Skip to content

Skip to table of contents

Kau Kalisitiane Ta‘umotu‘a​—‘Oku Fakamahu‘inga‘i ‘e Sihova Ho‘omou Mateakí

Kau Kalisitiane Ta‘umotu‘a​—‘Oku Fakamahu‘inga‘i ‘e Sihova Ho‘omou Mateakí

‘OKU koloa‘aki ‘e he kau mātu‘a takatakai ‘i he fo‘i kolopé ‘a e ngaahi monū ‘o e ngāue ‘oku nau ma‘u ‘i he lotolotonga ‘o e kakai ‘a e ‘Otuá. He tāpuaki ē ko kinautolu kiate kitautolu kotoa! Kae kehe, ‘ikai fu‘u fuoloa ‘i he kuohilí na‘e fai ai ha liliu. Na‘e fiema‘u ki he kau mātu‘a ta‘umotu‘á ke nau ‘oange ‘a e ni‘ihi ‘o honau ngaahi fatongia mamafá ki he kau mātu‘a kei si‘i angé. ‘I he founga fē?

Ko e fokotu‘utu‘u fo‘oú ki he kau ‘ovasia sēketi mo e kau faiako ‘i he ngaahi ako fakateokalatí ke ‘ikai ke nau toe hoko atu ‘i he ngāue tefito ko iá ‘i he‘enau a‘u ‘o ta‘u 70. ‘Ikai ko ia pē, ko e kau mātu‘a ‘oku nau ta‘u 80 te nau ‘oange ki he kau mātu‘a kei si‘i angé ‘a e ngaahi vāhenga-ngāue kehekehe, hangē ko e hoko ko ha sea ‘o ha Kōmiti Va‘a pe ko e hoko ko ha sea ‘o e kulupu ‘o e kau mātu‘á ‘i ha fakataha‘anga fakalotofonua. Kuo anga-fēfē ‘a e fakafeangai ‘a e kau mātu‘a ‘ofeina ta‘umotu‘á ki he liliu ko ení? Kuo nau fakahāhā ‘a e mateaki kia Sihova mo ‘ene kautahá!

“Na‘á ku mātu‘aki tali lelei ‘a e fili ko iá,” ko e fakamatala ia ‘a Ken, ‘a ia na‘e ngāue ko e sea ‘o ha Kōmiti Va‘a ‘i he meimei ta‘u ‘e 49. “Ko hono mo‘oní, ‘i he pongipongi pē ko ia na‘á ku ‘ilo‘i aí, na‘á ku lotu kia Sihova, ‘o fakahaa‘i ‘a e fiema‘u ke ngāue ‘i he tu‘unga ko e seá ha tokoua kei si‘i ange.” Ko e tali ‘a Ken ‘oku meimei tatau pē mo e fakakaukau na‘e fakahāhā ‘e he fa‘ahinga ta‘umotu‘a faitōnunga ‘i māmani lahí. Ko e mo‘oni, koe‘uhi na‘a nau ‘ofa ‘i he ngāue ma‘a honau fanga tokouá, na‘a nau mu‘aki loto-mamahi.

“Na‘á ku ki‘i loto-mamahi,” ko e lau ia ‘a Esperandio, ‘a ia na‘á ne hoko ko e sea ‘o e kulupu ‘o e kau mātu‘a ‘i he‘ene fakataha‘angá. Ka ‘okú ne fakahaa‘i, “Na‘á ku fiema‘u ha taimi lahi ange ke tokanga‘i ‘a hoku tu‘unga mahamahakí.” Hangē ko ia ‘oku tau ‘amanekiná, ‘oku hokohoko atu ‘a e ngāue faitōnunga ‘a Esperandio kia Sihová peá ne hoko ko ha tāpuaki ki he‘ene fakataha‘angá.

Fēfē ‘a e kau ‘ovasia fefononga‘aki ‘i ha taimi fuoloa kuo nau liliu ‘o fai ‘a e ngaahi ngāue kehé? Ko Allan, ‘a ia na‘e ngāue ko ha ‘ovasia fefononga‘aki ‘i he ta‘u ‘e 38, ‘okú ne fakahaa‘i, “‘I he taimi na‘á ku ‘ilo ai ki he liliú, na‘á ku ‘ohovale.” Kae kehe, na‘á ne lāu‘ilo ki he ngaahi ‘aonga ‘o hono ako‘i ha kau tangata kei si‘i ange ki he ngāué, pea ‘oku hokohoko atu ‘ene ngāue faitōnungá.

