Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 37

“‘Oua Na‘a Tuku ke Mālōlō Ho Nimá”

“‘Oua Na‘a Tuku ke Mālōlō Ho Nimá”

“Tūtuu‘i ho‘o tengá ‘i he pongipongí pea ‘oua na‘a tuku ke mālōlō ho nimá kae ‘oua ke a‘u ki he efiafí.”​—TML. 11:6.

HIVA 44 Kau Fiefia he Utu-Ta‘ú

‘I HE KUPÚ NI *

1-2. ‘Oku anga-fēfē ‘a e felāve‘i ‘a e Tangata Malanga 11:6 mo e malanga‘i ‘o e ongoongo lelei ‘o e Pule‘angá?

‘I HE ngaahi fonua ‘e ni‘ihi ‘i he fanongo ‘a e kakaí ki he ongoongo leleí ‘oku nau tali vēkeveke ia. Ko e me‘a tofu pē ia na‘a nau tatali ki aí! ‘I he ngaahi fonua ‘e ni‘ihi, ‘oku ‘ikai loko mahu‘inga‘ia ‘a e kakaí ‘i he ‘Otuá pe ko e Tohi Tapú. Ko e hā ‘a e tali anga-maheni ‘i ho feitu‘ú? Tatau ai pē pe ko e hā ‘a e tali ‘a e kakaí, ‘oku ‘amanekina mai ‘e Sihova ke tau hanganaki malanga kae ‘oua ke ne pehē kuo kakato ‘a e ngāué.

2 ‘I he taimi kotofa ‘a Sihová, ‘e kakato ‘a e ngāue fakamalangá pea “‘e toki hoko mai ‘a e ngata‘angá.” (Māt. 24:14, 36) ‘I he lolotongá ni, ‘e lava fēfē ke tau talangofua ki he lea “‘oua na‘a tuku ke mālōlō ho nimá”? *​—Lau ‘a e Tangata Malanga 11:6.

3. Ko e hā te tau lāulea ki ai ‘i he kupu ko ení?

3 Na‘e lāulea ‘a e kupu ki mu‘á ki he me‘a ‘e fā ‘oku fiema‘u ke tau fai koe‘uhi ke tau hoko ai ko e kau “toutai tangata” ola lelei. (Māt. 4:19) ‘E lāulea ‘a e kupu ko ení ki he founga ‘e tolu ‘e lava ke tau fakaivimālohi‘i ai ‘etau fakapapau ke malangá, ‘o tatau ai pē pe ko e hā ‘a e tu‘unga ‘oku tau fehangahangai mo iá. Te tau ako ki he ‘uhinga ‘oku mahu‘inga ai ke (1) nofo‘aki tokangatahá, (2) kātaki mo e (3) tauhi ma‘u ‘a e tui mālohi.

NOFO‘AKI TOKANGATAHA

4. Ko e hā ‘oku fiema‘u ai ke tau nofo‘aki tokangataha ki he ngāue kuo ‘omai ‘e Sihova ke tau faí?

4 Na‘e tomu‘a tala ‘e Sīsū ‘a e ngaahi me‘a ‘e hoko ‘i he ngaahi ‘aho faka‘osí pea ‘e lava ke fakahoha‘asi ai hono kau muimuí mei hono fakahoko ‘a e ngāue fakamalangá. Na‘á ne ekinaki ki he‘ene kau ākongá ke nau “hanganaki le‘o.” (Māt. 24:42) ‘I he ‘ahó ni, ‘oku tau fehangahangai mo e ngaahi fakahoha‘a meimei tatau mo ia na‘á ne ta‘ofi ‘a e kakai ‘i he ‘aho ‘o Noá mei he tokanga ki he fakatokanga na‘e talaki ‘e Noá. (Māt. 24:37-39; 2 Pita 2:5) Ko ia ai, ‘oku tau loto ke nofo‘aki tokangataha ki he ngāue kuo ‘omai ‘e Sihova ke tau faí.

5. ‘Oku anga-fēfē hono fakamatala‘i ‘i he Ngāue 1:6-8 ‘a e lahi ‘o e ngāue fakamalangá?

5 Ko e ngāue malanga‘i ‘o e Pule‘angá ‘oku tuha ia mo ‘etau tokangatahá he ‘ahó ni. Na‘e tomu‘a tala ‘e Sīsū ko e ngāue ko ení ‘e fakahoko ia ‘i he ngaahi feitu‘u lahi ange pea ‘e hokohoko atu ia hili ‘ene pekiá. (Sione 14:12) Hili ‘a e pekia ‘a Sīsuú, ko e ni‘ihi ‘ene kau ākongá na‘a nau toe foki ki he toutaí. ‘I hono fokotu‘u hake ‘a Sīsuú, na‘á ne fai ha mana ‘o ma‘u ai ‘e he‘ene kau ākongá ha ika lahi. Na‘á ne fakapapau‘i ange heni ko honau vāhenga-ngāue ko e kau toutai tangatá na‘e mahu‘inga ange ia ‘i ha toe ngāue kehe. (Sione 21:15-17) ‘I he ki mu‘a pē ke ‘alu hake ‘a Sīsū ki hēvaní, na‘á ne tala ange ki he‘ene kau ākongá ko e ngāue faifakamo‘oni na‘á ne kamata‘í ‘e fakahoko ia ‘o fakalaka atu ‘i he ngaahi kau‘āfonua ‘o ‘Isilelí. (Lau ‘a e Ngāue 1:6-8.) ‘I he ngaahi ta‘u ki mui aí, na‘e ‘oange ‘e Sīsū ha vīsone ki he ‘apositolo ko Sioné ke fakahaa‘i ai ‘a e me‘a ‘e hoko “‘i he ‘aho ‘o e ‘Eikí.” * Ko e taha ‘i he ngaahi me‘a na‘e mamata ki ai ‘a Sioné ko e me‘a fakaofo ko ení: ‘I he tataki fakae‘āngeló, ko e “ongoongo lelei ta‘engata” kuo malanga‘i ‘i he “pule‘anga mo e matakali mo e lea mo e kakai kotoa pē.” (Fkh. 1:10; 14:6) ‘Oku hā mahino, ko e finangalo ‘o Sihova kiate kitautolu he ‘aho ní ke tau kau ‘i he ngāue faifakamo‘oni lahi ko ení kae ‘oua ke ‘osi.

6. ‘E lava fēfē ke tau nofo‘aki tokangataha ki he ngāue fakamalangá?

6 ‘E lava ke tau nofo‘aki tokangataha ki he ngāue fakamalangá kapau te tau fakakaukauloto ki he kotoa ‘o e me‘a kuo fai ‘e Sihova ke tokoni‘i kitautolú. Ko e fakatātaá, kuó ne tokonaki mai ‘a e me‘akai fakalaumālie hulu fau ‘i he ‘ū tohi kuo pulusi mo e faka‘ilekitulōnika, hiki-le‘o mo e vitiō pea mo e ngaahi polokalama ‘i he ‘Initanetí. Fakakaukau atu: ‘I he‘etau uepisaiti faka‘ofisialé, ‘oku ala ma‘u ai ‘a e fakamatala ‘i he lea ‘e 1,000 tupu! (Māt. 24:45-47) ‘I he māmani māvahevahe fakapolitikale, fakalotu mo faka‘ekonōmika ko ení, ‘oku ‘i ai ‘a e kau sevāniti ‘a e ‘Otuá ‘e toko valu miliona tupu ‘oku nau fā‘ūtaha mo‘oni ‘i ha fetokoua‘aki ‘i māmani lahi. Ko e fakatātaá, ‘i he Falaite, ‘Epeleli 19, 2019, ko e Kau Fakamo‘oni ‘i māmani lahi na‘a nau sio kotoa ‘i ha vitiō na‘e lāulea ai ki he konga tohi faka‘ahó. ‘I he efiafi ko iá, na‘e fakatahataha ai ha fu‘u kakai ‘e toko 20,919,041 ke Fakamanatu ‘a e pekia ‘a Sīsuú. ‘Oku ue‘i kitautolu ke nofo‘aki tokangataha ki he ngāue ‘o e Pule‘angá ‘i he‘etau fakakaukauloto ki he monū ‘oku tau ma‘u ke sio ki hono fakahoko ‘a e mana ko ení ‘i onopooni pea kau ki ai.

Na‘e ‘ikai ke faka‘atā ‘e Sīsū ia ke fakahoha‘asi mei he faifakamo‘oni ki he mo‘oní (Sio ki he palakalafi 7)

7. ‘Oku anga-fēfē hono tokoni‘i kitautolu ‘e he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Sīsuú ke nofo‘aki tokangatahá?

