Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 40

“Malu‘i ‘a e Me‘a Kuo Tuku Atu Kiate Koé”

“Malu‘i ‘a e Me‘a Kuo Tuku Atu Kiate Koé”

“‘E Tīmote, malu‘i ‘a e me‘a kuo tuku atu kiate koé.”​—1 TĪM. 6:20.

HIVA 34 Mo‘ui ‘o Tuha mo Hotau Hingoá

‘I HE KUPÚ NI *

1-2. Fakatatau ki he 1 Tīmote 6:20, ko e hā na‘e ‘oange kia Tīmoté?

‘OKU tau fa‘a tuku ‘etau ngaahi me‘a mahu‘ingá ke tokanga‘i ‘e he ni‘ihi kehé. Ko e fakatātaá, te tau fakahū nai ‘etau pa‘angá ‘i ha pangikē. ‘I he‘etau fai pehē, ‘oku tau ‘amanekina ‘e malu ai ‘etau pa‘angá pea ‘ikai ke mole pe kaiha‘asi. Ko ia ‘oku tau mahino‘i ai ‘a e ‘uhinga ‘o e tuku ki ha tokotaha kehe ‘a e me‘a ‘oku tau vakai ki ai ‘oku mahu‘ingá.

2 Lau ‘a e 1 Tīmote 6:20. Na‘e fakamanatu ‘e he ‘apositolo ko Paulá kia Tīmote na‘á ne ma‘u ha me‘a mahu‘inga​—ko e ‘ilo totonu fekau‘aki mo e taumu‘a ‘a e ‘Otuá ki he fa‘ahinga ‘o e tangatá. Na‘e toe tuku kia Tīmote ‘a e monū ke “malanga‘i ‘a e folofolá” pea “fai ‘a e ngāue ‘a ha ‘evangeliō.” (2 Tīm. 4:2, 5) Na‘e ekinaki ‘e Paula kia Tīmote ke malu‘i ‘a e me‘a na‘e tuku kiate iá. Hangē ko Tīmoté, kuo tuku mai kiate kitautolu ‘a e ngaahi me‘a mahu‘inga. Ko e hā ‘a e ngaahi me‘a ko iá? Pea ko e hā kuo pau ai ke tau malu‘i ‘a e koloa kuo ‘omai ‘e Sihova kiate kitautolú?

TUKU MAI ‘A E NGAAHI MO‘ONI MAHU‘INGA

3-4. Ko e hā ‘a e ngaahi ‘uhinga ‘e ni‘ihi ‘oku mahu‘inga ai ‘a e mo‘oni mei he Tohi Tapú?

3 Kuo anga-‘ofa ‘a Sihova ‘o foaki mai ha ‘ilo totonu fekau‘aki mo e ngaahi mo‘oni mahu‘inga ‘oku ma‘u ‘i he‘ene Folofolá, ‘a e Tohi Tapú. ‘Oku mahu‘inga ‘a e ngaahi mo‘oni ko ení koe‘uhi ‘oku nau ako‘i mai ‘a e founga ke ma‘u ai ha vaha‘angatae lelei mo Sihova pea ‘oku fakamatala‘i ai ‘a e me‘a ‘okú ne ‘omai ‘a e fiefia mo‘oni ‘i he mo‘uí. ‘I he‘etau tali ‘a e ngaahi mo‘oni ko iá pea mo‘ui‘aki iá, ‘oku fakatau‘atāina‘i ai kitautolu mei he pōpula ki he ngaahi akonaki loí mo e tō‘onga ta‘etāú.​—1 Kol. 6:9-11.

4 Ko e toe ‘uhinga ‘e taha ‘oku mahu‘inga ai ‘a e ngaahi mo‘oni ‘oku ma‘u ‘i he Folofola ‘a e ‘Otuá koe‘uhi ‘oku fakahaa‘i ia ‘e Sihova ki he fa‘ahinga anga-fakatōkilalo pē ‘a ia ‘oku nau “hehema totonu.” (Ngā. 13:48) Ko e fa‘ahinga tāutaha ko iá ‘oku nau tali ‘a e founga ‘okú ne ngāue‘aki ke tufaki ai ‘a e ngaahi mo‘oni ko iá ‘i he ‘ahó ni. (Māt. 11:25; 24:45) He‘ikai lava ke tau ako ‘a e ngaahi mo‘oni ko ení ‘iate kitautolu pē, pea ‘oku ‘ikai ha me‘a ‘e ofi hono mahu‘ingá ki ai.​—Pal. 3:13, 15.

