Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 5

“Ko e ʻOfa ʻOku Maʻu ʻe he Kalaisí ʻOkú Ne Ueʻi” Kitautolu

“Ko e ʻOfa ʻOku Maʻu ʻe he Kalaisí ʻOkú Ne Ueʻi” Kitautolu

“Ko e ʻofa ʻoku maʻu ʻe he Kalaisí ʻokú ne ueʻi kimautolu . . . koeʻuhi ko e faʻahinga ko ia ʻoku moʻuí ke ʻoua te nau kei moʻui maʻanautolu.”​—2 KOL. 5:14, 15.

HIVA 13 Kalaisi Hotau Faʻifaʻitakiʻangá

ʻI HE KUPÚ NI a

1-2. (a) Ko e hā nai ʻa e ngaahi ongoʻi te tau hokosia ʻi heʻetau fakakaukauloto ki he moʻui mo e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsuú? (e) Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?

 ʻI HE taimi ʻoku mole ai hatau ʻofaʻanga ʻi he maté, ʻoku tau ongoʻi lahi ʻa e puli ʻa e tokotaha ko iá! ʻI he kamatá, ko e mamahi pē nai te tau ongoʻí ʻi heʻetau fakakaukau atu ki he ngaahi ʻaho ki muʻa peá ne maté, tautefito kapau ko hotau ʻofaʻangá naʻá ne faingataʻaʻia ki muʻa ke ne maté. Kae kehe, ʻi he faai atu ʻa e taimí, ʻoku kamata ke tau maʻu ha fiefia ʻi heʻetau fakakaukau ki ha meʻa naʻá ne akoʻi mai pe ko ha meʻa naʻá ne fai pe leaʻaki ke fakalototoʻaʻi kitautolu pe ke ʻai ke tau malimali.

2 ʻI ha tuʻunga meimei tatau, ʻoku fakalotomamahi ke tau lau fekauʻaki mo e faingataʻaʻia ʻa Sīsū peá ne pekiá. Lolotonga ʻa e faʻahitaʻu Fakamanatú, ʻoku tautefito ʻetau vaheʻi ai ʻa e taimi ke fakakaukauloto ki he mahuʻinga ʻene feilaulau huhuʻí. (1 Kol. 11:24, 25) Neongo ia, ʻoku tau maʻu ʻa e fiefia lahi ʻi he fakakaukauloto ki he ngaahi meʻa kotoa naʻe leaʻaki mo fai ʻe Sīsū lolotonga ʻene ʻi he māmaní. ʻOku fakaueʻiloto foki ʻetau fakakaukau ki he meʻa ʻokú ne fai he taimí ni pea mo e meʻa te ne fakahoko maʻa kitautolu ʻi he kahaʻú. Ko e fakalaulauloto ki he ngaahi meʻa ko ení pea mo ʻene ʻofa mai kiate kitautolú ʻe lava ke ne ueʻi kitautolu ke fakahāhā ʻetau houngaʻiá ʻi he ngaahi founga pau, hangē ko ia te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení.

UEʻI KITAUTOLU ʻE HE HOUNGAʻIÁ KE MUIMUI KIA SĪSŪ

3. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻoku tau maʻu ke houngaʻia ai ʻi he huhuʻí?

3 ʻOku tau ongoʻi houngaʻia ʻi heʻetau fakakaukauloto ki he moʻui ʻa Sīsuú mo ʻene pekiá. ʻI he kotoa ʻo e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsū ʻi he māmaní, naʻá ne akoʻi ʻa e kakaí fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki ʻe ʻomai ʻe he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻOku tau houngaʻia loloto ʻi he ngaahi moʻoni ko eni ʻo e Puleʻangá. ʻOku tau fakamālō ki he huhuʻí koeʻuhí ʻokú ne fakaʻatā ʻa e hala ke tau maʻu ai ha kaumeʻa vāofi mo Sihova pea mo Sīsū. Ko e faʻahinga ʻoku nau ngāueʻi ʻa e tui kia Sīsuú ʻoku nau maʻu foki ʻa e ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengatá pea ke toe sio ki honau ngaahi ʻofaʻanga kuo maté. (Sione 5:28, 29; Loma 6:23) Kuo ʻikai ke tau fai ha meʻa ke tau tuha mo e ngaahi tāpuaki ko ení; pea heʻikai ʻaupito lava ke tau totongi fakafoki ki he ʻOtuá mo Kalaisi ʻa e meʻa kuó na fai maʻa kitautolú. (Loma 5:8, 20, 21) Ka ʻe lava ke tau fakahāhā kiate kinaua ʻa e lahi ʻo ʻetau houngaʻiá. Anga-fēfē?

