Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 44

Te Nau Tupu Hake ‘o Tauhi ki he ‘Otuá?

Te Nau Tupu Hake ‘o Tauhi ki he ‘Otuá?

“Na‘e tupu hake ‘a Sīsū pea fakautuutu ‘a hono potó mo e lelei‘ia ai ‘a e ‘Otuá mo e tangatá.”​—LUKE 2:52.

HIVA 41 Lotu kia Sihova Lolotonga ‘o e Talavoú

‘I HE KUPÚ NI *

1. Ko e hā ‘a e fili lelei taha ‘e lava ke fai ‘e ha taha?

KO E ngaahi fili ‘oku fa‘a fai ‘e he ngaahi mātu‘á ‘okú ne tākiekina ‘enau fānaú ‘i ha taimi fuoloa. Kapau ‘e fai ‘e he ngaahi mātu‘á ha fili fakavalevale, ‘e hoko ai ha palopalema ki he‘enau fānaú. Ka ‘o kapau te nau fai ha fili fakapotopoto, ‘oku nau tokoni‘i ai ‘enau fānaú ke ma‘u ha mo‘ui fakafiefia mo fakafiemālie. Ko e mo‘oni, kuo pau ke fai foki ‘e he fānaú ‘a e ngaahi fili lelei. Ko e fili lelei taha ‘e lava ke fai ‘e ha taha ko e tauhi ki he‘etau Tamai fakahēvani anga-‘ofá, ‘a Sihova.​—Saame 73:28.

2. Ko e hā ‘a e ngaahi fili lelei na‘e fai ‘e Sīsū mo ‘ene ongo mātu‘á?

2 Na‘e fakapapau‘i ‘e he ongo mātu‘a ‘a Sīsuú ke tokoni‘i ‘ena fānaú ke tauhi kia Sihova, pea ko e ngaahi fili na‘á na faí na‘e fakamo‘oni‘i ai ‘ena taumu‘a tefito ‘i he mo‘uí. (Luke 2:40, 41, 52) Na‘e fai foki ‘e Sīsū ‘a e ngaahi fili lelei na‘e tokoni‘i ai ia ke fakahoko hono ngafa ‘i he taumu‘a ‘a Sihová. (Māt. 4:1-10) Na‘e tupu hake ‘a Sīsū ‘o hoko ko ha tangata anga-lelei, mateaki mo loto-to‘a​—ko ha foha pehē ‘e laukau‘aki ‘e ha ongo mātu‘a manavahē-‘Otua pea te ne ‘ai ke fiefia hona lotó.

3. Ko e hā ‘a e ngaahi fehu‘i te tau tali ‘i he kupu ko ení?

3 ‘I he kupu ko ení, te tau sivisivi‘i ai ‘a e ngaahi fehu‘i ko ení: Ko e hā ‘a e ngaahi fili lelei na‘e fai ‘e Sihova fekau‘aki mo Sīsuú? Ko e hā ‘e lava ke ako ‘e he ngaahi mātu‘a Kalisitiané mei he ngaahi fili na‘e fai ‘e he ongo mātu‘a ‘a Sīsuú? Pea ko e hā ‘e lava ke ako ‘e he to‘utupu Kalisitiané mei he ngaahi fili na‘e fai ‘e Sīsuú?

AKO MEIA SIHOVA

4. Ko e hā ‘a e fili mahu‘inga na‘e fai ‘e Sihova ma‘a hono ‘Aló?

4 Na‘e fili ‘e Sihova ha ongo mātu‘a lelei ‘aupito ma‘a Sīsū. (Māt. 1:18-23; Luke 1:26-38) Ko e ngaahi lea loto-mo‘oni ‘a Mele ‘oku hiki ‘i he Tohi Tapú ‘oku fakahaa‘i ai ‘ene ‘ofa loloto kia Sihova mo ‘ene Folofolá. (Luke 1:46-55) Pea ‘oku fakahaa‘i mei he founga na‘e fakafeangai ai ‘a Siosifa ki he tataki ‘a Sihová na‘á ne manavahē ki he ‘Otuá pea loto ke fakahōifua‘i ia.​—Māt. 1:24.

