Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 42

Piki Maʻu ki he Moʻoní mo e Tuipau Mālohi

Piki Maʻu ki he Moʻoní mo e Tuipau Mālohi

“Fakapapauʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē; piki maʻu ki he meʻa ʻoku leleí.”​—1 TES. 5:21.

HIVA 142 Piki Maʻu ki Heʻetau ʻAmanakí

ʻI HE KUPÚ NI *

1. Ko e hā ʻoku puputuʻu ai ʻa e tokolahi?

ʻOKU ʻi ai ʻa e kautaha lotu faka-Kalisitiane lau pē ʻe laui mano nai ʻoku nau taku ʻoku fakahōifua ʻenau lotú ki he ʻOtuá. Tāneʻineʻi ke puputuʻu ʻa e tokolahi! ʻOku nau ʻeke, “ʻOku ʻi ai ha lotu moʻoni pē taha, pe ʻoku fakahōifua ʻa e lotu kotoa pē ki he ʻOtuá?” ʻOku tau tuipau mālohi ʻi hotau ʻatamaí ko e meʻa ʻoku tau akoʻí ko e moʻoní ia pea ko e sīpinga lotu ʻoku muimui ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová he ʻaho ní ʻa e sīpinga lotu ʻoku fakahōifua kia Sihová? ʻOku malava moʻoni ke maʻu ha tuipau pehē? Tau lāulea angé ki he fakamoʻoní.

2. Fakatatau ki he 1 Tesalonaika 1:5, ko e hā naʻe tuipau ai ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he moʻoní?

2 Naʻe tuipau mālohi ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he moʻoní. (Lau ʻa e 1 Tesalonaika 1:5.) Ko e tuipau ko iá naʻe ʻikai ke makatuʻunga ia ʻi ha ongoʻi pē. Ko Paulá ko ha tokotaha ako tōtōivi ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne tui ko e “potu Folofola kotoa pē kuo fakamānavaʻi ia ʻe he ʻOtuá.” (2 Tīm. 3:16) Ko e hā naʻe fakaeʻa ʻi heʻene akó? ʻI he Folofolá, naʻe ʻiloʻi ʻe Paula ʻa e fakamoʻoni taʻealafakaʻikaiʻi ko Sīsū ʻa e Mīsaia naʻe talaʻofaʻakí, ko e fakamoʻoni ia naʻe tukunoaʻi ʻe he kau taki lotu Siú. Naʻe taku ʻe he kau mālualoi fakalotu ko iá ʻoku nau fakafofongaʻi ʻa e ʻOtuá ka naʻa nau fakaʻikaiʻi ia ʻi heʻenau ngaahi ngāué. (Tai. 1:16) ʻI he ʻikai hangē ko kinautolú, naʻe ʻikai fili ʻe Paula ha ngaahi konga pē ʻi he Folofolá ke tui ki ai. Naʻá ne mateuteu ke faiako mo ngāueʻaki ʻa e “finangalo kotoa ʻo e ʻOtuá.”​—Ngā. 20:27.

3. Ke maʻu ʻa e tui mālohí, kuo pau ke tau maʻu ʻa e tali ki he kotoa ʻetau ngaahi fehuʻí? (Sio foki ki he puha “ Ngāue mo e Fakakaukau ʻa Sihová​—‘Fuʻu Lahi Fau ke Fakalau.’”)

3 ʻOku ongoʻi ʻe he niʻihi ko e lotu moʻoní ʻoku totonu ke ne malava ʻo tali ʻa e fehuʻi kotoa, naʻa mo e ngaahi fehuʻi ʻoku ʻikai lave fakahangatonu ki ai ʻa e Tohi Tapú. ʻOku totonu ke tau ʻamanekina ia? Fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Paulá. Naʻá ne fakalototoʻaʻi ʻa e kaungātuí ke “fakapapauʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē,” ka naʻá ne toe fakahaaʻi ʻoku lahi ʻa e ngaahi meʻa naʻe ʻikai ke ne mahinoʻi. (1 Tes. 5:21) “ʻOku tau maʻu ha konga pē ʻo e ʻiló,” ko ʻene tohí ia, peá ne tānaki mai, “ʻoku nenefu ʻetau sió ʻo hangē haʻatau sio ʻi ha sioʻata ukameá.” (1 Kol. 13:9, 12) Naʻe ʻikai ke mahinoʻi ʻe Paula ʻa e meʻa kotoa; pehē pē mo kitautolu. Ka naʻe vakai ʻa Paula ki he taumuʻa fakalūkufua ʻa Sihová. Naʻá ne maʻu ʻa e ʻilo feʻunga ke tuipau ai naʻá ne maʻu ʻa e moʻoní!