ʻOku anga-fēfē hono ueʻi koe ʻe he fakalaulauloto ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Mele Makitalá ke fakahāhā ʻa e houngaʻiá? (Sio ki he palakalafi 4-5)

4. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe Mele Makitala ʻa e houngaʻia ki he meʻa naʻe fai ʻe Sīsū maʻaná? (Sio ki he fakatātaá.)

4 Fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ha fefine Siu ko Mele Makitala. Naʻá ne ʻi ha tuʻunga fakaʻofa, ʻi hono fakamamahiʻi ia ʻe ha fanga tēmeniō ʻe toko fitu. Kuo pau pē naʻá ne ongoʻi kuo siva ʻene ʻamanakí. Ko ia sioloto atu ki heʻene fakamālō ʻi he taimi naʻe fakatauʻatāinaʻi ai ia ʻe Sīsū mei he tākiekina ʻa e fanga tēmeniō ko iá! Naʻe ueʻi ia ʻe heʻene houngaʻiá ke ne muimui kia Sīsū pea ke ngāueʻaki hono taimí, iví mo e koloá ke poupou kiate ia ʻi he ngāue fakafaifekaú. (Luke 8:1-3) Neongo naʻe houngaʻia loloto ʻa Mele ʻi he meʻa naʻe fai ʻe Sīsū maʻaná, naʻe ʻikai nai ke ne mahinoʻi ko ʻene meʻaʻofa lahi tahá naʻe teʻeki ke ne foaki mai. Te ne foaki ʻene moʻuí maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá “koeʻuhi ko e tokotaha kotoa pē ʻokú ne ngāueʻi ʻa e tui kiate iá” ʻe lava ke ne maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. (Sione 3:16) Neongo ia, naʻe fakahāhā ʻe Mele ʻene houngaʻia kia Sīsuú ʻaki ʻa e mateaki. Lolotonga ʻa e faingataʻaʻia ʻa Sīsū ʻi he ʻakau fakamamahí, ko Mele naʻá ne tuʻu ʻi he tafaʻakí, ʻo tokonaki ʻa e poupou fakaeongo kiate ia pea mo e niʻihi kehé. (Sione 19:25) Hili ʻa e pekia ʻa Sīsuú, naʻe ʻomai ʻe Mele mo e ongo fefine kehe ʻa e ngaahi sipaisi ki he fonualotó ki hono tanú. (Mk. 16:1, 2) Ko e mateaki ʻa Melé naʻe tāpuakiʻi lahi. Naʻá ne fiefia ke fetaulaki mo Sīsū naʻe toetuʻú pea talanoa kiate ia​—ko ha monū naʻe ʻikai maʻu ʻe he tokolahi taha ʻo e kau ākongá.​—Sione 20:11-18.

5. ʻE lava fēfē ke tau fakahāhā ʻetau houngaʻia ki he meʻa kotoa kuo fai ʻe Sihova mo Sīsū maʻa kitautolú?

5 Ko kitautolu foki ʻe lava ke tau fakahāhā ʻetau houngaʻia ki he meʻa kotoa kuo fai ʻe Sihova mo Sīsū maʻa kitautolú ʻaki ʻetau ngāueʻaki hotau taimí, iví pea mo e paʻangá ke fakalahi ʻa e ngāue ʻo e Puleʻangá. Ko e fakatātaá, ʻe lava ke tau fakafaingamālieʻi kitautolu ke tokoni ʻi he ngāue langá pea mo hono tauhi ʻa e ngaahi feituʻu ki he lotu maʻá.

