Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 43

‘Oatu kia Sihova ‘a e Anga-Lī‘oa Ma‘ata‘ataá

‘Oatu kia Sihova ‘a e Anga-Lī‘oa Ma‘ata‘ataá

“Ko Sihová ko ha ‘Otua ‘okú ne fiema‘u ‘a e anga-lī‘oa ma‘ata‘ataá.”—NĒH. 1:2.

HIVA 7 Fakatapui Faka-Kalisitiané

‘I HE KUPÚ NI *

1. Ko e hā ‘oku tuha ai ‘a Sihova mo ‘etau anga-lī‘oa ma‘ata‘ataá?

‘OKU tuha ‘a Sihova mo ‘etau anga-lī‘oa ma‘ata‘ataá koe‘uhí ko ia ‘a hotau Tokotaha-Fakatupú mo e Tokotaha Foaki-Mo‘uí. (Fkh. 4:11) Kae kehe, ‘oku tau fehangahangai mo ha pole. Neongo ‘oku tau ‘ofa mo faka‘apa‘apa‘i ‘a Sihova, ‘e fakatauele‘i nai kitautolu ke ‘oua te tau ‘oatu kiate ia ‘a e anga-lī‘oa ma‘ata‘atā ‘okú ne tuha mo iá. ‘Oku fiema‘u ke tau ‘ilo‘i ‘a e founga ‘e lava ke hoko ai iá. Ka ko e ‘uluakí, tau lāulea angé ki he ngaahi tafa‘aki ‘e ni‘ihi ‘o e anga-lī‘oa ma‘ata‘ataá.

2. Fakatatau ki he ‘Ekisoto 34:14, ko e hā te tau fai kapau ‘oku tau anga-lī‘oa ma‘ata‘atā kia Sihova?

2 ‘I he Tohi Tapú, ko e lī‘oa ki he ‘Otuá ‘oku kau ki ai ‘a hono ma‘u ha ‘ofa loloto kiate ia. ‘I he taimi ‘oku tau anga-lī‘oa ma‘ata‘atā ai kia Sihová, te tau lotu kiate ia toko taha pē. He‘ikai ke tau faka‘atā ha taha pe ko ha me‘a ke mu‘omu‘a ‘i hotau lotó.—Lau ‘a e ‘Ekisoto 34:14.

3. Ko e hā ‘oku ‘ikai fai kuikui ai ‘etau anga-lī‘oa kia Sihová?

3 Ko ‘etau anga-lī‘oa ma‘ata‘atā kia Sihová ‘oku ‘ikai fai kuikui pē. Ko e hā hono ‘uhingá? Koe‘uhí ‘oku makatu‘unga ia ‘i he ngaahi mo‘oni‘i me‘a kuo tau ako fekau‘aki mo iá. Kuo tau hoko ‘o ‘ofa ‘i hono ngaahi ‘ulungaanga faka‘ofo‘ofá. ‘Oku tau ‘ilo mo tali ‘a e ngaahi me‘a ‘okú ne sai‘ia mo fehi‘a aí. ‘Oku tau mahino‘i mo poupou‘i ‘ene taumu‘a kiate kitautolú. ‘Oku tau ongo‘i lāngilangi‘ia ‘i he‘ene faka‘atā kitautolu ke tau hoko ko hono kaume‘á. (Saame 25:14) Ko e me‘a kotoa ‘oku tau ako fekau‘aki mo hotau Tokotaha-Fakatupú ‘oku tohoaki‘i ai kitautolu ke toe ofi ange kiate ia.—Sēm. 4:8.

4. (a) Ko e hā ‘oku ngāue‘aki ‘e he Tēvoló ke fakavaivai‘i ‘aki ‘etau anga-lī‘oa kia Sihová? (e) Ko e hā te tau lāulea ki ai ‘i he kupu ko ení?

