Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 36

‘Okú Ke Mateuteu ke Toutai Tangata?

‘Okú Ke Mateuteu ke Toutai Tangata?

“Tuku e ilifiá. Mei he taimí ni ‘o faai atu te ke pō tangata mo‘ui.”​—LUKE 5:10.

HIVA 137 ‘Omai Mau Loto-To‘a

‘I HE KUPÚ NI *

1. Ko e hā ‘a e fakaafe na‘e fakaa‘u ‘e Sīsū ki he kau toutai ‘e toko faá, pea na‘e anga-fēfē ‘enau talí?

KO E ākonga ko Pita, ‘Anitelū, Sēmisi mo Sioné na‘e ‘i ai ‘enau pisinisi toutai. Sioloto atu ki he‘enau ‘ohovale ‘i he‘enau fanongo ki he fakaafe ‘a Sīsū: ‘Muimui ‘iate au, pea te u ngaohi kimoutolu ko e kau toutai tangata.’ * Ko e hā ‘enau talí? ‘Oku pehē ‘i he Tohi Tapú: ‘‘I he taimi pē ko iá, na‘a nau li‘aki ‘a ‘enau ngaahi kupengá ‘o nau muimui ‘iate ia.’ (Māt. 4:18-22) Ko e fili ko iá na‘á ne liliu ‘a e toenga ‘enau mo‘uí. ‘I he ‘ikai ke nau kei pō iká, na‘a nau “pō kakai mo‘ui.” (Luke 5:10, fkm. ‘i lalo) ‘I he ‘ahó ni, ‘oku fakaa‘u atu ‘e Sīsū ‘a e fakaafe tatau ki he fa‘ahinga loto-totonu ‘oku nau ‘ofa ki he mo‘oní. (Māt. 28:19, 20) Kuó ke tali ‘a e fakaafe ‘a Sīsū ke hoko ko ha tokotaha toutai tangatá?

2. Ko e hā ‘oku totonu ai ke tau fakakaukau fakamātoato ki he fili ke hoko ko e kau toutai tangatá, pea ko e hā te ne tokoni‘i kitautolu ke fai ‘a e fili ko iá?

2 Mahalo kuo fakalakalaka ho‘o ako ‘a e Tohi Tapú ‘o a‘u eni ki he taimi ke fili pe te ke loto ke hoko ko ha tokotaha malanga‘i ‘o e ongoongo leleí. Kapau ‘okú ke veiveiua ‘i hono tali ‘a e fakaafe ‘a Sīsuú, ‘oua ‘e loto-si‘i. Ko ho‘o toumouá ‘oku ngalingali ‘oku fakahaa‘i ai ‘okú ke ‘ilo ‘a e mahu‘inga ‘o e fili ko iá. Ko e mo‘oni, ‘oku pehē ‘i he Tohi Tapú ko Pita mo hono ngaahi kaume‘á na‘a nau li‘aki ‘enau ngaahi kupengá “‘i he taimi pē ko iá.” Kae kehe, na‘e ‘ikai ke fai fakavave ‘e Pita mo hono tokouá ‘a e fili ko iá. Na‘á na ‘ilo‘i mo tali ‘a Sīsū ko e Mīsaiá ‘i ha māhina nai ‘e ono ki mu‘a ange. (Sione 1:35-42) ‘I he tu‘unga meimei tatau, mahalo kuó ke ‘osi ako ‘a e me‘a lahi fekau‘aki mo Sihova mo Sīsū pea ‘okú ke loto ke hokohoko atu ho‘o fakalakalaka fakalaumālié. Ka ‘oku totonu ke ke ‘uluaki fika‘i ‘a e fakamolé ki mu‘a ke ke fai ‘a e fili ko ení. Ko e hā na‘á ne tokoni‘i ‘a Pita, ‘Anitelū mo e ni‘ihi kehe ke fai ‘enau filí?