UEʻI KITAUTOLU ʻE HE ʻOFA KIA SIHOVA MO SĪSUÚ KE ʻOFA KI HE NIʻIHI KEHÉ

6. Ko e hā ʻe lava ke tau pehē ai ko e huhuʻí ko ha meʻaʻofa fakafoʻituituí?

6 ʻI he taimi ʻoku tau fakakaukau ai ki he lahi ʻo e ʻofa ʻa Sihova mo Sīsū ʻiate kitautolú, ʻoku ueʻi ai kitautolu ke ʻofa foki kiate kinaua. (1 Sio. 4:10, 19) ʻOku tau ʻofa lahi ange kiate kinaua ʻi heʻetau ʻiloʻi naʻe pekia ʻa Sīsū maʻa kitautolu tonu. Naʻe lāuʻilo ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he meʻá ni peá ne fakahaaʻi ʻene houngaʻiá ʻi heʻene tohi ki he kau Kalētiá, ʻo pehē: “[Ko e] ʻAlo ʻo e ʻOtuá . . . naʻá ne ʻofeina au peá ne tuku atu ia koeʻuhi ko aú.” (Kal. 2:20) Makatuʻunga ʻi he huhuʻí, kuo tohoakiʻi mai koe ʻe Sihova kiate ia koeʻuhi ke ke hoko ko hono kaumeʻa. (Sione 6:44) ʻIkai ʻoku fakalotomāfana kiate koe ke ʻiloʻi naʻe vakai ʻa Sihova ki ha lelei ʻiate koe peá ne totongi ʻa e mahuʻinga lahi tahá koeʻuhi ke lava ʻo lau ai koe ko hono kaumeʻa? ʻIkai ʻoku fakaivimālohiʻi ai hoʻo ʻofa kia Sihova mo Sīsuú? ʻOku lelei ke tau ʻeke hifo, ‘Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku ueʻi au ʻe he ʻofa ko iá ke u faí?’

ʻOku ueʻi kitautolu ʻe heʻetau ʻofa ki he ʻOtuá mo Kalaisí ke vahevahe ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá ki he faʻahinga kakai kotoa pē (Sio ki he palakalafi 7)

7. Hangē ko ia ʻi he fakatātaá, ʻe lava fēfē ke tau fakahāhā ʻetau ʻofa kia Sihova mo Sīsuú? (2 Kolinitō 5:14, 15; 6:1, 2)

7 Ko ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá mo Kalaisí ʻokú ne ueʻi kitautolu ke fakahāhā ʻa e ʻofá ki he niʻihi kehé. (Lau ʻa e 2 Kolinitō 5:14, 15; 6:1, 2.) Ko e founga ʻe taha ʻoku tau fakahāhā ai ʻetau ʻofá ko e kau faivelenga ʻi he ngāue fakamalangá. ʻOku tau talanoa ki he tokotaha kotoa ʻoku tau fetaulaki mo iá. ʻOku ʻikai ke tau tomuʻa fehiʻa ʻi ha taha koeʻuhí ko hono matakalí, tuʻunga fakapaʻangá pe puipuituʻa fakasōsialé. ʻI he founga ko ení, ʻoku tau ngāue ai ʻo fehoanaki mo e taumuʻa ʻa Sihova “ke fakahaofi ʻa e faʻahinga kakai kotoa pē pea ke nau aʻusia ha ʻilo totonu ki he moʻoní.”​—1 Tīm. 2:4.

8. ʻE lava fēfē ke tau fakahāhā ʻa e ʻofá ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné?