4 Ko e Tēvoló ‘okú ne pule‘i ‘a e fokotu‘utu‘u ko ení, pea ‘okú ne ngāue‘aki ia ke fakamānako ki he‘etau ngaahi holi fakanatula fakaetangatá pea mo hotau ngaahi vaivai‘anga fakakakanó. (‘Ef. 2:1-3; 1 Sio. 5:19) Ko ‘ene taumu‘á ke vahevahe ‘etau ‘ofá koe‘uhi ke ‘oua te tau anga-lī‘oa ma‘ata‘atā pē kia Sihova. Tau lāulea angé ki he founga ‘e ua ‘oku lavame‘a nai ai ‘a e Tēvoló. ‘Uluakí, ‘okú ne fakatauele‘i kitautolu ke tuli ki he koloá, pea ko e uá, ‘okú ne feinga ke tākiekina kitautolu ke tau fai ‘a e ngaahi fili ta‘efakapotopoto fekau‘aki mo e fakafiefiá.

MALU‘I KITAUTOLU MEI HE ‘OFA KI HE PA‘ANGÁ

5. Ko e hā kuo pau ai ke tau tokanga ke ‘oua te tau fakatupulekina ha ‘ofa ki he pa‘angá?

5 ‘Oku tau fiema‘u kotoa ke ma‘u ha me‘a fe‘unga ke kai, vala lelei ke tui, pea mo ha nofo‘anga lelei ke nofo ai. Neongo ia, kuo pau ke tau malu‘i kitautolu mei hono fakatupulekina ha ‘ofa ki he pa‘angá. Ko e tokolahi ‘o e fa‘ahinga ‘oku nau hoko ko e konga ‘o e māmani ‘o Sētané ko e “kau ‘ofa ki he pa‘angá” pea mo e ngaahi me‘a ‘oku lava ‘e he pa‘angá ‘o fakatau maí. (2 Tīm. 3:2) Na‘e ‘ilo ‘e Sīsū ko ‘ene kau ākongá ‘e fakatauele‘i nai kinautolu ke fakatupulekina ‘a e ‘ofa ko ení. “‘Oku ‘ikai lava ha taha ke ngāue fakatamaio‘eiki ki ha ‘eiki ‘e toko ua,” ko e lea ia ‘a Sīsuú, “he te ne fehi‘a ki he taha kae ‘ofa ki he taha, pe te ne pīkitai ki he taha kae ta‘etoka‘i ‘a e taha. He‘ikai lava ke mou ngāue fakatamaio‘eiki ki he ‘Otuá pea ki he Koloá.” (Māt. 6:24) Ko ha tokotaha ‘oku lotu kia Sihova lolotonga ia ‘okú ne toe fakamoleki ‘a e taimi lahi ‘aupito pea feinga lahi ke ma‘u ‘a e ngaahi koloa ‘i he māmani ko ení, ‘e hangē ia ‘okú ne feinga ke ngāue fakatamaio‘eiki ki ha ‘eiki ‘e toko ua. ‘E ‘ikai te ne ‘oatu ‘a e anga-lī‘oa ma‘ata‘ataá kia Sihova.

Anga ‘o e vakai ‘a e kau Leotisia ‘e ni‘ihi kiate kinautolú . . . mo e anga ‘o e vakai ‘a Sihova mo Sīsū kiate kinautolú (Sio ki he palakalafi 6)

6. Ko e hā ‘a e lēsoni ‘e lava ke tau ako mei he ngaahi lea ‘a Sīsū ki he fakataha‘anga ‘i Leotisiá?

6 ‘I he ofi ke ngata ‘a e ‘uluaki senituli T.S., ko e ngaahi mēmipa ‘o e fakataha‘anga ‘i he kolo ko Leotisiá na‘a nau pōlepole ‘o pehē: “‘Oku ou koloa‘ia pea kuó u ma‘u ‘a e koloa pea ‘oku ‘ikai toe fiema‘u ha me‘a ‘e taha kiate au.” Ka ‘i he vakai ‘a Sihova mo Sīsuú, na‘a nau “tu‘utāmaki mo faka‘ofa mo masiva mo kui mo telefua.” Na‘e akonaki‘i kinautolu ‘e Sīsū, ‘o ‘ikai koe‘uhí ko ‘enau tu‘umālié, ka koe‘uhí ko ‘enau ‘ofa ki he koloá na‘e maumau‘i ai honau vaha‘angatae mo Sihová. (Fkh. 3:14-17) Kapau ‘oku tau fakatokanga‘i ‘oku tupu ha holi ‘i hotau lotó ke tuli ki he koloá, kuo pau ke tau ngāue vave ke fakatonutonu ‘etau fakakaukaú. (1 Tīm. 6:7, 8) Kapau he‘ikai, ‘e māvahevahe hotau lotó pea he‘ikai ke tali ‘e Sihova ‘etau lotú. “‘Okú ne fiema‘u ‘a e anga-lī‘oa ma‘ata‘ataá.” (Teu. 4:24) ‘E lava fēfē ke mole ‘etau vakai mafamafatatau fekau‘aki mo e pa‘angá?

