Skip to content

Skip to table of contents

Hanganaki Fai Mālohi ke Maʻu ʻa e Tāpuaki ʻa Sihová

Hanganaki Fai Mālohi ke Maʻu ʻa e Tāpuaki ʻa Sihová

“Fai malohi ki he Otua, moe tagata, bea kuo ke lavaʻi.”​—SĒN. 32:28PM.

HIVA: 23, 38

1, 2. Ko e hā ʻa e ngaahi fāinga ʻoku maʻu ʻe he kau sevāniti ʻa Sihová?

 KUO fāinga ʻa e kotoa ʻo e kau sevāniti faitōnunga ʻa e ʻOtuá talu mei he tangata māʻoniʻoni ko ʻĒpelí o aʻu mai ki he kau sevāniti mateaki ʻi he ʻaho ní. Naʻe tala ʻe he ʻapositolo ko Paulá ki he kau Kalisitiane Hepeluú kuo pau ke nau ‘kātekina mo faingataʻaʻia ʻi he ngaahi ʻahiʻahi kakaha’ ʻi heʻenau feinga ke maʻu ʻa e hōifua mo e tāpuaki ʻa Sihová. (Hep. 10:32-34) Naʻe fakahoa ʻe Paula ʻa e fāinga ʻa e kau Kalisitiané ki he kau ʻatelita ko ia ʻoku nau feʻauhi ʻi he ngaahi feʻauhi ʻi Kalisí, hangē ko e lelé, fangatuá mo e fuhú. (Hep. 12:1, 4) ʻI he ʻahó ni, ʻoku tau lova ki he moʻuí, pea ʻoku ʻi ai hotau ngaahi fili ʻoku nau loto ke fakaleluʻi kitautolu pea ʻai ke mole ʻetau fiefia he taimi ní mo hotau pale ʻi he kahaʻú.

2 Ko ʻetau fāinga pe “fangatua” faingataʻa tahá, ko Sētane mo hono māmaní. (ʻEf. 6:12, fakamatala ʻi lalo.) ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ke tau talitekeʻi ʻa hono tākiekina kitautolu ʻe he ngaahi akonaki, filōsofia, mo e tōʻonga kovi ʻa e māmani ko ení, hangē ko hono fai ʻa e ʻulungaanga taʻetāú, ifi tapaká mo hono ngāuekoviʻaki ʻa e ʻolokaholó pe faitoʻo kona tapú. Kuo pau ke tau toe hokohoko atu ʻi he faitau mo e loto-siʻí mo hotau ngaahi vaivaiʻangá.​—2 Kol. 10:3-6; Kol. 3:5-9.

3. ʻOku anga-fēfē hono akoʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tau faitau mo hotau ngaahi filí?

3 ʻOku malava moʻoni ke tau ikuna ʻi he faitau mo e ngaahi fili mālohi ko iá? ʻIo, ka ʻe faingataʻa! Naʻe fakahoa ʻe Paula ʻa ia tonu ki ha tokotaha fuhu ʻi heʻene pehē: “Ko e anga ʻo ʻeku fakahanga ʻeku ngaahi tukí ʻoku fai ia ʻo ʻikai hangē ko ha tuki ki he ʻeá.” (1 Kol. 9:26) Hangē pē ko hono tuki ʻe ha tokotaha fuhu hono hoá, ʻoku fiemaʻu ke tau faitau mo hotau ngaahi filí. ʻOku tokoniʻi mo akoʻi kitautolu ʻe Sihova ke tau fai pehē. ʻOkú ne fai eni fakafou ʻi he Tohi Tapú. ʻOkú ne tokoniʻi kitautolu fakafou ʻi heʻetau ʻū tohi Fakatohitapú, ngaahi fakataha faka-Kalisitiané, ʻasemipilií mo e fakataha-lahí. ʻOkú ke ngāueʻaki kotoa ʻa e fakahinohino ʻokú ke maʻú? Kapau ʻoku ʻikai, heʻikai nai te ke fakafepakiʻi kakato ho filí, ʻo hangē ko ha tokotaha fuhu ʻokú ne tuki ki he ʻeá.

