Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 3

‘Oku Fakamahu‘inga‘i Koe ‘e Sihova ko Ho ‘Otuá!

‘Oku Fakamahu‘inga‘i Koe ‘e Sihova ko Ho ‘Otuá!

“Na‘á ne manatua kitautolu ‘i he‘etau ‘i he tu‘unga ololaló.”—SAAME 136:23.

HIVA 38 Lī Ho‘o Kavengá kia Sihova

‘I HE KUPÚ NI *

1-2. Ko e hā ‘a e ngaahi tu‘unga ‘oku fehangahangai mo e kakai tokolahi ‘a Sihová, pea ‘oku uesia fēfē ai kinautolu?

FAKAKAUKAU ki he tu‘unga ‘e tolu ko ení: Ko ha tokoua kei si‘i na‘e ma‘u ia ‘e ha mahaki fakatupu tāvaivaia. Ko ha tokoua ngāue mālohi ‘i hono ta‘u 50 tupú ‘oku mole ‘ene ngāué, pea neongo ‘ene feinga mālohí ‘oku ‘ikai lava ke ma‘u ha ngāue. Ko ha tuofefine ta‘umotu‘a faitōnunga ‘oku fakangatangata ange ‘a e me‘a ‘oku malava ke ne fai ‘i he ngāue ‘a Sihová.

2 Kapau ‘okú ke hokosia ha taha ‘o e ngaahi tu‘unga na‘e toki fakamatala‘í, te ke ongo‘i nai ‘oku ‘ikai ke toe ‘i ai hao mahu‘inga. Ko e ngaahi tu‘unga ko iá ‘e lava ke kaiha‘asia ai ho‘o fiefiá, maumau‘i ho‘o toka‘i-kitá pea uesia ho vaha‘angatae mo e ni‘ihi kehé.

3. ‘Oku anga-fēfē ‘a e vakai ‘a Sētane mo e fa‘ahinga ‘okú ne tākiekiná ki he mo‘ui ‘a e tangatá?

3 ‘Oku tapua atu ‘e he māmani ko ení ‘a e vakai ‘a Sētane ki he mo‘ui ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá. Kuo fakafeangai ma‘u pē ‘a Sētane ki he fa‘ahinga ‘o e tangatá ‘o hangē kuo ‘ikai hanau mahu‘ingá. Na‘á ne anga-fakamamahi ‘o tu‘uaki kia ‘Ivi ha ‘alunga ki he tau‘atāiná, ‘o ‘ilo‘i lelei ko e tautea ki he talangata‘a ki he ‘Otuá ko e mate. Kuo pule‘i ma‘u pē ‘e Sētane ‘a e ngaahi fokotu‘utu‘u fakakomēsiale, fakapolitikale mo fakalotu ‘a e māmani ko ení. Ko ia ‘oku ‘ikai ha ofo ‘i he‘etau sio ki he kau pisinisi, kau taki fakapolitikale mo e kau taki lotu tokolahi ‘oku ‘ikai ke nau faka‘apa‘apa‘i ‘a e mo‘ui ‘a e tangatá mo fakangeingeia‘i kinautolu.

4. Ko e hā te tau lāulea ki ai ‘i he kupu ko ení?

4 ‘I he tafa‘aki ‘e tahá, ko Sihova ‘okú ne loto ke tau ongo‘i lelei fekau‘aki mo kitautolu, pea ‘okú ne poupou‘i kitautolu ‘i he taimi ‘oku tau fehangahangai ai mo e ngaahi tu‘unga ‘oku lava ke ‘ai ai ke tau ongo‘i ‘oku ‘ikai hatau mahu‘ingá. (Saame 136:23; Loma 12:3) ‘E lāulea ‘a e kupu ko ení ki he founga ‘oku tokoni‘i ai kitautolu ‘e Sihova ‘i he ngaahi tu‘unga ko ení: (1) ‘I he‘etau tofanga ‘i he mahamahakí, (2) ‘i he‘etau hokosia ha palopalema faka‘ekonōmika, pea (3) ‘i hono ‘ai kitautolu ‘e he ta‘umotu‘á ke tau ongo‘i kuo ‘ikai ha‘atau me‘a ‘aonga ke foaki ki he ngāue ‘a Sihová. Neongo ia, ko e ‘uluakí, tau sio angé pe ko e hā ‘oku lava ai ke tau falala pau ko kitautolu taki taha ‘oku mahu‘inga kia Sihova.