7-9. Ko e hā ‘a e me‘a ‘okú ke ako mei he hokosia ‘a ha tokotaha mātu‘a ko David?

7 Fakakaukau ki he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a David, ko ha mātu‘a ngāue mālohi ‘okú ne nofo ‘i ‘Amelika. ‘Okú ne fakamatala‘i ‘a ia tonu ko ha tokotaha ngāue mālohi. Ko e kautaha na‘á ne ngāue ki aí na‘a nau ‘oange ha ngāue lelei ange mo e vahe lahi ange, pea na‘e vakai ki ai ‘i hono fonuá ko e tokotaha lelei taha na‘á ne fai ‘a e ngāue ko iá. “‘I he taimi ko iá, na‘á ku fakakaukau ko e ngaahi pale ko iá ko e fakamo‘oni ia ‘o e tāpuaki ‘a Sihová,” ko e lau ia ‘a David. Ka na‘e pehē?

8 Na‘e kamata ke sio ‘a David ki he ngaahi faka‘ilonga fakaefakatokanga ko ‘ene ngāué na‘á ne uesia ‘ene kaume‘a mo Sihová. “‘I he ngaahi fakataha ‘a e fakataha‘angá pea na‘a mo e ‘i he ngāue fakafaifekaú, na‘á ku fakakaukau pē ki he ngaahi palopalema ‘i he ngāué,” ko ‘ene leá ia. “Na‘á ku ma‘u ‘a e pa‘anga lahi, ka na‘e hoko ‘o fakautuutu ange ‘eku loto-mo‘uá, pea uesia mo ‘eku nofo malí.”

9 Na‘e fakatokanga‘i ‘e David na‘e fiema‘u ke ne sivisivi‘i ‘a e ngaahi me‘a ‘oku mahu‘inga taha kiate iá. “Na‘á ku fai ha fili papau ke fakatonutonu hoku tu‘ungá,” ko ‘ene leá ia. Na‘e fiema‘u ‘e David ke liliu ‘ene taimi-tēpile ngāué, pea na‘á ne ‘oatu ‘ene palaní ki hono pule ngāué. Ko e hā ‘a e olá? Na‘e mole ‘ene ngāué! Na‘e anga-fēfē ‘ene tali ki aí? “‘I he ‘aho pē hono hokó, na‘á ku kole ke u ngāue ko ha tāimu‘a tokoni hokohoko,” ko ‘ene leá ia. Na‘e kamata ke ngāue fakama‘a ‘a David mo hono uaifí ke poupou‘i kinaua. Hili pē ha ki‘i taimi nounou mei ai, na‘á ne kamata tāimu‘a tu‘uma‘u pea na‘e faai atu pē ‘o kau fakataha mo ia ‘a hono uaifí ‘i he ngāue tāimu‘á. Na‘e fili ‘e he ongo me‘a ko ení ke fai ‘a e ngāue fakamāmani ‘a ia ‘oku siolalo ki ai ‘a e fa‘ahinga tokolahi, ka ko e ngāue ‘okú na faí ‘oku ‘ikai ko e me‘a mahu‘inga taha ia kiate kinauá. Neongo na‘e holo ‘ena pa‘anga hū maí ki he vahe hongofulu ‘e taha ‘o e me‘a na‘á na ma‘u ki mu‘á, ‘i he māhina taki taha ‘okú na ma‘u ‘a e me‘a tofu pē ‘oku fiema‘u ke feau‘aki ‘ena ngaahi fakamolé. ‘Okú na loto ke fakamu‘omu‘a ‘a Sihova, pea mei he‘ena hokosiá kuó na ‘ilo‘i ai ‘okú ne tokanga ki he fa‘ahinga ‘oku nau fakamu‘omu‘a ‘a e ngaahi me‘a ‘o e Pule‘angá.—Māt. 6:31-33.

