Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 2

Fakahīkihiki‘i ‘a Sihova ‘i he Fakataha‘angá

Fakahīkihiki‘i ‘a Sihova ‘i he Fakataha‘angá

“‘I he lotolotonga ‘o e fakataha‘angá te u fakahīkihiki‘i ai koe.”​—SAAME 22:22.

HIVA 9 Viki ‘a Sihova, ko Hotau ‘Otuá!

‘I HE KUPÚ NI *

1. Na‘e anga-fēfē ongo‘i ‘a Tēvita fekau‘aki mo Sihová, pea ko e hā ‘a e me‘a na‘e ue‘i ia ‘e he me‘á ni ke ne faí?

NA‘E tohi ‘e Tu‘i Tēvita: “‘Oku lahi ‘a Sihova pea ‘oku taau lahi taha ke fakahīkihiki‘i.” (Saame 145:3) Na‘á ne ‘ofa kia Sihova, pea ko e ‘ofa ko iá na‘á ne ue‘i ia ke ne fakahīkihiki‘i ‘a Sihova “‘i he lotolotonga ‘o e fakataha‘angá.” (Saame 22:22; 40:5) ‘Oku ‘ikai ha veiveiua, ‘okú ke ‘ofa kia Sihova pea loto-tatau mo e ngaahi lea ‘a Tēvitá: “Fakatauange ke fakahīkihiki‘i ‘a ho‘o ‘Afió, ‘e Sihova ko e ‘Otua ‘o ‘Isileli ko ‘emau tamaí, ‘i he kotoa ‘o ‘itānití.”​—1 Kal. 29:10-13.

2. (a) ‘E lava fēfē ke tau fakahīkihiki‘i ‘a Sihova? (e) Ko e hā ‘a e ngaahi pole ‘oku fehangahangai mo e ni‘ihi, pea ko e hā te tau lāulea ki aí?

2 ‘I he ‘ahó ni, ko e founga ‘e taha ‘oku tau fakahīkihiki‘i ai ‘a Sihová ko e tali lolotonga ‘etau ngaahi fakataha faka-Kalisitiané. Kae kehe, ‘oku hoko mo‘oni eni ko ha pole ki he ni‘ihi hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. ‘Oku nau loto ke kau ki he ngaahi fakatahá, ka ‘oku ta‘ofi kinautolu ‘e he manavasi‘í. ‘E lava fēfē ke nau fekuki mo e manavasi‘i ko iá? Pea ko e hā ‘a e ngaahi fokotu‘u ‘aonga ‘e lava ke tokoni kiate kitautolu kotoa ke fai ha tali fakalototo‘a? Ki mu‘a ke tau tali ‘a e ongo fehu‘i ko iá, tau ‘uluaki lāulea angé ki he ‘uhinga tefito ‘e fā ‘oku tau tali ai ‘i he ngaahi fakatahá.

‘UHINGA ‘OKU TAU TALI AI ‘I HE FAKATAHÁ

3-5. (a) Hangē ko ia ‘oku fakamatala‘i ‘i he Hepelū 13:15, ko e hā ‘oku tau tali ai ‘i he ngaahi fakatahá? (e) Kuo pau ke tau fai kotoa ‘a e tali tatau? Ko e hā hono ‘uhingá?

3 Kuo ‘omai ‘e Sihova kiate kitautolu kotoa ‘a e monū ke fakahīkihiki‘i ia. (Saame 119:108) Ko ‘etau ngaahi tali ‘i he fakatahá ko e konga ia ‘o ‘etau “feilaulau ‘o e fakafeta‘i,” pea he‘ikai lava ‘e ha taha ‘o ‘oatu ‘a e feilaulau ko iá ma‘atautolu. (Lau ‘a e Hepelū 13:15.) ‘Oku ‘amanekina ‘e Sihova ‘a e fa‘ahinga feilaulau pe tali tatau, mei he tokotaha taki taha ‘o kitautolu? ‘Ikai, ‘oku ‘ikai ke ne pehē!

