Skip to content

Skip to table of contents

Māfimafi-Aoniu ka ‘Oku Anga-Faka‘atu‘i

Māfimafi-Aoniu ka ‘Oku Anga-Faka‘atu‘i

“[Ko Sihová] ‘okú ne ‘afio‘i lelei ‘a e anga hotau ngaohí, ‘okú ne manatu ko e efu pē kitautolu.”​—SAAME 103:14.

HIVA: 51, 9

1, 2. (a) ‘Oku anga-fēfē ‘a e kehe ‘a e fakafeangai ‘a Sihova ki he kakaí mei he fakafeangai kiate kinautolu ‘a e fa‘ahinga ma‘u mafai ‘o e tangatá? (e) Ko e hā te tau lāulea ki ai ‘i he kupu ko ení?

KO E kakai ma‘u mafaí ‘oku nau fa‘a pule‘i ‘a e ni‘ihi kehé pe a‘u ‘o ngaohikovi‘i kinautolu. (Māt. 20:25; Tml. 8:9) ‘Oku ‘ikai ‘aupito ke fai pehē ‘a Sihova! Neongo ko ia ‘a e Māfimafi-Aoniú, ‘a e Tokotaha ma‘u mafai lahi taha ‘i he ‘univēsí, ‘okú ne anga-faka‘atu‘i ‘aupito ki he fa‘ahinga ta‘ehaohaoa ‘o e tangatá. ‘Okú ne anga-lelei mo tokanga fekau‘aki mo ‘etau ongo‘í mo ‘etau ngaahi fiema‘ú. ‘Okú ne manatu‘i ‘oku tau ta‘ehaohaoa peá ne ‘ilo‘i hotau ngata‘angá, ko ia ‘oku ‘ikai ‘aupito te ne fiema‘u mai ke tau fai ha me‘a lahi ange ‘i he me‘a ‘oku malava ke tau faí.​—Saame 103:13, 14.

2 ‘I he Tohi Tapú, ‘oku tau ako ai ki he anga ‘o e faka‘atu‘i ‘a Sihova ki hono kakaí. Tau lāulea angé ki ha fakatātā ‘e tolu: ‘Uluakí, ko e anga-lelei ‘a Sihova ‘o tokoni‘i ‘a ki‘i Sāmiuela ke ne fakahaa‘i ha pōpoaki fakaefakamaau ki he Taula‘eiki Lahi ko ‘Īlaí. Uá, ko e anga-kātaki ‘a Sihova kia Mōsese ‘i he taimi na‘e ongo‘i ai ‘e Mōsese he‘ikai lava ke ne tataki ‘a e pule‘anga ‘o ‘Isilelí mei ‘Isipité. Pea ko e tolú, ko e anga-faka‘atu‘i ‘a Sihova ki he kau ‘Isilelí ‘i he‘enau mavahe mei ‘Isipité. Ko e hā ‘oku tau ako fekau‘aki mo Sihova ‘i he ngaahi fakatātā ko ení, pea ‘e lava fēfē ke tau fa‘ifa‘itaki kiate ia?

ANGA-FAKA‘ATU‘I KI HA TAMASI‘I

3. Ko e hā ‘a e me‘a anga-kehe na‘e hoko ‘i he pō ‘e taha kia ki‘i Sāmiuelá, pea ko e hā ‘a e fehu‘i ‘e lava ke tau ‘eké? (Sio ki he ‘uluaki fakatātā ‘i he kupú ni.)

3 Na‘e kamata ngāue ‘a Sāmiuela ‘i he tāpanekalé ‘i he‘ene kei si‘i ‘aupitó. (1 Sām. 3:1) ‘I he pō ‘e taha, ‘i he‘ene mohé, na‘e hoko ha me‘a mātu‘aki anga-kehe. * (Sio ki he fakamatala ‘i lalo.) (Lau ‘a e 1 Sāmiuela 3:2-10.) Na‘á ne fanongo ki ha taha ‘okú ne ui ‘a hono hingoá. Na‘e pehē ‘e Sāmiuela ia ko e Taula‘eiki Lahi ta‘umotu‘a ko ‘Īlaí. Ko ia ‘i he‘ene talangofuá na‘á ne tu‘u hake ‘o lele kia ‘Īlai ‘o ne pehē: “Ko au eni, he na‘á ke ui au.” Ka na‘e pehē ange ‘e ‘Īlai: “Na‘e ‘ikai te u ui atu.” Hili ‘a e toe hoko tu‘o ua ‘a e me‘a tatau, na‘e ‘ilo‘i ‘e ‘Īlai ko e ‘Otuá na‘á ne ui ‘a Sāmiuelá. Ko ia na‘e tala ‘e ‘Īlai kia Sāmiuela ‘a e me‘a ke ne lea‘aki ‘i he taimi hono hokó, pea na‘e talangofua ‘a Sāmiuela. Ko e hā na‘e ‘ikai ke tala ai ‘e Sihova kia Sāmiuela ‘i he kamatá pē ko Ia ‘a e tokotaha na‘e ui kiate iá? ‘Oku ‘ikai ha lau ki ai ‘a e Tohi Tapú. Ka ‘oku malava ke pehē na‘e fai e me‘á ni ‘e Sihová koe‘uhí na‘á ne tokanga fekau‘aki mo e ongo‘i ‘a Sāmiuelá.