3. Ko e hā ‘a e ngaahi ‘ulungaanga te ne fakaivimālohi‘i ho‘o holi ke tali ‘a e fakaafe ‘a Sīsuú?

3 Ko e mu‘aki kau ākonga ‘a Sīsuú na‘a nau ma‘u ‘a e fakaue‘iloto totonu, ‘ilo, loto-to‘a mo e akonaki‘i-kita. Ko e ngaahi ‘ulungaanga ko ení ‘oku ‘ikai ha veiveiua na‘á ne tokoni‘i kinautolu ke nau hoko ko e kau toutai tangata ola lelei. ‘E lāulea ‘a e kupu ko ení ki he founga ‘e lava ke ke fakatupulekina ai ‘a e ngaahi ‘ulungaanga ko iá koe‘uhi ke ke hoko ai ko ha ākonga ola lelei ‘a Kalaisi.

FAKAIVIMĀLOHI‘I HO‘O FAKAUE‘ILOTÓ

Na‘e hoko ‘a Pita mo e ni‘ihi kehe ko e kau toutai tangata. ‘Oku hokohoko atu ‘a e ngāue mahu‘ingá ni he ‘ahó ni (Sio ki he palakalafi 4-5)

4. Ko e hā na‘á ne ue‘i ‘a Pita ke hoko ko ha tokotaha toutaí?

4 Na‘e toutai ‘a Pita ke tokonaki ma‘a hono fāmilí, ka na‘e ‘ikai ke ne fai pē ia ko ha fatongia. ‘Oku hā mahino na‘e ‘ofa ‘a Pita ‘i he toutaí. (Sione 21:3, 9-15) Na‘á ne toe ‘ofa foki ‘i he hoko ko ha tokotaha toutai tangatá. Pea ‘i he tokoni ‘a Sihová, na‘e lavame‘a ‘a Pita ‘i he ngāue ko iá.​—Ngā. 2:14, 41.

5. Makatu‘unga ‘i he Luke 5:8-11, ko e hā na‘e ilifia ai ‘a Pitá, pea ko e hā te ne tokoni‘i kitautolu ke iku‘i ‘a e ongo‘i meimei tatau?

5 ‘Oku tau malanga koe‘uhi ‘oku tau ‘ofa kia Sihova; ko ‘etau fakaue‘iloto tefito ia ki hono fai ‘a e ngāue ko ení. Ko ‘etau ‘ofa kia Sihová te ne tokoni‘i kitautolu ke iku‘i ha fa‘ahinga ongo‘i ta‘efe‘unga pē ‘oku tau ma‘u. ‘I hono fakaafe‘i ‘e Sīsū ‘a Pita ke hoko ko ha tokotaha toutai tangatá, na‘á ne tala ange: “Tuku e ilifiá.” (Lau ‘a e Luke 5:8-11.) Na‘e ‘ikai ke ilifia ‘a Pita ki he me‘a nai ‘e hoko kapau te ne hoko ko ha ākonga. ‘I hono kehé, na‘e ofo ‘a Pita ‘i he sio ki he lahi ‘o e ika na‘a nau ma‘u ‘i he mana ko ia na‘e fakahoko ‘e Sīsuú, pea na‘á ne ongo‘i ‘oku ‘ikai ke ne taau ke ngāue mo Sīsū. ‘I he tafa‘aki ‘e tahá, ‘okú ke ongo‘i lōmekina nai ‘i ho‘o ‘ilo‘i ‘a e me‘a ‘oku kaunga ki he hoko ko ha ākonga ‘a Kalaisí. Kapau ko ia, fakaivimālohi‘i ho‘o ‘ofa kia Sihova, Sīsū pea mo ho kaungā‘apí, pea ‘e ue‘i ai koe ke tali ‘a e fakaafe ‘a Sīsū ke hoko ko ha tokotaha toutai tangatá.​—Māt. 22:37, 39; Sione 14:15.