4. ʻE lava fēfē ke tau fakaivimālohiʻi ʻetau tuipau kuo tau maʻu ʻa e moʻoní, pea ko e hā te tau lāulea ki ai fekauʻaki mo e kau Kalisitiane moʻoní?

4 Ko e founga ʻe taha ʻe lava ke tau fakaivimālohiʻi ai ʻetau tuipau kuo tau maʻu ʻa e moʻoní ko hono fakahoa ʻa e sīpinga lotu naʻe fokotuʻu ʻe Sīsuú mo ia ʻoku fai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he ʻaho ní. ʻI he kupu ko ení, te tau vakai ai ko e kau Kalisitiane moʻoní ʻoku nau (1) talitekeʻi ʻa e tauhi ʻaitolí, (2) fakaʻapaʻapaʻi ʻa e huafa ʻo Sihová, (3) ʻofa ʻi he moʻoní mo e (4) ʻofa lahi ki he tokotaha taki taha.

ʻOKU TAU TALITEKEʻI ʻA E TAUHI ʻAITOLÍ

5. Ko e hā ʻoku tau ako meia Sīsū fekauʻaki mo e founga totonu ke lotu ai ki he ʻOtuá, pea ʻe lava fēfē ke tau ngāueʻaki ʻa e meʻa naʻá ne akoʻí?

5 ʻI hono ueʻi ʻo Sīsū ʻe he ʻofa lahi ki he ʻOtuá, naʻá ne lotu kia Sihova toko taha pē, ʻo tatau pē ʻi heʻene ʻi hēvaní pea mo ʻene ʻi he māmaní. (Luke 4:8) Naʻá ne akoʻi ʻene kau ākongá ke nau fai ʻa e meʻa tatau. Naʻe ʻikai ʻaupito ke ngāueʻaki ʻe Sīsū pe ko ʻene kau ākonga faitōnungá ʻa e ngaahi ʻīmisí ʻi he lotú. Koeʻuhi ko e ʻOtuá ko ha Laumālie, ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe lava ke faʻu ʻe he tangatá ʻe vāvātatau mo e lāngilangi ʻo Sihová! (ʻAi. 46:5) Kae fēfē hono ngaohi ʻa e ngaahi ʻīmisi ʻo e kau sangato pea lotu ki ai? ʻI he fekau hono ua ʻi he Fekau ʻe Hongofulú, naʻe pehē ʻe Sihova: “Kuo pau ke ʻoua naʻá ke ngaohi maʻau ha ʻīmisi kuo tongi pe ko ha fakatātā ʻo fakatatau ki ha meʻa pē ʻoku ʻi he langí ʻi ʻolunga pe ʻi he māmaní ʻi lalo . . . Kuo pau ke ʻoua naʻá ke punou hifo kiate kinautolu.” (ʻEki. 20:4, 5) Ko e ngaahi lea ko iá ʻoku māʻalaʻala ki he faʻahinga ʻoku nau holi ke fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá.

6. Ko e hā ʻa e sīpinga lotu ʻoku muimui ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he ʻaho ní?

6 Ko e kau faihisitōlia ʻo e māmaní kuo nau ʻiloʻi ko e muʻaki kau Kalisitiané naʻa nau anga-līʻoa maʻataʻatā ki he ʻOtuá. Ko e fakatātaá, ko e tohi History of the Christian Church ʻoku pehē ai ko e muʻaki kau Kalisitiané “naʻa nau vakai mo e fakalilifuʻia” ʻi he fokotuʻu ko ia ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi ʻīmisí ʻi he feituʻu faiʻanga lotú. ʻI he ʻahó ni, ʻoku muimui ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he sīpinga naʻe fokotuʻu ʻe he kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí. ʻOku ʻikai ke tau lotu ki he ngaahi ʻīmisi ʻo e “kau sangató” pe kau ʻāngeló; naʻa mo Sīsū ʻoku ʻikai ke tau lotu ki ai. Pea ʻoku ʻikai ke tau fai ha tōʻonga lotu ki ha fakaʻilonga fakapuleʻanga. Tatau ai pē pe ko e hā ʻe hokó, ʻoku tau fakapapauʻi ke talangofua ki he lea ʻa Sīsuú: “Ko Sihova ko ho ʻOtuá kuo pau ke ke lotu ki aí.”​—Māt. 4:10.