FAKAMAHU‘INGA‘I KITAUTOLU ‘E SIHOVA

5. Ko e hā ‘okú ne fakamo‘oni‘i kiate koe ‘oku mahu‘inga ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá kia Sihova?

5 Neongo na‘e ngaohi kitautolu mei he efu ‘o e kelekelé, ‘oku tau mahu‘inga mama‘o ange ‘i ha falukunga kelekele. (Sēn. 2:7) Fakakaukau ki ha ni‘ihi ‘o e ngaahi ‘uhinga ‘oku tau ‘ilo‘i ai ‘oku tau mahu‘inga kia Sihová. Na‘á ne fakatupu ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá mo e malava ke tapua atu hono ngaahi ‘ulungāngá. (Sēn. 1:27) ‘I he fai peheé, na‘á ne ‘ai ke tau mā‘olunga ange ‘i he toenga ‘o e ngaahi me‘a fakatupu kehé, ‘o ‘ai ai ke tau tokanga‘i ‘a e māmaní mo e fanga manú.—Saame 8:4-8.

6. Ko e hā ha toe fakamo‘oni ‘oku hā mei ai ‘oku fakamahu‘inga‘i ‘e Sihova ‘a e fa‘ahinga ta‘ehaohaoa ‘o e tangatá?

6 Na‘a mo e hili ‘a e faiangahala ‘a ‘Ātamá, na‘e hokohoko atu hono fakamahu‘inga‘i ‘e Sihova ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá. ‘Okú ne fakamahu‘inga‘i lahi kitautolu he na‘á ne foaki mai hono ‘Alo ‘ofa‘angá, ‘a Sīsū, ko ha huhu‘i ki he‘etau ngaahi angahalá. (1 Sio. 4:9, 10) ‘I hono ngāue‘aki ‘a e ngaahi ‘aonga mei he huhu‘í, ‘e fokotu‘u hake ‘e Sihova ‘a e fa‘ahinga kuo nau mate koe‘uhi ko e angahala ‘a ‘Ātamá, “fakatou‘osi ‘a e mā‘oni‘oní mo e ta‘emā‘oni‘oní.” (Ngā. 24:15) ‘Oku fakahaa‘i ‘i he‘ene Folofolá ‘oku tau mahu‘inga kiate ia ‘o tatau ai pē pe ko e hā hotau tu‘unga mo‘ui leleí, tu‘unga fakapa‘angá pe ta‘umotu‘á.—Ngā. 10:34, 35.

7. Ko e hā ha toe ngaahi ‘uhinga ‘oku ma‘u ‘e he kau sevāniti ‘a e ‘Otuá ke tui ai ‘oku fakamahu‘inga‘i kinautolu ‘e Sihová?

7 ‘Oku toe ‘i ai mo e ngaahi ‘uhinga ‘oku tau tui ai ‘oku fakamahu‘inga‘i kitautolu ‘e Sihova. Kuó ne tohoaki‘i mai kitautolu kiate ia pea fakatokanga‘i ‘a e anga ‘o ‘etau fakafeangai ki he ongoongo leleí. (Sione 6:44) ‘I he‘etau kamata ke ‘unu‘unu ofi kia Sihová, ‘okú ne toe ‘unu‘unu ofi mai ai kiate kitautolu. (Sēm. 4:8) ‘Oku toe vahe‘i ‘e Sihova ‘a e taimi mo e feinga ke ako‘i kitautolu, ‘o fakahaa‘i ai ‘oku tau mahu‘inga kiate ia. ‘Okú ne ‘ilo‘i pe ko e tokotaha fēfē kitautolu he taimí ni mo e tokotaha te tau hoko ki aí. Pea ‘okú ne akonaki‘i kitautolu koe‘uhi ‘okú ne ‘ofa ‘iate kitautolu. (Pal. 3:11, 12) He fakamo‘oni mālohi ē ko ia hono fakamahu‘inga‘i kitautolu ‘e Sihová!

8. ‘E lava fēfē ke hoko ‘a e ngaahi lea ‘i he Saame 18:27-29 ‘o tākiekina ‘a e anga ‘etau vakai ki he‘etau ngaahi polé?