6. Ko e hā mo ha toe me‘a ‘okú ne ue‘i kitautolu ke malanga?

6 Fakakaukau angé ki ha ngaahi ‘uhinga kehe ‘oku ue‘i ai kitautolu ke malanga. ‘Oku tau loto ke talangofua ki he fekau ‘a Sīsū: “Mou ō ‘o ngaohi . . . ākonga.” (Māt. 28:19, 20) ‘Oku tau toe malanga koe‘uhí ko e kakaí ‘oku “ngaohikovia kinautolu mo li‘ekina” pea ‘oku mātu‘aki fiema‘u ke nau ako ‘a e mo‘oni fekau‘aki mo e Pule‘angá. (Māt. 9:36) Ko e finangalo ‘o Sihová ki he fa‘ahinga kakai kotoa pē ke nau a‘usia ‘a e ‘ilo totonu ki he mo‘oní pea fakahaofi.​—1 Tīm. 2:4.

7. ‘Oku anga-fēfē hono fakahaa‘i ‘i he Loma 10:13-15 ‘a e mahu‘inga ‘o e ngāue fakamalangá?

7 ‘I he‘etau fakakaukau atu ki he ‘aonga ‘o ‘etau ngāue fakamalangá, ‘e ue‘i ai kitautolu ke tau fai ‘a e ngāue fakahaofi mo‘ui ko ení. ‘I he ‘ikai hangē ko ha tokotaha pisinisi toutai ‘okú ne fakatau atu pe kai ‘a e ika ‘okú ne poó, ‘oku tau “pō” ‘a e kakaí koe‘uhi ke fakahaofi kinautolu.​—Lau ‘a e Loma 10:13-15; 1 Tīm. 4:16.

FAKALOLOTO‘I HO‘O ‘ILÓ

8-9. Ko e hā kuo pau ke ‘ilo‘i ‘e ha tokotaha toutai, pea ko e hā hono ‘uhingá?

8 ‘I he taimi ‘o Sīsuú, ko ha tangata toutai ‘Isileli na‘e pau ke ne ‘ilo ‘a e fa‘ahinga ika te ne ma‘ú. (Liv. 11:9-12) Na‘e pau foki ke ne ‘ilo ‘a e feitu‘u ‘e lava ke ne ma‘u ai ‘a e iká. ‘Oku fa‘a nofo ‘a e iká ‘i ha feitu‘u ‘oku fe‘ungamālie kiate kinautolú mo lahi ai ‘a e me‘akaí. ‘Oku mahu‘inga ‘a e taimi ke fai ai ‘ene toutaí? ‘I he fekau‘aki mo e taimi lelei taha ki he toutaí, fakatokanga‘i ‘a e me‘a na‘e tala ange ‘e ha Fakamo‘oni ‘i ha motu ‘i he Pasifikí ki ha misinale na‘á ne fakaafe‘i ke na ō ‘o toutai. Na‘e tala ange ‘e he misinalé, “Ta fetaulaki ‘i he hivá ‘auhu.” Na‘e tali ange ‘e he tokouá, “‘Okú ke ‘ilo‘i, te ta ō ‘i he taimi ‘oku fe‘ungamālie ke ma‘u ai ‘a e iká, kae ‘ikai ko e taimi fe‘ungamālie kiate kitauá.”

9 Pehē foki, ko e kau toutai tangata ‘i he ‘uluaki senitulí na‘a nau ō ki he ngaahi feitu‘u ‘e ma‘u ai ‘a e “iká” pea mo e taimi na‘e ngalingali ‘e ma‘u ai kinautolú. Ko e fakatātaá, ko e kau muimui ‘o Sīsuú na‘a nau malanga ‘i he temipalé mo e ngaahi sinakoké, fale ki he fale mo e feitu‘u fai‘anga fakataú. (Ngā. 5:42; 17:17; 18:4) ‘Oku fiema‘u foki ke tau alāanga mo e tō‘onga ‘a e kakai ‘i hotau feitu‘u ngāué. ‘Oku fiema‘u ke tau ngaofengofua pea malanga ‘i he feitu‘u mo e taimi ‘oku ngalingali ‘e ma‘u ai ‘a e kakaí.​—1 Kol. 9:19-23.