8 ʻOku tau toe fakamoʻoniʻi foki ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá mo Kalaisí ʻaki ʻa e fakahāhā ʻa e ʻofa ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. (1 Sio. 4:21) ʻOku tau mahuʻingaʻia fakafoʻituitui ʻiate kinautolu pea poupouʻi kinautolu lolotonga honau ʻahiʻahí. ʻOku tau fakafiemālieʻi kinautolu ʻi he mole hanau ʻofaʻanga, ʻaʻahi kiate kinautolu ʻi he taimi ʻoku nau puke aí, pea fai hotau lelei tahá ke fakalototoʻaʻi kinautolu ʻi heʻenau loto-siʻí. (2 Kol. 1:3-7; 1 Tes. 5:11, 14) ʻOku tau hanganaki lotu maʻanautolu, manatuʻi ko e “hū tōtōaki ʻa ha tangata māʻoniʻoni ʻoku ʻi ai hono mālohi mo ola lelei.”​—Sēm. 5:16.

9. Ko e hā ha toe founga ʻe lava ke tau fakahāhā ai ʻa e ʻofa ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné?

9 ʻOku tau toe fakahāhā ʻa e ʻofa ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻaki ʻa e ngāue mālohi ke tauhi ʻa e melino mo kinautolú. ʻOku tau feinga ke faʻifaʻitaki ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sihova ʻo e fakamolemolé. Kapau naʻe loto-lelei ʻa Sihova ke tuku ʻa hono ʻAló ke pekia koeʻuhi ko ʻetau ngaahi angahalá, ʻikai ʻoku totonu ke tau loto-lelei ke fakamolemoleʻi hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻi heʻenau faiangahala maí? Heʻikai ke tau loto ke hangē ko e tamaioʻeiki fulikivanu naʻe lave ki ai ʻi he taha ʻo e ngaahi talanoa fakatātā ʻa Sīsuú. Naʻa mo e hili hono kaniseli ʻe hono ʻeikí ʻa hono fuʻu moʻuá, naʻe ʻikai fakamolemoleʻi ʻe he tamaioʻeiki ko iá ʻa e kiʻi moʻua siʻisiʻi hono kaungā-tamaioʻeikí. (Māt. 18:23-35) Kapau ʻokú ke taʻefemahinoʻaki mo ha taha ʻi he fakatahaʻangá, ʻe lava ke ke fou ʻi he ʻuluaki sitepú ke fakamelino ki muʻa ke maʻu ʻa e Fakamanatú? (Māt. 5:23, 24) Ko hono fai iá ʻe tapua atu ai hoʻo ʻofa lahi kia Sihova mo Sīsuú.

10-11. ʻE lava fēfē ke fakahāhā ʻe he kau mātuʻá ʻa e ʻofa kia Sihova mo Sīsuú? (1 Pita 5:1, 2)

10 ʻE lava fēfē ke fakahāhā ʻe he kau mātuʻá ʻoku nau ʻofa kia Sihova mo Sīsū? Ko e founga mahuʻinga ʻe taha ko e tokangaʻi ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa e fanga sipi ʻa Sīsuú. (Lau ʻa e 1 Pita 5:1, 2.) Naʻe fakamahino ʻe Sīsū ʻa e poini ko iá ki he ʻapositolo ko Pitá. Hili hono fakafisingaʻi tuʻo tolu ʻe Pita ʻa Sīsuú, ʻoku ngalingali naʻá ne feinga lahi ke fakamoʻoniʻi naʻá ne ʻofa ʻia Sīsū. ʻI he hili ʻa e toetuʻu ʻa Sīsuú, naʻá ne ʻeke ange kia Pita: “Saimone foha ʻo Sioné, ʻokú ke ʻofa ʻiate au?” ʻOku lava ke tau fakapapauʻi naʻe fai ʻe Pita ha meʻa pē ke fakamoʻoniʻi ʻene ʻofa ʻi hono ʻEikí. Naʻe tala ange ʻe Sīsū kia Pita: “Tauhi ʻeku fanga kiʻi sipí.” (Sione 21:15-17) Pea ʻi he toenga ʻo e moʻui ʻa Pitá, naʻá ne tokangaʻi fakaalaala ʻa e fanga sipi ʻa e ʻEikí, ʻo fakamoʻoniʻi ai naʻá ne ʻofa ʻia Sīsū.