4, 5. (a) Ko e hā na‘e fai ‘e Sāmiuela ‘i hono ‘oange ‘e Sihova ha pōpoaki ke ne fakahoko kia ‘Īlaí? (e) Ko e hā ‘oku ako‘i mai ‘i he talanoa ko ení fekau‘aki mo Sihová?

4 Lau ‘a e 1 Sāmiuela 3:11-18. Na‘e fekau‘i ‘i he Lao ‘a Sihová ‘a e fānaú ke nau faka‘apa‘apa‘i ‘a e kakai ta‘umotu‘á, tautefito ki he fa‘ahinga na‘e ‘i ai honau mafaí. (‘Eki. 22:28; Liv. 19:32) Ko ia ‘oku faingata‘a ke sioloto atu ‘e ‘alu ha ki‘i tamasi‘i hangē ko Sāmiuelá kia ‘Īlai ‘i he pongipongí, ‘o ne tala loto-to‘a kiate ia ‘a e pōpoaki fakaefakamaau mafatukituki ‘a e ‘Otuá. ‘Oku tala mai ‘e he Tohi Tapú “na‘e ilifia ‘a Sāmiuela ke tala kia ‘Īlai ‘a e vīsoné.” Kae kehe, na‘e ‘ai ‘e he ‘Otuá ke mahino kia ‘Īlai na‘á Ne ui ‘a Sāmiuela. Ko hono olá, na‘e kole ‘e ‘Īlai kia Sāmiuela ke ‘oua na‘á ne fufū ha me‘a na‘e folofola‘aki ‘e he ‘Otuá. Na‘e talangofua ‘a Sāmiuela kia ‘Īlai ‘o ne ‘tala kiate ia ‘a e me‘a kotoa pē.’

5 Ko e pōpoakí ni na‘e ‘ikai ke faka‘ohovale faka‘aufuli. Ki mu‘a angé na‘e tala ai ‘e ha “tangata ‘a e ‘Otuá” kia ‘Īlai ha pōpoaki meimei tatau. (1 Sām. 2:27-36) ‘Oku ako‘i mai ‘i he talanoa ko ení ‘a e anga-faka‘atu‘i mo e poto ‘a Sihová.

6. Ko e hā ‘a e ngaahi lēsoni ‘oku lava ke tau ako mei he anga ‘o hono tokoni‘i ‘e he ‘Otuá ‘a ki‘i Sāmiuelá?

6 ‘Okú ke kei si‘i? Kapau ko ia, ko e talanoa fekau‘aki mo ki‘i Sāmiuelá ‘oku fakahaa‘i ai ‘oku mahino‘i ‘e Sihova ho‘o ngaahi palopalemá mo ho‘o ongo‘í. Mahalo pē ‘okú ke mā pea ‘oku faingata‘a ke ke malanga ki he kakai lalahí pe hoko ‘o kehe mei he fa‘ahinga ‘okú ke to‘u mo iá. ‘E lava ke ke fakapapau‘i ‘oku loto ‘a Sihova ke ne tokoni‘i koe. Ko ia lotu kiate ia ‘o tala ange ‘a e anga tofu pē ho‘o ongo‘í. (Saame 62:8) Fakakaukau lahi ki he ngaahi fa‘ifa‘itaki‘anga ‘i he Tohi Tapú ‘a e fa‘ahinga kei si‘i hangē ko Sāmiuelá. Pea talanoa mo e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ‘i ho to‘ú pe ta‘umotu‘a ange ‘a ia kuo nau iku‘i ha ngaahi palopalema meimei tatau mo koe. Te nau talanoa atu nai fekau‘aki mo e ngaahi taimi na‘e tokoni‘i ai kinautolu ‘e Sihova, ‘i he ngaahi founga nai na‘e ‘ikai te nau ‘amanekina.