KAU TOUTAI TAUKEI . . . 1. toutai ‘i he taimi mo e feitu‘u ‘e ma‘u ai ‘a e iká (Sio ki he palakalafi 8-9)

10. Ko e hā ‘a e ngaahi me‘angāue ‘oku tokonaki mai ‘e he kautaha ‘a Sihová?

10 Ko ha tokotaha toutai ‘okú ne fiema‘u ‘a e naunau totonú pea kuo pau ke ne ‘ilo‘i ‘a e founga ke ngāue‘aki ai iá. Ko kitautolu foki ‘oku tau fiema‘u ‘a e naunau totonu ki he‘etau ngāué. Pea ‘oku fiema‘u ke tau ‘ilo ‘a e founga hono ngāue‘aki iá. Na‘e ‘oange ‘e Sīsū ki he‘ene kau ākongá ‘a e ngaahi fakahinohino mā‘ala‘ala ki he founga ‘o e toutai tangatá. Na‘á ne tala ange ‘a e me‘a ke nau ‘alu mo iá, feitu‘u ke malanga aí mo e me‘a ke lea‘akí. (Māt. 10:5-7; Luke 10:1-11) ‘I he ‘ahó ni, ‘oku tokonaki mai ‘e he kautaha ‘a Sihová ha Puha Me‘angāue Fakafaiako ‘oku ma‘u ai ‘a e ngaahi me‘angāue ola lelei. * Pea kuo ako‘i kitautolu ki he founga ke ngāue‘aki ai iá. ‘Oku tokoni‘i kitautolu ‘i he ako ko iá ke ma‘u ‘a e tuipau mo e pōto‘i ‘oku fiema‘u ke ola lelei ai ‘etau ngāué.​—2 Tīm. 2:15.

KAU TOUTAI TAUKEI . . . 2. ako‘i ke ngāue‘aki ‘a e naunau totonu (Sio ki he palakalafi 10)

LANGA HAKE ‘A E LOTO-TO‘A

11. Ko e hā kuo pau ai ke loto-to‘a ‘a e kau toutai tangatá?

11 Ko e kau pisinisi toutaí ‘oku fiema‘u ke nau loto-to‘a. ‘I he taimi ‘e ni‘ihi ‘oku nau fehangahangai mo e ngaahi tu‘unga ta‘e‘amanekina ‘i tahi. ‘Oku nau fa‘a toutai ‘i he po‘ulí pea tō fakafokifā nai ha ki‘i matangi ‘o ma‘u kinautolu. ‘Oku fiema‘u foki ki he kau toutai tangatá ‘a e loto-to‘a. ‘I he taimi ‘oku tau kamata malanga ai pea ‘ilo‘i kitautolu ko e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová, te tau fehangahangai nai mo ha “matangi” ‘o e fakafepaki mei he fāmilí, manuki mei he ngaahi mahení, pea taliteke‘i ‘etau pōpoakí. Ka ‘oku ‘ikai ke tau ofo heni. Na‘e fakatokanga ‘a Sīsū te ne fekau atu hono kau muimuí ki ha ‘ātakai faingata‘a.​—Māt. 10:16.

12. ‘I he fehoanaki mo e Siosiua 1:7-9, ko e hā ‘e lava ke ne tokoni‘i kitautolu ke langa hake ‘a e loto-to‘á?

12 ‘E lava fēfē ke ke langa hake ho‘o loto-to‘á? ‘Uluakí, tuipau ‘oku hokohoko atu hono tataki ‘e Sīsū ‘a e ngāue ko ení mei hēvani. (Sione 16:33; Fkh. 14:14-16) Hokó, fakaivimālohi‘i ho‘o tui ki he tala‘ofa ‘a Sihova te ne tokanga‘i koe. (Māt. 6:32-34) Ko e mālohi ange ho‘o tuí, ko e lahi ange ia ho‘o loto-to‘á. Na‘e fakahāhā ‘e Pita mo hono ngaahi kaume‘á ‘a e tui lahi ‘i he taimi na‘a nau tuku ange ai ‘enau ma‘u‘anga mo‘uí kae muimui ‘ia Sīsuú. ‘I he tu‘unga meimei tatau, na‘á ke fakahaa‘i ‘a e tui lahi ‘i ho‘o tala ange ki ho ngaahi kaume‘á mo e fāmilí kuó ke kamata ako ‘a e Tohi Tapú mo e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová pea ma‘u ‘enau ngaahi fakatahá! ‘Oku ‘ikai ha veiveiua kuó ke fai ‘a e ngaahi liliu mahu‘inga ‘i ho‘o tō‘ongá mo e founga mo‘uí koe‘uhi ke fehoanaki mo e tu‘unga mā‘oni‘oni ‘a Sihová. Na‘e fiema‘u foki ki ai ‘a e tui mo e loto-to‘a. ‘I ho‘o hokohoko atu ke langa hake ‘a e loto-to‘á, ‘e lava ke ke tuipau “ko Sihova ko ho ‘Otuá ‘e ‘iate koe ‘i ha feitu‘u pē te ke ‘alu ki ai.”​—Lau ‘a e Siosiua 1:7-9.

