Skip to content

Skip to table of contents

Toʻutupu, Fakaivimālohiʻi Hoʻo Tuí

Toʻutupu, Fakaivimālohiʻi Hoʻo Tuí

“Ko e tuí . . . ko e fakahāhā hā mahino ʻo e ngaahi meʻa moʻoni ʻoku ʻikai mātā.”​—HEP. 11:1.

HIVA: 41, 11

1, 2. Ko e hā nai ʻe fifili ki ai ʻa e kau sevāniti kei siʻi ʻa Sihová ʻi he taimi ʻe niʻihi, pea ko e hā ʻa e faleʻi ʻoku ʻomai ʻi he Tohi Tapú?

 NAʻE tala ange ʻe ha kaungāako ki ha tuofefine kei siʻi ʻi Pilitānia: “ʻOkú ke fuʻu poto nai koe ke tui ki he ʻOtuá.” Naʻe tohi ʻe ha tokoua ʻi Siamane: “ʻOku vakai ʻeku kau faiakó ki he fakamatala Fakatohitapu ki he fakatupú ko ha talatupuʻa. Pea ʻoku nau pehē ʻoku tui ʻa e fānau akó ki he ʻevalūsioó.” Naʻe pehē ʻe ha tuofefine kei siʻi ʻi Falanisē: “ʻOku ʻohovale lahi ʻa e kau faiako ʻi homau ʻapiakó ʻi he kei tui ʻa e fānau ako ʻe niʻihi ki he Tohi Tapú.”

2 ʻOku tokolahi ʻa e kakai he ʻahó ni ʻoku ʻikai ke nau tui naʻe fakatupu kitautolu ʻe he ʻOtuá. Kapau ko ha sevāniti kei siʻi koe ʻa Sihova pe ʻokú ke ako fekauʻaki mo ia, te ke fifili nai he taimi ʻe niʻihi ki he founga ʻe lava ai ke ke fakamoʻoniʻi ko ia hotau Tokotaha-Fakatupú. ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he Tohi Tapú ke tau fakakaukau fakalelei ki he meʻa ʻoku tau fanongo mo lau aí pe fakaʻuhinga fekauʻaki mo iá. ʻOku pehē ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá: “E fakamoui koe e he faa fakakaukau.” Anga-fēfē? ʻE tokoniʻi ai koe ke ke talitekeʻi ʻa e ngaahi fakakaukau taʻemoʻoní pea ʻoku fakaivimālohiʻi ai hoʻo tui kia Sihová.​—Lau ʻa e Palōveepi 2:10-12PM.

3. Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?

3 Ke maʻu ʻa e tui mālohi kia Sihová, kuo pau ke tau ʻiloʻi lelei ia. (1 Tīm. 2:4) Ko ia ʻi hoʻo lau ʻa e Tohi Tapú mo ʻetau ʻū tohí, ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ke ke kiʻi tuʻu ʻo fakakaukau fekauʻaki mo e meʻa ʻoku leaʻaki aí. Feinga ke mahinoʻi ʻa e meʻa ʻokú ke laú. (Māt. 13:23) Kapau ʻokú ke ako ʻi he founga ko ení, te ke maʻu ai ʻa e fakamoʻoni lahi ko Sihova hotau Tokotaha-Fakatupú pea ko e Tohi Tapú ʻoku haʻu meiate ia. (Hep. 11:1) Tau lāulea angé ki he founga ʻe lava ke tau fai ai ení.

FOUNGA KE FAKAIVIMĀLOHIʻI AI HOʻO TUÍ

4. ʻI he founga fē ʻoku meimei tatau ai ʻa e tui ki he ʻevalūsioó mo e tui ki he fakatupú? Ko ia, ko e hā kuo pau ke fai ʻe he tokotaha kotoa ʻo kitautolú?

