ke ngāue. ‘I he‘etau lāulea ki he ni‘ihi ‘o e ngaahi fakamatala ko ení, feinga ke fakakaukau ki he ngaahi founga ‘e lava ke ngāue‘aki ai koe ‘e Sihova ‘i ha founga meimei tatau.

ME‘A NA‘E HOKO KI AI ‘A E KAU TANGATÁ

5. Ko e hā ‘oku tau ako mei he founga mo e taimi na‘e ngāue‘aki ai ‘e Sihova ‘a Mōsese ke fakahaofi ‘Ene kakaí?

5 Na‘e fakatupunga ‘e Sihova ‘a Mōsese ke hoko ko ha tokotaha faifakahaofi ‘o e kau ‘Isilelí. Ka ko fē taimi na‘e ngāue‘aki ai ia ‘e Sihová? ‘I he taimi na‘e ongo‘i ai ‘e Mōsese kuó ne taau hili hono “ako‘i [ia] ‘i he poto kotoa pē ‘o e kau ‘Isipité”? (Ngā. 7:22-25) ‘Ikai, na‘e toki ngāue‘aki ‘e Sihova ‘a Mōsese ‘i he hili pē ‘Ene fakafuo ia ke hoko ko ha tangata anga-fakatōkilalo mo anga-mokomoko. (Ngā. 7:30, 34-36) Na‘e ‘oange ‘e Sihova kia Mōsese ‘a e loto-to‘a ke lea ki he tokotaha pule mālohi taha ‘i ‘Isipité. (‘Eki. 9:13-19) Ko e hā ‘oku tau ako mei he founga mo e taimi na‘e ngāue‘aki ai ‘e Sihova ‘a Mōsesé? ‘Oku ngāue‘aki ‘e Sihova ‘a e fa‘ahinga ‘oku nau fakahāhā ‘a e ngaahi ‘ulungaanga faka‘otuá pea falala kiate ia ki ha mālohí.—Fil. 4:13.

6. Ko e hā ‘oku lava ke tau ako mei he founga na‘e ngāue‘aki ai ‘e Sihova ‘a Pāsiliai ke tokoni kia Tu‘i Tēvitá?

6 ‘I he laui senituli ki mui ai, na‘e ngāue‘aki ‘e Sihova ‘a Pāsiliai ke ne tokoni‘i ‘a Tu‘i Tēvita. Ko Tēvita mo e kakaí na‘a nau “fiekaia . . . mo ongosia pea mo fieinua” ‘i he‘enau hola meia ‘Apisalome, ‘a e foha ‘o Tēvitá. Na‘e ta‘umotu‘a ‘a Pāsiliai ‘i he taimi ko ení, ka na‘á ne tuku ‘ene mo‘uí ke ‘i ha tu‘unga fakatu‘utāmaki fakataha mo ha ni‘ihi ke tokonaki ma‘a Tēvita mo ‘ene kau tangatá. Na‘e ‘ikai fakamulituku ‘a Pāsiliai ‘o pehē koe‘uhi ko hono ta‘umotu‘á, he‘ikai ke toe ngāue‘aki ia ‘e Sihova. Ka, na‘á ne ngāue‘aki nima-homo ‘a e me‘a na‘á ne ma‘ú ke tokoni ki he fiema‘u ‘a e sevāniti ‘a e ‘Otuá. (2 Sām. 17:27-29) Ko e hā ‘a e lēsoni kiate kitautolú? Tatau ai pē pe ko e hā hotau ta‘umotu‘á, ‘oku lava ‘e Sihova ke ngāue‘aki kitautolu ke tokoni ki he ngaahi fiema‘u ‘a e kaungātui ‘oku nau fiema‘u ha tokoni pau, fakalotofonua pe ‘i ha fonua kehe. (Pal. 3:27, 28; 19:17) Neongo kapau he‘ikai lava ke tau tokoni fakahangatonu, ‘e lava nai ke tau poupou ‘i he ngāue ‘i māmani lahí ke lava ‘a e pa‘anga ko iá ‘o tokoni ‘i he taimi mo e feitu‘u ‘oku fiema‘u ai iá.—2 Kol. 8:14, 15; 9:11.