KAU TOUTAI TAUKEI . . . 3. ngāue loto-to‘a ‘i he tu‘unga faingata‘á (Sio ki he palakalafi 11-12)

13. ‘E lava fēfē ke tokoni‘i koe ‘e he fakalaulaulotó mo e lotú ke langa hake ho‘o loto-to‘á?

13 Ko e hā ha toe founga ke langa hake ai ho‘o loto-to‘á? Lotu ki ha loto-to‘a mo e loto-lahi. (Ngā. 4:29, 31) ‘E tali ‘e Sihova ho‘o lotú pea he‘ikai ‘aupito ke ne li‘aki koe. ‘Okú ne ‘i ai ma‘u pē ke poupou kiate koe. Pehē foki, ‘e lava ke ke fakalaulauloto ki he founga na‘e fakahaofi ai ‘e Sihova ‘a e ni‘ihi kehe ‘i he kuohilí. Fakakaukau foki ki he‘ene tokoni‘i koe ke iku‘i ‘a e ngaahi polé pea ‘oatu ‘a e mālohi ke liliu ho‘o founga mo‘uí. Ko e mo‘oni ko e Tokotaha na‘á ne taki atu hono kakaí ‘i he Tahi Kulokulá te ne tokoni‘i koe ke hoko ko ha ākonga ‘a Kalaisi. (‘Eki. 14:13) Tauhi ma‘u ‘a e tuipau tatau mo ia na‘e ma‘u ‘e he tokotaha-tohi-sāmé ‘a ia na‘á ne pehē: “‘Oku kau mo au ‘a Sihova; ‘e ‘ikai te u ilifia. Ko e hā ‘e lava ke fai mai ‘e he tangatá kiate au?”​—Saame 118:6.

14. Ko e hā ‘okú ke ako mei he hokosia ‘a Masae mo Tomoyo?

14 Ko ha founga ‘e taha ke langa hake ai ‘a e loto-to‘á ko e ako mei he anga hono tokoni‘i ‘e Sihova ‘a e kakai ‘oku nau mā ka kuo nau hoko ‘o loto-to‘a. Fakakaukau ki he hokosia ha tuofefine ko Masae. Na‘á ne mā pea ongo‘i he‘ikai ‘aupito lava ke ne talaki fakahāhā ‘ene tuí. Ko e fakakaukau ko ia ke talanoa ki ha solá na‘e hangē ia ha feinga ke kaka ‘i ha fu‘u ‘ā mā‘olunga, ‘a ia he‘ikai ‘aupito te ne lava. Ko ia na‘á ne fai ha feinga makehe ke ‘ai ke loloto ange ‘ene ‘ofa ki he ‘Otuá mo hono kaungā‘apí. Na‘á ne fakakaukauloto ki he fakavavevave ‘o e taimi ‘oku tau mo‘ui aí pea lotu ki ha tokoni ke fakalahi ‘ene holi ke malangá. Na‘á ne iku‘i ‘ene manavaheé peá ne hoko ko ha tāimu‘a tu‘uma‘u. ‘E lava foki ke tokoni‘i ‘e Sihova ‘a e kau malanga fo‘oú ke nau “loto-to‘a.” Fakatokanga‘i ‘a e hokosia ha tuofefine ko Tomoyo. ‘I he‘ene kamata malanga fale ki he falé, ko e ‘uluaki tokotaha-‘api na‘e fetaulaki mo iá na‘e kaila mai: “‘Oku ‘ikai ke u fie talanoa mo e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová!” peá ne ha‘aki mai ‘a e matapaá. Na‘e tala ange loto-to‘a ‘e Tomoyo ki hono hoa ngāué: “Na‘á ke fanongo ki ai? Na‘e ‘ikai fiema‘u ia ke u toe fakamatala, pea na‘á ne ‘ilo‘i ko e taha au ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová. ‘Oku ou fiefia lahi!” ‘I he taimí ni ‘oku hoko ‘a Tomoyo ko ha tāimu‘a tu‘uma‘u.