4. ʻE anga-fēfē haʻatau fakaʻehiʻehi mei hono ikunaʻi kitautolu ʻe he koví?

4 ʻOku fiemaʻu ke tau ʻāʻā ʻi he taimi kotoa pē. Ko e hā hono ʻuhingá? ʻOku ʻohofi nai kitautolu ʻe hotau ngaahi filí ʻi he taimi ʻoku ʻikai ai ke tau ʻamanekiná pe ʻi he taimi ʻoku tau vaivai aí. ʻOku ʻomai ʻe he Tohi Tapú ʻa e fakatokanga mo e fakalototoʻa ʻi heʻene pehē: “ʻOua naʻa tuku ke ikunaʻi koe ʻe he koví, ka ke hanganaki ikunaʻi ʻa e koví ʻaki ʻa e leleí.” (Loma 12:21) Kapau te tau hanganaki tauʻi ʻa e koví, ʻe lava ke tau ikuna! Kae kehe, kapau te tau fakavaivai pea tuku ʻetau faitaú, ʻe lava ke ikunaʻi kitautolu ʻe Sētane, ko hono māmaní mo ʻetau ngaahi vaivaiʻangá. Ko ia, ʻoua ʻaupito ʻe foʻi. ʻOua ʻe loto-siʻi mo tuku ke vaivai ho nimá!​—1 Pita 5:9.

5. (a) Ko e hā ʻoku fiemaʻu ke tau manatuʻí koeʻuhí ke tau maʻu ʻa e hōifua mo e tāpuaki ʻa e ʻOtuá? (e) Ko hai ʻa e faʻahinga ʻi he Tohi Tapú te tau lāulea ki aí?

5 Ke ikuná, ʻoku fiemaʻu ke tau manatuʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku tau fāinga aí. Koeʻuhí ʻoku tau loto ke maʻu ʻa e hōifua mo e tāpuaki ʻa e ʻOtuá. ʻOku pehē ʻi he Hepelū 11:6: “Ko ia ʻokú ne fakaofiofi atu kiate iá kuo pau ke ne tui ʻoku ʻi ai ia pea ʻokú ne hoko ko e tokotaha fakapale ia ʻo e faʻahinga ʻoku nau kumi tōtōivi kiate iá.” Ko e kumi tōtōivi kia Sihová ʻoku ʻuhinga iá kuo pau ke tau ngāue mālohi ʻaupito kapau ʻoku tau loto ke maʻu ʻene hōifuá. (Ngā. 15:17) ʻI he Tohi Tapú, ʻoku lahi ai ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻo e kau tangata mo e kau fefine naʻa nau fai pehē. Naʻe fehangahangai ʻa Sēkope, Lesieli, Siosifa mo Paula mo e ngaahi tuʻunga naʻe faingataʻa fakaeongo mo fakaesino kia kinautolu. Ka naʻe malava ke nau lavameʻa. Ko ʻenau ngaahi faʻifaʻitakiʻangá ʻoku fakamoʻoniʻi ai kapau te tau ngāue mālohi, ʻe lava foki ke tau maʻu ʻa e tāpuaki ʻa Sihová. Tau sio angé ki aí.

ʻE TĀPUAKIʻI KOE KAPAU TE KE KĪTAKI

6. Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa Sēkope ke ne kītakí, pea naʻe anga-fēfē hono fakapaleʻi iá? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)