ANGA-FAKA‘ATU‘I KIA MŌSESE

7, 8. Na‘e anga-fēfē hono fakahāhā ‘e Sihova na‘á ne tokanga lahi ki he ongo‘i ‘a Mōsesé?

7 ‘I he ta‘u 80 ‘a Mōsesé, na‘e ‘oange ‘e Sihova kiate ia ha ngāue mātu‘aki faingata‘a: Ke ne fakatau‘atāina‘i ‘a e pule‘anga ‘Isilelí mei he nofo pōpula ‘i ‘Isipité. (‘Eki. 3:10) Ko e vāhenga-ngāue ko ení ‘oku ngalingali na‘e faka‘ohovale kia Mōsese, koe‘uhí na‘á ne hoko ko ha tauhi-sipi ‘i Mitiani ‘i he ta‘u ‘e 40. Na‘e pehē ‘e Mōsese: “Ko hai au ke u ‘alu kia Felo ‘o ‘omai ‘a e kau ‘Isilelí mei ‘Isipité?” Na‘e fakapapau‘i ange ‘e Sihova kia Mōsese: “Te u fakamo‘oni‘i ‘oku ou ‘iate koe.” (‘Eki. 3:11, 12) Na‘e toe tala‘ofa ‘a Sihova kiate ia ko e kau mātu‘a ‘o ‘Isilelí te nau “fanongo mo‘oni” kiate ia. Neongo ia, na‘e ‘eke ‘e Mōsese: “Fēfē kapau he‘ikai te nau tui mai kiate au pea ‘ikai te nau fanongo?” (‘Eki. 3:18; 4:1) Ko hono mo‘oní na‘e pehē ‘e Mōsese ‘oku lava ke hala ‘a Sihova! Ka na‘e anga-kātaki ‘a Sihova kia Mōsese. Na‘e a‘u ‘o ne ‘oange kiate ia ‘a e mafai ke ne fakahoko ha ngaahi mana. Ko hono mo‘oní, ko Mōsese ‘a e ‘uluaki tangata ‘oku lave ki ai ‘i he Tohi Tapú na‘á ne ma‘u ‘a e mafai ko ení.​—‘Eki. 4:2-9, 21.

8 Na‘a mo e hili ‘a e me‘a kotoa ko iá, na‘e ‘i ai ha toe kalofanga ‘a Mōsese. Na‘á ne pehē na‘e ‘ikai te ne poto ‘i he leá. Ko ia na‘e tala ange ‘e he ‘Otuá kiate ia: “Te u ‘iate koe ‘i ho‘o leá pea te u ako‘i kiate koe ‘a e me‘a te ke lea‘akí.” Na‘e iku ‘o tuipau ki ai ‘a Mōsese? ‘Ikai, na‘á ne kole ki he ‘Otuá ke ne fekau‘i ha taha kehe! Na‘e houhau leva ai ‘a Sihova. Ka na‘á ne kei tokanga pē ki he ongo‘i ‘a Mōsesé, ko ia na‘á ne fekau‘i ‘a ‘Ēlone ke ne lea ma‘a Mōsese.​—‘Eki. 4:10-16.

9. Na‘e anga-fēfē ‘a e tokoni ‘a e anga-kātaki mo e anga-lelei ‘a Sihová kia Mōsese ke ne hoko ko ha taki leleí?

9 Ko e hā ‘oku ako‘i mai ‘i he talanoá ni fekau‘aki mo Sihová? Koe‘uhi ko Sihova ‘a e Māfimafi-Aoniú, na‘e mei lava ke ne ngāue‘aki ‘a hono mafaí ke fakailifia‘i ‘a Mōsese pea ‘ai ia ke ne talangofua. ‘I hono kehé, na‘e anga-kātaki mo anga-lelei ‘a Sihova, pea na‘á ne fakapapau‘i ki he‘ene sevāniti anga-fakanānā mo anga-fakatōkilaló te ne ‘iate ia. Na‘e ola lelei ‘a e founga ko iá? ‘Io, na‘e pehē! Na‘e hoko ‘a Mōsese ko ha taki lelei ‘o e kakai ‘a e ‘Otuá. Na‘á ne feinga ke hoko ‘o anga-malū mo anga-faka‘atu‘i ki he ni‘ihi kehé, ‘o hangē pē ko e fai pehē ‘a Sihova kiate iá.​—Nōm. 12:3.