7. Na‘e anga-fēfē hono ngāue‘aki ‘e Sihova ‘a Simioné, pea ‘oku anga-fēfē nai hono fakalototo‘a‘i kitautolu ‘i hono ‘ilo‘i iá?

7 Na‘e tala‘ofa ‘a Sihova kia Simione, ko ha tangata matu‘otu‘a mateaki ‘i Selusalema, he‘ikai te ne mate kae ‘oua ke ne sio ki he Mīsaiá. Kuo pau pē na‘e fakalototo‘a‘i lahi ‘e he tala‘ofa ko iá ‘a Simione, koe‘uhi he na‘á ne tatali ‘i he ngaahi ta‘u lahi ki he Mīsaiá. Ko ‘ene tuí mo e kātakí na‘e fakapale‘i. ‘I he ‘aho ‘e taha, “‘i he tataki ‘a e laumālié” na‘á ne ha‘u ai ki he temipalé. Na‘á ne sio ai ki he ki‘i valevale ko Sīsuú, pea na‘e ngāue‘aki ‘e Sihova ‘a Simione ke ne fai ha kikite fekau‘aki mo e ki‘i tama ko eni te ne hoko ko e Kalaisí. (Luke 2:25-35) Neongo ‘oku ngalingali na‘e ‘ikai mo‘ui ‘a Simione ‘o a‘u ki he taimi na‘e fakahoko ai ‘e Sīsū ‘ene ngāue fakafaifekau ‘i he māmaní, na‘e hounga‘ia ‘a Simione ‘i he monū na‘á ne ma‘ú, pea ko e me‘a lelei tahá ‘oku te‘eki hoko mai kiate ia! ‘I he māmani fo‘oú, ko e tangata faitōnunga ko iá te ne sio ki he hoko ‘a e tu‘unga-pule ‘a Sīsuú ko ha tāpuaki ki he kotoa ‘o e ngaahi fāmili ‘i he māmaní. (Sēn. 22:18) Ko kitautolu foki ‘e lava ke tau hounga‘ia ‘i ha monū pē ‘oku ‘omai ‘e Sihova ‘i he‘ene ngāué.

8. ‘E anga-fēfē nai hono ngāue‘aki kitautolu ‘e Sihova ‘o hangē ko ia na‘á ne fai kia Panepasá?

8 ‘I he ‘uluaki senituli T.S., ko ha tangata nima-homo ko Siosifa na‘á ne fakafaingamālie‘i ‘a ia tonu ke ngāue‘aki ‘e Sihova. (Ngā. 4:36, 37) ‘Oku ngalingali koe‘uhi ko e poto lelei ‘a Siosifa ‘i hono fakafiemālie‘i ‘a e ni‘ihi kehé, na‘e ui ia ‘e he kau ‘apositoló ko Panepasa, ‘o ‘uhingá ko e “Foha ‘o e Fakafiemālié.” Ko e fakatātaá, hili ‘a e hoko ‘a Saula ko ha tokotaha tuí, ko e tokolahi ‘o e fanga tokouá na‘a nau ilifia ke fakaofiofi kiate ia koe‘uhi na‘e ‘iloa ia ‘i he‘ene fakatanga‘i ‘a e fakataha‘angá. Kae kehe, ko Panepasa na‘á ne loto-māfana ‘o tokoni‘i ‘a Saula, pea kuo pau pē na‘e hounga‘ia lahi ‘a Saula ‘i he‘ene anga-leleí. (Ngā. 9:21, 26-28) Ki mui ai, ko e kau mātu‘a ‘i Selusalemá na‘a nau vakai ki he fiema‘u ke tokonaki ha fakalototo‘a ki he fanga tokoua na‘a nau nofo mama‘o ‘i ‘Aniteoke ‘o Sīliá. Ko hai na‘a nau fekau‘í? Ko Panepasa! Na‘e tonu ‘enau filí. ‘Oku pehē ko Panepasá na‘á ne “kamata ke ne fakalototo‘a‘i kinautolu kotoa ke nau nofo‘aki mateaki ai pē ki he ‘Eikí mo e loto papau.” (Ngā. 11:22-24) Pehē pē ‘i he ‘ahó ni, ko Sihova ‘oku lava ke ne tokoni‘i kitautolu ke tau hoko ko ha “foha ‘o e fakafiemālié” ki hotau kaungā-Kalisitiané. Ko e fakatātaá, te ne ngāue‘aki nai kitautolu ke fakafiemālie‘i ‘a e fa‘ahinga kuo mole honau ngaahi ‘ofa‘anga ‘i he maté. Pe te ne ue‘i nai kitautolu ke ‘a‘ahi pe telefoni ki ha taha ‘oku puke pe loto-mafasia ‘o vahevahe kiate kinautolu ha ngaahi lea anga-lelei. Te ke faka‘atā ‘a Sihova ke ne ngāue‘aki koe ‘o hangē ko ia na‘á ne fai kia Panepasá?—1 Tes. 5:14.