4 ‘Oku ‘afio‘i ‘e Sihova ‘oku kehekehe ‘etau ngaahi malavá mo e ngaahi tu‘ungá, pea ‘okú ne hounga‘ia mo‘oni ‘i he ngaahi feilaulau ‘oku malava ke tau ‘oatu kiate iá. Fakakaukau atu ki he ngaahi feilaulau kehekehe na‘á ne tali mei he kau ‘Isilelí. Ko e kau ‘Isileli ‘e ni‘ihi na‘e malava ke nau feilaulau ‘aki ha lami pe ko ha kosi. Ka ko ha ‘Isileli masiva na‘á ne ‘oatu nai ha “ongo fo‘i kulukulu pe ko ha ongo lupe mui ‘e ua.” Pea kapau he‘ikai lava ke ma‘u ‘e ha tokotaha ‘Isileli ha fo‘i manupuna ‘e ua, na‘e tali ‘e Sihova “ha vahe hongofulu ‘o ha efa ‘o e mahoa‘a lelei.” (Liv. 5:7, 11) Ko e mahoa‘á na‘e ‘ikai ke fu‘u mamafa, ka na‘e kei fakahounga‘i pē ‘e Sihova ‘a e feilaulau ko iá, kehe pē ko e “mahoa‘a lelei.”

5 ‘Oku ongo‘i pehē pē he ‘ahó ni ‘a hotau ‘Otua anga-leleí. ‘I he taimi ‘oku tau fai ai ha tali, ‘oku ‘ikai te ne ‘amanekina mai kitautolu kotoa ke tau pōto‘i lea ‘o hangē ko ‘Apolosí pe lea fakatupu tuipau ‘o hangē ko Paulá. (Ngā. 18:24; 26:28) Ko e me‘a pē ‘oku fiema‘u ‘e Sihová ke tau fai ‘a e tali lelei taha te tau malavá​—‘o fakatatau ki hotau ngata‘angá. Manatu‘i ‘a e uitou na‘á ne foaki ‘a e ongo ki‘i fo‘i koiní. Na‘á ne mahu‘inga kia Sihova koe‘uhi na‘á ne foaki ‘a e lelei taha na‘á ne malavá.​—Luke 21:1-4.

Ko e talí ‘oku tau ma‘u ‘aonga ai mo e fa‘ahinga ‘oku fanongo ki aí (Sio ki he palakalafi 6-7) *

6. (a) Fakatatau ki he Hepelū 10:24, 25, ‘oku tākiekina fēfē nai kitautolu ‘e he ngaahi tali ‘oku tau fanongo ki aí? (e) ‘E lava fēfē ke ke fakahaa‘i ‘a e hounga‘ia ‘i he ngaahi tali ‘oku fakalototo‘a kiate koé?

6 ‘Oku tau fefakalototo‘a‘aki ‘i he‘etau ngaahi tali. (Lau ‘a e Hepelū 10:24, 25.) ‘Oku tau hounga‘ia kotoa ‘i he fanongo ki he ngaahi tali kehekehe ‘i he‘etau fakatahá. Ko e ngaahi lea faingofua mo loto-totonu ‘a ha ki‘i leka ‘okú ne ‘ai ke tau fiefia. ‘Oku maongo kiate kitautolu ‘a e le‘o fiefia ‘a ha tokotaha ‘i he‘ene tali fekau‘aki mo e mo‘oni kuó ne toki akó. ‘Oku tau lelei‘ia ‘i he fa‘ahinga ‘oku nau ‘tafunaki ‘enau loto-lahí’ ke fai ha tali, neongo ‘oku nau ongo‘i mā pe ko ‘enau toki kamata ako ia ‘etau leá. (1 Tes. 2:2) ‘E lava fēfē ke tau fakahaa‘i ‘a e hounga‘ia ‘i he‘enau feingá? ‘E lava ke tau fakamālō kiate kinautolu ki he‘enau tali fakalototo‘á hili ‘a e fakatahá. Ko e founga ‘e taha ko ‘etau fai foki ha tali. Pea ‘oku ‘ikai ngata pē ‘etau ma‘u ‘a e fakalototo‘a ‘i he‘etau ngaahi fakatahá ka ‘oku tau toe fai pehē foki.​—Loma 1:11, 12.

7. ‘Oku anga-fēfē ‘etau ma‘u ‘aonga ‘i he taimi ‘oku tau tali aí?