5. Ko e hā ha toe me‘a kuo tuku mai ‘e Sihova kiate kitautolu?

5 Kuo toe tuku mai ‘e Sihova kiate kitautolu ‘a e monū ke ako‘i ki he ni‘ihi kehé ‘a e mo‘oni fekau‘aki mo iá mo ‘ene ngaahi taumu‘á. (Māt. 24:14) Ko e pōpoaki ‘oku tau talakí ‘oku ta‘ehanotatau hono mahu‘ingá koe‘uhi ‘oku tokoni‘i ai ‘a e kakaí ke nau hoko ko e konga ‘o e fāmili ‘o Sihová pea ‘oange ‘a e faingamālie ke nau ma‘u ‘a e mo‘ui ta‘engatá. (1 Tīm. 4:16) Tatau ai pē pe ‘oku lahi pe si‘isi‘i ‘etau kau ki he ngāue fakafaifekaú, ‘oku tau poupou‘i ‘a e ngāue mahu‘inga taha ‘oku lolotonga fakahoko he taimi ní. (1 Tīm. 2:3, 4) He monū ē ko ia ke hoko ko e kaungāngāue ‘o e ‘Otuá!​—1 Kol. 3:9.

PUKE MA‘U ‘A E ME‘A KUO ‘OATU KIATE KOÉ!

Na‘e pau ke tu‘u ma‘u ‘a Tīmote ‘i he mo‘oní ‘i he taimi na‘e fili ai ‘a e ni‘ihi kehé ke mavahé (Sio ki he palakalafi 6)

6. Ko e hā na‘e hoko ki he ni‘ihi na‘e ‘ikai ke nau hounga‘ia ‘i honau monuú?

6 ‘I he taimi ‘o Tīmoté, ko e kau Kalisitiane ‘e ni‘ihi na‘e ‘ikai ke nau hounga‘ia ‘i honau monū ‘i he hoko ko e kaungāngāue ‘o e ‘Otuá. Koe‘uhi na‘e ‘ofa ‘a Tīmasi ‘i he ngaahi me‘a ‘o e fokotu‘utu‘u ko ení, na‘á ne tuku ange ai hono monū ke ngāue mo Paulá. (2 Tīm. 4:10) Ko Faikelo mo Heamokena ‘oku hā mahino na‘e ‘ikai ke na toe kau ki he ngāue fakafaifekaú koe‘uhi na‘á na ilifia na‘a fakatanga‘i kinaua ‘o hangē ko Paulá. (2 Tīm. 1:15) Ko Haiminia, ‘Ālekisānita mo Failito na‘a nau tafoki ‘o fakafepaki ki he mo‘oní pea mavahe mei ai. (1 Tīm. 1:19, 20; 2 Tīm. 2:16-18) ‘Oku ngalingali ko e kakai kotoa ko ení na‘a nau mālohi fakalaumālie ki mu‘a, ka na‘e ‘ikai ke nau toe fakakaukau ki he mahu‘inga mo‘oni ‘o e me‘a na‘e tuku angé.

7. Ko e hā ‘a e ngaahi founga ‘oku ngāue‘aki ‘e Sētane ke fakafepaki‘i kitautolú?

7 ‘Oku anga-fēfē feinga ‘a Sētane ke ‘ai kitautolu ke tuku ange ‘a e ngaahi koloa kuo tuku mai ‘e Sihová? Fakatokanga‘i ‘a e ni‘ihi ‘o e ngaahi founga ‘a Sētané. ‘Okú ne ngāue‘aki ‘a e fakafiefiá mo e mītia ke pouaki ‘ene ngaahi tu‘unga, fakakaukau mo e tō‘onga ‘okú ne ‘amanekina te ne ‘ai kitautolu ke homohomo ‘etau piki ki he mo‘oní. ‘Okú ne feinga ke ‘ai ke tau ilifia fakafou ‘i he tenge mei he to‘ume‘á pe fakatangá koe‘uhi ke tuku ai ‘etau malangá. Pea ‘okú ne feinga ke fakatauele‘i kitautolu ke fanongo ki he ‘ilo “kuo ui hala‘i” ‘a e kau tafoki ‘o fakafepaki ki he mo‘oní koe‘uhi ke tau li‘aki ai ‘a e mo‘oní.​—1 Tīm. 6:20, 21.