9. Ko e hā ‘oku tau ako mei he anga hono tokoni‘i ‘e Sihova ha tokoua ko Vasily ke hoko ko ha tauhi-sipi fakalaumālie lavame‘a?

9 Na‘e tokoni‘i ‘e Sihova ha tokoua ko Vasily ke hoko ko ha tauhi-sipi fakalaumālie lavame‘a. ‘I hono fakanofo ‘a Vasily ko ha mātu‘a ‘i hono ta‘u 26, na‘á ne manavahē koe‘uhi na‘á ne ongo‘i ‘oku ‘ikai ke ne taau ke tokoni‘i fakalaumālie ‘a e fakataha‘angá, tautefito ki he fa‘ahinga na‘a nau fehangahangai mo e ngaahi faingata‘á. Kae kehe, na‘á ne ma‘u ‘a e ako ‘aonga mei he kau mātu‘a taukeí pea mo ‘ene kau ki he Ako Fakafaifekau ‘o e Pule‘angá. Na‘e ngāue mālohi ‘a Vasily ke fakalakalaka. Ko e fakatātaá, na‘á ne ‘ai ha lisi ‘o e fanga ki‘i taumu‘a iiki. ‘I he‘ene a‘usia ‘a e taumu‘a taki taha, na‘e faai atu pē ‘o ne iku‘i ‘ene manavaheé. ‘Okú ne pehē ‘i he taimí ni: “Ko e me‘a na‘á ne ‘ai au ke manavahē ki mu‘á ‘okú ne ‘omai ‘a e fiefia lahi kiate au he taimí ni. ‘I hono tokoni‘i au ‘e Sihova ke ma‘u ‘a e konga Tohi Tapu totonu ke fakafiemālie‘i ‘aki ha tokoua pe tuofefine ‘i he fakataha‘angá, ‘oku ‘omai ai ‘a e fiemālie lahi kiate au.” Fanga tokoua, kapau te ke fakafaingamālie‘i koe ke ngāue‘aki ‘e Sihova hangē ko Vasily, ‘oku lava ke Ne ‘oatu kiate koe ‘a e malava ke fakahoko ‘a e fatongia lahi ange ‘i he fakataha‘angá.

