Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 39

“Vakai, Tā ko ha Fu‘u Kakai Lahi”

“Vakai, Tā ko ha Fu‘u Kakai Lahi”

“Vakai, tā ko ha fu‘u kakai lahi, ‘a ia na‘e ‘ikai lava ‘e ha tangata ke ne lau, . . . ‘oku nau tu‘u ‘i he ‘ao ‘o e taloní pea ‘i he ‘ao ‘o e Lamí.”​—FKH. 7:9.

HIVA 10 “Ko Au Eni! Fekau Au”

‘I HE KUPÚ NI *

1. Ko e hā ‘a e tu‘unga ‘o e ‘apositolo ko Sioné ‘i he ngata‘anga ‘o e ‘uluaki senituli T.S.?

‘I HE ngata‘anga ‘o e ‘uluaki senituli T.S., ko e ‘apositolo ko Sioné na‘á ne ‘i ha tu‘unga faingata‘a. Na‘á ne ta‘umotu‘a, ‘o tuku pōpula ‘i he motu ko Pātimosí, pea ngalingali ko e ‘apositolo pē ia na‘e kei mo‘uí. (Fkh. 1:9) Na‘á ne ‘ilo na‘e tākihala‘i ‘e he kau fakafepakí ‘a e ngaahi fakataha‘angá pea fakatupu māvahevahe. Na‘e hā ngali ko e lotu faka-Kalisitiané na‘e vavé ni ke ngata.​—Sute 4; Fkh. 2:15, 20; 3:1, 17.

Na‘e sio ‘a e ‘apositolo ko Sioné ki ha “fu‘u kakai lahi” na‘a nau tui ‘a e ngaahi kofu hinehina tōtōlofa pea na‘e ‘i ai ha ngaahi va‘a paame ‘i honau nimá (Sio ki he palakalafi 2)

2. Fakatatau ki he Fakahā 7:9-14, ko e hā ‘a e vīsone fakaekikite fakafiefia na‘e ma‘u ‘e Sioné? (Sio ki he tā ‘i he takafí.)

2 Lolotonga ‘a e ngaahi tu‘unga faingata‘a ko ení, na‘e ma‘u ‘e Sione ha vīsone fakaekikite fakafiefia. ‘I he vīsoné, na‘e tala ki he kau ‘āngeló ke nau puketu‘u ‘a e ngaahi matangi ‘o e faka‘auha ‘o e fu‘u mamahi lahí kae ‘oua ke sila‘i faka‘osi ha kulupu ‘o e kau tamaio‘eiki. (Fkh. 7:1-3) Ko e kulupu ko iá ‘oku fa‘u‘aki ‘a e toko 144,000 ‘e pule mo Sīsū ‘i hēvaní. (Luke 12:32; Fkh. 7:4) ‘Oku lave leva ‘a Sione ki ha toe kulupu ‘e taha, na‘e fu‘u tokolahi ‘o ‘ai ai ke ne kalanga: “Vakai”​—ko ha fo‘i lea ‘oku fakahaa‘i nai ai ‘a ‘ene ‘ohovale ‘i he sio ki ha me‘a ta‘e‘amanekina. Ko e hā ‘a e me‘a ‘oku sio ki ai ‘a Sioné? “Ko ha fu‘u kakai lahi, ‘a ia na‘e ‘ikai lava ‘e ha tangata ke ne lau, mei he kotoa ‘o e ngaahi pule‘anga mo e ngaahi matakali mo e ngaahi kakai mo e ngaahi lea, ‘oku nau tu‘u ‘i he ‘ao ‘o e taloní pea ‘i he ‘ao ‘o e Lamí.” (Lau ‘a e Fakahā 7:9-14.) Sioloto atu ki he fiefia kuo pau na‘e ma‘u ‘e Sione ke ‘ilo ‘e ‘i ai ‘a e fu‘u kakai ‘e laui mano ‘i he kaha‘ú te nau kau ki he lotu mo‘oní!

