Skip to content

Skip to table of contents

Joseph F. Rutherford mo ha fanga tokoua ‘i ha ‘a‘ahi ki ‘Iulope

1920​—Ta‘u ‘e Teau Kuohilí

1920​—Ta‘u ‘e Teau Kuohilí

‘I HE kamata‘anga ‘o e 1920 tupú, na‘e fakaivia ‘a e kakai ‘a Sihová ki he ngāue na‘e hanga mei mu‘á. ‘I he 1920, ko ‘enau konga tohi fakata‘ú ko e “Ko hoku iví ‘a e ‘EIKÍ mo ‘eku hivá.”​—Saame 118:14, King James Version.

Na‘e fakaivia ‘e Sihova ‘a e kau malanga vēkeveke ko ení. ‘I he ta‘u ko iá, na‘e tupu ‘a e tokolahi ‘o e kau kolopotá pe kau tāimu‘á mei he toko 225 ki he toko 350. Pea ko e fuofua taimi eni ke līpooti ai ‘e ha kau malanga ‘e toko 8,000 tupu ‘enau ngāué ki he ‘ulu‘i ‘apitangá. Na‘e tāpuaki‘i kinautolu ‘e Sihova ‘aki hono tali lelei ‘enau ngāué.

FAKAHĀHĀ ‘A E FAIVELENGA MAKEHE

‘I Ma‘asi 21, 1920, ko Joseph F. Rutherford, na‘á ne takimu‘a ‘i he Kau Ako Tohi Tapú, na‘á ne malanga ‘i he kaveinga “Laui Miliona ‘Oku Lolotonga Mo‘ui he Taimi Ní ‘E ‘Ikai ‘Aupito Te Nau Mate.” Na‘e ‘ikai toe tuku ‘e he Kau Ako Tohi Tapú hanau ivi ‘i hono fakaafe‘i ‘a e fa‘ahinga mahu‘inga‘iá ki he kātoangá ni. Na‘a nau totongi ‘a e taha ‘i he ngaahi fale faiva lahi taha ‘i he Kolo Niu ‘Ioké pea tufaki ‘a e tohi fakaafe ‘e 320,000 nai.

Nusipepa ne tu‘uaki ai ‘a e malanga “Laui Miliona ‘Oku Lolotonga Mo‘ui he Taimi Ní ‘E ‘Ikai ‘Aupito Te Nau Mate”

Na‘e ta‘e‘amanekina ‘a e tali ‘a e kakaí. Ko e kau fanongo ‘e toko 5,000 tupu na‘a nau fakafonu ‘a e fale faivá, pea toe foki ‘a e toko 7,000 he na‘e ‘ikai ke nau hao. Na‘e ui ia ‘e he Watch Tower “ko e fakataha lavame‘a taha na‘e fai ‘e he Kau Ako Tohi Tapu Fakavaha‘apule‘angá.”

Na‘e ‘iloa ‘a e Kau Ako Tohi Tapú ‘i hono talaki ko e “laui miliona ‘oku lolotonga mo‘ui he taimi ní ‘e ‘ikai ‘aupito te nau mate.” ‘I ha taimi, na‘e ‘ikai ke nau mahino‘i ko e pōpoaki ‘o e Pule‘angá na‘e pau ke talaki ia ‘i ha feitu‘u lahi ange. Ka ko ‘enau faivelengá na‘e makehe. Ko Ida Olmstead, na‘á ne kamata ma‘u ‘a e fakatahá ‘i he 1902, na‘á ne pehē, “Na‘a mau ‘ilo‘i na‘e tuku tauhi mai ‘a e ngaahi tāpuaki lahi ki he tangatá pea na‘e ‘ikai ‘aupito tuku ‘emau talaki ‘a e ongoongo leleí ni ki ha taha pē na‘a mau fetaulaki ‘i he malangá.”

FA‘U ‘EMAU ‘Ū TOHI

Ke fakapapau‘i na‘e ‘i ai ma‘u pē ha me‘akai fakalaumālie, na‘e kamata pulusi ‘e he fanga tokoua ‘i Pētelí ‘a e ‘ū tohi ‘e ni‘ihi. Na‘a nau fakatau ‘a e naunaú pea fokotu‘u ia ‘i ha fale na‘e totongi ‘i he 35 Myrtle Avenue, Brooklyn, Niu ‘Ioke, ko ha ngaahi poloka si‘i pē mei he ‘api Pētelí.