8 Na‘e lau ‘e he ni‘ihi na‘e ‘ikai ha mahu‘inga ‘o Tu‘i Tēvita, ka na‘á ne ‘ilo‘i na‘e ‘ofa‘i mo poupou‘i ia ‘e Sihova. Na‘e kaunga ‘a e fakakaukau ko iá ki he anga ‘o e vakai ‘a Tēvita ki hono tu‘ungá. (2 Sām. 16:5-7) ‘I he‘etau ongo‘i ‘oku tau ‘i ha tu‘unga ololalo pe fehangahangai mo ha polé, ‘oku lava ke tokoni‘i kitautolu ‘e Sihova ke liliu ‘etau vakai ki he ngaahi me‘á pea ‘e lava ke ne tokoni‘i kitautolu ke iku‘i ha pole pē. (Lau ‘a e Saame 18:27-29.) ‘I he‘etau ma‘u ‘a e poupou ‘a Sihová, ‘oku hala‘atā ha me‘a ‘e lava ke ne ta‘ofi kitautolu mei he tauhi fiefia kiate iá. (Loma 8:31) Tau lāulea he taimí ni ki he tu‘unga pau ‘e tolu ko ia ‘e fiema‘u tefito ai ke tau manatu‘i ‘oku ‘ofa‘i mo fakamahu‘inga‘i kitautolu ‘e Sihova.

‘I HE FEKUKI MO E MAHAMAHAKÍ

‘I hono lau ‘a e folofola fakamānava‘i ‘a Sihová ‘e tokoni‘i ai kitautolu ke fekuki mo e ngaahi ongo‘i ‘ikai lelei ‘oku tupu mei he mahamahakí (Sio ki he palakalafi 9-12)

9. ‘E anga-fēfē hono uesia ‘e he mahamahakí ‘a e anga ‘etau vakai kiate kitautolú?

9 Ko e mahamahakí ‘e lava ke ne uesia fakaeongo kitautolu, ‘o ‘ai ke tau ongo‘i ‘o hangē ia kuo ‘ikai ke tau ‘aonga ki ha tahá. Te tau ongo‘i mā nai ‘i he taimi ‘oku fakatokanga‘i ai ‘e he kakaí hotau ngaahi fakangatangatá pe ‘i he taimi kuo pau ke tau fakafalala ai ki he tokoni ‘a e ni‘ihi kehé. Na‘a mo e ‘ikai lāu‘ilo ‘a e ni‘ihi kehé ki he‘etau mahamahakí, te tau tau‘i nai ‘a e ngaahi ongo‘i fakamā‘ia koe‘uhi ko e tu‘unga fakangatangata ‘oku tau ‘i aí. ‘I he ngaahi taimi fakalotomamahi peheé, ‘e fokotu‘u hake kitautolu ‘e Sihova. Anga-fēfē?

10. Fakatatau ki he Palōveepi 12:25, ko e hā ‘e lava ke tokoni kiate kitautolu ‘i he‘etau puké?

10 ‘I he‘etau puké, “ko ha lea lelei” ‘e lava ke ne fakalototo‘a‘i kitautolu. (Lau ‘a e Palōveepi 12:25.) ‘I he Tohi Tapú, kuo tuku tauhi mai ai ‘e Sihova ‘a e ngaahi fo‘i folofola lelei ‘oku fakamanatu mai ai ‘oku tau mahu‘inga kiate ia neongo ‘etau puké. (Saame 31:19; 41:3) Kapau ‘oku tau lau pea a‘u ‘o toutou lau ‘a e ngaahi folofola fakamānava‘i ko iá, ‘e tokoni‘i kitautolu ‘e Sihova ke fekuki mo e ngaahi ongo‘i ‘ikai lelei ‘oku tupu mei he‘etau mahamahakí.