10. ‘E lava fēfē ke tau malu‘i hotau lotó?

10 Tatau ai pē pe ‘oku si‘isi‘i pe lahi ‘etau me‘a fakamatelié, ‘oku fiema‘u ke tau malu‘i hotau lotó. Anga-fēfē? ‘Oua ‘e fakatupulekina ha ‘ofa ki he koloá. Pea ‘oua ‘e faka‘atā ‘a ho‘o ngāue fakamāmaní ke mu‘omu‘a ia ‘i ho‘o tauhi kia Sihová. ‘E lava fēfē ke ke ‘ilo ‘oku hoko ia kiate koe? Ko e ni‘ihi eni ‘o e ngaahi fehu‘i ‘e lava ke ke ‘eke hifo kiate koe: ‘‘Oku ou fa‘a fakakaukau ki he‘eku ngāue fakamāmaní ‘i he‘eku ‘i he fakatahá pe ‘i he ngāue fakafaifekaú? ‘Oku ou hoha‘a ma‘u pē pe te u ma‘u ha pa‘anga fe‘unga ‘i he kaha‘ú? ‘Oku fakatupunga ‘e he pa‘angá mo e ngaahi me‘a fakamatelié ‘a e palopalema ‘i he‘eku nofo malí? Te u loto-lelei ke fai ha ngāue fakamāmani ‘a ia ‘oku siolalo ki ai ‘a e ni‘ihi kehé kapau ‘e faka‘atā ai ke u ma‘u ha taimi lahi ange ke tauhi kia Sihova?’ (1 Tīm. 6:9-12) ‘I he fakakaukau ki he ngaahi fehu‘i ko iá, manatu‘i ‘oku ‘ofa ‘a Sihova ‘iate kitautolu pea ‘okú ne fai ‘a e tala‘ofa ko ení ki he fa‘ahinga ‘oku nau anga-lī‘oa kiate iá: “‘E ‘ikai ‘aupito te u mavahe meiate koe, pea ‘e ‘ikai ‘aupito te u li‘aki koe.” Ko e ‘uhinga ia na‘e tohi ai ‘e he ‘apositolo ko Paulá: “Tuku ke hoko ho‘omou founga mo‘uí ‘o ‘ata‘atā mei he ‘ofa ki he pa‘angá.”—Hep. 13:5, 6.

FILI FAKAPOTOPOTO HO‘O FAKAFIEFIÁ

11. Ko e hā ‘a e me‘a ‘e lava ke hoko ki ha taha ‘i he fakafiefia ‘okú ne filí?

11 ‘Oku loto ‘a Sihova ke tau fiefia ‘i he mo‘uí, pea ‘e tokoni‘i kitautolu ‘e he ngaahi fakafiefiá ke tau fiefia. Ko hono mo‘oní, ‘oku pehē ‘e he Folofola ‘a e ‘Otuá “‘oku ‘ikai ha me‘a ‘e lelei ange ki ha tangata ka ke ne kai mo inu mo ma‘u ha fiefia ‘i he‘ene ngāue mālohí.” (Tml. 2:24) Neongo ia, ko e lahi ‘o e fakafiefia ‘i he māmaní ‘e lava ke uesia ai kitautolu. ‘Oku tuku hifo ai ‘a e ngaahi tu‘unga fakae‘ulungaanga ‘o e kakaí, ‘o faka‘ai‘ai ai kinautolu ke nau tali—pe na‘a mo e ‘ofa—ki he ngaahi me‘a ‘oku fakahalaia‘i ‘e he Folofola ‘a e ‘Otuá.