ME‘A NA‘E HOKO KI AI ‘A E KAU FEFINÉ

10. Ko e hā na‘e fai ‘e ‘Apikalé, pea ko e hā ‘a e lēsoni ‘okú ke ako mei he‘ene fa‘ifa‘itaki‘angá?

10 Ko Tēvita mo e fa‘ahinga na‘a nau mateaki kiate iá na‘e tuli kinautolu ‘e Tu‘i Saula, pea na‘a nau fiema‘u tokoni. Na‘e kole ‘e he kau tangata ‘a Tēvitá ha me‘akai mei ha tangata ‘Isileli koloa‘ia ko Nāpale. Na‘a nau ongo‘i tau‘atāina ke kole koe‘uhi na‘a nau tokanga‘i ‘a e fanga sipi ‘a Nāpalé ‘i he toafá. Ka na‘e fakafisi ‘a e tangata siokita ko Nāpalé ke ‘oange ha me‘a. Na‘e ‘ita lahi ‘a Tēvita pea loto ke faka‘auha ‘a Nāpale mo e kakai tangata kotoa ‘i hono falé. (1 Sām. 25:3-13, 22) Kae kehe, ko e uaifi ‘o Nāpalé, ‘a ‘Apikale, na‘á ne fakapotopoto ‘o hangē pē ko hono faka‘ofo‘ofá. ‘I hono fakahāhā ‘a e loto-to‘a lahí, na‘á ne fakatōmape‘e ‘i he va‘e ‘o Tēvitá pea kōlenga kiate ia ke ‘oua te ne hoko ‘o halaia ‘i he toto ‘aki ha‘ane faisāuni. Na‘e fale‘i anga-fakapotopoto ia ‘e ‘Apikale ke tuku ‘a e ngaahi me‘á ki he to‘ukupu ‘o Sihová. Ko e ngaahi lea anga-fakatōkilalo mo e tō‘onga fakapotopoto ‘a ‘Apikalé na‘e maongo ki he loto ‘o Tēvitá. Na‘á ne fakamulituku‘aki leva ko Sihova na‘á ne fekau‘i mai iá. (1 Sām. 25:23-28, 32-34) Na‘e fakatupulekina ‘e ‘Apikale ‘a e ngaahi ‘ulungaanga na‘e ‘ai ai ke ngāue‘aki ia ‘e Sihova. ‘I he tu‘unga meimei tatau, ko e fanga tuofāfine Kalisitiane ‘oku nau fakatupulekina ‘a e fakapotopoto mo e ‘ilo‘iló ‘e lava ke ngāue‘aki kinautolu ‘e Sihova ke langa hake ‘a e ngaahi fāmilí mo e ni‘ihi kehe ‘i he fakataha‘angá.—Pal. 24:3; Tai. 2:3-5.

11. Ko e hā na‘e fai ‘e he ngaahi ‘ofefine ‘o Salumí, pea ko hai ‘i he ‘ahó ni ‘oku fa‘ifa‘itaki kiate kinautolú?

11 ‘I he laui senituli ki mui ai, ko e ngaahi ‘ofefine ‘o Salumí na‘a nau kau ‘i he fa‘ahinga na‘e ngāue‘aki ‘e Sihova ke nau toe langa ‘a e ngaahi ‘ā ‘o Selusalemá. (Nehe. 2:20; 3:12) Neongo ko Salumí ko ha ‘eiki, ko hono ngaahi ‘ofefiné na‘a nau loto-lelei ke fai ‘a e ngāue faingata‘a mo fakatu‘utāmaki ko iá. (Nehe. 4:15-18) He kehe ē ko kinautolu mei he kau tangata Tēkoa tu‘u-ki-mu‘á, ‘a ia “na‘e ‘ikai te nau fie fakatōkilalo ke kau” ‘i he ngāué! (Nehe. 3:5) Sioloto atu ki he fiefia ‘a e ngaahi ‘ofefine ‘o Salumí ‘i he kakato ‘a hono langa ‘o e ‘aá ‘i he ‘aho pē ‘e 52! (Nehe. 6:15) ‘I he ‘ahó ni, ko e fanga tuofāfine loto-leleí ‘oku nau fiefia ke tokoni ki hono fai ha ngāue makehe ‘i he ngāue toputapú—‘a hono langa mo fakalelei‘i ‘a e ngaahi fale ‘oku fakatapui kia Sihová. Ko ‘enau pōto‘í, loto-vēkeveké mo e mateakí ‘oku mātu‘aki mahu‘inga ki he lavame‘a ‘a e ngāue ko ení.

12. ‘E anga-fēfē nai hono ngāue‘aki kitautolu ‘e Sihova ‘o hangē ko ia na‘á ne fai kia Tāpaitá?