11. Na‘e anga-fēfē hokosia ‘e ha tokoua ‘e taha ‘a e tokoni ‘a Sihová?

11 Fakakaukau ki he hokosia ‘a Jorge. ‘I he tu‘unga ko ha ki‘i talavou, na‘e ma‘u ‘e Jorge ha mahaki fakatupu tāvaivaia ‘a ia na‘e vave ‘ene ‘alu ke toe kovi angé pea na‘e ‘ai ai ke ne ongo‘i ‘oku ‘ikai hano mahu‘inga. “Na‘e ‘ikai ke u mateuteu ki he me‘a ne hoko mai koe‘uhi ko ‘eku puké pe ko e fakamā‘ia ne u ongo‘i koe‘uhi ko hono siofi au ‘e he kakaí,” ko e lau ia ‘a Jorge. “‘I he kovi ange hoku tu‘ungá, na‘á ku fakakaukau ki he liliu ‘e hoko ki he‘eku mo‘uí. Na‘á ku loto-mamahi lahi, pea kōlenga ki he tokoni ‘a Sihová.” Na‘e anga-fēfē hono poupou‘i ia ‘e Sihová? “Koe‘uhi na‘e faingata‘a ke u tokangataha, na‘e fakalototo‘a‘i au ke lau ‘a e ngaahi veesi ‘e ni‘ihi mei he Saame ‘a ia ‘oku fakahaa‘i ai ‘a e tokanga ‘a Sihova ki he‘ene kau sevānití. Na‘á ku toutou lau ‘a e ngaahi veesi ko iá ‘i he ‘aho taki taha, pea na‘e hoko ia ‘o fakafiemālie mo fakanonga kiate au. ‘I he faai atu ‘a e taimí, na‘e kamata ke sio ‘a e ni‘ihi kehé na‘á ku malimali lahi ange. Na‘e a‘u ‘o nau pehē ko ‘eku fakakaukau paú na‘e fakalototo‘a kiate kinautolu. Na‘á ku ‘ilo‘i na‘e tali ‘e Sihova ‘eku ngaahi lotú! Na‘á ne tokoni‘i au ke liliu ‘a e anga ‘eku vakai kiate aú. Na‘e kamata ke u tokangataha ki he me‘a ‘oku lea‘aki ‘e he‘ene Folofolá fekau‘aki mo e anga ‘ene vakai mai kiate au neongo ‘eku mahamahakí.”

12. ‘I he fekuki mo e mahamahakí, ‘e lava fēfē ke ke hokosia ‘a e poupou ‘a Sihová?

12 Kapau ‘okú ke fekuki mo ha mahamahaki, fakapapau‘i ‘oku ‘ilo‘i ‘e Sihova ‘a e me‘a ‘okú ke fouá. Kōlenga kiate ia ki ha tokoni koe‘uhi ke lava ‘o ke fakatupulekina ha vakai totonu ki ho tu‘ungá. Ngāue‘aki leva ‘a e Tohi Tapú ke kumi ki he ngaahi folofola lelei ‘a Sihova kuó ne tuku tauhi ma‘aú. Tokangataha ki he ngaahi veesi ‘oku fakahaa‘i ai ‘a e lahi hono fakamahu‘inga‘i ‘e Sihova ‘ene kau sevānití. ‘I ho‘o fai peheé, te ke sio ai ko Sihová ‘oku anga-lelei ki he fa‘ahinga kotoa ‘oku tauhi faitōnunga kiate iá.—Saame 84:11.

‘I HE FEKUKI MO E PALOPALEMA FAKA‘EKONŌMIKÁ

Ko hono manatu‘i ‘a e tala‘ofa ‘a Sihova te ne tokonaki ma‘atautolú ‘e tokoni ia ‘i he taimi ‘oku faingata‘a ai ke ma‘u ha ngāué (Sio ki he palakalafi 13-15)

13. Ko e hā ‘a e ongo‘i ‘a ha ‘ulu‘i fāmili ‘i he mole ‘ene ngāué?

13 Ko e ‘ulu‘i fāmili kotoa ‘okú ne loto ke malava ‘o tokonaki ‘a e ngaahi fiema‘u pau ki he mo‘uí ‘a hono fāmilí. Ka tau pehē ‘oku mole ha ngāue ‘a ha tokoua ‘o ‘ikai ko ha‘ane fehālaaki. ‘Okú ne feinga tōtōivi ke ma‘u ha ngāue ‘e taha ka ‘oku ‘ikai ma‘u. ‘I he fehangahangai mo e ngaahi tu‘unga ko iá te ne ongo‘i ‘oku ‘ikai nai hano mahu‘inga. ‘E lava fēfē ke tokoni‘i ia ‘e he tokangataha ki he ngaahi tala‘ofa ‘a Sihová?

14. Ko e hā ‘a e ngaahi ‘uhinga ‘oku tauhi ai ‘e Sihova ‘ene ngaahi tala‘ofá?

14 ‘Oku tauhi ma‘u pē ‘e Sihova ‘ene ngaahi tala‘ofá. (Sios. 21:45; 23:14) ‘Oku ‘i ai ‘a e ngaahi ‘uhinga ki he‘ene fai peheé. ‘Uluakí, ‘oku kaunga ki ai hono huafá pe ongoongó. Kuo folofola ‘a Sihova te ne tokanga‘i ‘ene kau sevāniti mateakí, pea ‘okú ne ongo‘i ko hono fatongia ia ke fakahoko ‘a e tala‘ofa ko iá. (Saame 31:1-3) Tānaki atu ki aí, ‘oku ‘ilo‘i ‘e Sihova te tau loto-mamahi lahi kapau he‘ikai te ne tokanga‘i ‘a e fa‘ahinga ‘oku kau ki hono fāmilí. ‘Okú ne tala‘ofa ke tokonaki fakamatelie mo fakalaumālie ma‘atautolu, pea he‘ikai ‘aupito ke ta‘ofi ia ‘e ha me‘a mei hono fakahoko ‘a e tala‘ofa ko iá!—Māt. 6:30-33; 24:45.

