Skip to content

Skip to table of contents

Toe Langa Hake Hoʻo Kaumeʻa mo Sihová

Toe Langa Hake Hoʻo Kaumeʻa mo Sihová

ʻI HE taʻu taki taha, ko e tokolahi ʻo e fanga sipi mahuʻingá ʻoku toe fakafoki mai ki he fakatahaʻanga Kalisitiané. Sioloto atu ki he “fiefia lahi . . . ʻi hēvani” ʻi he foki mai ʻa e toko taha taki taha! (Luke 15:7, 10) Kapau kuo toe fakafoki mai koe, ʻe lava ke ke fakapapauʻi ko Sīsū, kau ʻāngeló, pea mo Sihova tonu ʻoku nau fiefia ke sio ʻokú ke toe taukapoʻi ʻa e moʻoní. Neongo ia, ʻi hoʻo toe langa hake hoʻo kaumeʻa mo Sihová, te ke fehangahangai nai mo e ngaahi pole. Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo kinautolu, pea ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi koé?

KO E HĀ ʻA E NGAAHI POLÉ?

Ko e tokolahi ʻoku nau faitau mo e ongoʻi taʻepaú hili ʻenau foki ki he fakatahaʻangá. Mahalo ʻokú ke mahinoʻi ʻa e anga ʻo e ongoʻi ʻa Tuʻi Tēvitá. Naʻa mo e hili hono fakamolemoleʻi ʻene ngaahi angahalá, naʻá ne pehē: “ʻOku lōmekina au ʻe he lahi fau ʻo ʻeku faihalá.” (Saame 40:12; 65:3) Hili ʻa e foki mai ha taha kia Sihova, ko e ongoʻi halaiá pe maá te ne feʻao nai mo ia ʻi he laui taʻu. Ko Isabelle, naʻe tuʻusi ʻo laka hake ʻi he taʻu ʻe 20. * Naʻá ne pehē, “Naʻe faingataʻa ʻaupito ke u tali ʻa e fakakaukau ko ia ʻe lava ke fakamolemoleʻi au ʻe Sihova.” Kapau te ke loto-siʻi, ʻe lava ke ke toe hoko ʻo vaivai fakalaumālie. (Pal. 24:10) ʻOua ʻe tuku ia ke hoko kiate koe.

ʻOku ongoʻi manavasiʻi ʻa e niʻihi ʻi he ngāue ʻoku kaunga ki hono toe fakafoʻou honau vahaʻangatae mo Sihová. Hili hono toe fakafoki mai ʻo Antoine, naʻá ne pehē, “Naʻá ku ongoʻi kuo ngalo ʻa e meʻa kotoa fekauʻaki mo ʻeku moʻui ki muʻa ko ha Kalisitiané.” Koeʻuhi ko e ngaahi ongoʻi peheé, ʻoku toumoua nai ʻa e niʻihi ke kau kakato ki he ngaahi ngāue fakalaumālié.

Ke fakatātaaʻí, ko ha taha ko hono ʻapi naʻá ne koloaʻakí naʻe maumauʻi lahi ʻe ha afā te ne ongoʻi lōmekina nai ʻi heʻene fakakaukauloto atu ki he taimi mo e ivi ʻoku fiemaʻu ke toe langa aí. ʻI he tuʻunga meimei tatau, kapau ko hoʻo kaumeʻa mo Sihová naʻe maumauʻi ʻe ha angahala mamafa, te ke ongoʻi nai ko hoʻo toe fakafoʻou fakalaumālié ʻe fiemaʻu ki ai ʻa e feinga lahi ʻaupito. Ka ʻoku ala maʻu ʻa e tokoní.

ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe Sihova: “Mou omi ke tau fakamahino ʻa e ngaahi meʻá.” (ʻAi. 1:18) Kuó ke ʻosi ngāue mālohi ke “fakamahino ʻa e ngaahi meʻá.” ʻOku ʻofa ʻa Sihova ʻi hoʻo feinga mālohi ke fai iá. Fakakaukau angé: Kuó ke ʻoange kia Sihova ha makatuʻunga ke ne fai ha tali mālohi ki he ngaahi tukuakiʻi ʻa Sētané!​—Pal. 27:11.

ʻI hono fai ení, kuó ke ʻosi ʻunuʻunu ofi ange ai kia Sihova, pea ʻokú ne talaʻofa te ne fai ʻa e meʻa tatau. (Sēm. 4:8) Kae kehe, ʻoku kaunga ki ai ʻa e meʻa lahi ange ʻi hono ʻiloʻi pē ʻe he niʻihi kehé ʻokú ke toe foki ki he fakatahaʻangá. ʻOku fiemaʻu ke ke hanganaki fakaivimālohiʻi hoʻo ʻofa ki hoʻo Tamai mo e Kaumeʻa, ko Sihová. ʻE lava fēfē ke ke fai eni?

FOKOTUʻU HA TAUMUʻA ʻUHINGA LELEI ʻI HOʻO LANGA HAKÉ

Feinga ke fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa ʻuhinga lelei. ʻOku ngalingali ʻokú ke kei manatuʻi pē ʻa e ngaahi ʻilo tefito naʻá ke ako fekauʻaki mo Sihová mo ʻene talaʻofa ki he kahaʻú. Ka ʻoku fiemaʻu ke ke toe langa hake ha faʻunga ʻo e moʻui faka-Kalisitiané, pea ʻoku kau heni hono malangaʻi ʻo e ongoongo leleí pea feohi maʻu pē mo ho fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Fakakaukau ki he ngaahi taumuʻa ko ení.