3. (a) Ko e hā ‘oku totonu ai ke fakaivimālohi‘i ‘etau tuí ‘e he vīsone ‘a Sioné? (e) Ko e hā te tau ako ‘i he kupu ko ení?

3 ‘Oku ‘ikai ha veiveiua na‘e fakaivimālohi‘i ‘e he vīsone ko iá ‘a e tui ‘a Sioné. Huanoa ange ai hono fakaivimālohi‘i ‘etau tuí, koe‘uhi ‘oku tau mo‘ui ‘i he taimi ‘oku fakahoko ai ‘a e vīsoné! Kuo tau sio ki hono fakatahataha‘i ‘o e laui miliona ‘a ia ‘oku nau ‘amanaki ke hao atu ‘i he fu‘u mamahi lahí pea mo‘ui ta‘engata ‘i he māmaní. ‘I he kupu ko ení, te tau ako ki he founga hono fakae‘a ‘e Sihova ‘a e ‘ilo‘anga ‘o e fu‘u kakai lahi ko iá ki hono kakaí ‘o laka hake ‘i he ta‘u ‘e 80 kuo maliu atú. Pea te tau lāulea leva ki he tafa‘aki ‘e ua ‘o e fu‘u kakai ko iá: (1) Ko hono tokolahí (2) mo e feitu‘u kehekehe ‘oku nau ha‘u mei aí. Ko e ngaahi poini ko ení ‘oku totonu ke fakaivimālohi‘i ai ‘a e tui ‘a e fa‘ahinga kotoa ‘oku nau ‘amanaki ke kau ‘i he kulupu faitāpuekina ko iá.

‘E NOFO ‘I FĒ ‘A E FU‘U KAKAI LAHÍ?

4. Ko e hā ‘a e mo‘oni Fakatohitapu ‘oku ‘ikai mahino‘i ‘e he Pule‘anga-Ha‘a-Kalisitiané, ka ko e hā ‘a e mahino ia ‘a e Kau Ako Tohi Tapú?

4 Ko e Pule‘anga-Ha‘a-Kalisitiané ‘oku ‘ikai ke nau ako‘i ‘a e mo‘oni Fakatohitapu ko ia ko e fa‘ahinga talangofua ‘o e tangatá ‘e ‘i ai ‘a e ‘aho ‘e taha te nau mo‘ui ta‘engata ‘i he māmaní. (2 Kol. 4:3, 4) ‘I he ‘ahó ni, ko e lahi taha ‘o e ngaahi lotu ‘i he Pule‘anga-Ha‘a-Kalisitiané ‘oku nau ako‘i ko e kakai lelei kotoa pē ‘oku nau ‘alu ki hēvani ‘i he‘enau maté. Kae kehe, na‘e kehe ia mei he ki‘i kulupu ‘o e Kau Ako Tohi Tapú ‘a ia na‘a nau pulusi ‘a e Taua Le‘o ‘i he konga ki mui ‘o e 1800 tupú. Na‘a nau mahino‘i ‘e fakafoki mai ‘e he ‘Otuá ‘a e Palataisi ‘i he māmaní pea ko e laui miliona ‘o e fa‘ahinga talangofua ‘o e tangatá te nau mo‘ui ‘i heni ‘i he māmaní​—‘o ‘ikai ‘i hēvani. Kae kehe, na‘e fiema‘u kiate kinautolu ‘a e taimi ke mahino‘i mā‘ala‘ala ai pe ko hai ‘a e fa‘ahinga talangofua ko eni ‘o e tangatá.​—Māt. 6:10.

5. Ko e hā ‘a e tui ‘a e Kau Ako Tohi Tapú fekau‘aki mo e toko 144,000?

5 Ko e mo‘oni, ko e Kau Ako Tohi Tapú na‘a nau ‘ilo‘i foki mei he Folofolá ko e ni‘ihi ‘e “fakatau mei he māmaní” ke pule fakataha mo Sīsū ‘i hēvani. (Fkh. 14:3) Ko e kulupu ko iá ‘e fa‘u‘aki ia ‘a e kau Kalisitiane faivelenga mo lī‘oa ‘e toko 144,000 ‘a ia kuo nau tauhi faitōnunga ki he ‘Otuá lolotonga ‘enau ‘i he māmaní. Kae fēfē ‘a e fu‘u kakai lahí?

