Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 5

“Ngāue Lelei Taha ʻAki Ho Taimí”

“Ngāue Lelei Taha ʻAki Ho Taimí”

“Mou mātuʻaki tokanga maʻu pē ki he anga hoʻomou laká ke ʻoua ʻe hoko ko e faʻahinga taʻefakapotopoto kae hoko ko e faʻahinga ʻoku fakapotopoto, ʻo ngāue lelei taha ʻaki ho taimí.”​—ʻEF. 5:15, 16.

HIVA 8 Sihova ko Hotau Hūfanga

ʻI HE KUPÚ NI *

1. ʻE lava fēfē ke tau fakamoleki ʻa e taimi mo Sihova?

ʻOKU tau saiʻia ke fakamoleki ʻa e taimi mo e kakai ʻoku tau ʻofa aí. Ko ha ongo meʻa mali fiefia ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe toe lelei ange ka ko ʻena feohi fakataha ʻi ha efiafi lōngonoa. Ko e toʻutupú ʻoku nau fiefia ke feohi mo honau kaungāmeʻa ofí. Pea ko kitautolu kotoa ʻoku tau koloaʻaki ʻa e taimi ʻoku tau feohi ai mo hotau kaungātuí. Kae kehe, hiliō he meʻa kotoa, ʻoku tau saiʻia ke fakamoleki ʻa e taimi mo hotau ʻOtuá. ʻE lava ke tau fai eni ʻaki ʻa e lotu kiate ia, lau ʻene Folofolá, pea fakalaulauloto ki heʻene taumuʻá mo hono ngaahi ʻulungaanga fakaʻofoʻofá. Ko e taimi ʻoku tau fakamoleki mo Sihová ʻoku mātuʻaki mahuʻinga moʻoni!​—Saame 139:17.

2. Ko e hā ʻa e pole ʻoku tau fehangahangai mo iá?

2 Neongo ʻoku tau fiefia ʻi he taimi ʻoku tau fakamoleki mo Sihová, ʻoku tau fehangahangai mo ha pole. Ko ʻetau moʻuí ʻoku femoʻuekina, ʻa ia ʻe lava ke faingataʻa ai kiate kitautolu ke vaheʻi ha taimi ki he ngaahi ngāue fakalaumālié. Ko e ngāue paʻangá, fatongia fakafāmilí mo e ngaahi ngāue pau ʻe niʻihi ʻe lava ke ne toʻo atu ʻa e lahi taha hotau taimí ʻo tau ongoʻi nai ai ʻoku tau fuʻu femoʻuekina lahi ke lotu, ako pe fakalaulauloto.

3. Ko e hā ha toe fakamanamana ki hotau taimí?

3 ʻOku toe ʻi ai mo ha fakamanamana olopoto ange ki hotau taimí. Kapau heʻikai ke tau tokanga, ʻe lava ke tau fakaʻatā ʻa e ngaahi ngāue ʻoku ʻikai hala ʻiate ia peé ke ne kaihaʻasia ʻa e taimi ʻe lava ke tau ngāueʻaki ke ʻunuʻunu ofi ange ai kia Sihová. Ko e fakatātaá, fakakaukau ki he tuʻunga ʻo e fakafiefiá. ʻOku tau maʻu ʻaonga kotoa mei hono vaheʻi ha taimi ki he fakafiefiá. Ka naʻa mo e fakafiefia leleí ʻe lava ke ne toʻo atu ʻa e lahi taha hotau taimí ʻo aʻu ki ha tuʻunga ʻoku ʻikai loko ʻi ai ha taimi ki he ngaahi ngāue fakalaumālié. ʻOku fiemaʻu ke tau tauhi ʻa e fakafiefiá ke ʻi hono feituʻu totonú.​—Pal. 25:27; 1 Tīm. 4:8.

4. Ko e hā te tau lāulea ki ai he taimi ní?

4 ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he ʻuhinga ʻoku fiemaʻu ai ke tau fokotuʻu ʻa e ngaahi meʻa totonu ke fakamuʻomuʻá. Te tau toe lāulea foki ki he founga ʻe lava ke tau ngāue lelei taha ʻaki ai hotau taimi mo Sihová pea mo e founga ʻe lava ke tau maʻu ʻaonga ai mei hono ngāuefakapotopotoʻaki hotau taimí.