Ko Russell, ‘a ia na‘e ngāue ko ha ‘ovasia fefononga‘aki mo faiako ‘i he ngaahi ako fakateokalatí ‘i he ta‘u fakakātoa ‘e 40, ‘okú ne pehē ko ia mo hono uaifí na‘á na mu‘aki loto-mamahi. “Na‘á ma hounga‘ia lahi ‘i homa monuú pea ongo‘i na‘á ma kei ma‘u pē ‘a e ivi ke hokohoko atu.” ‘Oku ngāue‘aki ‘e Russell mo hono uaifí ‘a e me‘a na‘á na akó mo ‘ena taukeí ‘i he fakataha‘anga fakalotofonuá, ‘o fiefia ai ‘a e kau malanga ‘oku ngāue mo kinauá.

Neongo kapau kuo ‘ikai te ke hokosia tonu ‘a e ngaahi ongo‘i hangē ko ia na‘e lave ki aí, ‘e tokoni‘i nai koe ‘e ha talanoa ‘i he 2 Sāmiuelá ke ke mahino‘i ‘a e fa‘ahinga kuo nau hokosia iá.

TANGATA ANGA-FAKANĀNĀ MO TALI ‘A E TU‘UNGA TOTONÚ

Fakakaukau angé ki he taimi na‘e angatu‘u ai ‘a e foha ‘o Tu‘i Tēvita ko ‘Apisalomé. Na‘e hola ‘a Tēvita mei Selusalema ki Mehanemi, ‘i he hahake ‘o e Vaitafe Sioataní. Ko Tēvita mo e fa‘ahinga ‘i aí na‘a nau fiema‘u ha ngaahi me‘a tefito ki he mo‘uí. ‘Okú ke manatu‘i ‘a e me‘a na‘e hokó?

Na‘e nima-homo ha kau tangata ‘e toko tolu ‘i he feitu‘ú ‘o ‘omai ha ngaahi mohenga, me‘akai kehekehe, mo e ngaahi naunau kai na‘e fiema‘ú. Ko e taha ‘o e kau tangata ko ení ko Pāsiliai. (2 Sām. 17:27-29) ‘I hono ta‘ofi pē ‘a e angatu‘u ‘a ‘Apisalomé, na‘e lava ke toe foki ‘a Tēvita ki Selusalema, pea na‘e fakafe‘ao ia ‘e Pāsiliai ki Sioatani. Na‘e faka‘ai‘ai ia ‘e Tēvita ke ne ha‘u ki Selusalema. Ko ia ai, na‘e tala ange ‘e he tu‘í te ne tokonaki ‘a ‘ene me‘akaí, neongo ko Pāsiliaí “ko ha tangata na‘e koloa‘ia ‘aupito” pea he‘ikai te ne fiema‘u ‘a e me‘akai na‘e tala angé. (2 Sām. 19:31-33) Ka ‘oku ngalingali na‘e hounga‘ia ‘a Tēvita ‘i he ngaahi ‘ulungaanga ‘o Pāsiliaí mo ha fokotu‘u pē nai te ne fai ange. Na‘e mei hoko mo‘oni ko ha monū fisifisimu‘a ke nofo mo ngāue ‘i he loto‘ā fakatu‘í!

‘I he‘ene tali ‘a e tu‘unga totonú mo anga-fakanānaá, na‘e fakahaa‘i ‘e Pāsiliai ‘okú ne ta‘u 80. Na‘á ne toe pehē: “‘E lava koā ke u tala ‘a e leleí mei he koví?” Ko e hā ‘ene ‘uhingá? Kuo pau pē na‘e ma‘u ‘e Pāsiliai ‘a e poto lolotonga ‘ene mo‘ui fuoloá. Pea ‘e kei lava ke ne fai ha fale‘i lelei, hangē pē ko ia na‘e fai ki mui ai ‘e ha “kau tangata ta‘umotu‘a” kia Tu‘i Lehopoame. (1 Tu‘i 12:6, 7; Saame 92:12-14; Pal. 16:31) Ko ia ko e fakamatala ‘a Pāsiliai fekau‘aki mo hono tala ‘a e leleí mo e koví ‘oku ‘uhinga nai ia ki he ngaahi nunu‘a pe fakangatangata fakaesino ‘oku hoko kiate ia ‘i he ta‘umotu‘á. Na‘á ne fakahaa‘i ko e ta‘umotu‘á kuó ne ‘osi uesia ‘a hono u‘á mo ‘ene fanongó. (Tml. 12:4, 5) Ko ia na‘e faka‘ai‘ai tonu ai ‘e Pāsiliai ‘a Tēvita ke ne ‘ave ki Selusalema ha talavou ko Kīmami, ngalingali ko e foha ‘o Pāsiliai.​—2 Sām. 19:35-40.