12 Na‘e ue‘i ‘e Sihova ‘a Tāpaita ke ne fai ‘a e “ngaahi ngāue lelei lahi mo e ngaahi foaki ‘ofa,” tautefito ma‘á e kau uitoú. (Ngā. 9:36) Koe‘uhi ko ‘ene nima-homo mo ‘ene anga-lelei tu‘u-ki-mu‘á, na‘e loto-mamahi ‘a e tokolahi ‘i he‘ene maté. Ka na‘a nau fiefia ‘i hono fokotu‘u hake ia ‘e he ‘apositolo ko Pitá. (Ngā. 9:39-41) Ko e hā ‘oku tau ako meia Tāpaitá? Pe ‘oku tau kei si‘i pe ta‘umotu‘a, tangata pe fefine, ko kitautolu kotoa ‘oku lava ke tau fai ‘a e ngaahi me‘a ‘aonga ke tokoni ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné.—Hep. 13:16.

13. Na‘e anga-fēfē hono ngāue‘aki ‘e Sihova ha tuofefine mā ko Ruth, pea ko e hā na‘á ne fakamulituku‘akí?

13 Na‘e loto ha tuofefine mā ko Ruth ke ne hoko ko ha misinale. ‘I he‘ene kei si‘í, na‘á ne lue fakavave mei he fale ki he fale, ‘o tufa ‘a e ngaahi tulekí. “Na‘á ku fiefia ‘i he ngāue ko ení,” ko ‘ene leá ia. Ka, ko e talanoa ‘i he matapaá ki he ni‘ihi kehé fekau‘aki mo e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá ko ha pole ia kiate ia. Neongo ‘ene maá, na‘e tāimu‘a tu‘uma‘u ‘a Ruth ‘i he‘ene ta‘u 18. ‘I he 1946, na‘á ne ‘alu ki he Ako‘anga Tohi Tapu Taua Le‘o ko Kiliatí pea ngāue ki mui ai ‘i Hauai‘i mo Siapani. Na‘e ngāue‘aki ia ‘e Sihova ‘i ha founga lahi ke fakamafola ‘a e ongoongo leleí ‘i he ongo fonua ko iá. Hili ‘a e meimei ta‘u ‘e 80 ‘ene kau ‘i he ngāue fakafaifekaú, na‘e fakamulituku‘aki ‘e Ruth: “Kuo hoko ‘a Sihova ko ha tokoni fakaivimālohi kiate au. Kuó ne tokoni‘i au ke iku‘i ‘eku maá. ‘Oku ou tui mālohi ‘oku lava ke ngāue‘aki ‘e Sihova ha taha pē ‘oku falala kiate ia.”

FAKA‘ATĀ ‘A SIHOVA KE NE NGĀUE‘AKI KOE

14. Fakatatau ki he Kolose 1:29, ko e hā kuo pau ke tau fai kapau ‘oku tau loto ke ngāue‘aki kitautolu ‘e Sihova?

14 ‘I he kotoa ‘o e hisitōliá, kuo fakatupunga ‘e Sihova ‘ene kau sevānití ke nau fakahoko ‘a e ngaahi fatongia kehekehe. Ko e hā te ne fakatupunga koe ke ke hoko ki aí? ‘Oku makatu‘unga lahi pē ‘i ho‘o loto-lelei ke ngāue mālohí. (Lau ‘a e Kolose 1:29.) Kapau te ke fakafaingamālie‘i koe, ‘oku lava ‘e Sihova ke ne fakatupunga koe ke hoko ko ha ‘evangeliō faivelenga, ko ha faiako ola lelei, tokotaha fakafiemālie lavame‘a, tokotaha ngāue pōto‘i, kaume‘a fafale pe ko ha toe me‘a pē ‘okú ne fiema‘u ke fakahoko ai hono finangaló.

