Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 36

Ko ‘Āmaketone ko ha Ongoongo Lelei!

Ko ‘Āmaketone ko ha Ongoongo Lelei!

“Na‘e fakatahataha‘i kinautolu . . . ki . . . ‘Āmaketone.”​—FKH. 16:16.

HIVA 49 Sihova Hotau Hūfanga

‘I HE KUPÚ NI *

1-2. (a) Ko e hā ko ha ongoongo lelei ai ‘a ‘Āmaketone ki he fa‘ahinga ‘o e tangatá? (e) Ko e hā ‘a e ngaahi fehu‘i te tau lāulea ki ai ‘i he kupu ko ení?

KUÓ KE fanongo ‘i hono ngāue‘aki ‘e he kakaí ‘a e fo‘i lea “‘Āmaketone” ki ha tau fakaniukilia pe ki ha fakatamaki fakae‘ātakai? ‘I hono kehé, ko e me‘a ‘oku lea‘aki ‘e he Tohi Tapú fekau‘aki mo ‘Āmaketoné ‘oku kau ai ha ongoongo lelei, ha me‘a fakafiefia! (Fkh. 1:3) Ko e tau ‘o ‘Āmaketoné he‘ikai ke faka‘auha ai ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá kae fakahaofi kinautolu! Anga-fēfē?

2 ‘Oku fakahaa‘i ‘i he Tohi Tapú ko e tau ‘o ‘Āmaketoné ‘e fakahaofi ai ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá ‘aki hono fakangata ‘a e pule fakaetangatá. Ko e tau ko iá ‘e fakahaofi ai ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá ‘aki hono to‘o atu ‘a e fulikivanú pea fakahaofi ‘a e mā‘oni‘oní. Pea ‘e fakahaofi ai ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá ‘aki hono malu‘i hotau fo‘i palanité mei hono faka‘auhá. (Fkh. 11:18) Ke tokoni ke tau mahino‘i mā‘ala‘ala ange ‘a e ngaahi poini ko ení, tau lāulea angé ki ha fehu‘i ‘e fā: Ko e hā ‘a e ‘Āmaketone? Ko e hā ‘a e ngaahi me‘a ‘e hoko ‘o taki atu ki aí? ‘E lava fēfē ke tau kau ‘i he fa‘ahinga ‘e fakahaofi ‘i ‘Āmaketoné? ‘E lava fēfē ke tau hanganaki faitōnunga ‘i he ofi mai ‘a ‘Āmaketoné?

KO E HĀ ‘A E ‘ĀMAKETONE?

3. (a) ‘Oku ‘uhinga ki he hā ‘a e fo‘i lea “‘Āmaketone”? (e) Makatu‘unga ‘i he Fakahā 16:14, 16, ko e hā ‘oku tau pehē ai ko ‘Āmaketoné ‘oku ‘ikai ko ha feitu‘u mo‘oni?

3 Lau ‘a e Fakahā 16:14, 16. Ko e fo‘i lea “‘Āmaketone” ‘oku hā tu‘o taha pē ‘i he Folofolá, pea ko e ha‘u mei he kupu‘i lea faka-Hepelū ‘oku ‘uhingá ko e “Mo‘unga ‘o Mekito.” (Fkh. 16:16; fkm. ‘i lalo) Ko Mekito ko e kolo ‘i ‘Isileli ‘o e kuonga mu‘á. (Sios. 17:11) Ka ‘oku ‘ikai ‘uhinga ‘a e ‘Āmaketoné ia ki ha feitu‘u mo‘oni he māmaní. Ko hono mo‘oní, ‘oku ‘uhinga ia ki he me‘a ‘e hoko ‘i he fakatahataha mai ‘a e “ngaahi tu‘i ‘o e māmani kotoa kuo nofo‘í” ke fakafepaki kia Sihová. (Fkh. 16:14) Neongo ia, ‘i he kupu ko ení, te tau toe ngāue‘aki ‘a e fo‘i lea “‘Āmaketone” ki he tau ‘a ia ‘e hoko ‘i he hili pē hono fakatahataha‘i ‘a e ngaahi tu‘i ‘o e māmaní. ‘Oku anga-fēfē ‘etau ‘ilo ko ‘Āmaketoné ‘oku ‘uhinga ki ha feitu‘u fakaefakatātā? ‘Uluakí, ‘oku ‘ikai ha mo‘unga ia ‘oku ui ko Mekito. Uá, ko e ‘ēlia takatakai ‘i Mekitó ‘oku fu‘u si‘isi‘i fau ia ke hao ai ‘a e “ngaahi tu‘i ‘o e māmani kotoa kuo nofo‘í” mo ‘enau kau taú mo e ngaahi naunau taú. Tolú, hangē ko ia te tau toki vakai ki ai ‘i he kupu ko ení, ko e tau ‘o ‘Āmaketoné ‘e kamata ia ‘i he taimi ‘e ‘ohofi ai ‘e he ‘ngaahi tu‘í’ ‘a e kakai ‘a e ‘Otuá, ‘a ia ‘oku nau movete atu ‘i he kotoa ‘o e māmaní.