FAI ʻA E NGAAHI FILI FAKAPOTOPOTO; FOKOTUʻU ʻA E MEʻA TOTONU KE FAKAMUʻOMUʻÁ

5. ʻE lava fēfē ke tokoni ʻa e faleʻi ʻi he ʻEfesō 5:15-17 ki ha toʻutupu ke ne fili ʻa e ʻalunga lelei taha ʻi he moʻuí?

5Fili ʻa e ʻalunga lelei taha ʻi he moʻuí. Ko e toʻutupú ʻoku nau faʻa hohaʻa fekauʻaki mo e founga lelei taha ke ngāueʻaki ki ai ʻenau moʻuí. ʻI he tafaʻaki ʻe taha, ko e kau faifaleʻi ʻi he ʻapiakó mo e ngaahi mēmipa taʻetui ʻi he fāmilí te nau fakaʻaiʻai nai kinautolu ke tuli ki he ako māʻolunga angé ke maʻu ai ha taumuʻa ʻiloa ʻi he māmaní. Ko e ʻalunga ko iá ʻoku ngalingali te ne toʻo atu ʻa e lahi taha honau taimí. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e ngaahi mātuʻá mo e kaungāmeʻa ʻi he fakatahaʻangá te nau fakalototoʻaʻi nai ʻa e toʻutupú ke fakamoleki ʻenau moʻuí ʻi he ngāue ʻa Sihová. Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi ha toʻutupu ʻoku ʻofa kia Sihova ke ne fai ʻa e fili lelei tahá? Te ne maʻu ʻaonga mei hono lau ʻa e ʻEfesō 5:15-17 pea fakalaulauloto ki ai. (Lau.) Hili hono lau ʻa e ngaahi veesi ko ení, ko ha toʻutupu te ne ʻeke hifo nai: ‘Ko e hā “ʻoku finangalo ki ai ʻa Sihová”? Ko e hā ʻa e fili te ne hōifua ki aí? Ko fē ʻa e ʻalunga te u iku ngāue lelei taha ʻaki ai hoku taimí?’ Manatuʻi, “ʻoku fulikivanu ʻa e ngaahi ʻahó,” pea ko e fokotuʻutuʻu ko eni ʻoku puleʻi ʻe Sētané ʻoku vavé ni ke ngata. ʻE fakapotopoto ke tau ngāueʻaki ʻetau moʻuí ʻi ha founga te ne ʻai ke ʻofeina ai kitautolu ʻe Sihova.

6. Ko e hā ʻa e fili naʻe fai ʻe Melé, pea ko e hā ko ha fili fakapotopoto aí?

6Fokotuʻu ʻa e meʻa totonu ke fakamuʻomuʻá. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ko hono ngāue lelei taha ʻaki hotau taimí ʻoku kau ki ai ʻa e fili ʻi he vahaʻa ʻo ha ongo ngāue ʻoku ʻikai ke hala ʻiate kinaua pē. Ko e talanoa ʻiloa ki he ʻaʻahi ʻa Sīsū ki he ʻapi ʻo Mele mo Māʻatá ʻokú ne fakatātaaʻi ʻa e poini ko ení. ʻOku ʻikai ha veiveiua ʻi he fiefia ʻa Māʻata ke talitali ʻa Sīsuú, naʻá ne teuteu ha fuʻu houa kai lahi. Lolotonga iá, ko hono tokouá, ʻa Mele, naʻá ne ngāueleleiʻaki ʻa e ʻaʻahí ke tangutu ʻo ofi ki hono ʻEikí pea fanongo ki heʻene faiakó. Neongo naʻe ʻikai ke hala ʻa e fakaueʻiloto ʻa Māʻatá, ko Mele “naʻá ne fili ʻe ia ʻa e meʻa lelei tahá.” (Luke 10:38-42, fkm. ʻi lalo) ʻI he faai atu ʻa e taimí, naʻe ngalo nai ʻia Mele ʻa e meʻakai naʻa nau kai ʻi he ʻaho ko iá, ka ʻoku lava ke tau fakapapauʻi naʻe ʻikai ngalo ʻiate ia ʻa e meʻa naʻá ne ako meia Sīsuú. Hangē pē ko hono koloaʻaki ʻe Mele ʻa e taimi nounou naʻá ne maʻu mo Sīsuú, ʻoku tau koloaʻaki hotau taimi mo Sihová. ʻE lava fēfē ke tau ngāue lelei taha ʻaki ʻa e taimi ko iá?