15. Hangē ko e fakahinohino ‘i he 1 Tīmote 4:12, 15, ko e hā ‘oku totonu ke kōlenga ‘e he fanga tokoua kei si‘i he ‘aho ní kia Sihová?

15 Kae fēfē kimoutolu fanga tokoua kei si‘i ‘oku mou fakaofiofi atu ki he tu‘unga talavoú? ‘Oku ‘i ai ‘a e fiema‘u lahi ki he kau tangata iviivi‘ia ke nau fua ‘a e ngaahi fatongia lahi hangē ko e hoko ko ha sevāniti fakafaifekau. ‘I he ngaahi fakataha‘anga lahi ‘oku tokolahi ange ‘a e kau mātu‘á ‘i he kau sevāniti fakafaifekaú. ‘E lava ha ni‘ihi ‘iate kimoutolu fanga tokoua kei si‘i ke fakatupulekina ha holi ke fua ‘a e ngaahi fatongia lahi ange ‘i he fakataha‘angá? ‘Oku fa‘a pehē ‘e he fanga tokoua ‘e ni‘ihi, “‘Oku ou fiefia pē ke ngāue ko ha tokotaha malanga anga-maheni.” Kapau ko e anga ia ho‘o ongo‘í, kōlenga kia Sihova ke ne tokoni‘i koe ke fakatupulekina ‘a e holi ke taau ko ha sevāniti fakafaifekau pea foaki atu kiate koe ‘a e mālohi ke fai ‘a e me‘a kotoa te ke malavá ‘i he ngāue anga-‘ofa kiate iá. (Tml. 12:1) ‘Oku mau fiema‘u ho‘o tokoní!—Lau ‘a e 1 Tīmote 4:12, 15.

16. Ko e hā ‘oku totonu ke tau kole kia Sihová, pea ko e hā hono ‘uhingá?

16 ‘Oku lava ‘e Sihova ke ne fakatupunga koe ke hoko ki ha me‘a pē ‘okú ne fiema‘u ke fakahoko hono finangaló. Ko ia kole kiate ia ki he holi ke fai ‘ene ngāué, pea kole leva kiate ia ke foaki atu ‘a e mālohi ‘okú ke fiema‘ú. Pe ‘okú ke kei si‘i pe ta‘umotu‘a, ngāue‘aki ho taimí, iví mo e koloá ke fakalāngilangi‘i ‘a Sihova he taimí ni. (Tml. 9:10) ‘Oua ‘aupito na‘a faka‘atā ‘a e manavaheé pe ongo‘i ta‘efe‘ungá ke ‘ai ai koe ke tuku ange ‘a e faingamālie makehe ke fai ‘a e kotoa te ke malavá ‘i he ngāue ‘a Sihová. He monū ē ko ia ‘oku tau ma‘u kotoa ke fai ha fa‘ahinga me‘a pē ‘oku tau malava ke ‘oatu ki he‘etau Tamai ‘ofá ‘a e lāngilangi ‘okú ne tuha mo iá!

HIVA 29 ‘A‘eva ‘i he Anga-Tonu

^ pal. 5 ‘Okú ke ongo‘i ‘oku fakangatangata ho‘o ngāue kia Sihová? ‘Okú ke fifili pe ‘oku kei ngāue‘aki koe ‘e Sihova? Pe ‘oku ‘ikai lava ke ke vakai ki he fiema‘u ke ke fakafaingamālie‘i koe ke ngāue kia Sihova ‘o fakatatau ki hono finangaló? Ko e kupu ko ení ‘e lāulea ki he ngaahi founga kehekehe ‘e lava ke ‘oatu ai ‘e Sihova kiate koe ‘a e holi mo e mālohi ke hoko ki ha me‘a pē ‘oku fiema‘u ke fakahoko ‘ene taumu‘á.

^ pal. 3 Neongo na‘e hiki ‘e Paula ‘ene tohí ki he kau Kalisitiane ‘i he ‘uluaki senitulí, ka ko hono mo‘oní, ko ‘ene ngaahi leá ‘oku ngāue‘aki ki he kau sevāniti kotoa ‘a Sihová.