5-6. Ko e hā na‘e faka‘atā ‘e Sihova ke hokosia ‘e hono ‘Aló?

5 Fakatokanga‘i na‘e ‘ikai ke fili ‘e Sihova ha ongo mātu‘a koloa‘ia ma‘a Sīsū. Ko e feilaulau na‘e fai ‘e Siosifa mo Mele hili hono fā‘ele‘i ‘o Sīsuú ‘oku fakahaa‘i ai na‘á na masiva. (Luke 2:24) Na‘e ‘i ai nai ha fale ngāue ‘o Siosifa na‘e ofi ki hono ‘apí ‘i Nāsaleti na‘á ne ngāue ai ko ha tufunga. Ko ‘enau founga mo‘uí kuo pau pē na‘e faingofua, tautefito ki he toe tokolahi ange ‘a e fāmilí ‘o kau ki ai ha fānau ‘e toko fitu pe lahi ange.​—Māt. 13:55, 56.

6 Na‘e malu‘i ‘e Sihova ‘a Sīsū mei he ngaahi fakatu‘utāmaki pau, ka na‘e ‘ikai ke Ne malu‘i ia mei he faingata‘a kotoa pē. (Māt. 2:13-15) Ko e fakatātaá, na‘e pau ke feangainga ‘a Sīsū mo e kāinga ta‘etui. Sioloto atu, kuo pau pē na‘e loto-mamahi ‘a Sīsū ‘i he ‘ikai tomu‘a tali ia ‘e he ni‘ihi hono fāmilí tonu ko e Mīsaiá. (Mk. 3:21; Sione 7:5) ‘Oku ngalingali na‘e pau foki ke fekuki ‘a Sīsū mo e mate ‘ene tamai ohí, ‘a Siosifa. ‘I he hoko ‘a e fakamasiva ko ení na‘e pau ai kia Sīsū, ko e foha lahi tahá ke ne tokanga‘i ‘a e pisinisi ‘a e fāmilí. (Mk. 6:3) ‘I he tupu hake ‘a Sīsuú, na‘á ne ako ke tokanga‘i ‘a hono fāmilí. Kuo pau pē nai na‘á ne ngāue mālohi ke poupou‘i kinautolu. Ko ia na‘e hokosia tonu ‘e Sīsū ‘a e ongo‘i hela‘ia ‘i he ngata‘anga ‘o e ‘ahó.

Mātu‘a, teu‘i ho‘omou fānaú ki he tu‘unga mo‘oni ‘o e mo‘uí ‘aki hono ako‘i ke nau hanga ki he Folofolá ki ha fale‘i (Sio ki he palakalafi 7) *

7. (a) Ko e hā ‘a e ngaahi fehu‘i ‘e tokoni ki he ngaahi hoa malí ‘i hono tauhi ‘enau fānaú? (e) ‘E lava fēfē ke tokoni ‘a e Palōveepi 2:1-6 ki hono ako‘i ‘a e fānaú?