Ko hai ‘okú ne teuteu ho‘o fakafiefiá? (Sio ki he palakalafi 11-14) *

12. Fakatatau ki he 1 Kolinitō 10:21, 22, ko e hā ‘oku totonu ai ke tau fili fakapotopoto ‘etau fakafiefiá?

12 ‘Oku tau loto ke foaki kia Sihova ‘a e anga-lī‘oa ma‘ata‘ataá, ko ia he‘ikai lava ke tau kai mei he “tēpile ‘a Sihová” pea mo e “tēpile ‘a e fanga tēmenioó.” (Lau ‘a e 1 Kolinitō 10:21, 22.) Ko e kai fakataha mo ha tahá ‘oku fa‘a hoko ia ko e faka‘ilonga ‘o e kaungāme‘a. Kapau te tau fili ‘a e fakafiefia ‘oku poupou‘i ai ‘a e fakamālohí, ngāue fakafa‘ahikehé, ‘ulungaanga ta‘etāú pe ngaahi holi mo e fakakaukau fakakakano kehé, ‘oku hangē ia ‘oku tau kai fakataha ‘a e me‘akai na‘e teuteu ‘e he ngaahi fili ‘o e ‘Otuá. Ko e olá, ‘oku ‘ikai ngata pē ‘i he‘ene fakatu‘utāmaki kiate kitautolú ka ‘oku toe maumau‘i ai ‘etau kaume‘a mo Sihová.

13-14. Makatu‘unga ‘i he Sēmisi 1:14, 15, ko e hā kuo pau ai ke tau tokanga fekau‘aki mo hono fafanga ‘o e ngaahi holi fehālaakí? Fakatātaa‘i.

13 Fakakaukau angé ki he ngaahi founga tefito ‘e ni‘ihi ‘oku hangē ai ‘a e fakafiefiá ko e me‘akaí. ‘I he taimi ‘oku tau kai aí, ‘oku lava ke tau pule‘i ‘a e me‘a ‘oku tau kaí. Ka ‘i he‘etau folo pē ‘a e me‘akaí, ‘oku ‘otomētiki pē ‘a e ngāue ‘i loto ‘i hotau sinó ‘a e me‘akaí pea faai atu pē ‘o hoko ‘a e ngaahi ivi fakame‘atokoní ko e konga hotau sinó. Ko ha founga kai mo‘ui lelei ‘e ‘ai ai kitautolu ke tau mo‘ui lelei; ko ha founga kai ‘ikai mo‘ui lelei ‘e ‘ai ai kitautolu ke tau mahamahaki. Ko e olá ‘e ‘ikai ke vave ‘ene hā maí, ka ‘e hoko ‘o hā mahino ‘amui ange.

14 ‘I ha tu‘unga meimei tatau, ‘i he taimi ‘oku tau fili ai ‘etau fakafiefiá, ‘oku tau pule‘i ‘a e me‘a ‘oku tau ‘ai ki he‘etau fakakaukaú. ‘I he hili iá, ‘oku ‘otomētiki pē ‘ene ngāue ‘i he‘etau fakakaukaú mo tākiekina hotau lotó. Ko e fakafiefia leleí ‘e lava ke ne fakaivifo‘ou‘i kitautolu; ko e fakafiefia ‘ikai leleí ‘e fakatu‘utāmaki kiate kitautolu. (Lau ‘a e Sēmisi 1:14, 15.) Ko e nunu‘a ‘o e fakafiefia koví ‘e ‘ikai ke vave ‘ene hā maí, ka ‘e faai atu pē ‘o hā mahino. Ko e ‘uhinga ia ‘oku fakatokanga mai ai ‘a e Tohi Tapú kiate kitautolu: “‘Oua ‘e tuku ke takihala‘i kimoutolu: Ko e ‘Otuá ‘oku ‘ikai ko ha tokotaha ia ‘e ala kākaa‘i. He ‘ilonga ha me‘a ‘oku tō ‘e ha taha, ko e me‘a ia te ne utú foki; koe‘uhí ko e tokotaha ‘oku tō fakataha mo e fakakaukau atu ki hono kakanó te ne utu ‘a e ‘au‘auhá mei hono kakanó.” (Kal. 6:7, 8) He mahu‘inga ē kiate kitautolu ke taliteke‘i ‘a e fakafiefia kotoa ‘oku pouaki ai ‘a e ngaahi me‘a ‘oku fehi‘a ai ‘a Sihová!—Saame 97:10.