4. Ko e hā na‘e fakafehokotaki ai ‘e Sihova ‘a e tau lahi faka‘osí mo Mekitó?

4 Ko e hā na‘e fakafehokotaki ai ‘e Sihova ‘a e tau lahi faka‘osí mo Mekitó? Ko Mekito mo e tele‘a ofi atu ‘o Sisililí na‘e lahi ‘a e ngaahi tau na‘e fai aí. ‘I he taimi ‘e ni‘ihi, na‘e kau fakahangatonu mai ‘a Sihova ‘i he ngaahi tau ko iá. Ko e fakatātaá, “‘i he ve‘e vai ‘o Mekitó” na‘e tokoni ‘a e ‘Otuá ki he Fakamaau ‘Isileli ko Pēlaké ke ne ikuna‘i ‘a e kau tau Kēnani na‘e taki ‘e he ‘eikitau ko Sīselá. Ko Pēlake mo e palōfita fefine ko Tēpolá na‘á na fakamālō kia Sihova ‘i he‘ena ikuna fakaemaná. Na‘á na hiva: “Na‘e tau ‘a e ngaahi fetu‘ú mei langi; na‘a nau tau‘i ‘a Sīsela. Ko e vaitafe ‘o Kīsoní na‘á ne tafi‘i atu kinautolu.”​—Fkm. 5:19-21.

5. Ko e hā ‘a e founga mahu‘inga ‘e kehe ai ‘a e tau ‘o ‘Āmaketoné mei he faitau ‘a Pēlaké?

5 Na‘e faka‘osi‘aki ‘e Pēlake mo Tēpola ‘ena hivá ‘a e ngaahi lea: “Ko ia tuku ke ‘auha ho ngaahi filí kotoa, ‘e Sihova, kae tuku ki he fa‘ahinga ‘oku ‘ofa kiate koé ke nau hangē ko e hopo ‘a e la‘aá ‘i hono nāunaú.” (Fkm. 5:31) ‘I ‘Āmaketone, ‘e pehē pē mo hono faka‘auha ‘a e ngaahi fili ‘o e ‘Otuá, lolotonga iá ko e fa‘ahinga ‘oku ‘ofa ki he ‘Otuá ‘e fakahaofi. Ka ‘oku ‘i ai ‘a e kehekehe mahu‘inga ‘e taha ‘i he ongo fepaki ko ení. ‘I ‘Āmaketone, ko e kakai ‘a e ‘Otuá he‘ikai ke nau faitau. Na‘a mo e ‘ikai ha‘anau me‘atau! Ko honau “mālohí ‘e hoko ia [‘i he‘enau] hanganaki nonga mo fakahāhā ‘a e falalá” kia Sihova mo ‘ene kau tau fakahēvaní.​—‘Ai. 30:15; Fkh. 19:11-15.

6. ‘E anga-fēfē nai hono ikuna‘i ‘e Sihova hono ngaahi filí ‘i ‘Āmaketone?