7. Ko e hā ʻa e faikehekehe mahino ʻi he vahaʻa ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová mo e ngaahi lotu kehé?

7 ʻI he ʻahó ni, ʻoku muimui ʻa e tokolahi ki he kau taki lotu manakoa. Ko e loto-māfana ki he kau tangata peheé ʻoku faʻa iku atu ia ki he ʻaitoliʻaki kinautolu. Ko e kakaí ʻoku nau fakafonu honau ngaahi fale lotú, fakatau ʻenau ʻū tohí, pea foaki ʻa e paʻanga lahi ke poupou ki he kau taki lotu ko ení. Ko e niʻihi ʻoku nau tui ki heʻenau lea kotoa pē. Ko e kau lotu ko ení ʻoku nau fiefia lahi ʻi he sio ki he kau taki lotu ko ení ʻo hangē pē ko haʻanau sio kia Sīsuú! ʻI hono kehé, ko e kau lotu moʻoni ʻa Sihová ʻoku ʻikai ke ʻi ai haʻanau haʻa faifekau. Neongo ʻoku tau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e faʻahinga ʻoku takimuʻá, ʻoku tau tali ʻa e akonaki mahino ʻa Sīsuú: “Ko kimoutolu kotoa ko e fanga tokoua.” (Māt. 23:8-10) ʻOku ʻikai ke tau ʻaitoliʻaki ha kau tangata, tatau ai pē pe ko e kau taki lotu pe kau pule fakapolitikale. Pea ʻoku ʻikai ke tau poupouʻi ʻenau ngaahi ngāué. ʻI hono kehé, ʻoku tau hanganaki tuʻu-ʻatā pea mavahe mei he māmaní. ʻI he ngaahi tafaʻaki ko ení, ʻoku tau kehe ai mei he ngaahi kulupu lahi ʻo e kau Kalisitiane lau pē.​—Sione 18:36.

ʻOKU TAU FAKAʻAPAʻAPAʻI ʻA E HUAFA ʻO SIHOVÁ

ʻOku laukauʻaki ʻe he Kalisitiane moʻoní ʻa e talanoa ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo Sihová (Sio ki he palakalafi 8-10) *

8. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi ʻoku loto ʻa Sihova ke fakalāngilangiʻi hono huafá pea ʻai ke ʻiloá?

8 ʻI he taimi ʻe taha, naʻe lotu ʻa Sīsū: “Tamai, fakalāngilangiʻi ho huafá.” Naʻe tali ʻe Sihova ʻa e lotu ko iá ʻaki ʻa e ongo mai ha fuʻu leʻo mei he langí, ʻo fakapapauʻi te ne fakalāngilangiʻi hono huafá. (Sione 12:28) ʻI he kotoa ʻa e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsuú, naʻá ne fakalāngilangiʻi ʻa e huafa ʻo ʻene Tamaí. (Sione 17:26) Ko ia ʻoku ʻuhinga lelei ke ʻamanekina ko e kau Kalisitiane moʻoní te nau laukauʻaki hono ngāueʻaki ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá pea ʻai ke ʻiloʻi ʻe he niʻihi kehé.

9. Naʻe anga-fēfē hono fakamoʻoniʻi ʻe he kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí naʻa nau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá?

9 ʻI he ʻuluaki senituli T.S., taimi nounou pē mei hono fokotuʻu ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiané, ko Sihova naʻá ne tokanga “ʻi he ʻuluaki taimí ki he ngaahi puleʻangá ke toʻo mai meiate kinautolu ha kakai maʻa hono huafá.” (Ngā. 15:14) Ko e kau Kalisitiane ko ia ʻi he ʻuluaki senitulí naʻa nau laukauʻaki hono ngāueʻaki ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá pea ʻai ke ʻiloʻi ʻe he niʻihi kehé. Naʻa nau tamuʻomuʻa ʻi hono ngāueʻaki ʻa e huafa fakaʻotuá ʻi heʻenau ngāue fakafaifekaú mo ʻenau hiki-tohí. * Naʻa nau fakamoʻoniʻi kinautolu ko e kakai maʻá e huafa ʻo e ʻOtuá.​—Ngā. 2:14, 21.