NGĀUE LELEI TAHA ʻAKI HO TAIMI MO SIHOVÁ

7. Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ke tau vaheʻi ʻa e taimi ke lotu, ako mo fakalaulaulotó?

7Hoko ʻo ʻiloʻi ko e lotú, akó mo e fakalaulaulotó ko e konga ia ʻo ʻetau lotú. ʻI heʻetau lotú, ʻoku tau fetuʻutaki ai mo ʻetau Tamai fakahēvaní, ʻa ia ʻokú ne ʻofa lahi ʻiate kitautolu. (Saame 5:7) ʻI heʻetau ako ʻa e Tohi Tapú, ʻoku tau maʻu ai “ʻa e ʻiloʻi ʻo e ʻOtuá,” ko e Matavai ia ʻo e poto kotoa pē. (Pal. 2:1-5) ʻI heʻetau fakalaulaulotó, ʻoku tau fakakaukau ai ki he ʻulungaanga fakamānako ʻo Sihová pehē foki ki heʻene taumuʻa fakaofo ki he meʻa fakatupu kotoa pea mo ʻetau kaunga ki he taumuʻa ko iá. ʻE lava ke ke fakakaukau atu ki ha founga lelei ange ke ngāueʻaki ki ai ho taimí? Ka ʻe lava fēfē ke tau maʻu ʻa e ʻaonga lahi tahá mei he taimi fakangatangata ʻoku tau maʻú?

ʻE lava ke ke kumi ki ha feituʻu lōngonoa ke fai ai hoʻo ako fakafoʻituituí? (Sio ki he palakalafi 8-9)

8. Ko e hā ʻa e lēsoni ʻe lava ke tau ako mei he anga hono ngāueʻaki ʻe Sīsū hono taimí ʻi he toafá?

8Fili ha feituʻu lōngonoa ʻo ka malava. Fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú. Ki muʻa ke fakahoko ʻe Sīsū ʻene ngāue fakafaifekau ʻi he māmaní, naʻá ne fakamoleki ʻa e ʻaho ʻe 40 ʻi he toafá. (Luke 4:1, 2) ʻI he feituʻu lōngonoa ko iá, naʻe lava ai ke lotu ʻa Sīsū kia Sihova pea fakalaulauloto ki he finangalo ʻo ʻene Tamaí kiate iá. ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻe teuʻi ai ʻa Sīsū ki he ngaahi ʻahiʻahi naʻe teu ke hoko kiate iá. ʻE lava fēfē ke ke maʻu ʻaonga mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú? Kapau ʻokú ke kau ki ha fāmili tokolahi, heʻikai malava maʻu pē ke ke maʻu ha feituʻu lōngonoa ʻi ʻapi. ʻI he tuʻunga ko iá, te ke kumi nai ki ha feituʻu feʻungamālie kehe. Ko e meʻa ia ʻoku fai ʻe Julie ʻi he taimi ʻokú ne loto ai ke fakamoleki ha taimi mo Sihova ʻi he lotú. ʻOkú ne nofo mo hono husepānití ʻi ha kiʻi ʻapaatimeni ʻi Falanisē, pea ʻoku faingataʻa ke maʻu ha taimi lōngonoa ʻo taʻefakahohaʻasi kinaua. “Ko ia ʻoku ou ʻalu ʻo lue ʻi he paʻaké ʻi he ʻaho kotoa,” ko e fakamatala ia ʻa Julie. “ʻOku lava ai ke u ʻi ai toko taha, huʻufataha, pea talanoa lelei ai kia Sihova.”