7 ‘Oku tau ma‘u ‘aonga fakafo‘ituitui ‘i he taimi ‘oku tau tali aí. (‘Ai. 48:17) Anga-fēfē? ‘Uluakí, kapau ‘oku tau palani ke fai ha tali, ‘oku toe ue‘i ai kitautolu ke teuteu lelei ki he fakatahá. ‘I he‘etau teuteu leleí, ‘oku tau mahino‘i loloto ange ai ‘a e Folofola ‘a e ‘Otuá. Pea ko e loloto ange ‘etau mahinó, ko e lelei ange ia ‘a ‘etau ngāue‘aki ‘a e ngaahi me‘a ‘oku tau akó. Uá, ‘e ngalingali te tau fiefia ange ‘i he fakatahá koe‘uhi ‘oku tau kau ‘i he fetalanoa‘akí. Tolú, koe‘uhi ‘oku fiema‘u ‘a e feinga ke fai ha tali, ‘oku tau fa‘a manatu‘i fuoloa ange ai ‘a e poini na‘a tau lea‘akí hili ‘a e fakatahá.

8-9. (a) Hangē ko ia ‘oku hā ‘i he Malakai 3:16, ‘okú ke pehē ‘oku anga-fēfē ongo‘i ‘a Sihova fekau‘aki mo ‘etau ngaahi talí? (e) Ko e hā ‘a e pole ‘oku kei fekuki pē nai mo e ni‘ihi?

8 ‘Oku tau fakahōifua‘i ‘a Sihova ‘i he‘etau fakahaa‘i ‘etau tuí. ‘Oku lava ke tau fakapapau‘i ‘oku fanongo mai ‘a Sihova kiate kitautolu pea ‘okú ne hounga‘ia mo‘oni ‘i he‘etau feinga ke tali ‘i he ngaahi fakatahá. (Lau ‘a e Malakai 3:16.) ‘Okú ne fakahaa‘i ‘ene hounga‘iá ‘aki ‘ene tāpuaki‘i kitautolu ‘i he‘etau feinga mālohi ke fakahōifua‘i iá.​—Mal. 3:10.

9 ‘Oku hā mahino, ‘oku tau ma‘u ‘a e ngaahi ‘uhinga lelei ke tali ‘i he ngaahi fakatahá. Neongo ia, ‘oku kei manavasi‘i pē nai ‘a e ni‘ihi ke hiki honau nimá. Kapau ko e anga ia ho‘o ongo‘í, ‘oua te ke loto-si‘i. Tau lāulea angé ki ha ngaahi tefito‘i mo‘oni Fakatohitapu ‘e ni‘ihi, ko ha ngaahi fa‘ifa‘itaki‘anga, pea mo ha ngaahi fokotu‘u ‘aonga ‘e lava ke tokoni kiate kitautolu kotoa ke tau feinga ke tali lahi ange ‘i he ngaahi fakatahá.

FEKUKI MO E MANAVASI‘Í

10. (a) Ko e hā ‘a e manavasi‘i ‘oku ma‘u ‘e he tokolahi ‘o kitautolu? (e) Ko e hā nai ko ha faka‘ilonga lelei ai ‘a e manavasi‘i ke talí?

10 ‘Okú ke ongo‘i ‘oku lēlea ho lotó ‘i he taimi ‘okú ke fakakaukau ai ke hiki ho nimá ke fai ha tali? Kapau ‘oku pehē, ‘oku ‘ikai ko koe pē. Ko hono mo‘oní ko e tokolahi taha ‘o kitautolu ‘oku tau ki‘i manavasi‘i ‘i he taimi ‘oku tau tali aí. Ki mu‘a ke lava ‘o ke fekuki mo e ongo‘i fakatupu maumau ko ení, ‘oku fiema‘u ke ke ‘ilo‘i ‘a e tupu‘anga ‘a ho‘o manavasi‘í. ‘Okú ke ilifia na‘a ngalo ‘iate koe ‘a e me‘a ‘okú ke loto ke lea‘akí pe te ke lea‘aki ha me‘a ‘oku hala? ‘Okú ke hoha‘a na‘a ‘ikai ke ‘i ha tu‘unga lelei ho‘o talí ‘o tatau mo e tali ‘a e ni‘ihi kehé? Ko hono mo‘oní, ko e ngaahi manavasi‘i ko iá ‘oku lava ke hoko ko ha faka‘ilonga lelei. ‘Oku fakahaa‘i ai ‘okú ke anga-fakatōkilalo pea vakai ki he ni‘ihi kehé ‘oku nau mā‘olunga ange ‘iate koe. ‘Oku ‘ofa ‘a Sihova ‘i he ‘ulungaanga ko iá. (Saame 138:6; Fil. 2:3) Ka ‘oku toe loto foki ‘a Sihova ke ke fakahīkihiki‘i ia pea fakalototo‘a‘i ho fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ‘i he ngaahi fakatahá. (1 Tes. 5:11) ‘Okú ne ‘ofa ‘iate koe pea te ne ‘oatu ‘a e loto-to‘a ‘okú ke fiema‘ú.