6 ‘E anga-fēfē hono ikuna‘i ‘e he ‘Otuá hono ngaahi filí ‘i ‘Āmaketone? Te ne ngāue‘aki nai ‘a e ngaahi founga kehekehe. Ko e fakatātā, te ne ngāue‘aki nai ‘a e ngaahi mofuiké, ‘uha-‘aisí mo e ‘uhilá. (Siope 38:22, 23; ‘Isi. 38:19-22) Te ne ‘ai nai hono ngaahi filí ke nau fetau‘aki. (2 Kal. 20:17, 22, 23) Pea te ne ngāue‘aki nai ‘ene kau ‘āngeló ke tāmate‘i ‘a e kau fulikivanú. (‘Ai. 37:36) Tatau ai pē pe ko e hā ‘a e founga ‘e ngāue‘aki ‘e he ‘Otuá, ko ‘ene ikuná ‘e kakato. Ko e kotoa hono ngaahi filí ‘e faka‘auha. Pea ko e kotoa ‘o e kau mā‘oni‘oní ‘e fakahaofi.​—Pal. 3:25, 26.

KO E HĀ ‘A E NGAAHI ME‘A ‘E HOKO ‘O TAKI ATU KI ‘ĀMAKETONÉ?

7-8. (a) Fakatatau ki he 1 Tesalonaika 5:1-6, ko e hā ‘a e fanongonongo mātu‘aki ngali kehe ‘e fai ‘e he kau taki ‘o e māmaní? (e) Ko e hā ‘e hoko ai eni ko ha loi fakatu‘utāmakí?

7 Ko e fanongonongo ‘o e “melino mo malu” ‘e hoko ia ki mu‘a ‘i he “‘aho ‘o Sihová.” (Lau ‘a e 1 Tesalonaika 5:1-6.) ‘I he 1 Tesalonaika 5:2, ‘oku ‘uhinga ‘a e “‘aho ‘o Sihová” ki he “fu‘u mamahi lahí.” (Fkh. 7:14) ‘E anga-fēfē ‘etau ‘ilo‘i ‘a e taimi ‘e kamata ai ‘a e mamahi lahi ko iá? ‘Oku tala mai ‘i he Tohi Tapú ‘e ‘i ai ha fanongonongo mātu‘aki ngali kehe. ‘E hoko ‘a e fanongonongo ko iá ko ha faka‘ilonga ‘o e kamata ‘o e fu‘u mamahi lahí.

8 Ko e fanongonongo ia ne tomu‘a tala ‘o e “melino mo malu.” Ko e hā ‘e lea pehē ai ‘a e kau taki ‘o e māmaní? ‘E kau ki ai ‘a e kau taki lotú? Mahalo pē. Kae kehe, ko e fanongonongo ko iá ko ha toe loi fakamānava‘i fakatēmeniō ia. Ka ko e loi ko ení ‘e tautefito ‘ene fakatu‘utāmakí koe‘uhi ‘e ‘oatu ai ki he kakaí ha ongo‘i malu ‘oku loi ki mu‘a pē ke kamata ‘a e fu‘u mamahi lahi taha ‘i he hisitōlia ‘o e tangatá. ‘Io, “‘e hoko fakafokifā mai leva ‘a e faka‘auhá ‘i he taimi pē ko iá kiate kinautolu, ‘o hangē tofu pē ko e langā ‘a ha fefine feitama.” Kae fēfē ‘a e kau sevāniti mateaki ‘a Sihová? Te nau ‘ohovale nai ‘i he kamata fakafokifā ‘a e ‘aho ‘o Sihová, ka te nau ‘osi mateuteu ki ai.

9. ‘E faka‘auha faka‘angataha ‘e Sihova ‘a e māmani ‘o Sētané? Fakamatala‘i.

9 He‘ikai ke faka‘auha ‘osi faka‘angataha ‘e Sihova ‘a e māmani kotoa ‘o Sētané, ‘o hangē ko ia na‘á ne fai ‘i he ‘aho ‘o Noá. ‘I hono kehé, te ne faka‘auha ia ‘i ha konga lalahi ‘e ua. ‘Uluakí, te ne faka‘auha ‘a Pāpilone ko e Lahi, ‘a e ‘emipaea ‘i māmani ‘o e lotu loí. Pea ‘i ‘Āmaketone leva, te ne faka‘auha ‘a e toenga ‘o e māmani ‘o Sētané, ‘o kau ai ‘a hono ngaahi tu‘unga fakapolitikale, fakakautau mo fakakomēsialé. Tau lāulea fakaikiiki angé ki he me‘a tefito ‘e ua ko iá.