6 Naʻe fāinga mo kātaki ʻa e tangata faitōnunga ko Sēkopé koeʻuhí naʻá ne ʻofa kia Sihova pea fakamahuʻingaʻi hono vahaʻangatae mo iá. Naʻá ne falala kakato ki he talaʻofa ʻa Sihova te ne tāpuakiʻi hono hakó. (Sēn. 28:3, 4) ʻI he taimi naʻe taʻu 100 nai ai ʻa Sēkopé, naʻe aʻu ʻo ne fangatua mo ha ʻāngelo ke maʻu ha tāpuaki mei he ʻOtuá. (Lau ʻa e Sēnesi 32:24-28.) Naʻe fangatua ʻa Sēkope mo e ʻāngelo mālohi ko ení ʻi he mālohi pē ʻoʻona? ʻIkai ʻaupito! Ka naʻá ne mātuʻaki fakapapauʻi pea fakamoʻoniʻi te ne ngāue mālohi ʻaupito ke maʻu ha tāpuaki! Naʻe tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa Sēkope koeʻuhí ko ʻene kītakí pea fakahingoa ia ko ʻIsileli, ʻa ia ʻoku ʻuhingá ko e “Tokotaha Fefaʻuhi, pe Tokotaha Vilitaki ki he ʻOtuá.” Naʻe maʻu ʻe Sēkope ʻa e pale ʻoku tau toe kumi ki aí, ʻa ia ko e hōifua mo e tāpuaki ʻa Sihová.

7. (a) Ko e hā ʻa e tuʻunga fakalotomamahi naʻe maʻu ʻe Lesielí? (e) Ko e hā naʻe fai ʻe Lesielí, pea naʻe anga-fēfē hono tāpuakiʻi iá?

7 Ko e uaifi ʻofeina ʻo Sēkopé, ʻa Lesieli, naʻá ne toe vēkeveke ke sio ki he founga hono fakahoko ʻe Sihova ʻene talaʻofa ki hono husepānití. Ka naʻe ʻi ai ha palopalema. Naʻe teʻeki ai ke maʻu fānau ʻa Lesieli. ʻI he taimi ʻo e Tohi Tapú, ko e taʻefanaú naʻe fakamamahi lahi ia ki he kakai fefiné. Naʻe anga-fēfē ʻa e hokohoko atu ʻa Lesieli ke fāinga neongo hono tuʻunga fakalotomamahí? Naʻe ʻikai ʻaupito mole ʻene ʻamanakí. ʻI hono kehé, naʻá ne fāinga ʻi he hanganaki lotu kia Sihova. Naʻe fanongo ʻa Sihova ki he lotu loto-moʻoni ʻa Lesielí, pea naʻá ne ongoʻi faitāpuekina ʻi heʻene maʻu ha fānaú. Ko e ʻuhinga ia naʻá ne pehē ai: “Ko e ngaahi fefaʻuhi lalahi kuo u fefaʻuhi ai . . . pea kuo u lava foki.”​—Sēn. 30:8, 20-24.

8. Ko e hā ʻa e ngaahi faingataʻa naʻe maʻu ʻe Siosifá, pea ʻe anga-fēfē ʻa e hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ia kiate kitautolú?

8 Naʻe tākiekina nai ʻe he faʻifaʻitakiʻanga faitōnunga ʻa Sēkope mo Lesielí hona foha ko Siosifá mo tokoniʻi ia ʻi he taimi naʻá ne hokosia ai ʻa e ngaahi faingataʻa ʻi he moʻuí. ʻI he taimi naʻe taʻu 17 ai ʻa Siosifá, naʻe liliu fakaʻaufuli ʻene moʻuí. Ko hono fanga tokouá, naʻa nau meheka kiate ia, ʻo fakatau pōpula atu ia. Ki mui ai, naʻá ne fakamoleki ʻa e taʻu lahi ʻi ha pilīsone ʻi ʻIsipite, neongo naʻá ne tonuhia. (Sēn. 37:23-28; 39:7-9, 20, 21) Naʻe ʻikai ke loto-siʻi pe ʻita ʻa Siosifa, pea naʻe ʻikai ke ne feinga ke sāuni. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí naʻe fakamahuʻingaʻi ʻe Siosifa hono vahaʻangatae mo Sihová pea tokangataha ki ai ʻi hono lotó kotoa. (Liv. 19:18; Loma 12:17-21) ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Siosifá. Neongo kapau naʻe ʻikai ke lelei hono ʻohake kitautolú pe ʻikai nai ha ʻamanaki ʻi heʻetau moʻui he taimi ní, ʻoku fiemaʻu ke tau hanganaki fāinga mo kītaki. ʻI heʻetau fai peheé, ʻe lava ke tau fakapapauʻi ʻe tāpuakiʻi kitautolu ʻe Sihova.​—Lau ʻa e Sēnesi 39:21-23.