6. Ko e hā ‘a e tui ‘a e Kau Ako Tohi Tapú fekau‘aki mo e fu‘u kakai lahí?

6 ‘I he vīsone ‘a Sioné, na‘á ne sio ai ki he kulupu ko iá “‘oku nau tu‘u ‘i he ‘ao ‘o e taloní pea ‘i he ‘ao ‘o e Lamí.” (Fkh. 7:9) Ko e ngaahi lea ko iá na‘á ne ‘ai ‘a e Kau Ako Tohi Tapú ke nau fakamulituku‘aki, hangē ko e toko 144,000, ko e fu‘u kakai lahí te nau nofo ‘i hēvani. Kapau ‘e fakatou nofo ‘a e toko 144,000 mo e fu‘u kakai lahí ‘i hēvani, ‘e anga-fēfē ‘a e kehekehe ‘a e ongo kulupú? Na‘e fakakaukau ‘a e Kau Ako Tohi Tapú ko e fu‘u kakai lahí kuo pau ke fa‘u‘aki ‘a e kau Kalisitiane na‘e ‘ikai ke nau talangofua kakato ki he ‘Otuá lolotonga ‘enau ‘i he māmaní. Neongo na‘a nau muimui ki he ngaahi tu‘unga fakae‘ulungaanga ‘i he Tohi Tapú, ko e ni‘ihi ‘o kinautolu na‘a nau kei kau pē nai ki he ngaahi siasi ‘o e Pule‘anga-Ha‘a-Kalisitiané. Na‘e faka‘osi‘aki ‘e he Kau Ako Tohi Tapú ko e fa‘ahinga peheé na‘a nau fakahāhā ha faivelenga kae ‘ikai taau fe‘unga ke pule fakataha mo Sīsū. Koe‘uhi ko ‘enau ‘ofa ki he ‘Otuá na‘e ‘ikai mālohi fe‘unga, ko e fu‘u kakai lahí te nau taau ke ‘i hēvani ‘i he ‘ao ‘o e taloní kae ‘ikai tangutu ‘i he taloní.

7. Fakatatau ki he Kau Ako Tohi Tapú, ko hai ‘e mo‘ui ‘i he māmaní lolotonga e Ta‘u ‘e Taha Afé, pea ko e hā ‘a e tui ‘a e Kau Ako Tohi Tapú fekau‘aki mo e kau tangata faitōnunga ‘i he kuohilí?

7 Ko hai leva ‘e nofo he māmaní? Na‘e tui ‘a e Kau Ako Tohi Tapú ‘i he hili hono tānaki ‘a e toko 144,000 mo e fu‘u kakai lahí ki hēvaní, ko e laui miliona kehe ‘oku toé te nau ma‘u ‘a e mo‘ui ‘i he māmaní pea hokosia ‘a e ngaahi tāpuaki ‘o e Pule Ta‘u ‘e Taha Afe ‘a Kalaisí. Na‘e ‘ikai ‘amanekina ‘e he Kau Ako Tohi Tapú ‘a e laui miliona ko iá ke nau tauhi kia Sihova ki mu‘a ‘a e kamata ‘a e Pule ‘a Kalaisí. ‘I hono kehé, na‘a nau fakakaukau ko e kulupu ko ení ‘e ako‘i ‘o fekau‘aki mo e ngaahi founga ‘a Sihová lolotonga ‘a e Ta‘u ‘e Taha Afé. Hili iá, ko e fa‘ahinga te nau talangofua ki he ngaahi tu‘unga ‘a Sihová ‘e tāpuaki‘i ‘aki ‘enau ma‘u ‘a e mo‘ui ta‘engata ‘i he māmaní, pea ko e fa‘ahinga angatu‘ú ‘e faka‘auha. Na‘e toe fakakaukau ‘a e Kau Ako Tohi Tapú mahalo ko e ni‘ihi te nau ngāue ko e “ngaahi ‘eiki” ‘i he māmaní​—kau ai ‘a e fa‘ahinga toetu‘u mei he kuohilí (kau tangata faitōnunga na‘e mate ki mu‘a ‘ia Kalaisí)—​te nau ma‘u honau pale fakahēvaní ‘i he ngata‘anga ‘o e Ta‘u ‘e Taha Afé.​—Saame 45:16.