4 ʻE pehē atu nai ʻe ha taha kiate koe, “ʻOku ou tui ki he ʻevalūsioó koeʻuhí naʻe pehē ʻe he kau saienisí ʻoku moʻoni. ʻE lava fēfē ke ke tui ki he ʻOtuá kuo teʻeki ai ke sio ki ai ha tahá?” ʻOku fakakaukau pehē ʻa e kakai tokolahi. Ko e moʻoni, kuo teʻeki ai ha taha ʻiate kitautolu ʻe sio ki he ʻOtuá pe siotonu ʻi hono fakatupu ʻo ha meʻa. (Sione 1:18) Kae fēfē ʻa e kakai ʻoku nau tui ki he ʻevalūsioó? ʻOku nau tui foki ki he meʻa ʻoku teʻeki ai ke nau sio ki ai. ʻOku teʻeki ai ke sio ha tokotaha saienisi pe ko ha tangata ki ha tupu māmālie hake ha meʻamoʻui ʻo liliu ki ha meʻa ʻe taha. Ko e fakatātaá, ʻoku teʻeki ai ha taha kuo siotonu ki he tupu māmālie hake ha manu ngaolo ʻo hoko ko ha mēmolo. (Siope 38:1, 4) Ko ia ko kitautolu kotoa kuo pau ke tau vakai ki he ngaahi moʻoniʻi meʻá, fakakaukau fakalelei ki he ngaahi meʻa ko ení, pea fakakaukau pe ko e hā ʻoku nau fakamoʻoniʻí. Kuo vakai ʻa e kakai tokolahi ki he ngaahi meʻa ʻi natulá pea nau “ʻiloʻi” ʻoku ʻi ai ʻa e ʻOtua. Kuo “hā mahino mai” kiate kinautolu ko ia ʻa e Tokotaha-Fakatupú, ʻa ia ʻokú ne mālohi, pea ʻokú ne maʻu mo e ngaahi ʻulungaanga ʻoku lelei.​—Loma 1:20.

ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe he ngaahi meʻangāue fakaefekumí ke ke fakamatalaʻi hoʻo tuí ki he niʻihi kehé (Sio ki he palakalafi 5)

5. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻangāue fakaefekumi ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau ako lahi ange fekauʻaki mo e fakatupú?

5 ʻI he taimi ʻoku tau vakai ai ki natulá pea fakakaukau lahi ki aí, ʻe lava ke tau sio ai naʻe ngaohi ʻa e meʻa kotoa ko iá ʻi ha founga fakaofo. “ʻI he tuí ʻoku tau ʻiloʻi ai” ʻoku ʻi ai ʻa e Tokotaha-Fakatupu, neongo ʻoku taʻehāmai. ʻOku tau ʻiloʻi ʻokú ne maʻu ha ʻulungaanga fakaʻofoʻofa pea lahi hono potó. (Hep. 11:3, 27) ʻE lava ke tau ako ha meʻa lahi ange fekauʻaki mo e fakatupú ʻaki hono lau ʻa e ngaahi meʻa kuo ʻiloʻi ʻe he kau saienisí. Ko e niʻihi ʻo e fakamatala ko iá ʻe lava ke maʻu ia ʻi he ngaahi meʻangāue fakaefekumi hangē ko e vitiō The Wonders of Creation Reveal God’s Glory, ko e polosiua Was Life Created? mo e The Origin of Life​—Five Questions Worth Asking, pea mo e tohi Is There a Creator Who Cares About You? ʻI he makasini ʻĀ Hake!, ʻoku faʻa fakaʻekeʻeke ai ʻa e kau saienisí mo e niʻihi kehe, ʻo nau fakamatala ki he ʻuhinga ʻoku nau tui ai he taimí ni ki he ʻOtuá. Pea ko e ngaahi kupu hokohoko “Naʻe Faʻu Ia ke Pehē?” ʻoku kau ai ʻa e ngaahi fakaikiiki fekauʻaki mo e fanga manú mo e ngaahi meʻa kehe ʻi natula, pea pehē ki he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻo e feinga ʻa e kau saienisí ke faʻifaʻitaki ki he ngāue ʻa e ngaahi meʻa ko ení.

6. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi koe ʻe he ngaahi meʻangāue fakaefekumí?