15. (a) Ko e hā ‘a e pole na‘e fehangahangai mo e kau Kalisitiane ‘i he ‘uluaki senitulí? (e) Ko e hā ‘a e fakapapau ‘oku ‘omai ‘i he Saame 37:18, 19?

15 ‘I he‘etau manatu‘i ‘a e ‘uhinga ‘oku tauhi ai ‘e Sihova ‘ene ngaahi tala‘ofá, ‘e lava ke tau fekuki mo e ngaahi palopalema faka‘ekonōmiká ‘i he loto-pau. Fakakaukau ki he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a e kau Kalisitiane ‘i he ‘uluaki senitulí. ‘I he malanga hake ‘a e fu‘u fakatanga ki he fakataha‘anga ‘i Selusalemá, “na‘e movete atu ‘a e fa‘ahinga kotoa . . . tuku kehe pē ‘a e kau ‘apositoló.” (Ngā. 8:1) Fakakaukau atu ki he ola ‘o e me‘a ko iá. Ko e palopalema faka‘ekonōmika! ‘Oku ngalingali ko e kau Kalisitiané na‘e mole honau ngaahi ‘apí mo e pisinisí. Neongo ia, na‘e ‘ikai ke li‘aki kinautolu ‘e Sihova; pea na‘e ‘ikai mole ‘enau fiefiá. (Ngā. 8:4; Hep. 13:5, 6; Sēm. 1:2, 3) Na‘e poupou‘i ‘e Sihova ‘a e kau Kalisitiane faitōnunga ko iá, pea te ne poupou‘i kitautolu.—Lau ‘a e Saame 37:18, 19.

‘I HE FEKUKI MO E FAKANGATANGATA ‘O E TA‘UMOTU‘Á

Ko e tokangataha ki he me‘a ‘oku lava ke tau faí, na‘a mo e ta‘umotu‘á, ‘e fakapapau‘i mai ai ‘oku fakamahu‘inga‘i ‘e Sihova kitautolu mo ‘etau ngāue faitōnungá (Sio ki he palakalafi 16-18)

16. Ko e hā ‘a e tu‘unga ‘e lava ke ne ‘ai ke tau fifili pe ‘oku fakamahu‘inga‘i ‘e Sihova ‘etau lotú?

16 ‘I he faka‘a‘au ke tau ta‘umotu‘a angé, ‘e kamata nai ke tau ongo‘i ‘oku si‘isi‘i ‘a e me‘a ‘oku tau foaki kia Sihová. Na‘e fakahoha‘asi nai ‘a Tu‘i Tēvita ‘e he ngaahi ongo‘i meimei tatau ‘i he‘ene tupu ke toe motu‘a angé. (Saame 71:9) ‘E lava fēfē ke tokoni‘i kitautolu ‘e Sihova?