9. ʻE lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki kia Sēkope, Lesieli mo Siosifa?

9 ʻI he ʻahó ni, ʻe fiemaʻu foki ke tau kātekina ha ngaahi pole faingataʻa. Mahalo pē ʻokú ke tofanga ʻi ha fakamaau taʻetotonu, tomuʻa fehiʻa, manuki pe ko e meheka mai ha taha. ʻI he ʻikai ke hoko ʻo loto-siʻí, manatuʻi ʻa e meʻa naʻá ne tokoniʻi ʻa Sēkope, Lesieli mo Siosifá ke nau hokohoko atu ʻi he tauhi fiefia kia Sihová. Naʻe fakaivimālohiʻi mo tāpuakiʻi kinautolu ʻe he ʻOtuá koeʻuhí naʻa nau houngaʻia moʻoni ʻi honau vahaʻangatae mo iá. Naʻa nau hanganaki fāinga pe fai mālohi, pea ngāue ʻo fehoanaki mo ʻenau ngaahi lotú. Koeʻuhí ʻoku tau moʻui ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, ʻoku mahuʻinga ke tauhi ke mālohi ʻetau ʻamanaki ki he kahaʻú! ʻOkú ke loto-lelei ke fangatua, ʻa ia ko e ngāue mālohi ke maʻu ʻa e hōifua ʻa Sihová?

LOTO-LELEI KE FANGATUA KE MAʻU HA TĀPUAKI

10, 11. (a) Ko e hā ʻe fiemaʻu ai ke tau fangatua ke maʻu ʻa e tāpuaki ʻa e ʻOtuá? (e) Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke fai ʻa e ngaahi fili ʻoku totonú?

10 Ko e hā ʻe fiemaʻu nai ai ke tau fangatua ke maʻu ʻa e tāpuaki ʻa e ʻOtuá? Ko e taha, koeʻuhí ko ʻetau taʻehaohaoá, ʻoku tau fāinga nai mo ha ngaahi holi fehālaaki. ʻOku fāinga ʻa e niʻihi ke maʻu ha fakakaukau pau ki he ngāue fakafaifekaú, pea fāinga ʻa e niʻihi koeʻuhí ko e mahamahakí pe ngaahi ongoʻi taʻelatá. ʻOku kei ʻi ai ʻa e niʻihi ʻoku faingataʻa ke nau fakamolemoleʻi ha taha naʻá ne fakalotomamahiʻi kinautolu. Tatau ai pē pe ko e hā hono fuoloa ʻetau tauhi kia Sihová, ko kitautolu kotoa ʻoku fiemaʻu ke tau faitau mo e ngaahi meʻa ʻokú ne ʻai ke faingataʻa ʻetau tauhi ki he ʻOtuá, ʻa e tokotaha ʻokú ne fakapaleʻi ʻetau faitōnungá.

ʻOkú ke fangatua ke maʻu ʻa e tāpuaki ʻa e ʻOtuá? (Sio ki he palakalafi 10, 11)

11 Ko hono moʻoní, ʻe lava ke mātuʻaki faingataʻa ke hoko ko ha Kalisitiane pea fai ʻa e ngaahi fili totonú, tautefito ki he taimi ʻoku tau faitau ai mo ʻetau ngaahi holi fehālākí. (Sel. 17:9) Kapau ko e anga ia hoʻo ongoʻí, lotu kia Sihova ʻo kole hono laumālie māʻoniʻoní. ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe he lotú mo e laumālie māʻoniʻoní ke ke maʻu ʻa e mālohi ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú, pea ʻe lava leva ke ke maʻu ʻa e tāpuaki ʻa e ʻOtuá. Fakapapauʻi ke moʻui ʻo fehoanaki mo hoʻo ngaahi lotú. Feinga ke lau ʻa e Tohi Tapú ʻi he ʻaho taki taha, pea ʻai ha taimi ki he ako fakafoʻituituí mo e lotu fakafāmilí.​—Lau ʻa e Saame 119:32.