‘Okú ke fakafeangai ki he ni‘ihi kehé ‘o hangē ko Sihová? (Sio ki he palakalafi 10)

10. ‘Oku anga-fēfē ‘etau ma‘u ‘aonga ‘i he‘etau anga-faka‘atu‘i ki he ni‘ihi kehé ‘o hangē ko Sihová?

10 Ko e hā ‘a e ngaahi lēsoni kiate kitautolu ‘i he ‘aho ní? Kapau ko ha husepāniti, mātu‘a tauhi fānau, pe ko ha mātu‘a koe, ‘okú ke ma‘u ha mafai ki he ni‘ihi kehé. ‘I he ‘uhinga ko ení, ‘oku mātu‘aki mahu‘inga ke ke fa‘ifa‘itaki kia Sihova ‘aki ho‘o hoko ‘o anga-faka‘atu‘i, anga-lelei, mo anga-kātaki ki ho uaifí, fānaú, mo e fa‘ahinga ‘i he fakataha‘angá. (Kol. 3:19-21; 1 Pita 5:1-3) Kapau ‘okú ke fa‘ifa‘itaki kia Sihova ko e ‘Otuá mo Sīsū Kalaisi, ‘a e Mōsese Lahi Angé, te ke ‘ai ai ke faingofua ki he ni‘ihi kehé ke nau ha‘u ‘o talanoa mo koe, pea te ke hoko ai ko e fakalototo‘a kiate kinautolu. (Māt. 11:28, 29) Te ke toe hoko foki ai ko ha fa‘ifa‘itaki‘anga lelei kiate kinautolu.​—Hep. 13:7.

TOKOTAHA FAKAMO‘UI MĀLOHI KAE ANGA-FAKA‘ATU‘I

11, 12. Na‘e anga-fēfē hono ‘ai ‘e Sihova ‘a e kau ‘Isilelí ke nau ongo‘i hao mo malu ‘i he‘ene taki kinautolu mei ‘Isipité?

11 Na‘e laka hake nai ‘i he toko tolu milioná ‘a e kau ‘Isileli na‘e mavahe mei ‘Isipite ‘i he ta‘u 1513 ki mu‘a ‘ia Kalaisí. Na‘e ‘i he fu‘u kakai ko iá ‘a e fānau, fa‘ahinga ta‘umotu‘a, mo e ni‘ihi nai na‘e puke pe faingata‘a‘ia fakaesino. Ko ha fu‘u kakai tokolahi pehē na‘e fiema‘u ki ai ha Taki tokanga pea mo ma‘u ‘a e mahinó. Pea ko e tu‘unga tofu pē ia ‘o Sihová, fakafou ‘ia Mōsese. Ko hono olá, na‘e ongo‘i malu ‘a e kau ‘Isilelí ‘i he‘enau mavahe mei he feitu‘u pē ‘e taha na‘a nau anga ki aí.​—Saame 78:52, 53.

12 Na‘e anga-fēfē hono ‘ai ‘e Sihova ke ongo‘i hao mo malu ‘a hono kakaí? Na‘á ne fokotu‘utu‘u ‘a e pule‘anga ‘Isilelí ‘i ha “founga maau, ‘o hangē ha ngaahi kongakaú” ‘i he‘enau mavahe mei ‘Isipité. (‘Eki. 13:18) Koe‘uhí na‘e fokotu‘utu‘u maau kinautolu ‘i he founga ko ení, na‘e lava ke nau ‘ilo‘i lelei ko honau ‘Otuá na‘á ne pule‘i ‘a e tu‘ungá. Na‘e ‘oange foki ‘e Sihova kiate kinautolu “ha ‘ao ‘i he ‘ahó” mo e “maama ‘o ha afi” ‘i he po‘ulí ke fakamanatu kiate kinautolu ‘okú ne ‘iate kinautolu, ‘o tataki mo malu‘i kinautolu. (Saame 78:14) Pea na‘e fiema‘u ‘e he pule‘anga ‘Isilelí ‘a e fakafiemālie ko iá koe‘uhi ko e me‘a na‘e hoko hono hokó.