11. Ko e hā ‘a e ngaahi fakamanatu Fakatohitapu ‘e lava ke tokoni kiate kitautolu?

11 Fakakaukau ki he ngaahi fakamanatu Fakatohitapu ‘e ni‘ihi. ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú ko kitautolu kotoa ‘oku tau fai ‘a e ngaahi fehālaaki ‘i he me‘a ‘oku tau lea‘akí mo e founga ‘oku tau lea aí. (Sēm. 3:2) ‘Oku ‘ikai ‘amanekina ‘e Sihova ke tau hoko ‘o haohaoa, pea ‘oku pehē pē mo hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. (Saame 103:12-14) Ko hotau fāmili fakalaumālie kinautolu pea ‘oku nau ‘ofa ‘iate kitautolu. (Mk. 10:29, 30; Sione 13:35) ‘Oku nau mahino‘i ‘oku ‘i ai e taimi ‘e ni‘ihi ‘i he‘etau talí ‘oku tau lea‘aki ‘a e me‘a na‘e ‘ikai ke tau taumu‘a ke lea‘aki.

12-13. Ko e hā ‘oku tau ako mei he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Nehemaia mo Sioná?

12 Fakakaukau fekau‘aki mo e ngaahi fa‘ifa‘itaki‘anga Fakatohitapu ‘e ni‘ihi ‘e lava ke tokoni kiate koe ke fekuki ai mo ho‘o ngaahi manavasi‘í. Manatu‘i ‘a Nehemaia. Na‘á ne ngāue ‘i he loto‘ā ‘o ha tu‘i mālohi. Na‘e mata mamahi ‘a Nehemaia koe‘uhí ko ‘ene fanongo kuo maumau lahi ‘a e ngaahi ‘ā mo e ngaahi matapā ‘o Selusalemá. (Nehe. 1:1-4) Sioloto atu kuo pau pē na‘e lēlea hono lotó ‘i he taimi na‘e fekau ai ‘e he tu‘í ke ne fakamatala ki he ‘uhinga na‘á ne mata mamahi aí! Na‘e lotu fakavave ‘a Nehemaia peá ne toki fai ‘ene talí. ‘I he tali ki aí, na‘e tokoni lahi ‘a e tu‘í ki he kakai ‘a e ‘Otuá. (Nehe. 2:1-8) Fakakaukau foki kia Siona. ‘I he kole ‘e Sihova ke ne lea ki he kakai ‘o Ninivé, na‘e manavahē ‘aupito ‘a Siona ‘o ne hola ki ha feitu‘u kehe. (Siona 1:1-3) Ka ‘i he tokoni ‘a Sihová, na‘e fakahoko ‘e Siona ‘a hono vāhenga-ngāué. Pea ko e ngaahi lea na‘á ne talá na‘e hoko ia ‘o ‘aonga lahi ki he fa‘ahinga ko ia ‘i Ninivé. (Siona 3:5-10) ‘Oku tau ako meia Nehemaia ki he mahu‘inga ‘o e lotu ki mu‘a ke fai ha tali. Pea meia Siona ‘oku tau ako ai ‘oku lava ke tokoni‘i kitautolu ‘e Sihova ke tauhi kiate ia neongo pe ko e hā ‘a e lahi ‘o ‘etau manavasi‘í. Ko hono mo‘oní, ko e tali ‘i he fakataha‘angá he‘ikai ke fakamanavahē fau ia ‘o hangē ko hono malanga‘i ‘o e pōpoaki fakaefakamaau ‘i Ninivé.