7 Kapau ko ha ongo me‘a mali kimoua pea loto ke ma‘u fānau, ‘eke hifo: ‘‘E fili kimaua ‘e Sihova ke tokanga‘i ha ki‘i mo‘ui fo‘ou koe‘uhi ‘okú ma anga-fakatōkilalo mo fakakaukau fakalaumālie?’ (Saame 127:3, 4) Kapau ko ha mātu‘a koe, ‘eke hifo: ‘‘Oku ou ako‘i ‘eku fānaú ki he mahu‘inga ‘o e ngāue mālohí?’ (Tml. 3:12, 13) ‘‘Oku ou fai hoku lelei tahá ke malu‘i ‘eku fānaú mei he fakatu‘utāmaki fakaesino mo fakae‘ulungaanga ‘i he māmani ‘o Sētané?’ (Pal. 22:3) He‘ikai lava ke ke malu‘i ho‘o fānaú mei he ngaahi faingata‘a kotoa pē te nau fekuki mo iá. ‘Oku ta‘emalava ia. Ka ‘e lava ke hokohoko atu ho‘o teu‘i anga-‘ofa kinautolu ki he tu‘unga mo‘oni ‘o e mo‘uí ‘aki hono ako‘i ke nau hanga ki he Folofola ‘a e ‘Otuá ki ha tokoni. (Lau ‘a e Palōveepi 2:1-6.) Ko e fakatātaá, kapau ‘oku fili ha kāinga ke mavahe mei he lotu mo‘oní, tokoni‘i ho‘o fānaú ke ako mei he Folofola ‘a e ‘Otuá ‘a e mātu‘aki mahu‘inga ke nofo‘aki mateaki kia Sihová. (Saame 31:23) Pe kapau ‘oku mate ha taha ‘ofeina, fakahaa‘i ki ho‘o fānaú ‘a e founga ke ngāue‘aki ai ‘a e Folofola ‘a e ‘Otuá ke fekuki mo e mamahí pea ma‘u ‘a e nonga.​—2 Kol. 1:3, 4; 2 Tīm. 3:16.

AKO MEIA SIOSIFA MO MELE

8. Fakatatau ki he Teutalōnome 6:6, 7, ko e hā na‘e fai ‘e Siosifa mo Melé?

8 Na‘e tokoni‘i ‘e he ongo mātu‘a ‘a Sīsū ‘i he māmaní ‘a Sīsū ke ne tupu hake ‘o ma‘u ‘a e hōifua ‘a e ‘Otuá; na‘á na muimui ki he fakahinohino ‘a Sihova ki he ngaahi mātu‘á. (Lau ‘a e Teutalōnome 6:6, 7.) Na‘e ma‘u ‘e Siosifa mo Mele ha ‘ofa loloto kia Sihova pea na‘á na fakamu‘omu‘a hono fakalototo‘a‘i ‘ena fānaú ke fakatupulekina ‘a e ‘ofa tatau.

9. Ko e hā ‘a e ngaahi fili mahu‘inga na‘e fai ‘e Siosifa mo Melé?

9 Na‘e tauhi ma‘u ‘e Siosifa mo Mele ha taimi-tēpile fakalaumālie tu‘uma‘u ‘i he tu‘unga ko ha fāmili. ‘Oku ‘ikai ha veiveiua, na‘a nau ma‘u ‘a e fakataha fakauike ‘i ha sinakoke ‘i Nāsaleti, pehē foki ki he Pāsova fakata‘u ‘i Selusalemá. (Luke 2:41; 4:16) Na‘á na ngāue‘aki nai ‘a e ngaahi fononga fakafāmili ko ia ki Selusalemá ke ako‘i ‘a Sīsū mo e toenga ‘ena fānaú fekau‘aki mo e hisitōlia ‘o e kakai ‘a Sihová, pea ‘oku ngalingali na‘a nau fou atu ‘i he ngaahi feitu‘u ‘oku lave ki ai ‘a e Folofolá. ‘I he toe tokolahi ange ‘a e fānau ‘a Siosifa mo Melé, kuo pau pē na‘e faingata‘a ke na tauhi ma‘u ha taimi-tēpile fakalaumālie tu‘uma‘u. Ka na‘e tāpuaki‘i kinaua ‘i he‘ena fai peheé! Koe‘uhi ko ‘ena fakamu‘omu‘a ‘a e lotu kia Sihová, na‘e tokanga‘i lelei fakalaumālie hona fāmilí.