Na‘e anga-fēfē hono tokanga‘i ‘e Sihova ‘a e kau ‘Isilelí ‘i he Tahi Kulokulá? (Sio ki he palakalafi 13)

13, 14. (a)  Na‘e anga-fēfē hono tokanga‘i ‘e Sihova ‘a e kau ‘Isilelí ‘i he Tahi Kulokulá? (e) Na‘e anga-fēfē hono fakahāhā ‘e Sihova na‘á ne mālohi lahi ange ‘i he kau ‘Isipité?

13 Lau ‘a e ‘Ekisoto 14:19-22. Sioloto atu ‘okú ke ‘i ai mo e kau ‘Isilelí. ‘Okú ke fihia. ‘Oku ‘i mui ‘iate koe ‘a e kau tau ‘Isipité, pea ‘i mu‘a ‘a e Tahi Kulokulá. ‘Oku ngāue mai leva ‘a e ‘Otuá. Ko e pou ‘ao na‘e fa‘a ‘i mu‘a ‘iate koé ‘oku hiki ki mui ‘i he ‘apitangá, ‘o tu‘u ‘i ho vaha‘a mo e kau ‘Isipité. Ko eni ‘oku nau ‘i he fakapo‘ulí, ka ‘oku kāpui ho ‘apitangá ‘e ha maama fakaofo! ‘Okú ke sio leva ki he mafao atu ‘a e nima ‘o Mōsesé ki he tahí, pea ‘oku ha‘u ha matangi mālohi mei he hahaké, ‘o ne vahe‘i ha hala fālahi ‘o a‘u ki he tafa‘aki ‘e tahá. Ko ia ko koe, mo ho fāmilí, mo ho‘o fanga manú kotoa ‘oku mou lue ‘i he kilisitahí ‘i ha founga maau fakataha mo e toenga ‘o e kakaí. ‘Okú ke ofo ‘i he ‘ikai ke pelepela mo hekeheke ‘a e kelekelé. ‘Oku mōmoa mo mātu‘aki fefeka, ko ia ‘oku faingofua ke lue ai. Ko hono olá, na‘a mo e fa‘ahinga ‘oku māmālie taha ‘enau lué ‘oku lava ke nau a‘u lelei ki he tafa‘aki ‘e tahá.

14 Lau ‘a e ‘Ekisoto 14:23, 26-30. Lolotonga ‘a e hoko kotoa ení, ko Felo, ‘a ia ‘oku hīkisia mo fakavalevalé, ‘okú ne kamata tulimui ‘iate koe mo ho kaungā-‘Isilelí. ‘Oku toe mafao atu leva ‘a e nima ‘o Mōsesé ki he tahí, pea ‘oku ha‘ulu hifo ‘a e ongo kau‘ā vaí. ‘Oku lōmaki‘i ‘e he vaí ‘a Felo mo ‘ene kau taú. ‘Oku ‘ikai ha taha ‘o kinautolu ‘e hao!​—‘Eki. 15:8-10.

15. Ko e hā ‘oku ako‘i atu ‘e he talanoá ni fekau‘aki mo Sihová?

15 Ko e talanoá ni ‘oku ako‘i mai ai ha toe me‘a fekau‘aki mo Sihova. Ko ha ‘Otua ia ‘o e maau, pea ko e ‘ulungaanga ko ení ‘okú ne tokoni‘i kitautolu ke tau ongo‘i hao mo malu. (1 Kol. 14:33) ‘I he hangē ha tauhi-sipi ‘okú ne ‘ofa mo tokanga‘i ‘a ‘ene fanga sipí, ‘oku tokanga‘i ‘e Sihova ‘a ‘ene kakaí ‘i he ngaahi founga ‘aonga. ‘Okú ne tauhi kinautolu ke nau hao mo malu‘i kinautolu mei honau ngaahi filí. ‘Oku fakanonga mo fakafiemālie‘i lahi kitautolu ‘e he me‘á ni ‘i he‘etau ofi ange ki he ngata‘anga ‘o e fokotu‘utu‘u ko ení.​—Pal. 1:33.

16. ‘E lava fēfē ke tau ma‘u ‘aonga mei hono fakamanatu ‘a e anga ‘o hono fakahaofi ‘e Sihova ‘a e kau ‘Isilelí?

