Skip to content

Skip to table of contents

“Ko e folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku moʻui”

Fehuʻi mei he Kau Lautohí

Fehuʻi mei he Kau Lautohí

Ko e hā ʻa e “folofola ʻa e ʻOtuá” ʻa ia ʻoku pehē ʻi he Hepelū 4:12 “ʻoku moʻui pea ko e koto mālohi”?

ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻi he potutohí ke tau mahinoʻi naʻe lea ʻa Paula ʻo kau ki he pōpoaki ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo ʻene taumuʻá, ʻo hangē ko ia ʻoku tau ʻilo ʻi he Tohi Tapú.

ʻOku tau faʻa lave ki he Hepelū 4:12 ʻi heʻetau ʻū tohí ke fakahaaʻi ai ko e Tohi Tapú ʻokú ne maʻu ʻa e mālohi ke ne liliu ʻa e moʻuí, pea ʻoku tonu ia. Neongo ia, ʻoku ʻaonga ke mahinoʻi ʻa e meʻa naʻe leaʻaki ʻe Paulá ʻi he taimi naʻá ne tohi ai ʻa e ngaahi lea ʻi he Hepelū 4:12. Naʻá ne fakalototoʻaʻi ʻa e kau Kalisitiane Hepeluú ke nau ngāue ʻo fehoanaki mo e taumuʻa ʻa e ʻOtuá. Ko e ngaahi taumuʻa ko iá naʻe maʻu ia ʻi he ngaahi tohi māʻoniʻoní. Naʻe fakatātāʻaki ʻe Paula ʻa e kau ʻIsilelí ʻi hono fakatauʻatāinaʻi kinautolu ʻe he ʻOtuá mei ʻIsipité. Naʻa nau maʻu ʻa e ʻamanaki ʻo e talaʻofa ke nau hū ki he “fonua ʻoku mahutafea ʻi he huʻakau mo e honi,” ʻa e feituʻu ʻe lava ke nau maʻu ai ʻa e mālōlō moʻoní.​—ʻEki. 3:8; Teu. 12:9, 10.

Ko e taumuʻa eni ʻa e ʻOtuá. Ka naʻe talitekeʻi ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e fakahinohino ʻa Sihová pea naʻe ʻikai ke nau ngāueʻi ʻa e tuí, ko ia ko e tokolahi taha ʻo kinautolu naʻe ʻikai ke nau hū ki he mālōlōʻanga ko iá. (Nōm. 14:30; Sios. 14:6-10) Kae kehe, naʻe tānaki mai ʻe Paula ʻoku kei ʻi ai “ha talaʻofa ʻo e hū ki he mālōlōʻanga [ʻo e ʻOtuá].” (Hep. 3:16-19; 4:1) Ko e “talaʻofa” ko iá ʻoku hā mahino ko e konga ia ʻo e meʻa kuo fakaeʻa ʻe he ʻOtuá fekauʻaki mo ʻene taumuʻá. Hangē ko e kau Kalisitiane Hepeluú, ʻoku lava ke tau lau ia pea ngāue ʻo fehoanaki mo e taumuʻa ko iá. Ke fakamamafaʻi ʻa e talaʻofa ko eni ʻoku makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú, naʻe toʻo lea ai ʻa Paula mei he konga ʻo e Sēnesi 2:2 mo e Saame 95:11.

ʻOku maongo ki hotau lotó ʻa e “kei ʻi ai ha talaʻofa ʻo e hū ki he mālōlōʻanga [ʻo e ʻOtuá].” ʻOku tau tui ko e meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo e hū ki he mālōlōʻanga ʻo e ʻOtuá ʻoku malava moʻoni ia, pea kuo tau fou ʻi ha ngaahi sitepu ke hū ki ai. ʻOku ʻikai ke tau fai ení ʻaki haʻatau feinga ke muimui ʻi he Lao ʻa Mōsesé pe ko hono fai pē ha ngaahi meʻa lelei ke maʻu e hōifua ʻa Sihová. Ka koeʻuhi ko ʻetau tui ki he ʻOtuá, ʻoku tau fiefia ke ngāue ʻo fehoanaki mo ʻene taumuʻá pea hokohoko atu hono fai iá. Kuo kamata foki ʻa e kakai ʻe laui afe takatakai ʻi he māmaní ke ako ʻa e Tohi Tapú pea ʻoku nau ʻiloʻi ai ʻa e anga hono fakaeʻa ʻe he ʻOtuá ʻene taumuʻá. Kuo ueʻi ai heni ʻa e tokolahi ke liliu ʻenau founga moʻuí, fakahāhā ʻa e tuí pea papitaiso. Ko e founga hono tākiekina kinautolú ʻoku fakahaaʻi mahino ai “ko e folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku moʻui pea ko e koto mālohi.” Ko e meʻa kuo fakaeʻa ʻe he ʻOtuá ʻi he Tohi Tapú fekauʻaki mo ʻene taumuʻá kuó ne tākiekina ʻetau moʻuí, pea ʻe hokohoko atu ai ʻene hoko ko e koto mālohi ʻi heʻetau moʻuí.