9. Neongo ʻa e femoʻuekina ʻa Sīsuú, naʻe anga-fēfē ʻene fakahāhā naʻá ne fakamahuʻingaʻi hono vahaʻangatae mo Sihová?

9 Naʻe mātuʻaki femoʻuekina ʻa e moʻui ʻa Sīsuú. Lolotonga ʻene ngāue fakafaifekau ʻi he māmaní, naʻe muimui ʻiate ia ha fuʻu kakai tokolahi mei he feituʻu ki he feituʻu, ʻa ia ko kinautolu kotoa naʻa nau fiemaʻu hono taimí. ʻI he taimi ʻe taha, “ko e koló kotoa naʻa nau fakatahataha mai ki he matapaá,” ke sio kiate ia. Neongo ia, naʻe vaheʻi ʻe Sīsū ʻa e taimi ke tokanga ai ki hono vahaʻangatae mo Sihová. Ki muʻa ke hopo ʻa e laʻaá, naʻá ne maʻu ha “potu lala” ʻo lava ke ne fakamoleki ai ʻa e taimi fakafoʻituitui mo ʻene Tamaí.​—Mk. 1:32-35.

10-11. Fakatatau ki he Mātiu 26:40, 41, ko e hā ʻa e faleʻi taimi totonu naʻe ʻoange ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá ʻi he ngoue ko Ketisemaní, ka ko e hā naʻe hokó?

10 ʻI he pō fakaʻosi ʻo Sīsū ʻi he māmaní, pea ʻi he ngataʻanga ʻene ngāue fakafaifekaú, naʻá ne toe kumi ki ha feituʻu lōngonoa ʻe lava ke ne fakalaulauloto mo lotu ai. Naʻá ne maʻu ʻa e feituʻu ko iá ʻi he ngoue ko Ketisemaní. (Māt. 26:36) ʻI he taimi ko iá, naʻe ʻoange ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá ʻa e faleʻi taimi totonu fekauʻaki mo e lotu.

11 Fakakaukau ki he meʻa naʻe hokó. ʻI heʻenau aʻu ki he ngoue ko Ketisemaní, naʻe fuoloa ʻa e poʻulí, mahalo ko e ʻosi atu ia ʻa e vaeua poó. Naʻe kole ange ʻe Sīsū ki he kau ʻapositoló ke nau “hanganaki leʻo,” pea naʻá ne ʻalu atu ʻo lotu. (Māt. 26:37-39) Ka ʻi he lolotonga ʻene lotú, naʻa nau mohe kinautolu. ʻI he foki mai ʻa Sīsū ʻo ʻilo ʻoku nau mohé, naʻá ne toe ekinaki kiate kinautolu ke “hanganaki leʻo mo lotu maʻu ai pē.” (Lau ʻa e Mātiu 26:40, 41.) Naʻá ne ʻiloʻi naʻa nau loto-mafasia lahi pea naʻa nau helaʻia. Naʻe fakahaaʻi manavaʻofa ʻe Sīsū “ʻoku vaivai ʻa kakano.” Neongo ia, naʻe tuʻo ua ʻa e toe ʻalu ʻa Sīsū ʻo lotu, pea ʻi heʻene foki maí naʻá ne ʻilo ʻoku mohe ʻa e kau ākongá kae ʻikai ke nau lotu.​—Māt. 26:42-45.

ʻE lava ke ke vaheʻi ha taimi ke lotu ʻi he taimi ʻokú ke ʻāʻā lelei aí? (Sio ki he palakalafi 12)

12. Ko e hā ʻe lava ke tau fai kapau ʻoku tau ongoʻi fuʻu loto-mafasia pe fuʻu helaʻia ke lotu?

12Fili ʻa e taimi totonú. ʻI he taimi nai ʻe niʻihi te tau ongoʻi fuʻu loto-mafasia pe fuʻu helaʻia ke lotu. Kapau kuo hoko ia kiate koe, ʻoku ʻikai ko koe pē. Ko e hā ʻe lava ke ke faí? Ko e niʻihi naʻa nau angaʻaki ʻa e fakaofiofi kia Sihova ʻi he lotu ʻi he ngataʻanga ʻo e ʻahó kuo nau ʻiloʻi ʻoku ʻaonga ke vaheʻi ha taimi ki muʻa ʻi he efiafí ke lotu ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke nau fuʻu helaʻia aí. Ko e niʻihi ʻoku nau ʻiloʻi ko e tuʻunga ʻo e sinó, hangē kapau ʻoku nau tangutu ʻi he taimi ʻoku nau lotu aí ʻe lava ke ʻaonga. Kae fēfē kapau ʻokú ke ongoʻi fuʻu loto-moʻua pe fuʻu loto-siʻi ke lotu? Tala kia Sihova hoʻo ongoʻí. ʻE lava ke ke fakapapauʻi ʻe mahinoʻi ia ʻe heʻetau Tamai mohu mēsí.​—Saame 139:4.