10. Fakatatau ki he Fakahā 17:1, 6 mo e 18:24, ko e hā ‘e faka‘auha ai ‘e Sihova ‘a Pāpilone ko e Lahí?

10 Ko e “fakamaau ‘oku fai ki he fu‘u fefine fe‘auaki.” (Lau ‘a e Fakahā 17:1, 6; 18:24.) Kuo luma‘i lahi ‘e Pāpilone ko e Lahi ‘a e huafa ‘o e ‘Otuá. Kuó ne ako‘i ‘a e ngaahi loi fekau‘aki mo e ‘Otuá. Kuó ne faife‘auaki fakalaumālie ‘aki hono fokotu‘u ‘a e ngaahi fepikitaki mo e kau taki ‘o e māmaní. Kuó ne ngāue‘aki hono mālohí mo e mafaí ke lōmekina ‘ene tākangá. Pea kuó ne lilingi ‘a e toto lahi, kau ai ‘a e toto ‘o e kau sevāniti ‘a e ‘Otuá. (Fkh. 19:2) ‘E anga-fēfē hono faka‘auha ‘e Sihova ‘a Pāpilone ko e Lahí?

11. Ko hai ‘a e ‘manu fekai lanu kula ‘aho‘ahó,’ pea ‘oku anga-fēfē hono ngāue‘aki ia ‘e he ‘Otuá ‘i he fekau‘aki mo Pāpilone ko e Lahí?

11 ‘E faka‘auha ‘e Sihova ‘a e ‘fu‘u fefine fe‘auakí’ fakafou ‘i he “me‘atui ‘e hongofulu” ‘o e ‘manu fekai lanu kula ‘aho‘ahó.’ Ko e manu fekai fakaefakatātā ko iá ‘okú ne fakafofonga‘i ‘a e Ngaahi Pule‘anga Fakatahatahá. Ko e me‘atui ‘e hongofulú ‘okú ne fakafofonga‘i ‘a e ngaahi mafai fakapolitikale lolotonga ‘oku nau poupou ki he kautaha ko iá. ‘I he taimi kotofa ‘a e ‘Otuá, ‘e ‘ohofi ‘e he ngaahi mafai fakapolitikale ko iá ‘a Pāpilone ko e Lahi. “Te nau ‘ai ia ke hoko ko e koto hala‘atā mo telefua” ‘aki hono fa‘ao fakamālohi ‘ene koloá pea fakae‘a ‘ene fulikivanú. (Fkh. 17:3, 16) Ko e faka‘auha vave ko iá​—‘o hangē ‘i ha ‘aho pē tahá—​‘e hoko ‘o faka‘ohovale ia ki he fa‘ahinga ‘oku poupou kiate iá. He ko ē, kuo fuoloa ‘ene pōlepolé: “‘Oku ou nofo ko ha kuini, pea ‘oku ‘ikai ko ha uitou au, pea ‘e ‘ikai ‘aupito te u sio ‘i he mamahí.”​—Fkh. 18:7, 8.

12. Ko e hā he‘ikai ke faka‘atā ‘e Sihova ‘a e ngaahi pule‘angá ke nau faí, pea ko e hā hono ‘uhingá?

12 He‘ikai faka‘atā ‘e he ‘Otuá ‘a e ngaahi pule‘angá ke nau faka‘auha ‘ene kakaí. ‘Oku nau laukau‘aki hono fataki ‘a hono huafá, pea kuo nau talangofua ki he‘ene fekau ke hola mei Pāpilone ko e Lahí. (Ngā. 15:16, 17; Fkh. 18:4) Kuo nau ngāue mālohi foki ke tokoni‘i ‘a e ni‘ihi kehé ke hola meiate ia. Ko ia ko e kau sevāniti ‘a Sihová he‘ikai ke nau “ma‘u ha konga ‘o hono ngaahi tauteá.” Neongo ia, ko ‘enau tuí ‘e ‘ahi‘ahi‘i.