11 Kau mātuʻa, ʻi he lolotonga ʻa e faʻahitaʻu Fakamanatú, ʻe lava fēfē ke ke fakahāhā ʻoku ʻikai ngalo ʻiate koe ʻa e mahuʻinga ʻo e lea ʻa Sīsū kia Pitá? ʻE lava ke ke fakahāhā ʻa e lahi hoʻo ʻofa kia Sihova mo Sīsuú ʻaki ʻa e kau maʻu pē ki he ngāue fakatauhisipí pea fai ha feinga makehe ke tokoniʻi ʻa e faʻahinga ʻikai longomoʻuí ke nau foki kia Sihova. (ʻIsi. 34:11, 12) ʻE lava foki ke ke fakahāhā ʻa e mahuʻingaʻia ʻi he kau ako Tohi Tapu mo e faʻahinga foʻou ʻoku nau maʻu ʻa e Fakamanatú, ʻo fai ʻa e kotoa te ke malavá ke ʻai ke ongoʻi ʻe he faʻahinga ko eni ʻe lava ke nau hoko ko ha kau ākongá, ʻoku talitali lelei kinautolu.

UEʻI KITAUTOLU ʻE HE ʻOFA KIA KALAISÍ KE TAU LOTO-TOʻA

12. Ko e hā ʻoku tau maʻu ai ʻa e loto-toʻa mei he fakakaukauloto ki he meʻa naʻe leaʻaki ʻe Sīsū ʻi he pō ki muʻa ke ne pekiá? (Sione 16:32, 33)

12 ʻI he pō ki muʻa ke pekia ʻa Sīsuú, naʻá ne tala ange ki heʻene kau ākongá: “ʻI he māmaní te mou maʻu ai ʻa e mamahi, kae loto-toʻa! Kuó u ikuna ʻa e māmaní.” (Lau ʻa e Sione 16:32, 33.) Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa Sīsū ke fehangahangai mo hono ngaahi filí ʻi he loto-toʻa pea ke nofoʻaki faitōnunga ʻo aʻu ki heʻene pekiá? Naʻá ne falala kia Sihova. ʻI he ʻiloʻi ʻe Sīsū ʻe fehangahangai hono kau muimuí mo e ngaahi ʻahiʻahi meimei tatau, naʻá ne kole kia Sihova ke ne tokangaʻi kinautolu. (Sione 17:11) Ko e hā ʻoku tau maʻu ai ʻa e loto-toʻa mei hení? Koeʻuhí ʻoku mālohi ange ʻa Sihova ʻi hotau ngaahi filí. (1 Sio. 4:4) ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe puli mei hono fofongá. ʻOku tau tuipau kapau te tau falala kia Sihova, ʻe lava ke tau ikuʻi ʻetau ngaahi manavaheé pea fakahāhā ʻa e loto-toʻa.

13. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe Siosifa ʻo ʻAlemateá ʻa e loto-toʻá?

13 Fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Siosifa ʻo ʻAlemateá. Naʻe tokaʻi lahi ia ʻi he sōsaieti faka-Siú. Naʻá ne hoko ko ha mēmipa ʻo e Sanetalimí, ʻa e fakamaauʻanga lahi Siú. Kae kehe, lolotonga ʻa e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsū ʻi he māmaní, naʻe ʻikai ko ha tokotaha naʻe loto-toʻa ʻa Siosifa. Naʻe pehē ʻe Sione ko Siosifá “ko ha ākonga ʻa Sīsū ka ko ha ākonga fakapulipuli pē koeʻuhi ko ʻene manavahē ki he kau Siú.” (Sione 19:38) Neongo naʻe mahuʻingaʻia ʻa Siosifa ʻi he pōpoaki ʻo e Puleʻangá, naʻá ne fufū mei he niʻihi kehé naʻá ne tui kia Sīsū. ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻá ne ilifia naʻa mole hono tuʻunga tuʻu-ki-muʻa ʻi he komiunitií. Pe ko e hā pē tuʻungá, ʻoku tala mai ʻe he Tohi Tapú ʻi he hili ʻa e pekia ʻa Sīsuú, naʻe maʻu leva ʻe Siosifa ʻa e “loto-toʻa ʻo ne hū atu ki he ʻao ʻo Pailató ʻo kole ʻa e sino ʻo Sīsuú.” (Mk. 15:42, 43) Ko e poupou ko ia ʻa Siosifa kia Sīsuú naʻe ʻikai toe fai fakapulipuli ia.