PALANI KI HE KAHA‘Ú

Ko e liliu fekau‘aki mo e ta‘umotu‘á na‘e lave ki ai ‘i he kamatá ‘oku tapua atu ai ha fakakaukau meimei tatau mo ia na‘e fakahāhā ‘e Pāsiliaí. ‘Oku lava ke mahino ‘i hotau taimí, ko e me‘a na‘e pau ke fai ki ai ‘a e fakakaukaú na‘e mahulu atu ia ‘i he ngaahi tu‘unga mo e malava ‘a ha tokotaha pē, hangē ko e tu‘unga ‘o Pāsiliaí. Na‘e ‘i ai ha fiema‘u ke fai ha fakakaukau ki he tu‘unga totonu ‘e lelei taha ki he kau mātu‘a faitōnunga ‘oku nau ngāue ‘i māmani lahí.

Ko e kau tangata Kalisitiane ta‘umotu‘a anga-fakanānā ko ení ‘oku lava ke nau ‘ilo‘i ‘e fakaivimālohi‘i ‘a e kautaha ‘a Sihová ki ha tupulaki ‘i he kaha‘ú kapau ‘e lava ke fakahoko ‘e he fanga tokoua kei si‘i angé ‘a e ngaahi fatongia na‘e fuoloa ‘enau tokanga‘í. ‘I he tu‘unga lahi tahá, ko e fanga tokoua ta‘umotu‘á na‘a nau ako‘i ‘a e fa‘ahinga kei si‘i angé, hangē pē ko hono ako‘i nai ‘e Pāsiliai ‘a hono fohá mo e me‘a na‘e fai ‘e he ‘apositolo ko Paulá kia Tīmoté. (1 Kol. 4:17; Fil. 2:20-22) Ko e fanga tokoua kei si‘i ko ení kuo fakamo‘oni‘i he taimí ni ko kinautolú ko e “ngaahi me‘a‘ofa ko e kau tangata,” ‘oku nau malava ke tokoni ki hono “langa hake ‘a e sino ‘o e Kalaisí.”​—‘Ef. 4:8-12; fakafehoanaki mo e Nōmipa 11:16, 17, 29.

FAINGAMĀLIE KEHEKEHE KE KAU KI AI

Ko e tokolahi ‘i he fakataha‘anga ‘i māmani lahi ‘a e kakai ‘a e ‘Otuá ‘a ē kuo nau tuku ange ha ngaahi fatongia pau ‘oku nau malava ke ngāue‘aonga‘aki ‘a e ngaahi faingamālie fo‘ou pe fakalahi atu ‘enau ngāue kia Sihová.

“Ko hoku ngaahi tu‘unga fo‘oú ‘oku ou ‘atā ai ke kakapa atu ki he ngaahi husepāniti ta‘etui ‘o e fanga tuofāfine ‘i he‘emau fakataha‘anga fakalotofonuá,” ko e lau ia ‘a Marco, ‘a ia na‘á ne hoko ko ha ‘ovasia fefononga‘aki ‘i he ta‘u ‘e 19.

“Ko ‘ema ngaahi taumu‘a fo‘oú ‘oku kau ai hono tokoni‘i ‘a e fa‘ahinga ‘ikai longomo‘uí mo hono fai ‘a e ngaahi ako Tohi Tapu lahi ange,” ko e lau ia ‘a Geraldo, ‘a ia na‘e kau ‘i he ngāue fefononga‘akí ‘i he ta‘u ‘e 28. ‘Okú ne fakamatala ko ia mo hono uaifí ‘oku a‘u ‘o na fai ha ako Tohi Tapu ‘e 15 pea ko e tokolahi ‘o e fa‘ahinga ‘oku ‘ikai longomo‘uí ‘oku nau ma‘u he taimí ni ‘a e ngaahi fakatahá.