Pe ko fē pē ‘oku ‘i ai ‘a e kakai ‘a e ‘Otuá he māmaní, te nau falala kiate ia ‘i hano ‘ohofi kinautolu (Sio ki he palakalafi 13) *

13. (a) Ko hai ‘a Koki? (e) Fakatatau ki he ‘Isikeli 38:2, 8, 9, ko e hā ‘e hoko ‘o taki atu ai ‘a Koki ki he feitu‘u fakaefakatātā ‘oku ui ko ‘Āmaketoné?

13 Ko e ‘oho ‘a Kokí. (Lau ‘a e ‘Isikeli 38:2, 8, 9.) Hili hono faka‘auha ‘a e kotoa ‘o e ngaahi lotu loí, ‘e hoko ‘o hā mahino ‘a e kakai ‘a e ‘Otuá ‘o hangē ha fu‘u ‘akau pē ‘e taha na‘e hao ‘i ha fu‘u afā fakamanavahē. Ko e mo‘oni, ‘e ‘ita lahi ‘a Sētane. Te ne fakahaa‘i ‘ene ‘itá ‘aki hono ngāue‘aki ‘a e fakamatala fakangalilelei fakatēmeniō​—“ngaahi lea fakamānava‘i ta‘ema‘a”—​ke fakatupunga ‘a e ngaahi kulupu ‘o e ngaahi pule‘angá ke nau ‘ohofi ‘a e kau sevāniti ‘a Sihová. (Fkh. 16:13, 14) Ko e kulupu ‘o e ngaahi pule‘anga ko iá ‘oku ui ko “Koki ‘o e fonua ko Mēkokí.” ‘I he fai ‘e he ngaahi pule‘angá ‘enau ‘ohofí, ko ‘enau a‘u atu ia ki he feitu‘u fakaefakatātā ‘oku ui ko ‘Āmaketoné.​—Fkh. 16:16.

14. Ko e hā ‘e ‘ilo‘i ‘e Kokí?

14 ‘E falala ‘a Koki ki he‘ene ‘mālohi fakaetangatá’​—‘a ‘ene kau tau mālohí. (2 Kal. 32:8) Te tau falala kia Sihova ko hotau ‘Otuá​—ko ha me‘a ia ‘e hā ngali fakavalevale ki he ngaahi pule‘angá. Ko e hā hono ‘uhingá? Koe‘uhí na‘e mālohi ‘a Pāpilone ko e Lahi, ka na‘e ‘ikai ke fakahaofi ia ‘e hono ngaahi ‘otuá mei he “manu fekaí” mo hono “me‘atui ‘e hongofulu”! (Fkh. 17:16) Ko ia ‘e ‘amanekina ‘e Koki ‘e faingofua ‘ene ikuna‘i kitautolú. “Hangē ha ngaahi konga ‘ao ‘okú ne ‘ufi‘ufi ‘a e fonuá,” te ne ‘ohofi ‘a e kakai ‘a Sihová. (‘Isi. 38:16) Ka ‘e vave hono ‘ilo‘i ‘e Koki ‘okú ne laka atu ki ha tauhele. Hangē ko Felo ‘i he Tahi Kulokulá, ‘e ‘ilo‘i ‘e Koki ‘okú ne faitau mo Sihova.​—‘Eki. 14:1-4; ‘Isi. 38:3, 4, 18, 21-23.

15. ‘I he ngaahi founga fē ‘e ikuna kakato ai ‘a Kalaisí?

15 Ko Kalaisi mo ‘ene kau tau fakahēvaní te nau malu‘i ‘a e kakai ‘a e ‘Otuá pea laiki ‘a e ngaahi pule‘angá mo ‘enau kau taú. (Fkh. 19:11, 14, 15) Kae fēfē ‘a e fili tefito ‘o Sihová, ‘a Sētane, ‘a ia ‘okú ne fai ‘a e ngaahi fakamatala loi ke taki atu ai ‘a e ngaahi pule‘angá ki ‘Āmaketoné? ‘E hanga ‘e Sīsū ‘o lī ia mo ‘ene kau tēmenioó ki he luo ta‘ehanotakelé, ‘a ia ‘e tuku ai ‘i he ta‘u ‘e taha afe.​—Fkh. 20:1-3.