FAKATUPULEKINA ‘A E AKONAKI‘I-KITÁ

15. Ko e hā ‘a e akonaki‘i-kita, pea ko e hā ‘oku mahu‘inga ai ia ki he kau Kalisitiané?

15 Ko e kau toutai tangata lavame‘á kuo nau ma‘u ‘a e akonaki‘i-kitá. Kuo fakamatala‘i ‘a e akonaki‘i-kitá “ko e malava ia ke ‘ai koe ke ke fai ha me‘a ‘oku totonu ke fakahoko.” Ko e kau pisinisi toutaí kuo pau ke nau ako‘i kinautolu ke nau ‘ā pongipongia, fai ‘a e ngāué kae ‘oleva kuo lava pea kīvoi neongo ‘a e kovi ‘a e ‘eá. ‘Oku fiema‘u foki ke tau ma‘u ‘a e akonaki‘i-kitá kae lava ke tau kītaki pea fakakakato ‘etau ngāué.​—Māt. 10:22.

16. ‘E lava fēfē ke tau fakatupulekina ‘a e akonaki‘i-kitá?

16 ‘Oku ‘ikai ke tau ma‘u tukufakaholo ‘a e akonaki‘i-kitá. ‘I hono kehé, ‘oku tau fa‘a hehema ke fou ‘i he ‘alunga ‘oku faingofua tahá. ‘Oku fiema‘u ‘a e mapule‘i-kita ke hoko ai ‘o akonaki‘i-kita. Ko ia ai, ‘oku tau fiema‘u ‘a e tokoni ke ako‘i kitautolu ke fai ‘a e ngaahi me‘a ‘oku faingata‘a nai ke tau fai. ‘Oku ‘omai ‘e Sihova ‘a e tokoní fakafou ‘i hono laumālie mā‘oni‘oní.​—Kal. 5:22, 23.

17. ‘I he 1 Kolinitō 9:25-27, ‘oku anga-fēfē hono fakamatala‘i ‘e he ‘apositolo ko Paulá ‘ene feinga ke fakatupulekina ‘a e akonaki‘i-kitá?

17 Ko e ‘apositolo ko Paulá na‘á ne akonaki‘i-kita. Ka na‘á ne pehē na‘e pau ke ne “tuki pohu” hono sinó koe‘uhi ke ne fai ‘a e me‘a na‘e totonú. (Lau ‘a e 1 Kolinitō 9:25-27.) Na‘á ne ekinaki ki he ni‘ihi kehé ke nau akonaki‘i kinautolu pea ke fai ‘a e me‘a kotoa pē “‘i ha tu‘unga taau mo maau.” (1 Kol. 14:40) Kuo pau ke tau ngāue‘aki ‘a e akonaki‘i-kitá ke tauhi ma‘u ha taimi-tēpile fakalaumālie lelei ‘a ia ‘oku kau ki ai ‘a e kau ma‘u pē ki he ngāue toutai fakaefakatātaá.​—Ngā. 2:46.