15. Ko e hā ‘a e ngaahi me‘a‘ofa kuo tokonaki mai ‘e Sihova ke tau fiefia aí?

15 Ko e tokolahi ‘o e kakai ‘a Sihová ‘oku nau fiefia ‘i he sio ‘i he JW Broadcasting®, ko ‘etau polokalama televīsone lelei ‘i he ‘Initanetí. Na‘e pehē ‘e ha tuofefine ko Marilyn: “Kuo tokoni‘i au ‘e he JW Broadcasting ke u hoko ko ha tokotaha fiefia ange, pea lava ke u sio ‘i he me‘a kotoa he ‘oku nau sai kotoa pē. ‘I he taimi ‘oku ou ongo‘i ta‘elata aí pe loto-si‘í, ‘oku ou ma‘u ha malanga fakalototo‘a pe ko ha polokalama Lotu Pongipongi ke sio ai. ‘Oku ‘ai heni au ke u toe ongo‘i ofi ange kia Sihova mo ‘ene kautahá. Ko e tokonaki ko ia ‘o e JW Broadcasting kuó ne liliu faka‘aufuli ‘eku mo‘uí.” ‘Okú ke ma‘u ‘aonga mei he me‘a‘ofa ‘a Sihová? Tānaki atu ki he polokalama fo‘ou he māhina taki taha, ko e JW Broadcasting ‘oku toe kau ai ‘a e ngaahi polokalama hiki-le‘o mo e vitiō pehē foki ki he ngaahi hiva fakatupu langa hake ‘e lava ke ke vakai ki ai ‘i ha fa‘ahinga taimi pē.

16-17. Ko e hā kuo pau ai ke tau tokanga ke mapule‘i ‘a e taimi ‘oku tau fakamoleki ‘i he fakafiefiá, pea ‘e lava fēfē ke tau fai pehē?

16 Kuo pau ke tau tokanga ke ‘ikai ngata pē ‘etau mapule‘i ‘a e fa‘ahinga fakafiefia ‘oku tau sio aí kae pehē foki ki he lahi ‘o e taimi ‘oku tau fakamoleki ki aí. Kapau he‘ikai, te tau fakamoleki nai ‘a e taimi lahi ange ‘i he fakafiefiá ‘i he‘etau tauhi kia Sihová. ‘Oku hoko ko ha pole ki he tokolahi ‘a hono mapule‘i ‘a e lahi ‘o e taimi ‘oku nau fakamoleki ki he fakafiefiá. ‘Oku pehē ‘e Abigail ko ha tuofefine ta‘u 18: “Ko e sio TV ‘oku ‘ai ai ke u ongo‘i fiemālie ‘i he ngata‘anga ‘o ha ‘aho femo‘uekina. Ka ‘o kapau ‘oku ‘ikai te u tokanga, ‘e lava ke u fakamoleki ‘a e laui houa ‘i he sio TV.” ‘Oku pehē ‘e he ki‘i tokoua ko Samuel: “‘I he taimi ‘e ni‘ihi ‘oku ou sio hokohoko ‘i he fanga ki‘i vitiō nounou ‘i he ‘Initanetí. ‘Oku ou kamata sio pē ‘i he taha, pea ki mu‘a ke u fakatokanga‘í kuo ‘osi atu ‘a e houa ‘e tolu pe fā.”