10. Ko e hā ʻa e fakamoʻoni ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ko ha kakai maʻá e huafa ʻo Sihová?

10 Ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ko ha kakai maʻá e huafa ʻo Sihová? Fakakaukau ki he fakamoʻoní. ʻI he ʻahó ni, ko e kau taki lotu tokolahi kuo nau fai ʻa e meʻa kotoa ʻi honau mālohí ke fufū ʻa e moʻoni ko ia ʻoku ʻi ai ʻa e huafa fakafoʻituitui ʻo e ʻOtuá. Kuo nau toʻo ia mei heʻenau ngaahi liliu Tohi Tapú pea ʻi he tuʻunga ʻe niʻihi, kuo nau tapui hono ngāueʻaki ʻa e huafa ko iá ʻi heʻenau ouau lotú. * ʻE lava ha taha ke fakaʻikaiʻi ko e Kau Fakamoʻoni pē ʻa Sihová ʻoku nau ʻoatu ki he huafa ʻo Sihová ʻa e fakaʻapaʻapa mo e fakalāngilangi ʻoku tuha mo iá? ʻOku tau ʻai ʻa e huafa fakafoʻituitui ʻo e ʻOtuá ke ʻiloa lahi ange ʻi ha toe kulupu lotu! ʻI he fekauʻaki mo iá, ʻoku tau fai hotau lelei tahá ke moʻui ʻo fakatatau mo hotau hingoá, ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova. (ʻAi. 43:10-12) Kuo tau faʻu ʻa e tatau ʻe 240 miliona tupu ʻo e Liliu Tohi Tapu ʻo e Māmani Foʻoú ʻo e Tohi Tapu Māʻoniʻoní, ʻa ia kuo fakafoki ai ʻa e huafa ʻo Sihová ki he feituʻu ʻa ia kuo toʻo mei ai ʻe he kau liliu Tohi Tapu kehé. Pea ʻoku tau faʻu mo e ʻū tohi Fakatohitapu ʻoku pouaki ai ʻa e huafa ʻo Sihová ʻi he lea ʻe 1,000 tupu!

ʻOKU TAU ʻOFA ʻI HE MOʻONÍ

11. Naʻe anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe he muʻaki kau Kalisitiané ʻenau ʻofa ʻi he moʻoní?

11 Naʻe ʻofa ʻa Sīsū ʻi he moʻoní, ʻa ia, ko e moʻoni fekauʻaki mo e ʻOtuá mo ʻEne ngaahi taumuʻá. Naʻe moʻui ʻa Sīsū ʻo fehoanaki mo e moʻoni ko iá, pea naʻá ne ʻai ʻa e moʻoni ko iá ke ʻiloʻi ʻe he niʻihi kehé. (Sione 18:37) Ko e kau muimui moʻoni ʻo Sīsuú naʻa nau toe ʻofa lahi ʻi he moʻoní. (Sione 4:23, 24) Ko hono moʻoní, naʻe lave ʻa e ʻapositolo ko Pitá ki he lotu faka-Kalisitiané ko e “hala ʻo e moʻoní.” (2 Pita 2:2) Koeʻuhi ko e ʻofa lahi ʻa e muʻaki kau Kalisitiané ʻi he moʻoní, naʻa nau talitekeʻi ʻa e ngaahi fakakaukau fakalotu, anga fakafonua mo e ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui naʻe ʻikai fehoanaki mo e moʻoní. (Kol. 2:8) ʻOku pehē pē mo e ʻahó ni, ko e kau Kalisitiane moʻoní ʻoku nau feinga mālohi ke “ʻaʻeva ʻi he moʻoní” ʻaki hono fakatuʻunga kotoa ʻenau ngaahi tuí mo e founga moʻuí ʻi he Folofola ʻa Sihová.​—3 Sio. 3, 4.

12. Ko e hā ʻoku hoko ʻi hono fakatokangaʻi ʻe he faʻahinga ʻoku nau takimuʻá ʻoku fiemaʻu ke fakamāʻalaʻala ʻetau mahinó, pea ko e hā ʻoku nau fai ai iá?