6 Naʻe pehē ʻe ha tokoua taʻu 19 ʻi ʻAmelika fekauʻaki mo e ongo polosiua naʻe toki lave ki aí: “Kuo ʻaonga ʻaupito kiate au ʻa e ongo polosiua ko ení. Kuo tuʻo lahi ʻeku ako iá.” Naʻe tohi ʻe ha tuofefine ʻi Falanisē: “Naʻe fakaofo kiate au ʻa e ngaahi kupu ‘Naʻe Faʻu Ia ke Pehē?’ ʻOku fakahaaʻi ai ko e kau ʻenisinia ʻiloa tahá te nau faʻifaʻitaki nai ki he ngaahi meʻa ko iá ka heʻikai ʻaupito tatau ia mo e faʻu fakaofo ʻi natulá.” Naʻe pehē ʻe he ongo mātuʻa ʻa ha kiʻi taʻahine taʻu 15 ʻi ʻAfilika Tonga: “Ko e ʻuluaki meʻa ʻoku faʻa lau ʻe homa ʻofefiné ʻi he ʻĀ Hake! ko e kupu ki he ‘Fakaʻekeʻeké.’” ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe he ʻū tohi ko ení ke ke sio lelei ange ki he fakamoʻoni ʻoku ʻi ai ʻa e Tokotaha-Fakatupu, pea te ke malava ai ke ʻiloʻi mo talitekeʻi ʻa e ngaahi akonaki loí. ʻE mālohi ʻaupito ai hoʻo tuí ʻo ke hangē ai ha fuʻu ʻakau ʻoku faiaka loloto pea kei matuʻuaki ha matangi mālohi.​—Sel. 17:5-8.

KO HOʻO TUI KI HE TOHI TAPÚ

7. Ko e hā ʻoku loto ai ʻa e ʻOtuá ke ke ngāueʻaki hoʻo mafai fakaefakaʻuhingá?

7 ʻOku hala ke ʻeke ʻa e fehuʻi, ‘Ko e hā ʻoku ou tui ai ki he meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú?’ ʻIkai ʻaupito. ʻOku ʻikai loto ʻa Sihova ke ke tui ki ha meʻa koeʻuhí pē ʻoku tui ki ai ʻa e niʻihi kehé. ʻOkú ne loto ke ke ngāueʻaki hoʻo “mafai fakaefakaʻuhingá” ke maʻu ʻa e ʻilo ki he Tohi Tapú pea maʻu ʻa e fakamoʻoni ʻoku haʻu ʻa e Tohi Tapú meiate ia. Ko e lahi ange hoʻo ʻilo ki he meʻa ʻoku leaʻaki aí, ko e mālohi ange ia hoʻo tui ki aí. (Lau ʻa e Loma 12:1, 2; 1 Tīmote 2:4.) Ko e founga ʻe taha ke ʻilo ai ki he Tohi Tapú ko hono ako ha ngaahi kaveinga pau te ke saiʻia ke ʻilo lahi ange ki ai.

8, 9. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi kaveinga ʻoku fiefia ʻa e niʻihi ʻi hono akó? (e) Naʻe anga-fēfē maʻu ʻaonga ʻa e niʻihi ʻi heʻenau fakalaulauloto ki he meʻa ʻoku nau laú?

8 ʻOku fiefia ʻa e niʻihi ʻi hono ako ʻa e ngaahi kikite ʻi he Tohi Tapú. Pe ʻoku nau saiʻia nai ke fakahoa ʻa e ngaahi fakamatala Fakatohitapú mo e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he kau faihisitōliá, kau saienisí, pe kau keli fakatotoló. Ko e fakatātaá, ko e Sēnesi 3:15. Naʻe ʻomai ʻe Sihova ʻa e kikite mātuʻaki mahuʻinga ko iá ʻi he hili pē ʻa e angatuʻu ʻa ʻĀtama mo ʻIvi kiate ia mo ʻene founga-pulé. Ko e ʻuluaki kikite ia ʻi he ngaahi kikite Fakatohitapu lahi, ʻa ia ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke tau mahinoʻi ʻa e founga hono fakamoʻoniʻi ʻe he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ko e founga-pule ʻa e ʻOtuá ʻoku lelei tahá mo e founga te ne fakangata ai ʻa e faingataʻá. ʻE lava fēfē ke ke ako ʻa e Sēnesi 3:15? ʻE lava ke ke ʻai ha lisi ʻo e ngaahi veesi Tohi Tapu ʻokú ne ʻomai ʻa e fakaikiiki lahi ange fekauʻaki mo e anga hono fakahoko ʻa e kikite ko ení. Hokó, ʻe lava ke ke ʻilo ai ʻa e taimi naʻe hiki ai ʻa e ngaahi veesi ko iá pea fakahokohoko kinautolu. Te ke ʻiloʻi leva ai naʻe moʻui ʻa e kau hiki Tohi Tapú ʻi he vahaʻa taimi kehekehe ka naʻe hiki ʻe he tokotaha taki taha ha meʻa naʻe ʻai ai ke toe māʻalaʻala ange ʻa e kikité. ʻE tokoniʻi heni koe ke ke fakamoʻoniʻi naʻe tataki kinautolu ʻe he laumālie māʻoniʻoni ʻo Sihová.​—2 Pita 1:21.