10. Ko e hā ‘a e ngaahi lēsoni ‘e lava ke ako ‘e he ngaahi mātu‘a Kalisitiané meia Siosifa mo Melé?

10 Ko e hā ‘e lava ke ako ‘e he ngaahi mātu‘a manavahē-‘Otuá meia Siosifa mo Melé? Ko e me‘a mahu‘inga tahá, ako‘i ho‘o fānaú ‘i he lea mo e ngāue ‘okú ke ‘ofa loloto kia Sihova. Hoko ‘o ‘ilo‘i ko e me‘a‘ofa lahi taha ‘e lava ke ke foaki kiate kinautolú ko hono tokoni‘i ke nau ‘ofa kia Sihova. Pea ko e taha ‘o e ngaahi me‘a mahu‘inga ke ke ako‘i kiate kinautolú ko e founga ke tauhi ma‘u ai ha taimi-tēpile ako fakalaumālie tu‘uma‘u, lotu, ma‘u ‘a e fakatahá pea kau ki he ngāue fakafaifekaú. (1 Tīm. 6:6) Ko e mo‘oni, kuo pau ke ke ‘oange ki ho‘o fānaú ‘a e me‘a fakamatelie ‘oku nau fiema‘ú. (1 Tīm. 5:8) Kae manatu‘i ko e vaha‘angatae vāofi ho‘o fānaú mo Sihová, ‘o ‘ikai ko ‘enau koloa fakamatelié, te ne tokoni‘i kinautolu ke hao atu ‘i he ngata‘anga ‘o e fokotu‘utu‘u motu‘a ko ení pea hū atu ki he māmani fo‘ou ‘a e ‘Otuá. *​—‘Isi. 7:19; 1 Tīm. 4:8.

He fakalotomāfana ē ke sio ki he ngaahi mātu‘a Kalisitiane ‘oku nau fai ‘a e ngaahi fili fakalaumālie ma‘a honau fāmilí! (Sio ki he palakalafi 11) *

11. (a) ‘E anga-fēfē tokoni ‘a e ekinaki ‘i he 1 Tīmote 6:17-19 ki he ngaahi mātu‘á ke fai ‘a e ngaahi fili lelei ‘i hono ‘ohake ‘enau fānaú? (e) Ko e hā ‘a e ngaahi taumu‘a ‘e fakakaukau nai ki ai ho fāmilí, pea ko e hā ‘a e tāpuaki ‘e ma‘u mei aí? (Sio ki he puha “ Ko e Hā ‘a e Taumu‘a Te Ke Tuli ki Aí?”)

11 He fakalotomāfana ē ke sio ki he ngaahi mātu‘a Kalisitiane tokolahi ‘oku nau fai ‘a e ngaahi fili fakalaumālie ma‘a honau fāmilí! ‘Oku nau lotu fakataha ma‘u pē. ‘Oku nau ma‘u ‘a e ngaahi fakatahá mo e fakataha-lahí. Pea ‘oku nau kau ki he ngāue fakamalangá. Ko e ngaahi fāmili ‘e ni‘ihi ‘oku nau malanga ‘i he feitu‘u ngāue ‘oku tātātaha ke ngāue‘í. Ko e ni‘ihi ‘oku nau ‘a‘ahi ki ha ‘api Pēteli pe poupou ki he ngaahi ngāue langa fakateokalatí. Ko e ngaahi fāmili ‘oku nau fai ‘a e ngaahi ngāué ni kuo pau ke nau fai ha ngaahi feilaulau fakapa‘anga, pea ‘oku ngalingali te nau fehangahangai mo ha ngaahi pole. Ka ko e ngaahi ‘aonga ‘oku nau ma‘ú ‘okú ne ‘ai mo‘oni kinautolu ke koloa‘ia fakalaumālie. (Lau ‘a e 1 Tīmote 6:17-19.) Ko e fānau ‘oku ‘ohake ‘i he ngaahi fāmili peheé ‘oku hokohoko atu ‘enau ma‘u ‘a e ngaahi tō‘onga lelei kuo nau akó pea ‘oku ‘ikai ha‘anau faka‘ise‘isa! *​—Pal. 10:22.