8. Ko e hā ‘a e kulupu ‘e tolu na‘e hā ngali ‘oku nau kau ‘i he taumu‘a ‘a e ‘Otuá?

8 Ko ia, na‘e tui ‘a e Kau Ako Tohi Tapú na‘e ‘i ai ‘a e kulupu ‘e tolu: (1) Ko e toko 144,000, ‘a ia te nau pule fakataha mo Sīsū ‘i hēvani; (2) fu‘u kakai lahi ‘o e kau Kalisitiane ‘ikai fu‘u faivelenga, ‘a ia te nau tu‘u ‘i he ‘ao ‘o e taloni ‘o Sīsū ‘i hēvaní; pea (3) ko e laui miliona ‘o e kakai ‘e ako‘i ki he ngaahi founga ‘a Sihová ‘i he māmaní lolotonga ‘a e Pule Ta‘u ‘e Afe ‘a Kalaisí. * Ka, ‘i he taimi kotofa ‘a Sihová, ko e maama ‘o e mo‘oni fekau‘aki mo e kaveinga ko ení na‘e kamata ke ulo ‘o toe maama ange.​—Pal. 4:18.

ULO MAAMA ANGE ‘A E MAAMA ‘O E MO‘ONÍ

‘I he fakataha-lahi ‘i he 1935, na‘e papitaiso ‘a e fu‘u tokolahi mo e ‘amanaki ke mo‘ui he māmaní (Sio ki he palakalafi 9)

9. (a) ‘I he founga fē ‘e lava ai ke tu‘u “‘i he ‘ao ‘o e taloní pea ‘i he ‘ao ‘o e Lamí” ‘a e fu‘u kakai lahi ‘i he māmaní? (e) Ko e hā ‘oku ‘uhinga lelei ai ‘a e mahino ko eni ‘i he Fakahā 7:9?

9 ‘I he 1935 ko e mahino fekau‘aki mo e fu‘u kakai lahi ‘i he vīsone ‘a Sioné na‘e mā‘ala‘ala. Na‘e toki ‘ilo‘i ‘e he Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ko e fu‘u kakai lahí ‘oku ‘ikai ke fiema‘u mo‘oni ia ke nau tu‘u “‘i he ‘ao ‘o e taloní pea ‘i he ‘ao ‘o e Lamí” ‘i hēvani. Ka ‘i hono kehé, ‘oku nau fai eni ‘i ha founga fakaefakatātā. Neongo te nau nofo ‘i he māmaní, ko e fu‘u kakai lahí ‘oku lava ke nau tu‘u “‘i he ‘ao ‘o e taloní” fakafou ‘i he‘enau lāu‘ilo ki he mafai ‘o Sihová pea fakamo‘ulaloa ki hono tu‘unga-haú. (‘Ai. 66:1) ‘E lava ke nau tu‘u “‘i he ‘ao ‘o e Lamí” ‘aki ‘enau ngāue‘i ‘a e tui ki he feilaulau huhu‘i ‘a Sīsuú. ‘I he tu‘unga meimei tatau, ‘i he Mātiu 25:31, 32, ko e “ngaahi pule‘anga kotoa pē”​—kau ai ‘a e kau fulikivanú—​‘oku pehē te nau ‘fakatahataha ki he ‘ao,’ ‘o Sīsuú ‘i hono taloni lāngilangi‘iá. ‘Oku hā mahino, ko e kotoa ‘o e ngaahi pule‘anga ko ení, ‘oku ‘ikai ‘i hēvani, ka ‘i he māmaní. Ko e fakatonutonu ko eni ‘o e mahinó ‘oku ‘uhinga lelei. ‘Oku fakamatala‘i ai ‘a e ‘uhinga ‘oku ‘ikai lave ai ‘a e Tohi Tapú ki he fu‘u kakai lahí ‘oku ‘ohake ki hēvani. Ko e kulupu pē ‘e taha kuo tala‘ofa mai te nau ma‘u ‘a e mo‘ui ta‘engata ‘i hēvaní​—ko e toko 144,000, ‘a ia te nau “pule ko e ngaahi tu‘i ki he māmaní” fakataha mo Sīsū.​—Fkh. 5:10.