13 Ko e hā ‘a e ngaahi fokotu‘u ‘aonga ‘e lava ke tokoni kiate koe ke fai ha tali fakalototo‘a ‘i he ngaahi fakatahá? Tau lāulea angé ki he ngaahi fokotu‘u ‘e ni‘ihi.

14. Ko e hā ‘oku totonu ai ke tau teuteu lelei ki he‘etau ngaahi fakatahá, pea ko fē nai ‘a e taimi ke tau fai pehē aí?

14 Teuteu ki he fakataha taki taha. ‘I ho‘o palani tokamu‘a pea teuteu leleí, te ke ongo‘i loto-ma‘u ange ai ke ke tali. (Pal. 21:5) Ko e mo‘oni, ‘oku ‘ikai ke tau ma‘u ‘a e taimi-tēpile tatau. Ko Eloise ko ha uitou ‘i hono ta‘u 80 tupú, ‘okú ne kamata teuteu ki he Ako Taua Le‘o ‘i he kamata‘anga ‘o e uiké. ‘Okú ne pehē, “‘Oku ou fiefia ange ‘i he ngaahi fakatahá ‘o kapau te u teuteu tokamu‘a.” Ko Joy, ‘okú ne ngāue fakamāmani taimi-kakato, ‘okú ne vahe‘i ha taimi ‘i he Tokonakí ke teuteu ‘ene Taua Le‘o. “‘Oku faingofua ange ke u manatu‘i kapau te u teuteu ‘i ha taimi si‘i ki mu‘a ‘i he fakatahá,” ko ‘ene laú ia. Ko Ike, ko ha mātu‘a mo‘umo‘ua pea tāimu‘a foki, ‘okú ne pehē, “‘Oku ou ‘ilo ‘oku lelei taha kiate au ke ako ‘i ha ki‘i taimi nounou lolotonga ‘a e uiké ‘i hano ako ha konga lahi ‘i he taimi pē ‘e taha.”

15. ‘E lava fēfē ke ke teuteu lelei ki ha fakataha?

15 Ko e hā ‘oku kau ki he teuteu lelei ki he fakatahá? Kamata ‘a e ako taki taha ‘aki ‘a e kole kia Sihova ke ne ‘oatu hono laumālie mā‘oni‘oní. (Luke 11:13; 1 Sio. 5:14) Vahe‘i leva ha ngaahi miniti si‘i ke vakai‘i ‘a e lēsoní. Sivisivi‘i ‘a e kaveingá, ngaahi kaveinga tokoní, fakatātaá mo e puha fakamanatú. ‘I ho‘o ako kotoa ‘a e palakalafi taki taha, lau ‘a e ngaahi konga Tohi Tapu ‘oku haá ‘i he lahi taha te ke malavá. Fakalaulauloto ki he fakamatalá, ‘o tokanga tefito ki he ngaahi poini ‘okú ke loto ke tali aí. Ko ho‘o mateuteu lelei angé, te ke ma‘u ‘aonga lahi ange ai pea faingofua ange nai ai ke ke fai ha tali.​—2 Kol. 9:6.