12, 13. Naʻe anga-fēfē hono tokoniʻi ha Kalisitiane ʻe toko ua ke na mapuleʻi ʻena ngaahi holi fehālākí?

12 ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻo e founga kuo tokoniʻi ai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá, ko hono laumālié mo ʻetau ʻū tohi faka-Kalisitiané ʻa hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ke nau ikuʻi ʻa e ngaahi holi fehālākí. Naʻe lau ʻe he tokotaha taʻu hongofulu tupu ʻe taha ʻa e kupu “ʻE Lava Fēfē Ke Ke Talitekeʻi ʻa e Ngaahi Holi Fehālākí?” naʻe pulusi ʻi he Awake! ʻo Tīsema 8, 2003. Ko e hā ʻene tali ki aí? “ʻOku ou faitau ke mapuleʻi ʻa e ngaahi fakakaukau taʻetotonú. ʻI heʻeku lau ʻi he kupú ʻoku pehē ai ‘ko e tokolahi, ʻoku nau faitau ke ikuʻi ʻa e ngaahi holi fehālākí ʻoku faingataʻa ʻaupito,’ naʻe ʻai ai ke u ongoʻi ʻoku faitau pehē pē mo e fanga tokoua ʻe niʻihi. Naʻá ku ongoʻi naʻe ʻikai ke u toko taha pē.” Naʻe toe maʻu ʻaonga ʻa e talavou ko ení mei he kupu “Ngaahi Founga Moʻui Fakafetongí​—ʻOku Hōifua ki Ai ʻa e ʻOtuá?” naʻe hā ʻi he Awake! ʻo ʻOkatopa 8, 2003. ʻI he kupu ko iá, naʻá ne fakatokangaʻi ai ko e niʻihi ʻoku hokohoko atu pē ʻenau faitaú, ʻo hangē “ha tolounua ʻi he kakanó.” (2 Kol. 12:7) Neongo ia, lolotonga ʻenau faitau hokohoko ke tauhi ke maʻa honau ʻulungāngá, kuo nau maʻu ha ʻamanaki papau ki he kahaʻú. “ʻI he ʻuhinga ko iá,” ko ʻene laú ia, “ʻOku ou fakakaukau ko e hili atu ʻa e ʻaho taki taha, ʻoku lava ke u nofoʻaki faitōnunga ai pē. ʻOku ou houngaʻia ʻaupito ʻi hono ngāueʻaki ʻe Sihova ʻene kautahá ke tokoniʻi kitautolu ke tau moʻui ʻi he ʻaho taki taha ʻi he fokotuʻutuʻu fulikivanu ko ení.”

13 Fakakaukau foki ki he hokosia ʻa ha tuofefine ʻi ʻAmelika. ʻOkú ne tohi: “ʻOku ou loto ke fakamālō atu ʻi hoʻomou fafangaʻi maʻu pē kimautolu ʻaki ʻa e meʻa tofu pē ʻoku mau fiemaʻú pea ʻi he taimi totonu. ʻOku ou faʻa ongoʻi ko e ngaahi kupu ko ení ʻoku hiki ia maʻaku pē. ʻI he laui taʻu, kuó u faitau mo e holi mālohi ki he meʻa ʻoku fehiʻa ai ʻa Sihová. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku ou loto ke tuku ā ʻa e faitaú. ʻOku ou ʻilo ʻoku faimeesi mo fakamolemole ʻa Sihova, ka koeʻuhí ko ʻeku maʻu ʻa e holi fehālaaki ko ení pea ʻikai ke u fehiʻa ki aí, ʻoku ou ongoʻi ʻoku ʻikai malava ke u maʻu ʻene tokoní. Kuo uesia ʻe he faitau hokohoko ko ení ʻa e tafaʻaki kotoa ʻo ʻeku moʻuí. . . . Hili hono lau ʻa e kupu ‘ʻOkú Ke Maʻu “ha Loto ke Iloʻi” ʻa Sihova?’ ʻi he Taua Leʻo ʻo Maʻasi 15, 2013, naʻá ku ongoʻi ʻoku loto moʻoni ʻa Sihova ke tokoniʻi au.”