10. Ko e hā ‘e fiema‘u ai ki he fu‘u kakai lahí ke ako‘i kinautolu fekau‘aki mo e ngaahi founga ‘a Sihová ki mu‘a he Ta‘u ‘e Taha Afé?

10 Talu mei he 1935, kuo mahino‘i ‘e he Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ko e fu‘u kakai lahi ‘i he vīsone ‘a Sioné ‘oku fa‘u‘aki ia ha kulupu ‘o e kau Kalisitiane faitōnunga ‘a ia ‘oku nau ma‘u ‘a e ‘amanaki ‘o e mo‘ui ta‘engata ‘i he māmaní. Koe‘uhi ke hao ‘i he fu‘u mamahi lahí, ko e fu‘u kakai lahí kuo pau ke ako‘i kinautolu fekau‘aki mo e ngaahi founga ‘a Sihová ki mu‘a ke kamata ‘a e Ta‘u ‘e Taha Afé. ‘E fiema‘u ke nau fakahaa‘i ‘a e tui mālohi kae malava ke nau “hao ‘i he ngaahi me‘a kotoa pē ko eni kuo pau ke hokó” ki mu‘a ‘i he Pule Ta‘u ‘e Taha Afe ‘a Kalaisí.​—Luke 21:34-36.

11. Ko e hā nai na‘e fakakaukau ai ‘a e Kau Ako Tohi Tapú ‘e ‘ohake ‘a e ni‘ihi ki hēvani hili ‘a e Ta‘u ‘e Taha Afé?

11 Kae fēfē ‘a e fakakaukau ko ia ‘e ‘ohake ki hēvani ‘a e ni‘ihi fa‘ifa‘itaki‘anga lelei ‘i he māmaní hili ‘a e Ta‘u ‘e Taha Afé? Ko e fo‘i fakakaukau ko iá na‘e fakahaa‘i ‘i he laui ta‘u kuo maliu atú ‘i he ‘īsiu ‘o e Watch Tower ‘o Fepueli 15, 1913. ‘E lava ke faka‘uhinga ‘a e ni‘ihi, ‘Ko e hā ‘e ma‘u pē ai ‘e he kau tangata faitōnunga ‘i he kuohilí ha tofi‘a ‘i he māmaní kae ma‘u ‘e he kau Kalisitiane na‘a nau fakata‘eta‘etokangá ‘a e pale ke mo‘ui ‘i hēvaní?’ Ko e mo‘oni, ko e fakakaukau ko iá na‘e tākiekina ‘e ha fakamahamahalo hala ‘e ua: (1) Ko e fu‘u kakai lahí te nau mo‘ui ‘i hēvani pea (2) ko e fu‘u kakai lahí ‘e fa‘u‘aki ‘a e kau Kalisitiane ‘oku ‘ikai ke nau fu‘u faivelenga.

12-13. Ko e hā ‘oku ‘ilo‘i ‘e he kau paní mo e fu‘u kakai lahí fekau‘aki mo honau palé?