17 ‘E lava fēfē ke ke mapule‘i ‘a e lahi ‘o e taimi ‘okú ke fakamoleki ‘i he fakafiefiá? Ko e ‘uluaki sitepú ko ho‘o ‘ilo‘i ‘a e lahi ‘o e taimi ‘okú ke fakamoleki ki aí. Fēfē ke ke tauhi ha lēkooti ‘i ha uike ‘e taha. Hiki ‘i ha tohimāhina ‘a e lahi ‘o e houa ‘okú ke fakamoleki ‘i he sio televīsoné, ‘ahia ‘a e ‘Initanetí mo e keimi ‘i ho‘o me‘angāue to‘oto‘ó. Kapau ‘okú ke ongo‘i ‘okú ke fakamoleki ‘a e taimi lahi, feinga ke ‘ai ha taimi-tēpile. ‘Uluaki vahe‘i ‘a e taimi ki he ngaahi me‘a mahu‘inga angé, pea toki vahe‘i ‘a e taimi ki he fakafiefiá. Hokó, kole kia Sihova ke ne tokoni‘i koe ke ke pipiki ki ho‘o taimi-tēpilé. ‘I he founga ko iá te ke ma‘u ai ‘a e taimi mo e ivi ‘oku fiema‘u ke ke ako fakafo‘ituitui ai ‘a e Tohi Tapú, lotu fakafāmilí, fakataha ‘a e fakataha‘angá, pea ngāue kia Sihova ‘i he ngāue fakamalangá mo e faiakó. ‘Oku ngalingali ‘e toe si‘isi‘i ange ai ho‘o ongo‘i halaia fekau‘aki mo e taimi ‘okú ke fakamoleki ‘i he fakafiefiá.

NOFO‘AKI ANGA-LĪ‘OA MA‘ATA‘ATĀ KIA SIHOVA

18-19. ‘E lava fēfē ke tau fakamo‘oni‘i ‘oku tau anga-lī‘oa ma‘ata‘atā kia Sihova?

18 ‘I he hili ‘a e tohi ‘a e ‘apositolo ko Pitá fekau‘aki mo e ngata‘anga ‘o e māmani ‘o Sētané pea mo e māmani fo‘ou ‘oku teu ke hoko maí, na‘á ne pehē: “Si‘i fa‘ahinga ‘ofeina, koe‘uhí ko ho‘omou nofo‘aki tali ki he ngaahi me‘á ni, fai homou tūkuingatá ke ‘osi angé peá ne ‘ilo kimoutolu ‘oku mou ta‘eha‘ila mo ta‘ehamele pea ‘oku mou ‘i he melino.” (2 Pita 3:14) ‘I he‘etau talangofua ki he fekau ko iá pea fai hotau lelei tahá ke nofo‘aki ma‘a fakae‘ulungaanga mo fakalaumālié, ‘oku tau fakamo‘oni‘i ai ‘oku tau anga-lī‘oa ma‘ata‘atā kia Sihova.

19 Ko Sētane mo ‘ene fokotu‘utu‘ú ‘e hokohoko atu ‘enau fakatauele‘i kitautolu ke liliu ‘a e ngaahi me‘a ‘oku tau fakamu‘omu‘á. (Luke 4:13) Ka neongo ha fa‘ahinga pole pē te tau fehangahangai mo ia, he‘ikai ke tau faka‘atā ha taha pe ko ha me‘a ke mu‘omu‘a ia ‘i hotau lotó ‘ia Sihova. ‘Oku tau fakapapau‘i ke ‘oatu kia Sihova ‘a e me‘a ‘okú ne tuha toko taha mo iá—‘a ‘etau anga-lī‘oa ma‘ata‘ataá!

HIVA 51 ‘Oku Tau Pīkitai kia Sihova

^ pal. 5 ‘Oku tau lī‘oa kitautolu ke tauhi kia Sihova. Ka ‘oku tau anga-lī‘oa ma‘ata‘atā kiate ia? Ko e talí ‘oku fakahaa‘i ia ‘i he ngaahi fili ‘oku tau faí. Tau lāulea angé ki he tafa‘aki pau ‘e ua ‘etau mo‘uí ‘a ia ‘e lava ke tokoni‘i ai kitautolu ke tau ‘ilo‘i ‘a e lahi ‘o ‘etau lī‘oa kia Sihová.

^ pal. 53 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: He‘ikai ke tau loto ke kai ha me‘akai kona mei ha peito ‘oku ‘uli. Ko e hā ka tau ka loto ai ke sio ‘i he fakafiefia ‘oku ‘uli‘i ‘e he fakamālohí, ngāue fakafa‘ahikehé pe ‘ulungaanga ta‘etāú?