9 Ko ha tokoua ʻi Siamane naʻá ne fakakaukau ki he founga ʻoku maʻu ai ʻi he tohi taki taha ʻi he Tohi Tapú ʻa e fakaikiiki fekauʻaki mo e Puleʻangá. Naʻá ne pehē: “Ko e moʻoni ia, neongo ko e kau tangata nai ʻe toko 40 naʻa nau hiki ʻa e Tohi Tapú. Pea naʻe moʻui ʻa e tokolahi ʻo kinautolu ʻi ha taimi kehekehe pea ʻikai ke nau feʻilongaki.” Naʻe ako ʻe ha tuofefine ʻi ʻAositelēlia ha kupu ʻi he Taua Leʻo pea ʻilo ai ʻa e fehokotaki ʻa e Pāsová ki he Sēnesi 3:15 mo e Mīsaiá. [1] (Sio ki he fakamatala ʻi he ngataʻangá.) Naʻá ne tohi: “Naʻe fakaʻā au ʻe he ako ko iá ke u sio ki he fakaofo ʻo Sihová. ʻI he fekauʻaki mo e tokotaha naʻe fakakaukau ki he fokotuʻutuʻu ko eni maʻá e kau ʻIsilelí pea fakahoko ia fakafou ʻia Sīsuú naʻe maongo moʻoni ia kiate au. Naʻe pau ke u kiʻi tuʻu hifo ʻo fakalaulauloto ki he fakaofo moʻoni ʻo e kikite fekauʻaki mo e kai ʻo e Pāsová!” Ko e hā naʻe ongoʻi pehē ai ʻa e tuofefine ko ení? Naʻá ne fakakaukau fakamātoato ki he meʻa naʻá ne laú pea mahinoʻi ia. Naʻe tokoni eni ke fakaivimālohiʻi ai ʻene tuí mo ʻunuʻunu ofi ange ai kia Sihova.​—Māt. 13:23.

10. ʻOku anga-fēfē hono fakaivimālohiʻi ʻetau tui ki he Tohi Tapú ʻe he faitotonu ʻa e kau hiki Tohi Tapú?

10 Fakakaukau foki ki he faitotonu ʻa e kau tangata naʻa nau hiki ʻa e Tohi Tapú. Naʻa nau tala maʻu pē ʻa e moʻoní pea ʻikai ilifia ke fai pehē. Ko e kau hiki-tohi ʻo e ʻaho ko iá naʻa nau faʻa hiki pē ʻa e ngaahi meʻa lelei fekauʻaki mo honau fonuá mo honau kau takí. Ka ko e kau palōfita ʻa Sihová naʻe ʻikai ke ngata pē ʻenau hiki ʻa e ngaahi meʻa leleí kae pehē foki ki he ngaahi fehālaaki naʻe fai ʻe he kakai ʻIsilelí mo honau tuʻí. (2 Kal. 16:9, 10; 24:18-22) Naʻe aʻu ʻo nau lave ki heʻenau ngaahi fehālākí tonu mo e ngaahi fehālaaki ʻa e kau sevāniti kehe ʻa e ʻOtuá. (2 Sām. 12:1-14; Mk. 14:50) “ʻOku tātātaha ʻa e faitotonu peheé,” ko e lau ia ʻa ha tokoua kei siʻi mei Pilitānia. “ʻOku tānaki mai eni ki heʻetau falala-pau ko e haʻu moʻoni ʻa e Tohi Tapú meia Sihova.”