12 Kae kehe, hangē ko ia kuo tau vakai ki aí, talu mei he 1935, ko e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová kuo nau mahino‘i mā‘ala‘ala ko e kau hao atu ‘i ‘Āmaketoné ko e fu‘u kakai lahi ‘i he vīsone ‘a Sioné. Te nau “hao mei he fu‘u mamahi lahí” ‘i heni tonu ‘i he māmaní, pea te nau “toutou kalanga le‘o-lahi, ‘o pehē: ‘Ko hotau fakamo‘uí ‘oku mei he ‘Otuá, ‘a ia ‘okú ne ‘afio ‘i he taloní, pea mei he Lamí.’” (Fkh. 7:10, 14) ‘Ikai ngata aí, ‘oku ako‘i mai ‘i he Folofolá ko e fa‘ahinga ‘oku fokotu‘u hake ki he mo‘ui fakahēvaní ‘oku nau ma‘u “ha me‘a lelei ange” ‘i he fa‘ahinga faitōnunga ‘o e tangatá ‘i he kuohilí. (Hep. 11:40) ‘I he fehoanaki mo iá na‘e kamata vēkeveke hotau fanga tokouá ke fakaafe‘i ‘a e kakaí ke tauhi kia Sihova fakataha mo e ‘amanaki ke mo‘ui ta‘engata ‘i he māmaní.

13 Ko e fu‘u kakai lahí ‘oku nau fiefia ‘i he‘enau ‘amanakí. ‘Oku nau mahino‘i ‘oku fili ‘e Sihova ‘a e feitu‘u ‘e ngāue ai kiate ia ‘ene kau lotu faitōnungá, tatau ai pē ‘i hēvani pe ‘i māmani. Ko e kau paní mo e fu‘u kakai lahí ‘oku nau ‘ilo‘i ‘oku malava ke nau ma‘u honau palé koe‘uhi pē ko e ‘ofa ma‘ata‘atā ‘a Sihová ‘a ia ‘oku fakahaa‘i fakafou ‘i he feilaulau huhu‘i ‘a Sīsū Kalaisí.​—Loma 3:24.

‘OKU NAU TOKOLAHI

14. Hili ‘a e 1935, ko e hā na‘e fifili ai ‘a e tokolahi pe ‘e fakahoko fēfē ‘a e kikite fekau‘aki mo e fu‘u kakai lahí?

14 Hili hono fakatonutonu ‘a e mahino ‘a e kakai ‘a Sihová ‘i he 1935, na‘e kei fifili pē ‘a e tokolahi pe ‘e anga-fēfē ‘a e hoko ‘o fu‘u tokolahi ‘a e fa‘ahinga ‘oku ‘amanaki ke mo‘ui ‘i he māmaní. Ko e fakatātaá, ko Ronald Parkin na‘e ta‘u 12 ‘i hono fakamā‘ala‘ala ‘a e mahino fekau‘aki mo e fu‘u kakai lahí. “‘I he taimi ko iá,” ko ‘ene manatú ia, “na‘e toko 56,000 nai ‘a e kau malangá, pea ko e tokolahi, mahalo ko e tokolahi taha ‘o kinautolú, ko e kau pani. Ko ia na‘e hā ngali ko e fu‘u kakai lahí na‘e ‘ikai fu‘u tokolahi.”

15. Kuo anga-fēfē ‘a e hokohoko atu ke laka ki mu‘a hono fakatahataha‘i ‘o e fu‘u kakai lahí?

15 Kae kehe, ‘i he ngaahi hongofulu‘i ta‘u ki mui aí, na‘e vahe‘i ‘a e kau misinalé ki he ngaahi fonua lahi, pea ko e tokolahi ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová na‘e tupulaki vave. Pea ‘i he 1968, na‘e kamata ha polokalama ako Tohi Tapu ‘o ngāue‘aki ‘a e tohi Ko e Mo‘oni ‘a ia ‘oku fakatau ki he Mo‘ui Ta‘engata. Ko hono fakamatala‘i faingofua ai ‘a e mo‘oni Fakatohitapú na‘e tohoaki‘i ai ‘a e kakai anga-vaivai tokolahi ange ‘i ha toe taimi ki mu‘a. ‘I loto ‘i he ta‘u ‘e fā, laka hake ‘i he vaeua milioná ‘a e kau ākonga fo‘ou na‘a nau papitaiso. ‘I he kamata ke mole ‘a e mālohi ‘o e Siasi Katoliká ‘i ‘Amelika Latina mo e ngaahi fonua kehé pea to‘o mo e fakangatangata ‘o ‘etau ngāué ‘i ‘Iulope Hahake mo e ngaahi feitu‘u ‘i ‘Afilika, na‘e toe papitaiso ‘a e laui miliona. (‘Ai. 60:22) ‘I he ngaahi ta‘u ki muí ni maí, kuo tokonaki ‘e he kautaha ‘a Sihová ‘a e ngaahi me‘angāue ola lelei kehe ke tokoni ki he kakaí ke nau ako fekau‘aki mo e Tohi Tapú. ‘Oku ‘ikai ha veiveiua ko ha fu‘u kakai lahi​—laka hake ‘i he toko valu milioná he taimí ni—​kuo fakatahataha‘i.