Na‘e kamata ngāue ‘a Leo Pelle mo Walter Kessler ‘i Pēteli ‘i Sanuali 1920. “‘I he‘ema a‘u ki aí,” ko e lau ia ‘a Walter, “na‘e pehē mai ‘e he ‘ovasia ‘o e fale pulusí, ‘‘Oku toe ‘a e houa ‘e taha mo e konga pea toki kai ho‘atā.’ Na‘á ne tala mai ke ma ō ‘o teke mai ‘a e ngaahi puha tohi mei he lalo falé.”

Na‘e manatu ‘a Leo ki he me‘a ne hoko ‘i he ‘aho ‘e tahá: “Ko ‘ema ngāué ko hono olo ‘a e holisi ‘i he lalo falé. Ko e ngāue likoliko taha ia kuó u fai. Ka ko e ngāue ‘a e ‘Eikí, pea na‘e mahu‘inga ia.”

Ko e mīsini pulusi na‘e pulusi ai ‘a e Watch Tower

‘I ha uike si‘i pē mei ai, na‘e pulusi ‘e ha kau malanga faivelenga ‘a e Watch Tower. Ko e tatau ‘e 60,000 ‘o e ‘īsiu ‘o e Watch Tower ‘o Fepueli 1, 1920, na‘e pulusi ‘i he fungavaka ‘uluakí. Lolotonga iá, ‘i he lalo falé, na‘e fokotu‘u ‘e he fanga tokouá ha mīsini pulusi na‘e ui ko e Battleship. ‘I ‘Epeleli 14, 1920, na‘e toe fa‘u foki ai mo e ‘īsiu ‘o e The Golden Age. ‘Oku ‘ikai ha veiveiua, na‘e tāpuaki‘i ‘e Sihova ‘a e feinga ‘a e kau ngāue loto-lelei ko iá.

“Ko e ngāue ‘a e ‘Eikí, pea na‘e mahu‘inga ia”

“TUKU KE TAU NOFO MELINO”

Na‘e fiefia ‘a e kakai mateaki ‘a Sihová ‘i he ngāue mo e feohi fakaivifo‘ou ko ení. Kae kehe, ko e ni‘ihi ‘o e Kau Ako Tohi Tapú na‘a nau mavahe mei he kautahá ‘i he taimi faingata‘a ‘o e 1917 ki he 1919. Ko e hā na‘e fai ke tokoni‘i kinautolú?

Ko e Watch Tower ‘o ‘Epeleli 1, 1920, na‘e ‘i ai ha kupu ko e “Tuku Ke Tau Nofo Melino.” Na‘e ‘i ai ‘a e kōlenga fakalotomāfana ko ení: “‘Oku mau fakapapau‘i . . . ko e tokotaha kotoa ‘oku nau ma‘u ‘a e laumālie ‘o e ‘Eikí . . . ‘oku nau loto-lelei ke fakangalo‘i ‘a e ngaahi me‘a ‘i muí, . . . ke nofo fakataha ‘i he fā‘ūtaha pea ngāue uouongataha.”

Na‘e tali ‘e he tokolahi ‘a e ngaahi lea anga-‘ofa ko ení. Na‘e tohi ‘e ha ongo me‘a mali: “Na‘á ma ‘ilo‘i ko ha fehālaaki ia ke nofo noa lolotonga ia na‘e ngāue [fakamalanga] ‘a e ni‘ihi kehé ‘i he ngaahi ta‘u kuohilí. . . . Na‘á ma fakapapau‘i ke malanga faivelenga ai pē.” Ko e kau ngāue ko ení na‘e lahi fau ‘a e ngāue na‘e hanga mei mu‘a ke nau faí.

TUFAKI ‘A E “ZG”

‘I Sune 21, 1920, na‘e kamata ha feingangāue lahi ‘a e Kau Ako Tohi Tapú ke tufaki ‘a e “ZG,” ko ha pulusinga takafi molū ‘o e The Finished Mystery. * Ko e lahi ‘o e ‘ū tohi ko ení na‘e ‘osi tauhi ia ‘i he taimi na‘e tapui ai ‘a e tohí ‘i he 1918.