11. ʻE lava fēfē ʻe he tataki ʻoku tau maʻu ʻi he Tohi Tapú ke fakatuipauʻi kitautolu ko e Tohi Tapú ʻoku haʻu mei he ʻOtuá?

11 ʻI he taimi ʻoku fakaʻatā ai ʻe he kakaí ʻa e Tohi Tapú ke ne tataki ʻenau moʻuí, ʻoku nau sio ki he ola lelei ʻoku nau maʻu mei aí. ʻOku fakatuipauʻi ai heni kinautolu ko e Tohi Tapú ʻoku mei he ʻOtuá. (Lau ʻa e Saame 19:7-11.) Naʻe tohi ʻe ha tuofefine kei siʻi mei Siapani: “ʻI he taimi naʻe ngāueʻaki ai ʻe hoku fāmilí ʻa e ngaahi akonaki ʻa e Tohi Tapú, naʻa mau fiefia moʻoni. Naʻa mau hokosia ʻa e nonga, fāʻūtaha mo e ʻofa.” Kuo tokoniʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa e tokolahi ke nau ʻilo ko e niʻihi ʻo e ngaahi meʻa naʻa nau tui ki aí naʻe ʻikai ke moʻoni. (Saame 115:3-8) ʻOkú ne tataki ʻa e kakaí ke nau falala kia Sihova, ʻa ia ko e ʻOtua māfimafi-aoniú, pea ʻoku talaʻofa mai ai ha kahaʻu lelei ange. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e niʻihi ʻoku nau tala ʻoku ʻikai ha ʻOtuá ʻoku nau ʻai moʻoni ʻa e ngaahi meʻa ʻo natulá ko honau ʻotua. ʻOku pehē ʻe he niʻihi ʻe lava ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ke nau ʻomai ha kahaʻu lelei ange, ka ʻi he taimi ʻoku tau vakai ai ki he meʻa kuo nau faí, kuo ʻikai ke nau malava ʻo fakaleleiʻi ʻa e ngaahi palopalema ʻi he māmaní.​—Saame 146:3, 4.

FOUNGA KE FAKAʻUHINGA AI MO E NIʻIHI KEHÉ

12, 13. ʻE lava fēfē ke ke talanoa ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo e fakatupú pe ko e Tohi Tapú?

12 ʻI hoʻo talanoa ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo e fakatupú pe ko e Tohi Tapú, ʻuluaki feinga ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku nau tui moʻoni ki aí. Manatuʻi ko e faʻahinga ʻoku tui ki he ʻevalūsioó ʻoku nau toe tui ʻoku ʻi ai ʻa e ʻOtua. ʻOku nau pehē naʻá ne ngāueʻaki ʻa e ʻevalūsioó ke fakatupuʻaki ʻa e meʻa moʻui kotoa pē. ʻOku tui ʻa e niʻihi kuo pau pē ʻoku moʻoni ʻa e ʻevalūsioó koeʻuhí ʻoku akoʻi ia ʻi he ngaahi ʻapiakó. Pea ko e niʻihi ʻoku ʻikai ke nau toe tui ki he ʻOtuá koeʻuhí ʻoku nau loto-mamahi ʻi he siasí. Ko ia, ʻuluaki ʻeke ki he tokotaha ko iá ʻa e meʻa ʻokú ne tui ki aí mo e ʻuhinga ʻokú ne tui ai ki aí. Fanongo lelei leva ki he meʻa ʻokú ne leaʻakí. Kapau te ke fai pehē, te ne fie fanongo atu nai kiate koe.​—Tai. 3:2.