AKO MEIA SĪSŪ

12. Ko e hā na‘e fiema‘u ke fai ‘e Sīsū ‘i he‘ene tupu haké?

12 Ko e Tamai fakahēvani ‘a Sīsuú ‘okú ne fai ma‘u pē ‘a e ngaahi fili lelei, pea ko ‘ene ongo mātu‘a ‘i he māmaní na‘á na fai foki ‘a e ngaahi fili fakapotopoto. Neongo ia, ‘i he tupu hake ‘a Sīsuú, na‘e pau ke ne fai ‘ene fili pē ‘a‘ana. (Kal. 6:5) Hangē pē ko kitautolú, na‘á ne ma‘u ‘a e me‘a‘ofa ‘o e tau‘atāina ke filí. Na‘á ne mei fili ke kumi pē ki he lelei pē ‘a‘aná. ‘I hono kehé, na‘á ne fili ke tauhi ma‘u ha vaha‘angatae lelei mo Sihova. (Sione 8:29) ‘E anga-fēfē nai ‘a e tokoni ‘ene fa‘ifa‘itaki‘angá ki he to‘utupu he ‘aho ní?

To‘utupu, ‘oua ‘aupito ‘e taliteke‘i ‘a e tataki ho‘o mātu‘á (Sio ki he palakalafi 13) *

13. Ko e hā ‘a e fili mahu‘inga na‘e fai ‘e Sīsū ‘i he‘ene kei si‘í?

13 ‘I he kei si‘i ‘a Sīsuú, na‘á ne fili ke talangofua ki he‘ene ongo mātu‘á. Na‘e ‘ikai ‘aupito ke ne taliteke‘i ‘a e tataki ‘ene ongo mātu‘á, ‘o faka‘uhinga na‘e ‘ilo lahi ange ia ‘iate kinaua. ‘I hono kehé, “na‘e hokohoko atu ‘ene anganofo kiate kinauá.” (Luke 2:51) ‘Oku ‘ikai ha veiveiua na‘e fakahoko fakamātoato ‘e Sīsū hono fatongia ko e foha lahi tahá. Na‘á ne ngāue mālohi ke ako ngāue mei he‘ene tamai ohí koe‘uhi ke lava ke ne poupou‘i hono fāmilí.

14. ‘Oku anga-fēfē ‘etau ‘ilo‘i ko Sīsuú ko ha tokotaha ako fakamātoato ‘o e Folofola ‘a e ‘Otuá?

14 ‘Oku ngalingali na‘e tala ange ‘e he ongo mātu‘a ‘a Sīsuú kiate ia hono fanau‘i fakaemana iá mo e me‘a na‘e lea‘aki ‘e he talafekau ‘a e ‘Otuá fekau‘aki mo iá. (Luke 2:8-19, 25-38) Na‘e ‘ikai fiemālie pē ‘a Sīsū ‘i he me‘a na‘á na tala angé; na‘á ne toe ako ‘a e Folofolá. ‘Oku anga-fēfē ‘etau ‘ilo‘i ko Sīsuú ko ha tokotaha ako fakamātoato ‘o e Folofola ‘a e ‘Otuá? Koe‘uhi ‘i he‘ene kei si‘í, ko e kau faiako ‘i Selusalemá “na‘a nau ofoofo ai pē ‘i he‘ene mahinó mo ‘ene ngaahi talí.” (Luke 2:46, 47) Pea ‘i he‘ene ta‘u 12 pē, na‘e fakamo‘oni‘i ai ‘e Sīsū kiate ia tonu ko ‘ene Tamaí ‘a Sihova.​—Luke 2:42, 43, 49.