16. Ko e hā ‘a e ngaahi polokalama ‘oku ala lava ke ke ma‘ú, pea ‘oku anga-fēfē ho‘o ngāue‘aki iá?

16 Kapau te ke malava, ngāue‘aki ‘a e ngaahi polokalama faka‘ilekitulōnika kuo tokonaki mai ‘i ha lea ‘okú ke ‘ilo‘i. Kuo ‘omai ‘e Sihova fakafou ‘i he‘ene kautahá ‘a e ngaahi polokalama faka‘ilekitulōnika ke tokoni ki he‘etau teuteu ki he ngaahi fakatahá. Ko e JW Library® ‘okú ne ‘ai ke tau malava ‘o hiki ‘a e ‘ū tohi akó ki ha me‘angāue faka‘ilekitulōnika. Pea ‘e lava ke tau ako​—pe lau pe fanongo ki ha fakamatala—‘i ha fa‘ahinga taimi pe ‘i ha feitu‘u pē. ‘Oku ngāue‘aki ‘e he ni‘ihi ‘a e polokalama ko ení ke ako ai lolotonga ha mālōlō ho‘atā ‘i he ngāué pe ‘apiakó pe lolotonga e fefononga‘akí. Ko e Watchtower Library mo e Taua Le‘o LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ ‘okú na ‘ai ke faingofua ‘aupito ke fekumi ki he ngaahi poini ‘i he lēsoni ‘oku tau loto ke ako faka‘āuliliki fekau‘aki mo iá.

Ko fē taimi ‘okú ke vahe‘i ke teuteu ai ki he fakatahá? (Sio ki he palakalafi 14-16) *

17. (a) Ko e hā ‘oku lelei ai ke teuteu ke lahi ‘a e ngaahi talí? (e) Ko e hā na‘á ke ako mei he vitiō Hoko ko e Kaume‘a ‘o Sihova​Teuteu Ho‘o Talí?

17 Kapau ‘oku malava, teuteu ke lahi ‘a e ngaahi tali ki he lēsoni taki taha. Ko e hā hono ‘uhingá? Koe‘uhí he‘ikai nai ke ‘oatu ma‘u pē ke ke tali ‘i ho‘o hiki ho nimá. Ngalingali ‘e hiki nima mo e ni‘ihi kehé ‘i he taimi tatau, pea ‘e ‘oange nai ‘e he faiakó ki ha taha ‘o kinautolu ke tali. Ke fakapapau‘i ke ‘osi taimi tonu ‘a e fakatahá, ‘e fakangatangata nai ‘e he faiakó ‘a e tokolahi ‘o e kau tali ‘i ha poini pau. Ko ia ‘oua ‘e loto-mamahi pe loto-si‘i kapau he‘ikai te ne ‘oatu ke ke tali ‘i he kamata pē ‘a e akó. Kapau te ke teuteu ke lahi ‘a e ngaahi talí, te ke ma‘u ai ‘a e faingamālie lahi ange ke kau ‘i he fetalanoa‘akí. Ko e taha ‘o e ngaahi tali ‘okú ke teuteú ‘e lava ke kau ai hano lau ha konga Tohi Tapu. Ka ‘o kapau ‘e malava, teuteu foki ke fai ha tali, ‘o ngāue‘aki ‘a e lea pē ‘a‘au. *

18. Ko e hā ke fai ai ha tali nounoú?

18 Fai ha ngaahi tali nounou. Ko e ngaahi tali fakalototo‘a tahá ‘a e ngaahi tali nounou mo faingofuá. Ko ia ‘ai ko ho‘o taumu‘á ke tauhi ke nounou ‘a ho‘o ngaahi talí. Feinga ke fakangatangata ho‘o talí ki he sekoni ‘e 30 nai. (Pal. 10:19; 15:23) Kapau kuó ke tali ‘i he ngaahi fakatahá ‘i he ngaahi ta‘u lahi, ‘okú ke ma‘u ha fatongia mahu‘inga​—fokotu‘u ha fa‘ifa‘itaki‘anga lelei ‘aki hono tauhi ho‘o talí ke nounou. Kapau ‘okú ke fai ha ngaahi tali fihi mo fu‘u lōloa, ‘e ongo‘i ilifia nai ‘a e ni‘ihi kehé, ‘o fakakaukau he‘ikai malava ke nau a‘usia ho‘o malava ke talí. Pehē foki, ko e tali nounoú ‘oku faka‘atā ai ha taimi ke tokolahi ange ‘a e fa‘ahinga ke tali ‘i he fakatahá. Tautefito kapau ‘oku tuku atu ke ke ‘uluaki tali, fai ha tali faingofua mo hangatonu ki he fehu‘í. ‘Oua ‘e feinga ke kāpui ‘a e ngaahi poini kotoa ‘i he palakalafí. Hili ‘a e lāulea ki he poini tefito ‘i he palakalafí, ‘e lava ke ke tali ‘i he ngaahi poini kehé.​—Sio ki he puha “ Me‘a ke Tali Fekau‘aki mo Iá.