16 ‘I he ‘ahó ni, ‘oku kei tokanga‘i pē ‘e Sihova ‘a hono kakaí ‘i he tu‘unga ko ha kulupu. ‘Okú ne tokoni‘i kinautolu ke tauhi ma‘u honau vaha‘angatae lelei mo iá pea malu‘i kinautolu mei honau ngaahi filí. Pea te ne hanganaki fai pehē lolotonga ‘a e fu‘u mamahi lahi ‘oku vavé ni ‘aupito ke hoko maí. (Fkh. 7:9, 10) Ko ia tatau ai pē pe ‘oku nau kei si‘i pe ta‘umotu‘a, mo‘ui lelei pe faingata‘a‘ia fakaesino, ko e kakai ‘a e ‘Otuá he‘ikai te nau ilifia pe manavahē lolotonga ‘a e fu‘u mamahi lahí. * (Sio ki he fakamatala ‘i lalo.) Ko hono mo‘oní, te nau fai ‘a e me‘a mātu‘aki fehangahangai! Te nau manatu‘i ‘a e lea ‘a Sīsuú: “Mou tu‘u hangatonu hake pea hiki hake homou ‘ulú, koe‘uhí kuo ofi homou fakahaofí.” (Luke 21:28) Na‘a mo e taimi ‘e ‘ohofi ai kinautolu ‘e Kokí, ko ha ngaahi pule‘anga ‘oku nau mālohi lahi ange ‘ia Felo, ko e kakai ‘a e ‘Otuá te nau tuipau ‘e malu‘i kinautolu ‘e Sihova. (‘Isi. 38:2, 14-16) Ko e hā hono ‘uhingá? Koe‘uhí ‘oku nau ‘ilo‘i ‘oku ‘ikai ke liliu ‘a Sihova. Te ne toe fakamo‘oni‘i ko ha Tokotaha Fakamo‘ui anga-‘ofa mo tokanga ia ki hono kakaí.​—‘Ai. 26:3, 20.

17. (a) ‘E lava fēfē ke tau ma‘u ‘aonga ‘i he‘etau ako ‘a e talanoa Fakatohitapu fekau‘aki mo e anga ‘o hono tokanga‘i ‘e Sihova ‘a hono kakaí? (e) Ko e hā te tau lāulea ki ai ‘i he kupu hono hokó?

17 ‘I he kupú ni, kuo tau sio ai ki ha ngaahi fakatātā ‘o e anga-faka‘atu‘i mo e anga-lelei ‘a Sihová ‘i he‘ene tokanga‘i, tataki, mo fakahaofi ‘a hono kakaí. ‘I ho‘o fakalaulauloto ki he ngaahi talanoa ko iá, feinga ke ako ha me‘a fo‘ou fekau‘aki mo Sihova ‘aki ‘a e kumi ki ha ngaahi fakaikiiki na‘e ‘ikai nai te ke fakatokanga‘i ki mu‘a. ‘I ho‘o ako ‘a e me‘a lahi ange fekau‘aki mo e ngaahi ‘ulungaanga faka‘ofo‘ofa ‘o Sihová, ko ho‘o ‘ofa mo ho‘o tui kiate iá ‘e hoko ‘o toe mālohi ange ai. ‘I he kupu hokó, te tau ako ai fekau‘aki mo e ngaahi founga ‘e lava ke tau fa‘ifa‘itaki ai kia Sihova ‘aki ‘a e hoko ‘o anga-faka‘atu‘i ki he fa‘ahinga ‘i hotau fāmilí, ‘i he fakataha‘angá, pea ‘i he ngāue fakafaifekaú.

^ pal. 3 ‘Oku pehē ‘e he faihisitōlia Siu ko Siosifasí na‘e ta‘u 12 ‘a Sāmiuela ‘i he taimi ko iá.

^ pal. 16 ‘Oku ‘uhinga lelei ke fakakaukau atu ko e kakai ‘e ni‘ihi te nau hao ‘i ‘Āmaketoné te nau faingata‘a‘ia fakaesino. ‘I he ‘i māmani ‘a Sīsuú, na‘á ne fakamo‘ui ‘a e “faingata‘a‘ia kotoa pē” pe faingata‘a‘ia fakaesino kotoa pē na‘e ma‘u ‘e he kakaí. Ko e me‘a na‘á ne fai ‘i he taimi ko iá ‘oku fakahaa‘i mai ai ‘a e me‘a te ne fai ma‘á e fa‘ahinga ‘e hao ‘i ‘Āmaketoné. (Māt. 9:35) Ko e fa‘ahinga ‘e toetu‘ú te nau ma‘u ha ngaahi sino mo‘ui lelei.