ʻE lava ke ke fakaʻehiʻehi mei hono tali ha pōpoaki mo ha ʻīmeili lolotonga ʻa e fakatahá? (Sio ki he palakalafi 13-14)

13. ʻE anga-fēfē nai hono fakahohaʻasi ʻe he ngaahi meʻangāue fakaʻilekitulōniká hotau taimi mo Sihová?

13Talitekeʻi ʻa e ngaahi fakahohaʻá ʻi hoʻo taimi akó. Ko e lotú ʻoku ʻikai ko e tafaʻaki pē ia ʻe lava ke tau fakaivimālohiʻi ai hotau vahaʻangatae mo Sihová. Ko hono ako ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá mo maʻu ʻa e fakataha ʻa e fakatahaʻangá ʻe lava ke toe tokoniʻi ai kitautolu ke ʻunuʻunu ofi ange ki he ʻOtuá. ʻOku ʻi ai ha meʻa ʻe lava ke ke fai ke ngāue lelei taha ʻaki ai hoʻo taimi akó mo e taimi ʻokú ke fakamoleki ki he fakataha ʻa e fakatahaʻangá? ʻEke hifo kiate koe, ‘Ko e hā te ne fakahohaʻasi nai ʻeku tokangataha ki he ngaahi fakatahá pe ko e taimi ʻoku ou feinga ai ke akó?’ Ko e tā mai ʻa ha taha, maʻu ha ʻīmeili, pōpoaki ʻi he telefoní pe ʻi ha toe meʻangāue fakaʻilekitulōnika kehe? Ko e laui piliona ʻo e kakaí ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi meʻangāue ʻaonga ko ení. ʻOku pehē ʻe he kau fakatotolo ʻe niʻihi, ʻi he taimi ʻoku tau feinga ai ke huʻufatahá, ko hono maʻu ha telefoni ʻi hotau tafaʻakí ʻe lava ke ne fakahohaʻasi kitautolu. “Heʻikai te ke tokangataha ki he meʻa ʻokú ke lolotonga faí,” ko e lau ia ʻa ha palōfesa ki he ʻatamaí. “ʻOku tākakau atu ho ʻatamaí ʻi ha feituʻu kehe.” Ki muʻa ʻi he ngaahi ʻasemipilií mo e fakataha-lahí, ʻoku faʻa tala mai ke tau seti ʻetau ngaahi meʻangāue fakaʻilekitulōniká ke ʻoua te ne fakahohaʻasi ʻa e niʻihi kehé. ʻE lava nai ke tau fai ʻa e meʻa tatau ʻi he taimi ʻoku tau toko taha aí ke ʻoua ʻe fakahohaʻasi kitautolu ʻe heʻetau ngaahi meʻangāué ʻi hotau taimi mo Sihová?

14. Fakatatau ki he Filipai 4:6, 7, ʻe anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ke tokangatahá?

14 Kole kia Sihova ke ne tokoniʻi koe ke tokangataha. ʻI hoʻo fakatokangaʻi ʻoku kamata ke tākakau atu ho ʻatamaí lolotonga ha taimi ako pe ko ha fakataha ʻa e fakatahaʻangá, kole kia Sihova ke ne tokoniʻi koe. Kapau ʻokú ke hohaʻa pe loto-moʻua, heʻikai nai faingofua ke tuku ki tafaʻaki hoʻo ngaahi hohaʻá pea tokangataha ki he meʻa fakalaumālié, ka ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ke fai pehē. Lotu ki he nonga te ne maluʻi ho lotó kae pehē foki ki hoʻo “ngaahi mafai fakaefakakaukaú.”​—Lau ʻa e Filipai 4:6, 7.