15. Na‘e anga-fēfē hono fakahaa‘i ‘e Sīsū ‘ene fili ke fai ‘a e finangalo ‘o Sihová?

15 ‘I he ‘ilo‘i ‘e Sīsū hono ngafa ‘i he taumu‘a ‘a Sihová, na‘á ne fili ke tali hono vāhenga-ngāué. (Sione 6:38) Na‘á ne ‘ilo‘i ‘e fehi‘anekina‘i ia ‘e he tokolahi, pea kuo pau pē na‘e fakamamahi ‘ene fakakaukau atu ki aí. Ka, na‘á ne fili ke talangofua kia Sihova. ‘I he papitaiso ‘a Sīsū ‘i he 29 T.S., ko ‘ene taumu‘a tefito ‘i he mo‘uí ko hono fai ‘a e me‘a na‘e fiema‘u ‘e Sihova meiate iá. (Hep. 10:5-7) Na‘a mo e taimi na‘e mei pekia ai ‘a Sīsū ‘i he ‘akau fakamamahí, na‘e ‘ikai ‘aupito ha‘ane veiveiua ‘i hono fai ‘a e finangalo ‘ene Tamaí.​—Sione 19:30.

16. Ko e hā ‘a e lēsoni ‘e lava ke ako ‘e he fānaú meia Sīsuú?

16 Talangofua ki ho‘o mātu‘á. Hangē ko Siosifa mo Melé, ko ho‘o ngaahi mātu‘á ‘oku ‘ikai ke nau haohaoa. Neongo ia, kuo vahe‘i ‘e Sihova ki ho‘o ngaahi mātu‘á ke nau malu‘i, ako‘i mo tataki koe. Kapau ‘okú ke fakamahu‘inga‘i ‘enau fale‘í pea faka‘apa‘apa‘i honau mafaí, ‘e “lelei ia kiate koe.”​—‘Ef. 6:1-4.

17. Fakatatau ki he Siosiua 24:15, ko e hā ‘a e fili ‘oku totonu ke fai ‘e he to‘utupú?

17 Fili pe ko hai te ke tauhí. Kuo pau ke ke fakamo‘oni‘i kiate koe pe ko hai ‘a Sihova, ko e hā ‘oku kaunga ki he‘ene taumu‘á pea mo ‘ene kaunga kiate koé. (Loma 12:2) Pea ‘e lava leva ke ke fai ‘a e fili mahu‘inga taha ‘i ho‘o mo‘uí, ‘a e fili ke tauhi kia Sihová. (Lau ‘a e Siosiua 24:15; Tml. 12:1) Kapau te ke tauhi ma‘u ha taimi-tēpile lau Tohi Tapu mo e ako, ‘e tupulekina ho‘o ‘ofa kia Sihová pea hoko ‘o mālohi ange ho‘o tui kiate iá.

18. Ko e hā ha fili kuo pau ke fai ‘e he to‘utupú, pea ko e hā hono olá?

18 Fili ke fakamu‘omu‘a ‘a e finangalo ‘o Sihová ‘i ho‘o mo‘uí. ‘Oku tala‘ofa mai ‘e he māmani ‘o Sētané kapau te ke ngāue‘aki ho talēnití ke ke ma‘u ‘aonga pē mei ai, te ke fiefia. Ko e mo‘oni, ko e fa‘ahinga ‘oku nau tokangataha ki he taumu‘a fakamatelié ‘oku nau hokohoka‘i faka‘aufuli pē kinautolu “‘aki ‘a e ngaahi mamahi lahi.” (1 Tīm. 6:9, 10) ‘I he tafa‘aki ‘e tahá, kapau te ke fanongo kia Sihova pea fili ke fakamu‘omu‘a hono finangaló ‘i ho‘o mo‘uí, te ke lavame‘a pea te ke “fai fakapotopoto ai.”​—Sios. 1:8.

KO E HĀ TE KE FILI KE FAÍ?