‘E LAVA FĒFĒ KE KE HAO ‘I ‘ĀMAKETONE?

16. (a) ‘E anga-fēfē ‘etau fakahaa‘i ‘oku tau “‘ilo‘i ‘a e ‘Otuá”? (e) Ko e hā ‘e hoko ai ‘a hono ‘ilo‘i ‘a Sihová ko ha tāpuaki ‘i ‘Āmaketone?

16 Tatau ai pē pe kuo tau kau ki he mo‘oní ‘i he laui ta‘u pe ‘ikai, ke fakahaofi ‘i ‘Āmaketoné, kuo pau ke tau fakahaa‘i ‘oku tau “‘ilo‘i ‘a e ‘Otuá” pea ‘oku tau “talangofua ki he ongoongo lelei fekau‘aki mo hotau ‘Eiki ko Sīsuú.” (2 Tes. 1:7-9) ‘Oku tau “‘ilo‘i ‘a e ‘Otuá” ‘i he taimi ‘oku tau ‘ilo‘i ai ‘a e me‘a ‘okú ne sai‘ia mo fehi‘a aí mo ‘ene ngaahi tu‘ungá. ‘Oku tau toe fakahaa‘i ‘oku tau ‘ilo‘i iá ‘i he taimi ‘oku tau ‘ofa mo talangofua ai kiate ia pea ‘oange kiate ia ‘etau anga-lī‘oa ma‘ata‘ataá. (1 Sio. 2:3-5; 5:3) Kapau te tau fai ‘a e ngaahi me‘á ni, ‘e “‘afio‘i mai” foki kitautolu ‘e he ‘Otuá, ‘a ia, te tau ma‘u ‘ene hōifuá. (1 Kol. 8:3) Ko hono olá, ‘e fakahaofi kitautolu lolotonga ‘a e tau ‘o ‘Āmaketoné!

17. ‘Oku ‘uhinga ki he hā ‘a e “talangofua ki he ongoongo lelei fekau‘aki mo hotau ‘Eiki ko Sīsuú”?

17 Ko e “ongoongo lelei fekau‘aki mo hotau ‘Eiki ko Sīsuú” ‘oku kau ai ‘a e ngaahi mo‘oni kotoa na‘e ako‘i ‘e Sīsuú, ‘a ia ‘oku ma‘u ‘i he Folofola ‘a e ‘Otuá. ‘Oku tau talangofua ki he ongoongo leleí ‘i he taimi ‘oku tau ngāue‘aki ai ia ‘i he‘etau mo‘uí. Ko e talangofua ko iá ‘oku kau ai ‘a hono fakamu‘omu‘a ‘a e ngaahi me‘a ‘o e Pule‘angá, mo‘ui‘aki ‘a e ngaahi tu‘unga mā‘oni‘oni ‘a e ‘Otuá, pea fanongonongo ‘a e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá. (Māt. 6:33; 24:14) ‘Oku toe kau ki ai ‘etau poupou ki he fanga tokoua pani ‘o Kalaisí ‘i he‘enau tokanga‘i honau ngaahi fatongia mafatukitukí.​—Māt. 25:31-40.

18. ‘I he founga fē ‘e malava ke fakapale‘i ai ‘e he fanga tokoua pani ‘o Kalaisí ‘a e anga-lelei na‘e fakahaa‘i kiate kinautolú?