14. (a) Naʻe anga-fēfē ongoʻi ʻa Paula fekauʻaki mo ʻene ngaahi fāingá? (e) ʻE lava fēfē ke tau ikuna ʻi he faitau mo hotau ngaahi vaivaiʻangá?

14 Lau ʻa e Loma 7:21-25. Naʻe ʻiloʻi tonu ʻe Paula ʻa e faingataʻa ʻo e faitau mo e ngaahi holi fehālākí mo e vaivaiʻangá. Kae kehe, naʻá ne fakapapauʻi te ne malava ke ikuna ʻi he faitaú kapau te ne lotu kia Sihova, falala kiate ia ki ha tokoni, pea fakahāhā ʻa e tui ki he feilaulau ʻa Sīsuú. Fēfē kitautolu? ʻE lava ke tau ikuna ʻa e faitau mo hotau ngaahi vaivaiʻangá? ʻIo, kapau te tau faʻifaʻitaki kia Paula pea falala kakato kia Sihova mo tui ki he huhuʻí, kae ʻikai falala ki hotau mālohí tonu.

15. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ke tau hanganaki faitōnunga mo kātekina ʻa e ngaahi ʻahiʻahí?

15 ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku fakaʻatā nai ʻe he ʻOtuá ke tau fakahaaʻi ʻa e anga ʻetau hohaʻa moʻoni ki ha meʻa. Ko e fakatātaá, kapau ko kitautolu pe ko ha taha ʻi hotau fāmilí ʻoku puke lahi pe hokosia ha fakamaau taʻetotonu, ʻe anga-fēfē ʻetau fakafeangai ki aí? Kapau ʻoku tau falala kakato kia Sihova, te tau kōlenga kiate ia ke ne ʻomai ʻa e mālohi ʻoku tau fiemaʻú ke tau hanganaki faitōnunga mo kei fiefia ai pē pea ʻai ke mālohi hotau vahaʻangatae mo iá. (Fil. 4:13) Ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻa e kau Kalisitiane tokolahi ʻi he kuohilí mo e lolotongá ni, kuo fakahaaʻi ai ʻa e lava ʻe he lotú ke fakaivimālohiʻi kitautolu pea ʻomai mo e loto-toʻa ʻoku tau fiemaʻú koeʻuhí ke lava ʻo tau hokohoko atu ʻi he kātaki.

HANGANAKI FAI MĀLOHI KE MAʻU ʻA E TĀPUAKI ʻA SIHOVÁ

16, 17. Ko e hā ʻokú ke fakapapauʻi ke faí?

16 ʻE fiefia ʻa e Tēvoló ʻi heʻene sio ʻokú ke loto-siʻi mo foʻi pea vaivai ho nimá. Ko ia, fakapapauʻi ke ke “piki maʻu ki he meʻa ʻoku leleí.” (1 Tes. 5:21) ʻE lava ke ke ikuna ʻi he faitau mo Sētané, ko hono māmani fulikivanú mo ha ngaahi holi fehālaaki pē! ʻE lava ke ke ikuna kapau te ke falala kakato ʻe fakaivimālohiʻi mo tokoniʻi koe ʻe he ʻOtuá.​—2 Kol. 4:7-9; Kal. 6:9.

17 Ko ia hanganaki faitau. Hanganaki fāinga. Hanganaki fai mālohi. Hanganaki kītaki. ʻE lava ke ke fakapapauʻi moʻoni ʻe hanga ʻe Sihova ʻo ‘liligi hifo kiate koe ha tabuaki, e ikai ha botu e faa hao ia ki ai.’​—Mal. 3:10PM.