12 Ko e kakai ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻaho ní ʻoku ʻikai ke nau taukaveʻi ʻoku nau maʻu ʻa e ʻilo haohaoa pe kakato ki he moʻoní. ʻI he taimi ʻe niʻihi, kuo nau maʻuhala fekauʻaki mo e ngaahi tokāteline pea mo e tataki fakaekautahá. ʻOku ʻikai totonu ke tau ofo ai. ʻOku fakamahino ʻi he Folofolá ko e ʻilo totonú ʻoku tupulaki ʻi he faai mai ʻa e taimí. (Kol. 1:9, 10) ʻOku fakaeʻa māmālie mai ʻe Sihova ʻa e moʻoní, pea kuo pau ke tau loto-lelei ke tatali anga-kātaki ki he maama ʻo e moʻoní ki heʻene fakaʻaʻau ke toe maama angé. (Pal. 4:18) ʻI hono fakatokangaʻi ʻe he faʻahinga ʻoku nau takimuʻá ʻoku fiemaʻu ke fakamāʻalaʻala ʻetau mahino ki ha moʻoni pau, ʻoku ʻikai ke nau toumoua ke fai ʻa e fakatonutonu ʻoku fiemaʻú. Lolotonga ko e ngaahi lotu lahi ʻi he Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ʻoku nau fai ʻa e ngaahi liliú ke fakahōhōʻiaʻi ʻenau kau lotú pe ke ofi ange ki he māmaní, ko e liliu ʻoku fai ʻe he kautaha ʻa Sihová ʻoku fakataumuʻa ia ke tau ʻunuʻunu ofi ange ai ki he ʻOtuá pea ki he sīpinga lotu naʻe fokotuʻu ʻe Sīsuú. (Sēm. 4:4) Ko e ngaahi fakatonutonu ʻoku tau faí ʻoku makatuʻunga ia ʻi hono mahinoʻi māʻalaʻala ange ʻo e Folofolá, kae ʻikai ʻi he ngaahi ākenga ʻi onopōní pe ngaahi fiemaʻu manakoá. ʻOku tau ʻofa ʻi he moʻoní!​—1 Tes. 2:3, 4.

ʻOKU TAU ʻOFA LAHI KI HE TOKOTAHA TAKI TAHA

13. Ko e hā ʻa e ʻulungaanga mahuʻinga taha naʻe fakahaaʻi ʻe he kau Kalisitiane moʻoní, pea ʻoku anga-fēfē ʻene hā mahino ʻi he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová he ʻaho ní?

13 ʻI he kotoa ʻo e ngaahi ʻulungaanga naʻá ne fakaʻilongaʻi ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí, ko e mahuʻinga tahá ʻa e ʻofá. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko e meʻa eni ʻe ʻilo ai ʻe he faʻahinga kotoa ko ʻeku kau ākonga kimoutolú​—ʻo kapau ʻoku mou maʻu ʻa e ʻofá ʻi homou lotolotongá.” (Sione 13:34, 35) ʻI he ʻahó ni, ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku nau fāʻūtaha ʻi he ʻofá ʻi ha tuʻunga fakamāmanilahi. ʻI he ʻikai hangē ko ha toe kautaha kehe, ko ʻetau fetokouaʻaki vāofí ʻoku mahulu atu ia ʻi ha ʻā vahevahe fakafonua, fakamatakali mo fakasōsiale. ʻOku tau sio ki he fakamoʻoni ʻo e ʻofa moʻoní ʻi heʻetau ngaahi fakatahá, ʻasemipilií mo e fakataha-lahí. Ko e fakamoʻoni ko iá ʻokú ne fakaivimālohiʻi ʻetau tuipau ko ʻetau founga lotú ʻoku tali ʻe Sihová.

14. Fakatatau ki he Kolose 3:12-14, ko e hā ha founga mahuʻinga ʻe lava ke tau fakahāhā ai ʻa e ʻofa lahi ki he tokotaha taki taha?

14 ʻOku ekinaki mai ʻa e Folofolá ke tau “maʻu ʻa e ʻofa lahi ki he tokotaha taki taha.” (1 Pita 4:8) Ko e founga ʻe taha ke tau fakahāhā ai ʻa e ʻofa ko iá ko e fefakamolemoleʻaki pea kātakiʻi ʻa e ngaahi taʻehaohaoa ʻa e niʻihi kehé. ʻOku tau toe kumi ki ha faingamālie ke nima-homo mo anga-talitali kakai ki he kotoa ʻi he fakatahaʻangá, ʻo aʻu ki he faʻahinga kuo nau fakalotomamahiʻi nai kitautolú. (Lau ʻa e Kolose 3:12-14.) Ko e haʻi ʻo e ʻofa ko iá ko e fakaʻilonga tuʻu-ki-muʻa taha ia ʻo e kau Kalisitiane moʻoní.

“TAHA ʻA E TUÍ”

15. Ko e hā ha toe ngaahi founga ʻoku tau muimui ai ʻi he sīpinga lotu naʻe fokotuʻu ʻe he kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí?