Ko e kau malangá kotoa, ‘o ‘ikai ko e kau kolopotá pē na‘e fakaafe‘i ke kau ‘i he feingangāue ko ení. “Ko e tokotaha [papitaiso] kotoa ‘i he [fakataha‘anga] kotoa pē na‘e lava ke nau kau ki heni ‘oku totonu ke nau fai loto-lelei ia. Tuku ke hoko eni ko e taumu‘a ‘a e tokotaha taki taha: ‘Ko eni pē taha te u faí’​—tufaki ‘a e ZG.” Na‘e pehē ‘e Edmund Hooper ko e feingangāué ni ko e fuofua ngāue fale ki he fale ia ‘a e tokolahi. Na‘á ne toe pehē, “Na‘e kamata ke mau ongo‘i ko e ngāué ‘e toe lahi ange ia ‘i he me‘a na‘a mau ‘amanekiná.”

TOE FOKOTU‘UTU‘U ‘A E NGĀUE ‘I ‘IULOPE

Koe‘uhi na‘e faingata‘a ‘a e fetu‘utaki mo e Kau Ako Tohi Tapu ‘i he ngaahi fonua kehé lolotonga ‘a e Tau I ‘a Māmaní, na‘e loto ‘a Tokoua Rutherford ke fakalototo‘a‘i ‘a e fanga tokoua ko ení pea toe fokotu‘utu‘u ‘a e ngāue fakamalangá. Ko ia ‘i ‘Aokosi 12, 1920, na‘á ne ‘alu mo ha fanga tokoua ‘e toko fā ‘o ‘a‘ahi ki Pilitānia, ‘Iulope mo e Hahake Lotolotó.

Tokoua Rutherford ‘i ‘Isipite

‘I he ‘a‘ahi ‘a Rutherford ki Pilitāniá, na‘e fakahoko ‘e he Kau Ako Tohi Tapú ‘a e fakataha-lahi ‘e tolu mo e fakataha ‘e 12. Na‘e fakafuofua ‘a e kau ma‘u fakatahá ki he toko 50,000. Na‘e pehē ‘i he Watch Tower fekau‘aki mo e ‘a‘ahí: “Na‘e fakaivifo‘ou mo langa hake ‘a e ngaahi kaume‘á. Na‘a nau toe fā‘ūtaha ange ‘i he ‘ofa mo e ngāue, pea na‘e ‘ai ke fiefia ‘a e loto ‘oku mamahí.” ‘I Pālesi, na‘e toe malanga ‘a Tokoua Rutherford ‘i he kaveinga “Laui Miliona ‘Oku Lolotonga Mo‘ui he Taimi Ní ‘E ‘Ikai ‘Aupito Te Nau Mate.” ‘I he kamata ‘a e malangá, na‘e fonu ‘a e holó. Na‘e kole ‘e he toko 300 ha toe fakamatala lahi ange.

Tu‘uaki ‘o e malanga ‘i Lonitoni ‘i he Holo Royal Albert

‘I he ngaahi uike hokó, na‘e ‘a‘ahi ‘a e fanga tokoua ‘e ni‘ihi ki ‘Atenisi, Kailo mo Selusalema. Ke fakatupulekina ‘a e mahu‘inga‘ia na‘e ma‘u ‘i he ngaahi feitu‘ú ni, na‘e fokotu‘u ‘e Tokoua Rutherford ha tuku‘anga tohi ‘i he kolo ko Ramallah, ofi ki Selusalema. Na‘á ne toe foki ki ‘Iulope pea fokotu‘u ‘a e ‘Ōfisi Va‘a ‘i ‘Iulope Lotoloto pea ke pulusi ai ‘a e ‘ū tohí.

FAKAE‘A ‘A E FAKAMAAU TA‘ETOTONÚ

‘I Sepitema 1920, na‘e tuku ange ‘e he Kau Ako Tohi Tapú ‘a e The Golden Age, Fika 27 ko ha ‘īsiu makehe ke fakae‘a ai hono fakatanga‘i ‘a e Kau Ako Tohi Tapú lolotonga ‘a e 1918. Ko e mīsini pulusi Battleship, na‘e lave ki ai ki mu‘á, na‘e lele pō mo e ‘aho ‘i hono pulusi ‘a e tatau ‘e fā miliona tupu ‘o e makasini ko ení.