Ko Allan, na‘e lave ki ai ki mu‘á, ‘okú ne fakamatala: “‘Okú ma ma‘u he taimí ni ‘a e faingamālie ke ma ngāue kakato ‘i he ngāue fakamalangá. ‘Okú ma fiefia ‘i he faifakamo‘oni ‘i he feitu‘u kakaí, ngāue ‘i he feitu‘u pisinisí, mo e faifakamo‘oni ki homa ngaahi kaungā‘apí, ko e toko ua ai kuó na omi ki he Fale Fakataha‘angá.”

Kapau ko ha tokoua lavame‘a mo mateaki koe pea kuó ke ma‘u ha vāhenga-ngāue fo‘ou ‘i he lotolotonga ‘o e kakai ‘a e ‘Otuá, ‘oku toe ‘i ai ha founga makehe ‘e lava ke ke tokoni ai. ‘E lava ke ke poupou ki he ngāue ‘a Sihová ‘aki hono vahevahe atu ho‘o taukei mahu‘ingá ki he kau tangata kei si‘i ange ‘i he fakataha‘angá. “‘Oku ako‘i ‘e Sihova mo ngāue‘aki ‘a e fa‘ahinga kei si‘i faka‘ofo‘ofa, mo talēniti‘ia,” ko e lau ia ‘a Russell, na‘e lave ki ai ki mu‘á. “‘Oku ma‘u ‘aonga ‘a e fetokoua‘akí mei he‘enau faiako mo e tauhi-sipi longomo‘uí!”​—Sio ki he puha “ Tokoni‘i ‘a e Kau Tangata Kei Si‘i Angé Ke Nau A‘usia Kakato ‘a e Me‘a ‘Oku Nau Malavá.”

FAKAMAHU‘INGA‘I ‘E SIHOVA HO‘O MATEAKÍ

Kapau kuó ke toki kau ki muí ni ki ha vāhenga-ngāue ‘e taha, hanganaki fakakaukau pau. Kuó ke ‘osi ‘ai ke maongo ‘a ho‘o ngāue ‘aufuatoó ki he mo‘ui ‘a e kakai tokolahi ta‘efa‘alaua, pea ‘e lava ke hokohoko atu ho‘o fai peheé. Kuo ‘ofa‘i koe pea ko e mo‘oni ‘e hokohoko atu hono ‘ofa‘i koé.

Ko e me‘a ‘oku mahu‘inga angé, kuó ke ‘ai ke maongo tu‘uloa ‘a ho‘o ngāué ‘i he loto ‘o Sihová. He‘ikai te ne “fakangalo‘i ho‘omou ngāué pea mo e ‘ofa na‘a mou fakahaa‘i ki hono huafá, ‘i he tauhi mo e tokoni hokohoko kuo mou fai ki he kakai tapú.” (Hep. 6:10) Ko e veesi fakamānava‘i ko iá ‘oku fakapapau‘i ai ki he tokotaha kotoa ‘oku fakalaka atu ‘ene tala‘ofá ‘i he‘etau ngaahi ngāue ‘i he kuohilí. ‘Okú ke fu‘u mahu‘inga kia Sihova ke ne fakangalo‘i ‘a ho‘o ngaahi feinga ‘i he kuohilí pea hokohoko atu ke fakahōifua‘i iá!

Fēfē kapau ‘oku ‘ikai ko koe kuo liliu ho‘o vāhenga-ngāué ‘o hangē ko ia na‘e lāulea ki ai ki mu‘á? Ko e me‘á ni ‘e kei kaunga hangatonu nai kiate koe. ‘I he founga fē?

Kapau ‘okú ke fetu‘utaki he taimí ni mo ha tokotaha ta‘umotu‘a faitōnunga kuo liliu hono vāhenga-ngāué, ‘e lava ke ke ma‘u ‘aonga mei he‘ene matu‘otu‘á mo e ngaahi ta‘u ‘o e taukeí. Kumi ki he‘ene fale‘í. Kole ke ne ‘omai ha fokotu‘u. Pea siofi ‘ene ngāue‘aki mateaki ‘a ‘ene taukeí ‘i hono vāhenga-ngāue lolotongá.

Tatau ai pē pe ‘okú ke ta‘umotu‘a ‘o ngāue ‘i ha founga fo‘ou pe ko ha tokoua pe tuofefine ‘okú ke ‘i ha tu‘unga ke ma‘u ‘aonga mei ai, manatu‘i ‘oku fakamahu‘inga‘i ‘e Sihova ‘a e mateaki ‘a e fa‘ahinga kuo nau ngāue fuoloa kiate ia pea hokohoko atu ‘enau fai iá.