13 Kapau ʻoku pehē atu ʻe ha taha ʻokú ke fakasesele ʻi hoʻo tui ʻoku ʻi ai ʻa e Tokotaha-Fakatupú, ʻe fēfē haʻo tali? ʻEke anga-fakaʻapaʻapa kiate ia ke ne fakamatalaʻi atu ʻene fakakaukaú ki he founga naʻe kamata mei ai ʻa e moʻuí. ʻE lava ke ke pehē kapau ko e moʻuí naʻe tupu māmālie hake, ʻe fiemaʻu ki he ʻuluaki meʻamoʻuí ke ne malava ʻo hiki tatau ʻa ia tonu. Ko e moʻoni, naʻe pehē ʻe ha palōfesa kemisitulī ʻe kau ʻi he ngaahi meʻa ʻoku fiemaʻú ʻa e, (1) meʻa hangē ha kilí ke maluʻiʻaki, (2) malava ke maʻu ʻa e ivi pea ngāueʻaki ia, (3) fakahinohino ke puleʻiʻaki ʻene hā maí mo ʻene tupú, mo e (4) malava ke hiki tatau ʻa e fakahinohino ko iá. Naʻá ne tānaki mai: “ʻOku fakaofoʻia nai ha taha ʻi he fihituʻu naʻa mo e kiʻi meʻa faingofua taha ʻi he moʻuí.”

14. Ko e hā ʻa e fakaʻuhinga faingofua ʻe lava ke ke ngāueʻaki ʻi he lāulea ki he fakatupú?

14 ʻI he lāulea ki he fakatupú, ʻe lava ke ke ngāueʻaki ʻa e fakaʻuhinga faingofua naʻe ngāueʻaki ʻe he ʻapositolo ko Paulá. Naʻá ne tohi: “Ko e fale kotoa pē ʻoku langa ia ʻe ha taha, ka ko e tokotaha naʻá ne faʻu ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ko e ʻOtuá.” (Hep. 3:4) Ko e moʻoni, ko ha fale naʻe faʻu ia mo langa ʻe ha taha. Ko ia ai, ko e ngaahi meʻamoʻuí, ʻa ia ʻoku fuʻu fihi ange ʻi ha falé, kuo pau pē naʻe faʻu mo fakatupu ʻe ha taha. ʻE lava ke ke toe ngāueʻaki ʻetau ʻū tohí. Naʻe talanoa ha tuofefine mo ha kiʻi talavou naʻe ʻikai ke ne tui ʻoku ʻi ai ha ʻOtua. Naʻe ʻoange ʻe he tuofefiné ki he kiʻi talavoú ʻa e ongo polosiua naʻe lave ki ai ki muʻá, pea ʻi he uike ʻe taha ki mui ai, naʻe pehē ʻe he kiʻi talavoú, “Kuó u tui he taimí ni ki he ʻOtuá.” Naʻe kamata ke ako Tohi Tapu ʻa e kiʻi talavoú pea hoko ki mui ko e taha hotau fanga tokouá.

15, 16. Ko e hā ʻoku totonu ke tau faí ki muʻa ke tau fakamatalaʻi ki ha taha ko e Tohi Tapú ko e haʻu ia mei he ʻOtuá? Pea ko e hā ʻoku totonu ke tau manatuʻi maʻu peé?

15 Kapau ʻoku veiveiua ha taha fekauʻaki mo e Tohi Tapú, ʻe lava fēfē ke ke fakaʻuhinga mo ia? Hangē ko ia naʻe lave ki ai ki muʻá, ʻuluaki ʻeke kiate ia ʻa e meʻa ʻokú ne tui ki aí. Pehē foki, feinga ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻokú ne mahuʻingaʻia aí. (Pal. 18:13) Kapau ʻokú ne saiʻia ʻi he saienisí, ʻoange kiate ia ha fakatātā mei he Tohi Tapú ʻoku fakahaaʻi ai ʻoku tonu maʻu pē ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakasaienisí. Kapau ʻokú ne saiʻia ʻi he hisitōliá, ʻe lava ke ke lave ki ha meʻa naʻe fakamatalaʻi ʻi he ngaahi tohi hisitōliá pea fakahaaʻi ange ʻa e meʻa naʻe tomuʻa tala ʻi he Tohi Tapú ʻi ha laui taʻu ki muʻa ke hoko iá. ʻE fanongo atu nai ʻa e kakai kehé kapau ʻokú ke fakahaaʻi ange ha meʻa mei he Tohi Tapú ʻe lava ke fakaleleiʻi ai ʻenau moʻuí, hangē ko e faleʻi ʻoku maʻu ʻi he Malanga ʻi he Moʻungá.