8. Ko e hā ‘okú ke ako mei he hokosia ha tokoua ko Daniel?

8 Kapau he‘ikai ke tau tokanga, ‘e lava ke homo māmālie ‘etau piki ki he mo‘oní. Fakakaukau ki he hokosia ‘a Daniel, * ‘a ia na‘á ne sai‘ia he keimi vitioó. ‘Okú ne fakamatala: “Na‘á ku kamata ke va‘inga keimi vitiō ‘i he‘eku ta‘u hongofulú nai. ‘I he kamatá, na‘á ku va‘inga ‘i he ngaahi keimi na‘e sai pē. Ka na‘e kamata ke u va‘inga ‘i he ngaahi keimi fakamālohi mo fakatēmeniō.” Faai atu pē, na‘á ne keimi ‘i ha houa ‘e 15 nai he ‘aho taki taha. “Ko hono mo‘oní, na‘á ku ‘ilo‘i ko e fa‘ahinga keimi na‘á ku va‘inga aí mo e lahi ‘o e taimi na‘á ku fakamoleki aí na‘á ne ‘ai ke u mama‘o meia Sihova. Kae kehe, na‘á ku hoko ‘o loto-fefeka ‘o pehē ko e ngaahi tefito‘i mo‘oni Fakatohitapú na‘e ‘ikai ha‘ane kaunga kiate au,” ko e lea ia ‘a Daniel. Ko e tākiekina olopoto ‘a e fakafiefiá ‘e lavangofua ke ne ‘ai ke homohomo ‘etau puke ma‘u ‘a e mo‘oní. Kapau ‘e hoko ia, ‘e iku atu nai ai ‘o mole ‘a e ngaahi me‘a mahu‘inga kuo ‘omai ‘e Sihova kiate kitautolú.

FOUNGA ‘E LAVA KE TAU PUKE MA‘U AI ‘A E MO‘ONÍ

9. Fakatatau ki he 1 Tīmote 1:18, 19, na‘e fakahoa ‘e Paula ‘a Tīmote ki he hā?

9 Lau ‘a e 1 Tīmote 1:18, 19. Na‘e fakahoa ‘e Paula ‘a Tīmote ki ha sōtia pea ekinaki kiate ia ke “hokohoko atu . . . ‘a e faitau ‘i he tau leleí.” Na‘e ‘ikai ko ha faitau mo‘oni ia ka ko ha faitau fakalaumālie. ‘I he ngaahi founga fē ‘oku hangē ai ‘a e kau Kalisitiané ko e kau sōtia ‘oku kau ‘i he taú? Ko e hā ‘a e ngaahi ‘ulungaanga ‘oku fiema‘u ke tau fakatupulekina ‘i he‘etau hoko ko e kau sōtia ‘a Kalaisí? Te tau lāulea ki he lēsoni ‘e nima ‘e lava ke tau ako mei he talanoa fakatātā ‘a Paulá. ‘E lava ke tokoni‘i kitautolu ‘e he ngaahi lēsoni ko ení ke tau puke ma‘u ‘a e mo‘oní.

10. Ko e hā ‘a e anga-lī‘oa faka‘otua, pea ko e hā ‘oku fiema‘u ai ia kiate kitautolú?

10 Fakatupulekina ‘a e anga-lī‘oa faka‘otuá. Ko ha sōtia lelei ‘okú ne mateaki. Te ne faitau mālohi ke malu‘i ha taha ‘okú ne ‘ofa ai pe ko ha me‘a ‘okú ne fakamahu‘inga‘i. Na‘e fakalototo‘a‘i ‘e Paula ‘a Tīmote ke fakatupulekina ‘a e anga-lī‘oa faka‘otuá​—‘a ia, ko e pīkitai mateaki ki he ‘Otuá. (1 Tīm. 4:7) Ko e loloto ange ‘etau ‘ofa mo e anga-lī‘oa ki he ‘Otuá, ko e lahi ange ia ‘etau holi ke puke ma‘u ‘a e mo‘oní.​—1 Tīm. 4:8-10; 6:6.