Tā ‘o Emma Martin

Na‘e ‘ilo‘i ai ‘e he kau lautohí ‘a e keisi ngalikehe fekau‘aki mo Emma Martin. Ko Tuofefine Martin ko ha kolopota ‘i San Bernardino, Kalefōnia. ‘I Ma‘asi 17, 1918, ko ia mo ha fanga tokoua ‘e toko tolu, ko E. Hamm, E. J. Sonnenburg mo E. A. Stevens, na‘a nau ma‘u ha ki‘i fakatahataha ‘a e Kau Ako Tohi Tapú.

Na‘e ‘i ai ha tangata ai na‘e ‘ikai ko e taumu‘a ‘ene ‘alu ki aí ke ako ‘a e Tohi Tapú. “Na‘á ku ‘alu ki he fakataha ko ení . . . ko e tu‘utu‘uni mei he ‘ōfisi ‘o e loea talatalaaki,” ko ‘ene lea ia ki mui ai. “Na‘á ku ‘alu ki ai ko e taumu‘á ke ma‘u ha fakamo‘oni.” Na‘á ne ma‘u ‘a e “fakamo‘oni” na‘á ne kumi ki aí, ko ha tatau ‘o e The Finished Mystery. ‘I ha ngaahi ‘aho si‘i mei ai, na‘a nau puke ‘a Tuofefine Martin mo e fanga tokoua ‘e toko tolú. Na‘e tautea kinautolu ‘i hono maumau‘i ‘a e Lao ki he Ngāue Fakasipaí ‘aki hono tufaki ‘a e tohi na‘e tapuí.

Na‘e halaia ‘a Emma mo hono ngaahi kaungāme‘á pea tautea ke ngāue pōpula ‘i he ta‘u ‘e tolu. ‘I Mē 17, 1920, na‘e ‘ikai tali ‘enau tangí, na‘a nau kamata ngāue‘i leva honau tauteá. Ka na‘e liliu ‘a e ngaahi me‘á ki he lelei ange.

‘I Sune 20, 1920, na‘e lave ‘a Tokoua Rutherford ki he‘enau hokosiá ‘i ha fakataha-lahi ‘i San Francisco. Na‘e ‘ohovale ‘a e kau fanongó ‘i he fakafeangai ki he kau Kalisitiane ko ení pea nau ‘ave ha mākoni ki he palesiteni ‘o ‘Ameliká. Na‘a nau tohi: “‘I he fekau‘aki mo hono fakahalaia‘i . . . ‘o Mrs. Martin . . . ‘i he malumalu ‘o e Lao ki he Ngāue Fakasipaí ‘oku ta‘etotonu . . . Ko e ngāue ‘a e kau ‘ōfisa Laó ‘i hono ngāue‘aki honau mafaí ke . . . kākaa‘i . . . ‘a Mrs. Martin . . . ‘o faile ai ha keisi ‘o tautea ngāue pōpula iá ‘oku mau pehē . . . ‘oku hala ‘aupito.”

‘I he ‘aho hokó pē, na‘e liliu ‘e Palesiteni Woodrow Wilson ‘a e tautea ‘o Tuofefine Martin mo Tokoua Hamm, Sonnenburg mo Stevens. Na‘e ngata hono tuku pilīsone ta‘etotonu kinautolú.

‘I he ngata‘anga ‘o e 1920, na‘e lahi ‘a e me‘a ke fiefia ai ‘a e Kau Ako Tohi Tapú. Na‘e toe lahi ange ‘a e ngāue ‘i he ‘ulu‘i ‘apitangá pea na‘e ‘ikai mo ha toe taimi ki mu‘a ne talaki longomo‘ui ai ‘e he kau Kalisitiane mo‘oní ‘a e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá ko e fakalelei‘anga ki he palopalema ‘a e tangatá. (Māt. 24:14) Ko e ta‘u hokó, ‘a e 1921, ko ha ta‘u ia ne toe lahi ange ai hono fanongonongo ‘a e mo‘oni ‘o e Pule‘angá.

^ pal. 18 Ko e The Finished Mystery ko e voliume hono fitu ia ‘o e Studies in the Scriptures. Ko e “ZG” ko ha pulusinga takafi molū ia, na‘e pulusi ia ko e ‘īsiu ‘o e Watch Tower ‘o Ma‘asi 1, 1918. ‘Oku ‘uhinga ‘a e “Z” ki he Zion’s Watch Tower, pea ko e “G,” ki he mata‘itohi hono fitu ‘i he ‘alafapeti faka-Pilitāniá, ‘o lave ki ai ko e voliume hono fitu.