TAIMI ʻOKU FAKAMOLEKI MO SIHOVÁ ʻOKU FAKAKOLOA

15. Ko e hā ʻa e ʻaonga ʻe taha ʻoku tau maʻu mei hono fakamoleki ʻa e taimi mo Sihová?

15 Kapau te ke vaheʻi ʻa e taimi ke talanoa kia Sihova, fanongo mo fakakaukau kiate ia, te ke maʻu ʻaonga lahi mei ai. Anga-fēfē? ʻUluakí, te ke fai ʻa e ngaahi fili lelei ange. ʻOku fakapapauʻi mai ʻi he Tohi Tapú “ko e tokotaha ʻoku ʻaʻeva mo e potó ʻe hoko ai ʻo poto.” (Pal. 13:20) Ko ia ʻi hoʻo fakamoleki ʻa e taimi mo e Matavai ʻo e potó, ʻa Sihova, te ke hoko ʻo poto ange. Te ke mahinoʻi lelei ange ai ʻa e founga ke fakahōifuaʻi iá pea mo e founga ke fakaʻehiʻehi ai mei hono fai ʻa e ngaahi fili ʻe fakalotomamahi kiate ia.

16. ʻOku anga-fēfē hono fakaleleiʻi ʻetau faiakó ʻi heʻetau fakamoleki ʻa e taimi mo Sihová?

16 Ko e uá, te ke hoko ko ha faiako lelei ange. ʻI heʻetau ako ʻa e Tohi Tapú mo ha taha, ko e taha ʻo ʻetau ngaahi taumuʻa mahuʻinga tahá ko hono tokoniʻi ʻetau tokotaha akó ke ʻunuʻunu ofi kia Sihova. Ko e lahi ange ʻetau fetuʻutaki mo ʻetau Tamai fakahēvaní, ko e tupulaki ange ia ʻetau ʻofa kiate iá pea ko ʻetau mateuteu lelei ange ia ke akoʻi ʻetau tokotaha akó ke ʻofa kiate iá. Naʻe moʻoni eni ʻi he tuʻunga ʻo Sīsuú. Naʻá ne fakamatalaʻi ʻene Tamaí ʻaki ʻa e ngaahi lea fakalotomāfana mo anga-ʻofa pea ʻoku ʻikai ha veiveiua naʻe tokoniʻi ai hono kau muimui faitōnungá ke nau ʻofa foki kia Sihova.​—Sione 17:25, 26.

17. Ko e hā ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe he lotú mo e akó ke fakaivimālohiʻi ʻetau tuí?

17 Ko e tolú, ʻe toe mālohi ange hoʻo tuí. Fakakaukau ki he meʻa ʻe hoko ʻi hoʻo kole ki he ʻOtuá ha tataki, fakafiemālie pe poupou. ʻI he taimi taki taha ʻoku tali ai ʻe Sihova ʻa e ngaahi lotu ko iá, ʻoku tupulaki hoʻo tui kiate iá. (1 Sio. 5:15) Ko e hā mo ha toe meʻa ʻe lava ke ne fakaivimālohiʻi hoʻo tuí? Ako fakafoʻituitui. He ko ē, “ʻoku toki tui pē ha tangata ʻi he hili ʻene fanongo ki he folofolá.” (Loma 10:17) Neongo ia, ke langa hake ha tui mālohi, ʻoku fiemaʻu ʻa e meʻa lahi ange ʻi hono maʻu pē ʻa e ʻiló. Ko e hā mo ha toe meʻa ʻoku fiemaʻu ke tau fai?

18. Fakatātaaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku fiemaʻu ai ke tau fakalaulaulotó.

18 ʻOku fiemaʻu ke tau fakalaulauloto ki he meʻa ʻoku tau akó. Fakakaukau ki he hokosia ʻa e tokotaha-tohi ʻo e Saame 77. Naʻá ne mamahi koeʻuhi naʻá ne ongoʻi naʻe mole ʻa e hōifua ʻa Sihová meiate ia mo hono kaungā-ʻIsilelí. Ko e ngaahi fakakaukau hohaʻatuʻu ko iá naʻe ʻikai ke ne mamohe ai ʻi he poʻulí. (Veesi 2-8) Ko e hā naʻá ne faí? Naʻá ne tala kia Sihova: “Te u fakalaulauloto ki hoʻo ngāué kotoa pea fakakaukauloto ki hoʻo ngaahi fakafeangaí.” (Veesi 12) Ko e moʻoni, naʻe ʻiloʻi lelei ʻe he tokotaha-tohi-sāmé ʻa e ngaahi meʻa naʻe fai ʻe Sihova maʻa Hono kakaí ʻi he kuohilí, ka naʻe fifili ʻa e tangata loto-hohaʻá: “Kuo ngalo koā ʻi he ʻOtuá ke fakahaaʻi ʻa ʻene hōifuá, pe kuo ʻai koā ʻe heʻene houhaú ke ngata ʻa ʻene mēsí?” (Veesi 9) Naʻe fakalaulauloto ʻa e tokotaha-tohi-sāmé ki he ngāue ʻa Sihová pea mo hono fakahāhā ko ia ʻe he ʻOtuá ʻene mēsí mo e manavaʻofá ʻi he kuohilí. (Veesi 11) Ko e hā ʻa e olá? Naʻe tuipau ai ʻa e tokotaha-tohi-sāmé ʻe ʻikai ʻaupito liʻaki ʻe Sihova Hono kakaí. (Veesi 15) ʻI he founga tatau, ko hoʻo tuí ʻe tupu ʻo mālohi ange ʻi hoʻo fakalaulauloto ki he meʻa kuo fai ʻe Sihova maʻa hono kakaí pea mo e meʻa kuó ne fai maʻaú.

19. ʻE anga-fēfē haʻatau toe maʻu ʻaonga mei hono fakamoleki ʻa e taimi mo Sihová?

19 Ko e faá, pea ko e mahuʻinga tahá ia, ko hoʻo ʻofa kia Sihová ʻe toe loloto ange. Ko e ʻofá, ʻo mahulu atu ia ʻi ha toe ʻulungaanga kehe, te ne ueʻi koe ke talangofua kia Sihova, ke fai ʻa e ngaahi feilaulau ke fakahōifuaʻi ia pea kātekina ha faʻahinga ʻahiʻahi pē. (Māt. 22:37-39; 1 Kol. 13:4, 7; 1 Sio. 5:3) ʻOku ʻikai ha toe meʻa ʻe mahuʻinga ange ʻi he kaumeʻa ʻofa vāofi mo Sihová!​—Saame 63:​1-8.

20. ʻOku anga-fēfē hoʻo palani ke maluʻi ho taimi mo Sihová?

20 Manatuʻi ko e lotú, akó mo e fakalaulaulotó ko e konga ia ʻo ʻetau lotú. Hangē ko Sīsuú, kumi ki ha feituʻu lōngonoa ke fakamoleki ai ha taimi mo Sihova. Toʻo atu ʻa e ngaahi fakahohaʻa ʻikai fiemaʻú. Kole kia Sihova ke ne tokoniʻi koe ke tokangataha ʻi he taimi ʻokú ke kau ai ʻi he ngaahi ngāue fakalaumālié. Kapau ʻokú ke ngāue lelei taha ʻaki ho taimí ʻi he taimí ni, ʻe fakapaleʻi koe ʻe Sihova ʻaki ʻa e moʻui taʻengata ʻi he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá.​—Mk. 4:24.

HIVA 28 Hoko ko e Kaumeʻa ʻo Sihova

^ pal. 5 Ko Sihova ʻa hotau Kaumeʻa lelei tahá. ʻOku tau koloaʻaki ʻetau kaumeʻa mo iá, pea ʻoku tau loto ke ʻiloʻi lelei ange ia. ʻOku fiemaʻu ha taimi ke tau ʻiloʻi lelei ai ha taha. ʻOku toe moʻoni ia ʻi he taimi ʻoku tau loto ai ke hokohoko atu hono fakatupulekina ha vahaʻangatae mo Sihova. ʻI he vakai ki heʻetau moʻui femoʻuekiná, ʻe lava fēfē ke tau vaheʻi ha taimi ke ʻunuʻunu ofi ai ki heʻetau Tamai fakahēvaní, pea ʻe anga-fēfē ʻetau maʻu ʻaonga mei hono fai iá?