‘I he faka‘osinga ‘o ha ‘aho ngāue, ‘e fiema‘u nai ke tau feinga lahi ke ma‘u ‘a e fakatahá. Ka ‘oku tāpuaki‘i kitautolu ‘i he‘etau fai iá! (Sio ki he palakalafi 11)

11. Ko e hā ‘oku fiema‘u ai kiate kitautolu ‘a e akonaki‘i-kitá?

11 Fakatupulekina ‘a e akonaki‘i-kitá. Ko ha sōtia kuo pau ke ne ngāue mālohi ke mateuteu ma‘u pē ki he taú. Na‘e nofo‘aki mateuteu fakalaumālie ‘a Tīmote koe‘uhi na‘á ne muimui ‘i he fale‘i fakamānava‘i ‘a Paula ke hola mei he ngaahi holi fehālaakí, ke tuli ki he ngaahi ‘ulungaanga faka‘otuá pea feohi mo e kaungātuí. (2 Tīm. 2:22) Na‘e fiema‘u ki ai ‘a e akonaki‘i-kita. ‘Oku fiema‘u ‘a e akonaki‘i-kita kiate kitautolu ke ikuna‘i ai ‘a e faitau mo ‘etau ngaahi holi fakakakanó. (Loma 7:21-25) ‘Ikai ko ia pē, ‘oku fiema‘u kiate kitautolu ‘a e akonaki‘i-kita ke hokohoko atu hono hu‘i atu ‘a e anga‘itangata motu‘á kae kofu‘aki ‘a e anga‘itangata fo‘oú. (‘Ef. 4:22, 24) Pea ‘i he taimi ‘oku tau hela‘ia ai ‘i he faka‘osinga ‘o e ‘ahó, ‘e fiema‘u nai ke tau feinga lahi ke ma‘u ‘a e fakatahá.​—Hep. 10:24, 25.

12. ‘I he ngaahi founga fē ‘e lava ke tau fakalelei‘i ai ‘etau ngāue‘aki ‘a e Tohi Tapú?

12 ‘Oku fiema‘u ki ha sōtia ke ne ako ki hono ngāue‘aki ‘ene ngaahi me‘ataú. Ke hoko ‘o pōto‘i, ‘oku fiema‘u ke ne fai ma‘u pē ia. ‘I he founga meimei tatau, ‘oku fiema‘u ke tau hoko ‘o pōto‘i ‘i hono tofa totonu ‘a e Folofola ‘a e ‘Otuá. (2 Tīm. 2:15) ‘E lava ke tau ako ‘a e ni‘ihi ‘o e ngaahi pōto‘i ko ení ‘i he‘etau ngaahi fakatahá. Ka ‘o kapau ‘oku tau loto ke fakatuipau‘i ‘a e ni‘ihi kehé ko e mo‘oni mei he Tohi Tapú ‘oku mātu‘aki mahu‘inga, ‘oku fiema‘u ke tau tauhi ma‘u ha taimi-tēpile ako Tohi Tapu fakafo‘ituitui. ‘Oku fiema‘u ke tau ngāue‘aki ‘a e Folofola ‘a e ‘Otuá ke fakaivimālohi‘i ‘etau tuí. ‘Oku kau ki heni ‘a e me‘a lahi ange ‘i hono lau pē ‘a e Tohi Tapú. ‘Oku fiema‘u ki ai ‘etau fakalaulauloto ki he me‘a ‘oku tau laú pea fai ha fekumi ‘i he‘etau ‘ū tohí kae lava ke tau mahino‘i mo ngāue‘aki totonu ‘a e Folofolá. (1 Tīm. 4:13-15) ‘E lava leva ai ke tau ngāue‘aki ‘a e Folofola ‘a e ‘Otuá ke ako‘i ‘a e ni‘ihi kehé. ‘Oku toe fiema‘u ki heni ‘a e me‘a lahi ange ‘i hono lau pē ‘a e ngaahi veesi Tohi Tapú. ‘Oku tau loto ke tokoni‘i ‘etau kau fanongó ke nau mahino‘i ‘a e vēsí mo ‘ene kaunga kiate kinautolú. ‘I hono tauhi ma‘u ha taimi-tēpile ako Tohi Tapu fakafo‘ituituí, ‘e lava ke tau fakalelei‘i ai ‘etau malava ke ngāue‘aki ‘a e Folofola fakamānava‘i ‘a e ‘Otuá ke ako‘i ‘a e ni‘ihi kehé.​—2 Tīm. 3:16, 17.

13. ‘I he fehoanaki mo e Hepelū 5:14, ko e hā kuo pau ai ke tau hoko ‘o ‘ilo‘iló?