15 ʻOku tau muimui ʻi he sīpinga lotu naʻe fokotuʻu ʻe he fakatahaʻanga Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí ʻi ha toe ngaahi founga kehe. Ko e fakatātaá, ko ʻetau fokotuʻutuʻu fakaekautahá​—ʻa ia ʻoku kau ki ai ʻa e kau ʻovasia fefonongaʻakí, kau mātuʻa mo e kau sevāniti fakafaifekaú​—ʻoku tapua mai ai ʻa e fokotuʻutuʻu naʻe fai ʻe he kau ʻapositoló ʻi he ʻuluaki senitulí. (Fil. 1:1; Tai. 1:5) Ko ʻetau vakai ki he fehokotaki fakasinó mo e nofo malí, ko ʻetau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e toputapu ʻo e totó, pea mo ʻetau holi ke maluʻi ʻa e fakatahaʻangá mei he kau faihala taʻefakatomalá ʻoku makatuʻunga kotoa ia ʻi he sīpinga naʻe fokotuʻu ʻi he ʻuluaki senitulí.​—Ngā. 15:28, 29; 1 Kol. 5:11-13; 6:9, 10; Hep. 13:4.

16. Ko e hā ʻoku tau ako mei he fakamatala ʻi he ʻEfesō 4:4-6?

16 Naʻe pehē ʻe Sīsū ʻe taukaveʻi ʻe he tokolahi ko ʻene kau ākonga kinautolu, ka heʻikai ke nau hoko kotoa ko e kau ākonga moʻoni. (Māt. 7:21-23) Naʻe toe tomuʻa fakatokanga ʻa e Folofolá ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, ko e tokolahi te nau “hā fakangalingali atu ʻoku nau maʻu ʻa e anga-fakaʻotuá.” (2 Tīm. 3:1, 5) Neongo ia, ʻoku tala mahino mai ʻi he Tohi Tapú ʻoku “taha ʻa e tuí” ʻa ia ʻoku hōifua ki ai ʻa e ʻOtuá.​—Lau ʻa e ʻEfesō 4:4-6.

17. Ko hai ʻoku muimui ʻi he ʻahó ni kia Sīsū pea tōʻongaʻaki ʻa e tui moʻoni pē tahá?

17 Ko hai ʻoku nau tōʻongaʻaki ʻi he ʻahó ni ʻa e tui moʻoni pē tahá? Kuo tau sivisiviʻi ʻa e fakamoʻoní. Kuo tau vakai ki he sīpinga lotu naʻe akoʻi ʻe Sīsuú pea naʻe tōʻongaʻaki ʻe he kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí. ʻOku taha pē ʻa e talí​—ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ko ha monū ē ʻoku tau maʻu ke hoko ko e taha ʻo e kakai ʻa Sihová pea ʻiloʻi ʻa e moʻoni fekauʻaki mo Sihová mo ʻene taumuʻá! ʻOfa ke tau hokohoko atu ke piki maʻu ki he moʻoní mo e tuipau mālohi.

HIVA 3 Homau Mālohinga, ʻAmanakiʻanga, Falalaʻanga

^ pal. 5 ʻI he kupu ko ení, te tau vakai ai ki he sīpinga ʻo e lotu moʻoní naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū pea sivisiviʻi ʻa e founga naʻe muimui ai ki ai ʻene muʻaki kau ākongá. Te tau toe vakai ki he fakamoʻoni ʻoku muimui ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki he sīpinga ʻo e lotu moʻoní ʻi he ʻahó ni.

^ pal. 9 Sio ki he puha “Naʻe Ngāueʻaki ʻe he Muʻaki Kau Kalisitiané ʻa e Huafa ʻo e ʻOtuá?” ʻi he Watchtower, ʻo Siulai 1, 2010, p. 6.

^ pal. 10 Ko e fakatātaá, ʻi he 2008, ko Tuʻi Tapu Penitiketo XVI naʻá ne tuʻutuʻuni ko e huafa ʻo e ʻOtuá “heʻikai ke ngāueʻaki ia pe leaʻaki” ʻi he ouau lotu, ngaahi himi pe lotu ʻa e Katoliká.

^ pal. 63 FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Kuo tuku ange ʻe he kautaha ʻa Sihová ʻa e Liliu Tohi Tapu Māmani Foʻoú ʻi he lea ʻe 200 tupu koeʻuhi ke lau ʻe he kakaí ʻi heʻenau leá tonu ha Tohi Tapu ʻoku hā ai ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá.