Skip to content

Skip to table of contents

‘Okú Ke ‘Ilo‘i ‘a e Taimí?

‘Okú Ke ‘Ilo‘i ‘a e Taimí?

‘I HO‘O fie‘ilo ‘a e taimí, ko e hā ‘a e me‘a ‘okú ke faí? Ngalingali te ke sio ki ho uasí pe ki ha uasi. Te ke ‘ilo nai ai ko e ‘osi ia ‘a e houa ‘e taha mo e miniti ‘e 30 mei he 12. Ko e hā te ke tala ange ki ha kaume‘a te ne ‘eke atu, “Ko e fihá eni?”

‘Oku fakatu‘unga ia ‘i he feitu‘u ‘okú ke nofo aí. Ko e fakatātaá, te ke pehē nai, “Ko e 1:30” pe “Ko e 13:30.” ‘I he feitu‘u ‘e ni‘ihi te ke pehē nai ai, “‘Oku haafe ‘a e uá,” ‘o ‘uhingá ‘oku toe ‘a e miniti ‘e 30 pea hoko ‘a e uá.

Na‘e anga-fēfē hono tala ‘e he kakaí ‘a e taimí ‘i he taimi ‘o e Tohi Tapú? Na‘a nau ma‘u foki ha founga laka hake ‘i he tahá. Ko e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú ‘oku ngāue‘aki ai ‘a e ngaahi fo‘i lea hangē ko e “pongipongi,” “ho‘atā,” “ho‘atā mālié,” mo e “efiafi.” (Sēn. 8:11; 19:27; 43:16; Teu. 28:29; 1 Tu‘i 18:26) Ka ‘i he taimi ‘e ni‘ihi ‘oku ngāue‘aki ai ‘e he Tohi Tapú ha ngaahi fo‘i lea ‘oku fakapatonu ange.

‘I ‘Isileli ‘o e kuonga mu‘á, na‘e angamaheni‘aki ke ‘i ai ha kau tangata le‘o, tautefito ‘i he lolotonga ‘a e po‘ulí. Na‘e vahevahe ‘e he kau ‘Isilelí ‘a e po‘ulí ki he konga ‘e tolu, ‘a ia na‘a nau ui ko e “ngaahi houa le‘o.” (Saame 63:6) ‘I he Fakamaau 7:19, ‘oku tau lau ai fekau‘aki mo e “uasi hono ua ‘o e poó.” ‘I he taimi na‘e ‘alo‘i ai ‘a Sīsuú, na‘e vahevahe ai ‘e he kau Siú ‘a e po‘ulí ki he uasi ‘e fā, ‘o hangē ko ia na‘e fai ‘e he kau Kalisí mo e kau Lomá.

‘Oku lave tu‘o lahi ‘a e ngaahi Kōsipelí ki he ngaahi houa le‘o ko eni ‘i he po‘ulí. Ko e fakatātaá, “‘i he uasi hono fā ‘o e po‘ulí,” na‘e luelue ai ‘a Sīsū ‘i he fukahi tahí ki he vaka na‘e ‘i ai ‘ene kau ākongá. (Māt. 14:25) Pea na‘e pehē ‘e Sīsū ‘i ha talanoa fakatātā: “Kapau na‘e ‘ilo‘i ‘e he tokotaha ‘o e ‘apí pe ko e uasi fē ‘e ha‘u ai ‘a e kaiha‘á, te ne hanganaki ‘ā ‘o ‘oua ‘e tuku ke haea hono falé.”​—Māt. 24:43.

Na‘e lave ‘a Sīsū ki he uasi ‘e fā kotoa ko ení ‘i he‘ene tala ki he‘ene kau ākongá ke nau ‘ā‘ā koe‘uhí “‘oku ‘ikai te mou ‘ilo‘i pe ‘e ha‘u fakakū ‘a e ‘eiki ‘o e falé, pe ko e efiafí pe tu‘apoó pe ki mu‘a ‘i he mafoa ‘a e atá, pe pongipongia.” (Mk. 13:35, fakamatala ‘i lalo) Ko e ‘uluaki ‘o e ngaahi uasi ko iá, ko e “efiafí,” na‘e mei he tō ‘a e la‘aá ‘o a‘u nai ki he hoko ‘a e hivá ‘i he efiafí. Ko hono uá, ko e uasi he “tu‘apoó,” na‘e mei he hoko nai ‘a e hivá ‘i he efiafí ‘o a‘u ki he tu‘apoó. Ko e uasi hono tolú, “ki mu‘a ‘i he mafoa ‘a e atá,” pe “‘u‘ua ‘a e moá,” na‘e mei he tu‘apoó ki he tolú hengihengi nai. ‘Oku ngalingali na‘e ‘u‘ua ‘a e moá lolotonga ‘a e uasi ko ení ‘i he pō na‘e puke ai ‘o ‘ave ‘a Sīsuú. (Mk. 14:72) Ko e uasi hono faá, ko e “pongipongia” na‘e mei he hoko nai ‘a e tolú hengihengi ki he hopo ‘a e la‘aá.

Ko ia neongo ko e kakai ‘i he taimi ko iá na‘e ‘ikai ke ‘i ai ha‘anau uasi hangē ko ia ‘oku tau ma‘u ‘i he ‘aho ní, na‘e ‘i ai ‘enau founga ke tala ai ‘a e taimí.