13 Hoko ‘o ‘ilo‘ilo. Kuo pau ki ha sōtia ke tomu‘a fakakaukau ki he fakatu‘utāmakí pea faka‘ehi‘ehi mei ai. Kuo pau foki ke tau ako mo kitautolu ke ‘ilo‘i ‘a e ngaahi tu‘unga ‘e lava ke fakatu‘utāmaki kiate kitautolú pea fai leva ha me‘a ke faka‘ehi‘ehi mei ai. (Pal. 22:3; lau ‘a e Hepelū 5:14.) Ko e fakatātaá, ‘oku fiema‘u ke tau fili fakapotopoto ‘etau fakafiefiá. Ko e ngaahi polokalama ‘i he televīsoné mo e faivá ‘oku fa‘a hā ai ‘a e tō‘onga ta‘etaau. Ko e ngaahi tō‘onga ko iá ‘oku fakatupu houhau ki he ‘Otuá pea ‘e fakatupu maumau. Ko e ‘uhinga ia ‘oku tau faka‘ehi‘ehi ai mei he fakafiefia ‘oku lava ke ne fakavaivai‘i māmālie ‘etau ‘ofa ki he ‘Otuá.​—‘Ef. 5:5, 6.

14. Na‘e anga-fēfē tokoni ‘a e ‘ilo‘iló kia Daniel?

14 Ko Daniel, na‘e lave ki ai ki mu‘á, na‘e kamata ke ne ‘ilo‘i ko e va‘inga ‘i he ngaahi keimi fakamālohi mo fakatēmenioó ko ha palopalema. Na‘á ne fai ha fekumi ‘i he Watchtower Library ki ha fakamatala ke tokoni‘i ia ke fekuki mo ‘ene palopalemá. Na‘e anga-fēfē tokoni eni kiate ia? Na‘á ne ta‘ofi ‘ene va‘inga ‘i he ngaahi keimi ‘ikai saí. Na‘e ‘ikai ke ne toe keimi ‘i he ‘initanetí pea ‘ikai ke toe va‘inga mo e kau keimi kehé. ‘Oku pehē ‘e Daniel, “‘I he ‘ikai ke toe va‘inga ‘i he ngaahi keimi vitioó, na‘e kamata ke u vahe‘i hoku taimí ke fai ‘a e ngaahi ngāue ‘i tu‘a pe feohi mo hoku ngaahi kaume‘a ‘i he fakataha‘angá.” ‘Oku hoko ‘a Daniel he taimí ni ko ha tāimu‘a pea ko ha mātu‘a ia.

15. Ko e hā ‘oku fakatu‘utāmaki ai ‘a e ngaahi talanoa loí?

15 Hangē ko Tīmoté, kuo pau foki ke tau ‘ilo‘ilo ki he fakatu‘utāmaki ‘o e fakamatala loi ‘oku fakamafola ‘e he kau tafoki ‘o fakafepaki ki he mo‘oní. (1 Tīm. 4:1, 7; 2 Tīm. 2:16) Ko e fakatātaá, te nau feinga nai ke fakamafola ‘a e ngaahi talanoa loi fekau‘aki mo hotau fanga tokouá pe ‘ai ke tau veiveiua fekau‘aki mo e kautaha ‘a Sihová. Ko e fakamatala hala peheé ‘e lava ke fakavaivai‘i ai ‘etau tuí. Kuo pau ke tau faka‘ehi‘ehi mei hono kākaa‘i kitautolu ‘e he fakamatala fakangalilelei ko ení. Ko e hā hono ‘uhingá? Koe‘uhi ko e ngaahi talanoa ko ení ‘oku fakamafola ia ‘e he ‘kau tangata kuo fakamele‘i honau ‘atamaí pea ‘ikai te nau ma‘u ‘a e mo‘oní.’ Ko ‘enau taumu‘á ke kamata ha “ngaahi fakafekiki mo e ngaahi fakakikihi.” (1 Tīm. 6:4, 5) ‘Oku nau loto ke tau tui ki he‘enau laukovi loí pea hu‘uhu‘u fulikivanu fekau‘aki mo hotau fanga tokouá.