16 Manatuʻi, ʻoku ʻikai ke tau loto ke fakakikihi mo e kakaí. ʻOku tau loto ke nau fiefia ʻi he talanoa mo kitautolú pea ako fekauʻaki mo e Tohi Tapú. Ko ia, ʻeke anga-fakaʻapaʻapa ha ngaahi fehuʻi, pea fanongo lelei leva. ʻI hoʻo fakahaaʻi ki ha taha ʻa e meʻa ʻokú ke tui ki aí, hoko ʻo tokaʻi tautefito kapau ko e tokotahá ʻoku motuʻa ange ia ʻiate koe. Kapau te ke fakaʻapaʻapaʻi ʻa e niʻihi kehé, ngalingali te nau fakaʻapaʻapaʻi foki mo koe. Pea ʻe maongo kiate kinautolu ʻa hoʻo mahinoʻi moʻoni ʻa e meʻa ʻokú ke tui ki aí neongo hoʻo kei siʻí. Neongo ia, kapau ʻoku loto pē ha taha ke fakakikihi pe fakakataʻaki koe, ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke ke fai ha tali ki ai.​—Pal. 26:4.

ʻILOʻI ʻA E MOʻONI FAKATOHITAPÚ PEA FAKAIVIMĀLOHIʻI HOʻO TUÍ

17, 18. (a) Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke fakaivimālohiʻi hoʻo tui ki he Tohi Tapú? (e) Ko e hā ʻa e fehuʻi te tau lāulea ki ai ʻi he kupu hoko maí?

17 ʻOku tau ʻiloʻi nai ʻa e ngaahi akonaki tefito ʻa e Tohi Tapú, ka ʻoku tau fiemaʻu ʻa e meʻa lahi ange ke maʻu ʻa e tui mālohí. ʻOku fiemaʻu ke tau fai ha fekumi pea ʻiloʻi ʻa e ngaahi moʻoni loloto ange ʻi aí, ʻo hangē ia haʻatau kumi ki ha koloa fufuú. (Pal. 2:3-6) Ko e taha ʻo e ngaahi founga lelei taha ke fakaivimālohiʻi ai hoʻo tuí ko hono lau ʻa e Tohi Tapú kakato. ʻE lava ke ke feinga ke lau nai ia ʻi he taʻu ʻe taha. Naʻe tokoni ia ki ha ʻovasia sēketi ke ne ʻunuʻunu ofi ange ai kia Sihova ʻi heʻene kei siʻí. Naʻá ne pehē: “Ko e meʻa ʻe taha naʻá ne tokoniʻi au ke u houngaʻia ʻi he Tohi Tapú ko e Folofola ʻa e ʻOtuá ko hono lau kakato ia. Ko e ngaahi talanoa Fakatohitapu naʻá ku ako ʻi heʻeku kei siʻí naʻe hoko leva ia ʻo ʻuhinga lelei kiate au.” Pehē foki, ko hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi meʻangāue fakaefekumi ʻokú ke maʻu ʻi hoʻo leá te ne tokoniʻi koe ke ke mahinoʻi ʻa e meʻa ʻokú ke laú. ʻOkú ke maʻu nai ʻa e Watchtower Library ʻi he DVD, LAIPELI Taua Leʻo ʻI HE ʻINITANETÍ, Watch Tower Publications Index, pe ko e Tataki Fakaefekumi Maʻá e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.

18 ʻE lava ʻe he ngaahi mātuʻá ke akoʻi ʻenau fānaú fekauʻaki mo Sihova, ʻo laka ia ʻi ha toe taha. Ko ia ʻe lava fēfē ke mou tokoniʻi kinautolu ke nau maʻu ʻa e tui mālohi kiate iá? ʻE lāulea ʻa e kupu hoko maí ki he niʻihi ʻo e ngaahi founga ʻe lava ai ke mou fai ení.

^ [1] (palakalafi 9) Ko e Taua Leʻo, Tīsema 15, 2013.