19. ‘E lava fēfē ke tokoni atu kiate koe ‘a e faiakó, ka ko e hā kuo pau ke ke faí?

19 ‘Ai ke ‘ilo ‘e he faiakó ‘okú ke loto ke tali ‘i ha palakalafi pau. Kapau ‘okú ke fili ke fai peheni, ‘oku totonu ke ke ‘alu ki he faiakó ki mu‘a ke kamata ‘a e fakatahá. ‘I he a‘u ki he taimi ke tali ‘i he palakalafi ko iá, hiki vave mo mā‘olunga ho nimá ke lava ‘o sio ki ai ‘a e faiakó.

20. ‘Oku anga-fēfē ‘a e hangē ‘a e fakataha ‘a e fakataha‘angá ko ha houa kai ‘okú ke ma‘u mo ho ngaahi kaungāme‘á?

20 Vakai ki he ngaahi fakataha ‘a e fakataha‘angá ‘o hangē ha houa kai ‘okú ke ma‘u mo ho ngaahi kaungāme‘a leleí. Sioloto atu ‘oku palani ‘e he ngaahi kaungāme‘a ‘i he fakataha‘angá ke fai ha papakiu pea kole atu ke ke teuteu ha ki‘i me‘akai. ‘E fēfē ho‘o talí? Te ke ki‘i ongo‘i loto-mo‘ua nai, kae ngalingali te ke fai ho lelei tahá ke ‘omi ha me‘a ‘e lava ke fiefia ai ‘a e tokotaha kotoa. Ko Sihova, ‘a hotau Tokotaha-Talitalí, kuó ne tokonaki mai ma‘atautolu ha tēpile ‘oku fonu ‘i he ngaahi me‘a lelei ‘i he‘etau ngaahi fakatahá. (Saame 23:5; Māt. 24:45) Pea ‘okú ne lelei‘ia ‘i he taimi ‘oku tau ‘omi ai ha me‘a‘ofa faingofua, ‘a e lelei taha ‘e lava ke tau foakí. Ko ia teuteu lelei pea tali tau‘atāina ‘i he lahi taha te ke malavá. Pea he‘ikai ngata pē ‘i ho‘o kai mei he tēpile ‘a Sihová ka te ke toe ‘omai foki ha me‘a‘ofa ke vahevahe mo e fakataha‘angá.

HIVA 138 Sihova Ho Huafá

^ pal. 5 Hangē ko e tokotaha-tohi-saame ko Tēvitá, ko kitautolu kotoa ‘oku tau ‘ofa kia Sihova pea fiefia ‘i hono fakahīkihiki‘i iá. ‘Oku tau ma‘u ha faingamālie makehe ke fakahaa‘i ‘etau ‘ofa ki he ‘Otuá ‘i he‘etau fakataha mo ‘etau fakataha‘angá ke lotú. Kae kehe, ko e ni‘ihi ‘o kitautolu, ‘oku faingata‘a ke tau fai ha tali ‘i he‘etau ngaahi fakatahá. Kapau ‘okú ke fehangahangai mo e pole ko iá, ko e kupu ko ení ‘e lava ke ne tokoni‘i koe ke ke ‘ilo‘i ‘a e me‘a ‘okú ke manavasi‘i aí pea ngāue ke iku‘i ia.

^ pal. 17 ‘I he jw.org, sio ‘i he vitiō Hoko ko e Kaume‘a ‘o Sihova​Teuteu Ho‘o Talí. Sio ‘i he AKONAKI MEI HE TOHI TAPÚ > FĀNAU.

^ pal. 63 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: Kau fiefia ‘a e ngaahi mēmipa ‘o ha fakataha‘anga ‘i he lāulea ki he Taua Le‘o.

^ pal. 65 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: Ko e ngaahi mēmipa ‘e ni‘ihi ‘o e fakataha‘angá na‘e hā ki mu‘á ‘oku nau kau ‘i he Ako Taua Le‘o. Neongo ‘a e kehekehe honau ngaahi tu‘ungá, ‘oku nau vahe‘i kotoa ha taimi ke teuteu ai ‘a e lēsoni ki he fakatahá.