FU‘U KAKAI LAHI MEI HE FEITU‘U KEHEKEHE

16. Ko fē ‘e fakatahataha‘i mei ai ‘a e fu‘u kakai lahí?

16 ‘I hono hiki ‘e Sione ‘ene vīsoné, na‘á ne ‘ilo‘i ko e fu‘u kakai lahí te nau ha‘u mei he “kotoa ‘o e ngaahi pule‘anga mo e ngaahi matakali mo e ngaahi kakai mo e ngaahi lea.” Na‘e tomu‘a tala ‘e he palōfita ko Sākalaiá ki mu‘a ange ha me‘a meimei tatau. Na‘á ne tohi ‘o pehē: “‘I he ngaahi ‘aho ko iá ‘e ‘i ai ha kau tangata ‘e toko hongofulu mei he ngaahi lea kotoa ‘o e ngaahi pule‘angá te nau piki, ‘io, te nau piki ma‘u ki he kofu ‘o ha Siu, mo pehē: ‘‘Oku mau loto ke mau ō mo kimoutolu, he kuo mau fanongo ko e ‘Otuá ‘oku ‘i he kakai ko kimoutolú.’”​—Sāk. 8:23.

17. Ko e hā kuo fakahoko ke tokoni ai ki he kakai ‘o e ngaahi pule‘anga kotoa pē mo e leá?

17 ‘Oku ‘ilo‘i ‘e he Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ke fakatahataha‘i fakataha ‘a e kakai mei he kotoa ‘o e ngaahi leá, ko e ongoongo leleí kuo pau ke malanga‘i ‘i he ngaahi lea lahi. Kuo tau liliu ‘a e naunau ki he ako Tohi Tapú ‘o laka hake ‘i he ta‘u ‘e 130 tupu, ka ‘i he taimí ni ‘oku tau fakahoko ‘a e liliu-lea lahi taha kuo faifai ange pea fakahokó ‘i he lea ‘e lauingeau. ‘Oku hā mahino, ‘oku fakahoko ‘e Sihova ha mana ‘i onopooni​—‘o fakatahataha‘i ha fu‘u kakai lahi mei he ngaahi pule‘anga kotoa pē. ‘Oku tau fakamālō ‘i hono ala ma‘u ‘a e me‘akai fakalaumālie ‘i he ngaahi lea lahi ange, ko e kulupu kehekehe ko ení ‘oku nau fā‘ūtaha ‘i he lotú. Pea ko e Kau Fakamo‘oní ‘oku nau ‘iloa ‘i he‘enau malanga faivelengá mo ‘enau ‘ofa fakatokouá. He fakaivimālohi ē ko ia!​—Māt. 24:14; Sione 13:35.

‘OKU ‘UHINGA KI HE HĀ ‘A E VĪSONÉ?

18. (a) ‘I he ‘Aisea 46:10, 11, ko e hā ‘oku ‘ikai ai ke tau ‘ohovale ‘i hono fakahoko ‘e Sihova ‘a e kikite fekau‘aki mo e fu‘u kakai lahí? (e) Ko e hā ‘oku ‘ikai ongo‘i ai ‘e he fa‘ahinga ‘oku ‘amanaki ke mo‘ui ‘i he māmaní ‘oku nau tō mei ha me‘á?