18 Ko e kau sevāniti pani ‘a e ‘Otuá ‘e vavé ni ke nau fakapale‘i ‘a e ‘fanga sipi kehé’ koe‘uhi ko e anga-lelei na‘a nau fakahaa‘i ange kiate kinautolú. (Sione 10:16) Anga-fēfē? Ki mu‘a ke kamata ‘a e tau ‘o ‘Āmaketoné, ko e kotoa ‘o e toko 144,000 ‘e fokotu‘u hake ki hēvani ko e ngaahi laumālie ta‘efa‘amate. Te nau hoko leva ko e konga ‘o e ngaahi kau tau fakahēvani ‘a ia te nau laiki ‘a Kokí pea malu‘i “ha fu‘u kakai lahi” ‘o e fa‘ahinga hangē ha sipí. (Fkh. 2:26, 27; 7:9, 10) ‘Io, he fiefia lahi ē ko e fu‘u kakai lahí ‘i he malava ke nau poupou ki he kau sevāniti pani ‘a Sihová lolotonga ‘enau kei ‘i heni ‘i he māmaní!

‘E LAVA FĒFĒ KE TAU NOFO‘AKI FAITŌNUNGA ‘I HE OFI ANGE MAI ‘A E NGATA‘ANGÁ?

19-20. Neongo hotau ngaahi ‘ahi‘ahí, ‘e lava fēfē ke tau nofo‘aki faitōnunga ‘i he ofi mai ‘a ‘Āmaketoné?

19 Lolotonga ‘a e ngaahi ‘aho faka‘osi faingata‘a ko ení, ‘oku hokosia ‘e he kakai tokolahi ‘a Sihová ‘a e ngaahi ‘ahi‘ahi. Na‘a mo ia, ‘e lava ke tau kātaki fakataha mo e fiefia. (Sēm. 1:2-4) Ko e me‘a ‘e taha ‘e tokoni lahi ko e kītaki ‘i he lotu loto-mo‘oni. (Luke 21:36) Kuo pau foki ke muimui atu ‘i he‘etau ngaahi lotú ‘a hono ako faka‘aho ‘a e Folofola ‘a e ‘Otuá pea fakalaulauloto ki ai, ‘o kau ai ‘a e ngaahi kikite fakaofo fekau‘aki mo hotau taimí. (Saame 77:12) Ko e ngaahi ngāué ni, fakataha mo ‘etau kau kakato ‘i he ngāue fakafaifekaú, ‘e hanganaki ‘ai ai ke mālohi ‘etau tuí mo ‘etau ‘amanakí!

20 Fakakaukau atu ki ho‘o fiefiá ‘i hono faka‘auha atu ‘o Pāpilone ko e Lahí pea mo e ngata ‘a ‘Āmaketoné! Ko e mahu‘inga angé, sioloto atu ki ho‘o mātu‘aki fiefia ‘i he taimi ‘e fakatonuhia‘i faka‘aufuli ai ‘a e huafa ‘o e ‘Otuá mo hono tu‘unga-haú! (‘Isi. 38:23) ‘Io, ‘e hoko ‘a ‘Āmaketone ko ha ongoongo lelei ki he fa‘ahinga ‘oku nau ‘ilo‘i ‘a e ‘Otuá, talangofua ki hono ‘Aló, pea kātaki ‘o a‘u ki he ngata‘angá.​—Māt. 24:13.

HIVA 32 Tu‘u Ma‘u, Ta‘engaue!

^ pal. 5 Kuo tatali fuoloa ‘a e kakai ‘a Sihová ki ‘Āmaketone. ‘I he kupu ko ení, te tau lāulea ki he ‘uhinga ‘o ‘Āmaketoné, ngaahi me‘a ‘e taki atu ki aí, pea mo e founga ‘e lava ke tau nofo‘aki faitōnunga ai ‘i he ofi mai ‘a e ngata‘angá.

^ pal. 71 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: Ngaahi me‘a fakaofo ‘oku hoko takatakai ‘ia kitautolú. Te tau (1) kau ‘i he ngāue fakafaifekaú ‘o ka malava, (2) tauhi ma‘u ‘etau polokalama akó, pea (3) hokohoko atu ‘a e falala ki he malu‘i ‘a e ‘Otuá.

^ pal. 85 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: Teuteu ha kau polisi ke ‘ohofi ha ‘api ‘o ha fāmili Kalisitiane ‘a ia ‘oku nau falala ‘oku lāu‘ilo ‘a Sīsū mo ‘ene kau ‘āngeló ki he me‘a ‘oku hokó.