16. Ko e hā ‘a e ngaahi fakahoha‘a kuo pau ke tau faka‘ehi‘ehi mei aí?

16 Faka‘ehi‘ehi mei he ngaahi fakahoha‘á. ‘I he tu‘unga “ko ha sōtia lelei ‘a Kalaisi Sīsuú,” ko Tīmote na‘e pau ke ne nofo‘aki tokangataha ki he ngāue fakafaifekaú kae ‘ikai hoko ‘o fakalelu‘i ‘e he ngāue fakamāmaní pe tuli ki he me‘a fakamatelié. (2 Tīm. 2:3, 4) Hangē ko Tīmoté, ‘oku ‘ikai totonu ke tau faka‘atā kitautolu ke fakahoha‘asi ‘e he holi ki he ngaahi me‘a fakamatelie lahi ange. Ko e “mālohi kākā ‘o e koloá” ‘e lava ke ne kāsia ‘etau ‘ofa kia Sihová, ko ‘etau hounga‘ia ‘i he Folofola ‘a e ‘Otuá, pea mo ‘etau holi ke vahevahe atu ia ki he ni‘ihi kehé. (Māt. 13:22) Kuo pau ke tau tauhi ke faingofua ‘etau mo‘uí pea ngāue‘aki hotau taimí mo e iví ke “hanganaki fuofua kumi ki he Pule‘angá.”​—Māt. 6:22-25, 33.

17-18. Ko e hā ‘e lava ke tau fai ke faka‘ehi‘ehi ai mei he maumau fakalaumālié?

17 Mateuteu ke ngāue vave. ‘Oku fiema‘u ki ha sōtia ke palani tokamu‘a ki he founga ke malu‘i ai iá. Kapau ‘oku tau loto ke malu‘i ‘a e ngaahi me‘a kuo tuku mai ‘e Sihová, ‘oku fiema‘u ke tau ngāue vave ‘i he‘etau sio ki ha fakatu‘utāmaki. Ko e hā ‘e lava ke ne tokoni‘i kitautolu ke ngāue he taimi pē ko iá? ‘Oku fiema‘u ke tau palani tokamu‘a ki he founga te tau fakafeangai ai ki ha fakamanamana.

18 Ke fakatātaa‘í, ‘i he ‘alu ki ha kātoanga, ‘oku fa‘a fakahaa‘i ki he kakai ‘i aí ‘a e matapā hū‘anga ofi taha ki tu‘á ki mu‘a ke kamata ‘a e polokalamá. Ko e hā hono ‘uhingá? Koe‘uhi ke nau malava ‘o mavahe fakavavevave kapau ‘e hoko ha me‘a fakatu‘upakē. ‘I he founga tatau, ‘e lava ke tau ‘ahi‘ahi ki mu‘a pe ko fē ‘a e “hū‘anga” te tau hū ai ki tu‘a kapau ‘e ‘asi fakafokifā hake ha ‘ata ta‘etaau, fakatātā fakamālohi pe ko ha fakamatala ha tokotaha tafoki ‘o fakafepaki ki he mo‘oní lolotonga ‘etau ngāue‘aki ‘a e ‘Initanetí pe lolotonga ha‘atau sio ha faiva pe polokalama ‘i he televīsoné. Kapau te tau teuteu ki he me‘a nai ‘e hokó, ‘e lava ke tau ngāue vave ai ke faka‘ehi‘ehi mei he maumau fakalaumālié pea nofo‘aki ma‘a ‘i he ‘ao ‘o Sihová.​—Saame 101:3; 1 Tīm. 4:12.

19. Ko e hā ‘a e ngaahi tāpuaki te tau ma‘u kapau te tau malu‘i ‘a e ngaahi me‘a mahu‘inga kuo ‘omai ‘e Sihova kiate kitautolú?

19 Kuo pau ke tau malu‘i ‘a e ngaahi me‘a mahu‘inga kuo ‘omai ‘e Sihova kiate kitautolú​—‘a e ngaahi mo‘oni mahu‘inga mei he Tohi Tapú mo e monū ‘o hono ako‘i ia ki he ni‘ihi kehé. ‘I he‘etau fai iá, te tau ma‘u ai ha konisēnisi ma‘a, mo‘ui mohu ‘uhinga, pea mo e fiefia ‘i hono tokoni‘i ‘a e ni‘ihi kehé ke nau hoko ‘o ‘ilo‘i ‘a Sihova. ‘I he‘ene tokoní, te tau malava ai ‘o malu‘i ‘a e me‘a kuó ne tuku mai kiate kitautolú.​—1 Tīm. 6:12, 19.

HIVA 29 ‘A‘eva ‘i he Anga-Tonu

^ pal. 5 ‘Oku tau ma‘u ha monū lahi hono ‘ilo‘i ‘a e mo‘oní pea ako‘i ia ki he ni‘ihi kehé. Ko e kupu ko ení te ne tokoni‘i kitautolu ke puke ma‘u ‘a e monū ko iá pea ‘ikai ‘aupito ke tuku ange ia.

^ pal. 8 Kuo liliu ‘a e hingoá.