18 ‘Oku tau ma‘u ‘a e ‘uhinga lelei kotoa pē ke fiefia ‘i he kikite fekau‘aki mo e fu‘u kakai lahí! ‘Oku ‘ikai ke tau ‘ohovale ‘i hono fakahoko ‘e Sihova ‘a e kikite ko iá ‘i ha founga fakaofo. (Lau ‘a e ‘Aisea 46:10, 11.) Ko e fu‘u kakai lahí ‘oku nau hounga‘ia koe‘uhi ko e ‘amanaki kuo ‘oange ‘e Sihová. ‘Oku ‘ikai ke nau ongo‘i ‘oku nau tō mei ha me‘a koe‘uhi ‘oku ‘ikai pani kinautolu ‘e he laumālie ‘o e ‘Otuá ke ngāue mo Sīsū ‘i hēvani. ‘I he kotoa ‘o e Folofolá, ‘oku tau lau ai ‘o fekau‘aki mo e kau tangata mo e kau fefine ‘o e tuí na‘e tataki kinautolu ‘e he laumālie mā‘oni‘oní; neongo ia ‘oku ‘ikai ke nau kau ‘i he toko 144,000. Ko e fakatātā ‘e taha ko Sione Papitaiso. (Māt. 11:11) Ko Tēvita ‘a e tokotaha. (Ngā. 2:34) Ko kinaua mo e fa‘ahinga ta‘efa‘alaua kehe ‘e fokotu‘u hake ke mo‘ui ‘i ha māmani palataisi. Ko kinautolu kotoa​—kau ai mo e fu‘u kakai lahí—​te nau ma‘u ‘a e faingamālie ke fakahāhā ‘enau mateaki kia Sihova mo hono tu‘unga-haú.

19. ‘Oku anga-fēfē hono fakamamafa‘i ‘e he vīsone ‘a Sione fekau‘aki mo e fu‘u kakai lahí ‘a e fakavavevave ‘o e taimi ‘oku tau mo‘ui aí?

19 ‘Oku te‘eki ai ha taimi ki mu‘a ‘i he hisitōlia ‘o e fa‘ahinga ‘o e tangatá kuo fakafā‘ūtaha‘i ai ‘e he ‘Otuá ‘a e kakai ‘e laui miliona mei he kotoa ‘o e ngaahi pule‘angá. Pe ‘oku tau ‘amanaki ke mo‘ui ‘i hēvani pe ‘i māmani, ‘oku fiema‘u ke tau tokoni‘i ‘a e tokolahi taha ‘e ala lavá ke nau hoko ko e konga ‘o e fu‘u kakai lahi ‘o e “fanga sipi kehe.” (Sione 10:16) ‘Oku vavé ni ke ‘omai ‘e Sihova ‘a e fu‘u mamahi lahi na‘e tomu‘a talá ‘a ia ‘e faka‘auha ai ‘a e ngaahi pule‘anga mo e ngaahi lotu kuo nau fakamamahi‘i ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá. He monū makehe ē ‘oku toka mei mu‘a ki he kau mēmipa kotoa ‘o e fu‘u kakai lahí​—ke tauhi kia Sihova ‘i he māmaní ‘o ta‘engata!​—Fkh. 7:14.

HIVA 55 Mo‘ui Ta‘engatá​—Kuo Hoko!

^ pal. 5 ‘E lāulea ‘a e kupu ko ení ki he vīsone fakaekikite ‘a Sione fekau‘aki mo hono fakatahataha‘i ‘a e “fu‘u kakai lahi.” ‘Oku ‘ikai ha veiveiua, ‘e fakaivimālohi‘i ai ‘a e tui ‘a e fa‘ahinga kotoa ‘oku kau ‘i he kulupu faitāpuekina ko iá.

^ pal. 8 Sio ki he Jehovah’s Witnesses​—Proclaimers of God’s Kingdom, p. 159-163.