Talanoa maʻu pē kia Sihova. ʻOku mahinoʻi ʻe hoʻo Tamaí ko e ongoʻi halaia maʻu peé ʻe lava ke ne ʻai ke faingataʻa ke ke lotu kiate ia. (Loma 8:26) Neongo ia, “kītaki ʻi he lotu,” ʻo tala kia Sihova ʻa e lahi hoʻo loto ke kaumeʻa mo iá. (Loma 12:12) ʻOku manatu ʻa Andrej: “Naʻá ku ongoʻi halaia mo fakamāʻia lahi. Ka ʻi he hili ʻa e lotu taki taha, naʻe siʻi ange ʻeku ongoʻi peheé. Naʻá ku ongoʻi nonga ange.” Kapau ʻoku ʻikai ke ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ke lotu fekauʻaki mo iá, fakakaukau ki he lotu ʻo e fakatomala ʻa Tuʻi Tēvita ʻoku hiki ʻi he Saame 51 mo e 65.

Ako maʻu pē ʻa e Tohi Tapú. ʻE fafangaʻi fakalaumālie heni koe pea tokoniʻi koe ke tupulaki hoʻo ʻofa kia Sihová. (Saame 19:7-11) “Ko e ʻikai ke u maʻu ha taimi-tēpile fakalaumālie ʻi he kamatá ʻa e ʻuhinga naʻá ku vaivai ai pea fakalotomamahiʻi ʻa Sihová,” ko e lea ia ʻa Felipe. “Naʻe ʻikai ke u loto ke u toe fai ʻa e fehālaaki tatau, ko ia naʻá ku fili ke ʻai ʻa e ako fakafoʻituituí ko hoku maluʻi.” ʻE lava ke ke fai ʻa e meʻa tatau. Kapau ʻokú ke fiemaʻu ha tataki ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi kaveinga feʻungamālie ki hoʻo ako fakafoʻituituí, fēfē ke ke kole tokoni ki ha kaumeʻa matuʻotuʻa?

Langa hake hoʻo kaumeʻa mo ho fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Ko e niʻihi ʻoku nau foki ki he fakatahaʻangá ʻoku nau hohaʻa naʻa vakai ʻikai lelei ange ʻa e niʻihi kehé. Naʻe pehē ʻe Larissa: “Naʻá ku fakamāʻia lahi. Naʻá ku ongoʻi ne u lavakiʻi ʻa e fakatahaʻangá. Naʻe nōfoʻi ʻa e ngaahi ongoʻi ko ení ʻiate au ʻi ha taimi fuoloa.” Fakapapauʻi ko e kau mātuʻá mo e faʻahinga matuʻotuʻa kehé ʻoku nau vēkeveke ke tokoniʻi koe ʻi hoʻo toe langa hake ho tuʻunga fakalaumālié. (Sio ki he puha “ Ko e Hā ʻe Lava ke Fai ʻe he Kau Mātuʻá?”) ʻOku nau fiefia kuó ke foki mai, pea ʻoku nau loto ke ke fiefia!​—Pal. 17:17.

Ko e hā ʻe lava ke ne ʻai koe ke ʻunuʻunu ofi ange ki he fakatahaʻangá? Kau kakato ʻi he meʻa ʻoku fai ʻe ho fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné​—maʻu maʻu pē ʻa e fakatahá pea kau maʻu pē ʻi he ngāue fakamalangá. ʻE tokoni fēfē eni? Naʻe pehē ʻe Felix: “Naʻe fakatuʻotuʻa mai ʻa e fakatahaʻangá ki heʻeku foki maí. Naʻá ku ongoʻi naʻe ʻofaʻi au. Naʻa nau tokoniʻi kotoa au ke u toe hoko ko ha konga ʻo e fāmilí, ongoʻi kuo fakamolemoleʻi au, pea ke laka ki muʻa.”​—Sio ki he puha “ Ko e Hā Te Ke Faí?

ʻOUA ʻE FOʻI!

ʻE hokohoko atu hono ʻomi ʻe Sētane ʻa e “afā” lahi ange ke fakavaivaiʻi koe ʻi hoʻo langa hake hoʻo kaumeʻa mo Sihová. (Luke 4:13) Mateuteu ʻaki hono fakaivimālohiʻi ho fale fakalaumālié he taimí ni.

ʻOku talaʻofa ʻe Sihova ki heʻene fanga sipí: “Ko ia naʻe molé te u kumi ki ai, ko ia naʻe heé te u fakafoki mai, ko ia naʻe laveá te u haʻihaʻi, pea ko e vaivaí te u fakaivimālohiʻi.” (ʻIsi. 34:16) Kuo tokoniʻi ʻe Sihova ʻa e niʻihi kehe taʻefaʻalaua naʻa nau holomui fakalaumālie. Fakapapauʻi ʻokú ne loto ke tokoniʻi koe ke hanganaki langa hake ha vahaʻangatae toe mālohi ange mo ia.

^ pal. 4 Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoa ʻi he kupu ko ení.