14. Ko e hā ʻoku totonu ke ke fai kapau ʻokú ke fāinga mo e manavahē tangatá?

14 Kuó ke ongoʻi manavahē tangata ʻo hangē ko Siosifá? ʻI he ʻapiakó pe ʻi he ngāueʻangá, ʻokú ke ongoʻi mā ʻi he taimi ʻe niʻihi ke fakahaaʻi ko e taha koe ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová? ʻOkú ke tautoloi mei he hoko ko ha tokotaha malanga pe hoko ʻo papitaiso koeʻuhí ʻokú ke hohaʻa fekauʻaki mo e fakakaukau atu ʻa e niʻihi kehé? ʻOua ʻe fakaʻatā ʻa e ngaahi ongoʻi peheé ke ne taʻofi koe mei he fai ʻa e meʻa ʻokú ke ʻiloʻi ʻoku totonú. Lotu tōtōivi kia Sihova. Kole kiate ia ke ne ʻoatu ʻa e loto-toʻa ke fai hono finangaló. ʻI hoʻo sio ki he founga hono tali ʻe Sihova hoʻo ngaahi lotú, te ke hoko ʻo mālohi ange mo loto-toʻa ange.​—ʻAi. 41:10, 13.

UEʻI KITAUTOLU ʻE HE FIEFIÁ KE TAUHI KIA SIHOVA ʻO ʻIKAI TUKU

15. Hili ʻa e hā ʻa Sīsū ki heʻene kau ākongá, ko e hā naʻe ueʻi kinautolu ʻe heʻenau fiefiá ke nau faí? (Luke 24:52, 53)

15 Ko e kau ākongá naʻa nau loto-mamahi ʻi he pekia ʻa Sīsuú. Sioloto atu kiate koe ʻi honau tuʻungá. Naʻe ʻikai ngata pē ʻa e mole atu honau kaumeʻa ʻofeiná ka naʻa nau ongoʻi foki ʻo hangē kuo siva ʻenau ʻamanakí. (Luke 24:17-21) Neongo ia, ʻi he taimi naʻe hā ai ʻa Sīsū kiate kinautolú, naʻá ne vaheʻi ʻa e taimi ke tokoniʻi kinautolu ke nau mahinoʻi ʻa hono ngafa ʻi hono fakahoko ʻa e kikite ʻi he Tohi Tapú. Naʻá ne ʻoange foki kiate kinautolu ha ngāue mahuʻinga ke nau fai. (Luke 24:26, 27, 45-48) ʻI he taimi naʻe ʻalu hake ai ʻa Sīsū ki hēvaní ʻi he ʻaho ʻe 40 ki mui ai, ko e loto-mamahi ʻa e kau ākongá naʻe liliu ia ki he fiefia lahi. ʻI heʻenau ʻiloʻi naʻe moʻui ʻa honau ʻEikí pea mateuteu ke tokoniʻi kinautolu ke fakahoko ʻa e fekau foʻou naʻe ʻoange kiate kinautolú naʻe ʻai ai ke nau fiefia. Naʻe ueʻi kinautolu ʻe heʻenau fiefiá ke nau fakahīkihikiʻi ʻa Sihova ʻo ʻikai toe tuku.​—Lau ʻa e Luke 24:52, 53; Ngā. 5:42.

16. ʻE lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki ki he kau ākonga ʻa Sīsuú?