7 Ko e founga ‘e taha ‘e lava ke tau nofo‘aki tokangataha ai ki he ngāue fakamalangá ko e muimui ‘i he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Sīsuú. Na‘e ‘ikai ke ne faka‘atā ha me‘a ke ne fakahoha‘asi ia mei he faifakamo‘oni ki he mo‘oní. (Sione 18:37) Na‘e ‘ikai ke fakatauele‘i ia ‘i hono faka‘ali‘ali ange ‘e Sētane “‘a e ngaahi pule‘anga kotoa pē ‘o e māmaní mo honau lāngilangí,” pea na‘e ‘ikai ke fakatauele‘i ia ‘i he loto ‘a e ni‘ihi kehé ke fakanofo ia ko e tu‘í. (Māt. 4:8, 9; Sione 6:15) Na‘e ‘ikai ke tākiekina ia ‘e he holi ki he koloa fakamatelié pea na‘e ‘ikai ke ne ilifia ‘i he fakafepaki kakahá. (Luke 9:58; Sione 8:59) ‘I hono ‘ahi‘ahi‘i ‘etau tuí, ‘e lava ke tau nofo‘aki tokangataha kapau ‘oku tau manatu‘i ‘a e fale‘i ‘a e ‘apositolo ko Paulá. Na‘á ne ekinaki ki he kau Kalisitiané ke nau muimui ki he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Sīsuú koe‘uhí ke ‘oua na‘a nau “hoko ‘o ongosia pea [nau] fo‘i ai”!​—Hep. 12:3.

KĀTAKI

8. Ko e hā ‘a e kātaki, pea ko e hā ‘oku fiema‘u ai tautefito he taimi ní?

8 Ko e kātakí ko e malava ia ke tatali anga-mokomoko ke liliu ha tu‘unga. Tatau ai pē pe ‘oku tau fakatu‘otu‘a atu ki he ngata‘anga ‘o ha tu‘unga ‘ikai lelei pe ki hano fakahoko ha faka‘amu na‘a tau tatali fuoloa ki ai, ‘oku fiema‘u ke tau kātaki. Na‘e faka‘amu ‘a e palōfita ko Hapakuké ke ngata ‘a e ngaahi tu‘unga fakamālohi ‘i Siutá. (Hap. 1:2) Na‘e faka‘amu ‘a e kau ākonga ‘a Sīsuú “‘e hā mai ‘i he taimi pē ko iá” ‘a e Pule‘angá pea fakahaofi kinautolu mei he pule anga-kakaha ‘a e kau Lomá. (Luke 19:11) ‘Oku tau holi ke a‘u ki he ‘aho ‘e to‘o atu ai ‘e he Pule‘anga ‘o e ‘Otuá ‘a e fulikivanú pea ‘omai ‘a e māmani fo‘ou ‘a ia ‘e nofo ai ‘a e mā‘oni‘oní. (2 Pita 3:13) Kae kehe, ‘oku fiema‘u ke tau kātaki pea tatali ki he taimi kotofa ‘a Sihová. Fakakaukau ki he ngaahi founga ‘e ni‘ihi ‘oku ako‘i ai kitautolu ‘e Sihova ke kātakí.

9. Ko e hā ‘a e ngaahi fakatātā ‘oku fakahaa‘i ai ‘a e kātaki ‘a Sihová?

9 ‘Oku fokotu‘u mai ‘e Sihova ‘a e fa‘ifa‘itaki‘anga haohaoa ‘o e kātakí. Na‘á ne faka‘atā ‘a e taimi fe‘unga kia Noa ke langa ai ‘a e ‘a‘aké pea hoko “ko ha tokotaha malanga‘i ‘o e mā‘oni‘oní.” (2 Pita 2:5; 1 Pita 3:20) Na‘e fanongo ‘a Sihova kia ‘Ēpalahame ‘i he‘ene toutou ‘eke ‘a e ngaahi fehu‘i fekau‘aki mo ‘Ene fili ke faka‘auha ‘a e kakai ‘i he kolo fulikivanu ko Sōtoma mo Komolá. (Sēn. 18:20-33) ‘I he laui senituli, na‘e mātu‘aki anga-kātaki ‘a Sihova ki he pule‘anga ta‘efaitōnunga ‘o ‘Isilelí. (Nehe. 9:30, 31) ‘Oku tau fakamo‘oni‘i ‘i he ‘ahó ni ‘a e kātaki ‘a Sihová ‘i he‘ene faka‘atā ‘a e taimi ki he fa‘ahinga kotoa ‘okú ne tohoaki‘i maí ‘ke a‘usia ‘a e fakatomalá.’ (2 Pita 3:9; Sione 6:44; 1 Tīm. 2:3, 4) ‘Oku ‘omai ‘i he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Sihová ‘a e ‘uhinga lelei ke ngāue‘aki ai ‘a e kātakí ‘i he‘etau hokohoko atu ke malanga mo faiakó. ‘Okú ne toe ako‘i mai ‘a e kātakí fakafou ‘i ha talanoa fakatātā ‘oku ma‘u ‘i he‘ene Folofolá.