17. Ko e hā ‘e lava ke tau ako mei he hokosia ‘a ha tuofefine ko Jheri?

17 Fakakaukau ki he hokosia ‘a ha tuofefine ko Jheri. Na‘e fakaafe‘i ia ke ne kau ki ha ako fekau‘aki mo hono tauhi ‘o e Fale Fakataha‘angá, ka na‘e ‘ikai ke ne loto ke ‘alu ki ai. Na‘á ne pehē: “‘Oku ou motu‘a, ko ha uitou au, pea ‘oku hala‘atā ha‘aku pōto‘i ‘e lava ke ngāue‘aki ‘e Sihova. ‘Oku ‘ikai haku ‘aonga.” ‘I he pō ki mu‘a ke fai ‘a e akó, na‘á ne lilingi atu hono lotó kia Sihova ‘i he lotu. ‘I he‘ene a‘u ki he Fale Fakataha‘angá ‘i he ‘aho hono hokó, na‘á ne kei fifili pē pe ‘oku totonu koā ke ne ‘i ai. Lolotonga ‘a e polokalamá, na‘e fakamamafa‘i ‘e he taha ‘o e kau malangá ko ‘etau pōto‘i mahu‘inga tahá ko ‘etau loto-lelei ke ako‘i ‘e Sihová. ‘Oku manatu ‘a Jheri: “Na‘á ku fakakaukau, ‘‘Oku ou ma‘u ‘a e pōto‘i ko iá!’ Na‘e kamata ke u tangi ‘i he‘eku ‘ilo‘i na‘e tali ‘e Sihova ‘eku lotú. Na‘á ne fakapapau‘i mai kiate au ‘oku ou ma‘u ha me‘a mahu‘inga ke foaki pea na‘á ne loto-lelei ke ako‘i au!” ‘I he fakakaukau atu ki aí, ‘oku pehē ‘e Jheri: “Na‘á ku hū atu ki he akó mo e ongo‘i manavasi‘i, loto-si‘i mo ololalo. Ka ‘i he‘eku hū mai ki tu‘a mei aí na‘á ku ongo‘i loto-pau, loto-to‘a mo mahu‘inga!”

18. ‘Oku anga-fēfē hono fakahaa‘i ‘i he Tohi Tapú ‘oku hokohoko atu ‘a Sihova ke fakamahu‘inga‘i ‘etau lotú ‘i he faka‘a‘au ke tau ta‘umotu‘a angé?

18 ‘I he faka‘a‘au ke tau ta‘umotu‘a angé, ‘oku lava ke tau tuipau ‘oku kei ‘i ai pē ‘a e ngāue ‘a Sihova ke tau fai. (Saame 92:12-15) Na‘e ako‘i mai ‘e Sīsū tatau ai pē pe ‘oku fakangatangata fēfē ‘etau malavá pe ‘oku hā ngali si‘isi‘i fēfē ‘etau ngaahi feingá kiate kitautolu, ‘oku fakamahu‘inga‘i ‘e Sihova ha me‘a pē ‘oku tau fai ‘i he‘ene ngāué. (Luke 21:2-4) Ko ia tokangataha ki he me‘a ‘oku lava ke ke faí. Ko e fakatātaá, ‘e lava ke ke lea fekau‘aki mo Sihova, lotu ma‘a ho fanga tokouá, pea fakalototo‘a‘i ‘a e ni‘ihi kehé ke nofo‘aki faitōnunga. ‘Oku lau koe ‘e Sihova ko hono kaungāngāue, ‘o ‘ikai koe‘uhi ko e me‘a ‘okú ke lava‘í, ka koe‘uhí ko ho‘o loto-lelei ke talangofua kiate iá.—1 Kol. 3:5-9.

19. Ko e hā ‘a e fakapapau ‘oku ‘omai kiate kitautolu ‘e he Loma 8:38, 39?

19 He hounga‘ia ē ko kitautolu ke lotu kia Sihova, ko ha ‘Otua ‘okú ne fakamahu‘inga‘i mo‘oni ‘a e fa‘ahinga ‘oku tauhi kiate iá! Na‘á ne fakatupu kitautolu ke fai hono finangaló, pea ko e lotu mo‘oní ‘okú ne ‘ai ke mohu ‘uhinga ‘etau mo‘uí. (Fkh. 4:11) Neongo ‘e vakai mai nai ‘a e māmaní kiate kitautolu ‘oku ‘ikai hatau mahu‘inga, ‘oku ‘ikai ke maa‘i kitautolu ‘e Sihova. (Hep. 11:16, 38) ‘I he‘etau ongo‘i ‘oku lōmekina kitautolu ‘e he mahamahakí, palopalema faka‘ekonōmiká pe ta‘umotu‘á, tau manatu‘i he‘ikai ‘aupito lava ‘e ha me‘a ‘o fakamavahe‘i kitautolu mei he ‘ofa ‘etau Tamai fakahēvaní.—Lau ‘a e Loma 8:38, 39.

^ pal. 5 Kuó ke fehangahangai mo ha tu‘unga na‘e ‘ai ai ke ke ongo‘i ‘oku ‘ikai hao mahu‘inga? ‘I he kupú ni ‘e fakamanatu atu ai ‘a e lahi hono fakamahu‘inga‘i koe ‘e Sihová. ‘E lāulea ki he founga ‘e lava ke ke tauhi ma‘u ai ho‘o toka‘i-kitá tatau ai pē pe ko e hā ‘oku hoko ‘i ho‘o mo‘uí.

HIVA 51 ‘Oku Tau Pīkitai kia Sihova