‘OUA ‘E TAUTOLOI

18. Ko e hā te ne ‘ai ‘a Sihova ke ne vakai mai kiate kitautolu ‘oku tau lavame‘á?

18 Ko ha tokotaha pisinisi toutai ‘okú ne fua ‘ene lavame‘á ‘o fakatatau ki he lahi ‘o e ika ‘okú ne ma‘ú. ‘I he tafa‘aki ‘e tahá, ‘oku ‘ikai ke tau fua ‘etau lavame‘á ‘o fakatatau ki he tokolahi ‘o e kakai ‘oku tau ‘omai ki he kautaha ‘a e ‘Otuá. (Luke 8:11-15) Kapau te tau kītaki ‘i hono malanga‘i ‘a e ongoongo leleí pea ako‘i ‘a e ni‘ihi kehé, ‘e vakai mai ‘a Sihova kiate kitautolu ‘oku tau lavame‘a. Ko e hā hono ‘uhingá? Koe‘uhi ‘oku tau talangofua kiate ia mo hono ‘Aló.​—Mk. 13:10; Ngā. 5:28, 29.

19-20. Ko e ‘a e ‘uhinga makehe ‘oku fiema‘u ai ke tau malanga he taimí ni?

19 ‘I he ngaahi fonua ‘e ni‘ihi, ko e toutaí ‘oku faka‘atā pē ‘i he ngaahi māhina pau. ‘I he ngaahi fonua ko iá, ‘oku ongo‘i ‘e ha tokotaha toutai ‘oku fiema‘u ke toe fakavavevave ange ‘ene toutaí ‘i he ofi ke ngata ‘a e taimi ko iá. ‘I he tu‘unga ko e kau toutai tangata, ‘oku tau ma‘u ha toe ‘uhinga ke malanga ai he taimí ni: Ko e ngata‘anga ‘o e fokotu‘utu‘u ko ení ‘oku tu‘unuku vave mai! Ko e taimi ‘oku toe ke kau ai ki he ngāue fakahaofi mo‘ui ko ení ‘oku toe si‘i ‘aupito. ‘Oua ‘e tautoloi pe ongo‘i ‘oku fiema‘u ke ke tatali ke lelei ‘a e me‘a kotoa kae toki kau ‘i he ngāue mahu‘inga ko ení.​—Tml. 11:4.

20 Ngāue he taimí ni ke fakaivimālohi‘i ho‘o fakaue‘ilotó, fakaloloto‘i ho‘o ‘ilo ki he Tohi Tapú, langa hake ho‘o loto-to‘á, pea fakatupulekina ‘a e akonaki‘i-kitá. Kau fakataha mo e kau toutai tangata ‘e toko valu miliona tupu, pea te ke hokosia ai ‘a e fiefia meia Sihová. (Nehe. 8:10) Fakapapau‘i ke kau kakato ki he ngāue ko ení pea hanganaki fai ia kae ‘oua ke ‘osi. ‘E lāulea ‘a e kupu hono hokó ki he founga ‘e tolu ‘a ia ‘e lava ke fakaivimālohi‘i ai ‘etau fakapapau ke hokohoko atu ‘i he ngāue malanga‘i ‘o e Pule‘angá ko e kau toutai tangata.

HIVA 47 Tala ‘a e Ongoongo Leleí

^ pal. 5 Na‘e fakaafe‘i ‘e Sīsū ‘a e kau toutai anga-fakatōkilalo mo ngāue mālohi ke nau hoko ko ‘ene kau ākonga. ‘I he ‘ahó ni ‘oku hokohoko atu hono fakaafe‘i ‘e Sīsū ‘a e kakai ‘oku nau ma‘u ‘a e ongo ‘ulungaanga ko iá ke nau hoko ko e kau toutai tangata. ‘E lāulea ‘a e kupu ko ení ki he me‘a ‘oku fiema‘u ke fai ‘e he kau ako Tohi Tapu ‘oku nau toumoua ke tali ‘a e fakaafe ‘a Sīsuú.

^ pal. 1 LEA MO HONO ‘UHINGA: Ko e kupu‘i lea “kau toutai tangata” ‘oku ‘uhinga ia ki he fa‘ahinga kotoa ‘oku nau malanga‘i ‘a e ongoongo leleí pea ako‘i ‘a e ni‘ihi kehé ke nau hoko ko e kau ākonga ‘a Kalaisi.

^ pal. 10 Sio ki he kupu “Ako‘i ‘a e Mo‘oní” ‘i he Taua Le‘o, ‘Okatopa 2018, p. 11-16.