Hangē ko ha tokotaha ngoue ngāue mālohi kae kātaki, ‘oku tau tatali ki he ola ‘etau ngaahi feingá (Sio ki he palakalafi 10-11)

10. Hangē ko ia ‘oku hiki ‘i he Sēmisi 5:7, 8, ko e hā ‘oku ako‘i mai ‘e he fakatātā fekau‘aki mo e tokotaha ngoué?

10 Lau ‘a e Sēmisi 5:7, 8Ko e fakatātā fekau‘aki mo e tokotaha ngoué ‘oku ako‘i mai ai ‘a e founga ke tau hoko ai ‘o kātakí. Ko e mo‘oni, ko e ‘ulu‘akau ‘e ni‘ihi ‘oku tupu vave. Kae kehe, ko e lahi taha ‘o e ‘ulu‘akaú, tautefito ki he ‘ulu‘akau fuá, ‘oku fiema‘u ki ai ‘a e taimi fuoloa ange kae toki fua. Ko e taimi tō-ta‘u ‘i ‘Isilelí na‘e fe‘unga mo e māhina ‘e ono. ‘Oku tō ‘e he tokotaha ngoué ‘a e tengá ‘i he hili ‘a e ‘uha tokamu‘a ‘i he fa‘ahita‘u fakatōlaú pea utu ‘a e uité ‘i he hili ‘a e ‘uha tōmuí ‘i he fa‘ahita‘u failaú. (Mk. 4:28) ‘E fakapotopoto leva ke tau fa‘ifa‘itaki ki he kātaki ‘a e tokotaha ngoué. Neongo ia, he‘ikai nai ke faingofua eni.

11. ‘E anga-fēfē hono tokoni‘i kitautolu ‘e he kātakí ‘i he‘etau ngāue fakafaifekaú?

11 Ko e fa‘ahinga ta‘ehaohaoa ‘o e tangatá ‘oku nau loto ke sio ki he ola ‘enau ngaahi feingá ‘i he taimi pē ko ia. Neongo ia, kapau ‘oku tau loto ke laku fua ‘etau ngoué, kuo pau ke tau tokanga‘i ma‘u pē​—keli, tō, huo mo fu‘ifu‘i. Ko e ngāue ngaohi ākongá ‘oku fiema‘u foki ki ai ‘a e feinga hokohoko. ‘Oku fiema‘u ‘a e taimi kiate kitautolu ke ta‘akifu‘u ai ‘a e tomu‘a fehi‘a mo e ta‘emahu‘inga‘ia ‘oku ma‘u ‘e he fa‘ahinga ‘oku tau ako‘í. ‘E tokoni‘i kitautolu ‘e he kātakí ke faka‘ehi‘ehi mei he loto-si‘i ‘i he fekuki mo e faingata‘á. ‘I he taimi ‘oku tali lelei ai ‘e he kakaí ‘etau pōpoakí, kuo pau ke tau kei kātaki pē. He‘ikai lava ke tau fakamālohi‘i ha tokotaha ako Tohi Tapu ke tupulekina ‘i he tuí. ‘I he taimi ‘e ni‘ihi, na‘a mo e kau ākonga ‘a Sīsuú na‘e fiema‘u kiate kinautolu ‘a e taimi ka nau toki mahino‘i ‘a e ‘uhinga ‘o e me‘a na‘á ne ako‘í. (Sione 14:9) Tau manatu‘i ‘oku tau tō nai mo fu‘ifu‘i, ka ko e ‘Otuá ‘okú ne ‘ai ia ke tupú.​—1 Kol. 3:6.