19. Ko e hā kuo pau ke manatu‘i ‘e he ngaahi mātu‘á?

19 Ngaahi mātu‘a, fai homou lelei tahá ke tokoni‘i homou fāmilí ke tauhi kia Sihova. Falala kiate ia, pea te ne tokoni‘i koe ke fai ‘a e ngaahi fili fakapotopoto. (Pal. 3:5, 6) Manatu‘i ‘e tākiekina lahi ange ho‘o fānaú ‘e he me‘a ‘okú ke faí ‘i he me‘a ‘okú ke lea‘akí. Ko ia fai ‘a e ngaahi fili te ne tokoni‘i kinautolu ke nau ma‘u ‘a e hōifua ‘a Sihová.

20. Ko e hā ‘a e ngaahi tāpuaki ‘e ma‘u ‘e he to‘utupú kapau te nau fili ke tauhi kia Sihova?

20 To‘utupu, ‘e lava ke tokoni‘i koe ‘e ho‘omou ngaahi mātu‘á ke fai ‘a e ngaahi fili fakapotopoto ‘i he mo‘uí. Ka ko koe pē te ke fai ‘a e fili ke ma‘u ai ‘a e hōifua ‘a e ‘Otuá. Ko ia fa‘ifa‘itaki kia Sīsū pea fili ke tauhi ki ho‘o Tamai fakahēvani anga-‘ofá. Kapau te ke fai eni, te ke ma‘u ha mo‘ui femo‘uekina, fakakoloa mo fakafiefia he taimí ni. (1 Tīm. 4:16) Pea ‘i he kaha‘ú, te ke ma‘u ‘a e mo‘ui fiemālie lahi taha ‘e ala ma‘ú!

HIVA 11 ‘Ai ‘a e Loto ‘o Sihová ke Fiefia

^ pal. 5 ‘Oku loto ‘a e ngaahi mātu‘a Kalisitiané ke tupu hake ‘enau fānaú ‘o hoko ko e kau sevāniti fiefia ‘a Sihova. Ko e hā ‘a e ngaahi fili ‘e lava ke fai ‘e he ngaahi mātu‘á ke tokoni‘i ‘enau fānaú ke a‘usia ‘a e taumu‘a ko iá? Ko e hā ‘a e ngaahi fili ke fai ‘e he to‘utupu Kalisitiané ke ma‘u ai ‘a e lavame‘a mo‘oni ‘i he mo‘uí? ‘E tali ‘i he kupu ko ení ‘a e ongo fehu‘i ko iá.​

^ pal. 10 Sio ki he Pure Worship of Jehovah​—Restored At Last!, p. 69-70, pal. 17-18.

^ pal. 11 Sio ki he puha “Na‘á Ku Ma‘u ha Ongo Mātu‘a Lelei” ‘i he Awake!, ‘Okatopa 2011, p. 20 mo e kupu “Ko ha Tohi Makehe ki He‘ena Mātu‘á” ‘i he Awake!, Ma‘asi 8, 1999, p. 25.

^ pal. 66 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: Kuo pau pē na‘e fakahūhū ‘e Mele ‘a e ‘ofa loloto kia Sihová kia Sīsū ‘i he‘ene kei si‘í. ‘E lava ke fakahūhū ‘e he ngaahi fa‘ē he ‘aho ní ‘a e ‘ofa kia Sihová ki he‘enau fānaú.

^ pal. 68 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: Kuo pau pē na‘e fakamahu‘inga‘i ‘e Siosifa ‘a e ‘alu ki he sinakoké mo hono fāmilí. ‘E lava ke fakamahu‘inga‘i ‘e he ngaahi tamaí he ‘ahó ni ‘a e ma‘u ‘a e fakatahá mo honau fāmilí.

^ pal. 70 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: Na‘e ako ‘e Sīsū ‘a e pōto‘i ‘aonga mei he‘ene tamaí. ‘E lava ke ako ‘e he to‘utupu he ‘aho ní ‘a e ngaahi pōto‘i mei he‘enau tamaí.