16 ʻE lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki ki he kau ākonga ʻa Sīsuú? ʻOku lava ke tau maʻu ʻa e fiefia ʻi he lotu kia Sihova ʻo ʻikai ʻi he lolotonga pē ʻo e faʻahitaʻu Fakamanatú kae ʻi he kotoa ʻo e taʻú. ʻOku fiemaʻu heni ke tau fakamuʻomuʻa ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí. Ko e fakatātaá, ko e tokolahi kuo nau feʻunuʻaki ʻenau taimi-tēpile ngāué koeʻuhí ke kau ʻi he ngāue fakafaifekaú, maʻu ʻa e ngaahi fakatahá, pea fakahoko maʻu pē ʻa e lotu fakafāmilí. Ko e niʻihi kuo ʻikai ke nau tuli ki he ngaahi koloa fakamatelié ʻa ia ʻoku lau ʻe he niʻihi ko ha fiemaʻu pau ia koeʻuhi ke ngāueʻaki lahi ange kinautolu ʻi he fakatahaʻangá pe ke lava ʻo nau ngāue ʻi he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻu ki ha kau malanga ʻo e Puleʻangá. Neongo ʻoku tau fiemaʻu ʻa e kātaki ke hokohoko atu ʻetau tauhi kia Sihová, ʻokú ne talaʻofa mai te ne tāpuakiʻi lahi kitautolu kapau te tau fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Puleʻangá ʻi heʻetau moʻuí.​—Pal. 10:22; Māt. 6:32, 33.

Lolotonga ʻa e faʻahitaʻu Fakamanatú, vaheʻi ʻa e taimi ke fakalaulauloto ki he meʻa kuo fai ʻe Sihova mo Sīsū maʻaú (Sio ki he palakalafi 17)

17. Ko e hā ʻokú ke fakapapauʻi ke fai ʻi he faʻahitaʻu Fakamanatu ko ení? (Sio ki he fakatātaá.)

17 ʻOku tau fakatuʻotuʻa atu ki hono kātoangaʻi ʻo e Fakamanatú ʻi he Tūsite, ʻEpeleli 4. Kae kehe, ʻoua ʻe tatali ke toki aʻu ki ai pea fakakaukauloto ki he moʻui ʻa Sīsuú mo ʻene pekiá pea mo e ʻofa kuó ne fakahaaʻi mai mo Sihová. Ngāueʻaongaʻaki ʻa e faingamālie kotoa lolotonga ʻa e faʻahitaʻu Fakamanatú ke fai pehē. Ko e fakatātaá, vaheʻi ha taimi ke lau mo fakalaulauloto ki he meʻa ʻoku hā ʻi he saati “Ko e Uike Fakaʻosi ʻo e Moʻui ʻa Sīsū ʻi he Māmaní,” ʻoku hā ʻi he Fakamatala Fakalahi E12 ʻo e Liliu Tohi Tapu Māmani Foʻoú. ʻI hoʻo fai iá, kumi ki he fakamatala Fakatohitapu te ne fakaivimālohiʻi hoʻo houngaʻiá, ʻofá, loto-toʻá mo e fiefiá. Pea vakai leva ki he ngaahi founga pau ʻe lava ke ke fakahāhā ai hoʻo houngaʻia lolotó. ʻE lava ke ke fakapapauʻi ʻe koloaʻaki ʻe Sīsū ʻa e meʻa kotoa ʻokú ke fai ke manatua ai ia lolotonga ʻa e faʻahitaʻu Fakamanatu ko ení.​—Fkh. 2:19.

HIVA 17 “ʻOku Ou Loto ki Ai”

a Lolotonga ʻa e faʻahitaʻu Fakamanatú, ʻoku fakalototoʻaʻi kitautolu ke fakakaukauloto ki he moʻui ʻa Sīsuú mo ʻene pekiá pea mo e ʻofa kuó ne fakahāhā mai mo ʻene Tamaí kiate kitautolú. Ko hono fai iá ʻe ueʻi ai kitautolu ke fai ha ngāue. ʻE lāulea ʻa e kupu ko ení ki he ngaahi founga ʻaonga ʻa ia ʻe lava ke tau fakahāhā ai ʻetau houngaʻia ki he huhuʻí pea mo ʻetau ʻofa kia Sihova mo Sīsuú. Te tau toe sio foki ki he founga ʻe ueʻi ai kitautolu ke ʻofa ʻi hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné, ke fakahāhā ʻa e loto-toʻá pea ke maʻu ʻa e fiefia ʻi heʻetau ngāué.