12. ‘E lava fēfē ke tau ngāue‘aki ‘a e kātakí ‘i he faifakamo‘oni ki hotau kāinga ta‘etuí?

12 ‘E faingata‘a nai ke tau kātaki ‘i he taimi ‘oku tau faifakamo‘oni ai ki hotau kāinga ta‘etuí. Ko e tefito‘i mo‘oni ‘i he Tangata Malanga 3:1, 7 ‘e lava ke ne tokoni‘i kitautolu. ‘Oku pehē ai: “‘Oku ‘i ai ha taimi . . . ke fakalongolongo mo ha taimi ke lea.” ‘E lava ke tau tuku ‘etau tō‘onga leleí ke lea ko ha faifakamo‘oni, neongo ia ‘oku tau fakasio ma‘u pē ha faingamālie ke lea ai fekau‘aki mo e mo‘oní. (1 Pita 3:1, 2) ‘Oku tau kātaki ki he kakai kotoa pē​—kau ai hotau fāmilí​—‘i he‘etau malanga mo faiako faivelengá.

13-14. Ko e hā ‘a e fa‘ifa‘itaki‘anga ‘e ni‘ihi ‘o e kātakí ‘e lava ke tau fa‘ifa‘itaki ki ai?

13 ‘E lava ke tau ako ‘a e kātakí mei he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a e fa‘ahinga faitōnunga ‘i he Tohi Tapú pehē foki ‘i onopooni. Na‘e faka‘amu ‘a Hapakuke ke ngata ‘a e fulikivanú, ka na‘á ne fakahaa‘i ‘i he tuipau: “Te u tu‘u ai pē ‘i hoku feitu‘u le‘ó.” (Hap. 2:1) Na‘e fakahaa‘i ‘e he ‘apositolo ko Paulá ‘ene holi loto-mo‘oni ke “‘osiki” ‘ene ngāue fakafaifekaú. Ka, na‘á ne kātaki ‘o hokohoko atu ‘ene “faifakamo‘oni faka‘āuliliki ki he ongoongo lelei.”​—Ngā. 20:24.

14 Fakakaukau ki he fakatātā fekau‘aki mo ha ongo me‘a mali na‘á na ma‘u tohi fakamo‘oni ako mei Kiliati pea vahe‘i ki ha fonua na‘e tokosi‘i ai ‘a e Kau Fakamo‘oní pea ko e tokolahi tahá na‘e ‘ikai ko e kau Kalisitiane. Na‘e ‘ikai ke tokolahi ‘a e kakai na‘e fie ako Tohi Tapú. ‘I hono kehé, ko hona ngaahi kaungāako Kiliati na‘a nau ngāue ‘i he ngaahi fonua kehé na‘a nau fa‘a tala ange ‘a e lahi ‘enau ngaahi ako Tohi Tapu ola leleí. Neongo ‘a e tuai ‘a e fakalakalaka ‘i hona feitu‘u ngāué, na‘e fakahoko anga-kātaki ‘e he ongo me‘á ‘ena ngāue fakafaifekaú. Hili ‘ena malanga ‘i he ta‘u ‘e valu ‘i he feitu‘u ngāue na‘e hā ngali ta‘efua, na‘e faai atu pē ‘o na fiefia ‘i he sio ki he papitaiso ‘a e taha ‘ena kau ako Tohi Tapú. Ko e hā ‘a e faitatau ‘i he ongo fa‘ifa‘itaki‘anga ‘i he kuohilí mo ia ‘i onopōní? Ko e fa‘ahinga faitōnunga ko ení na‘e ‘ikai ke nau fakapikopiko pe tuku ke mālōlō honau nimá, pea na‘e fakapale‘i kinautolu ‘e Sihova ‘i he‘enau kātakí. ‘Ofa ke tau “hoko ko e kau fa‘ifa‘itaki ki he fa‘ahinga ‘a ia fakafou ‘i he tuí mo e kātakí ‘oku nau ma‘u ai ‘a e ngaahi tala‘ofá.”​—Hep. 6:10-12.

TAUHI MA‘U ‘A E TUI MĀLOHI

15. Ko e hā ‘a e founga ‘e taha ‘oku fakaivimālohi‘i ai ‘e he tuí ‘etau fakapapau ke malangá?

15 ‘Oku tau tui ki he pōpoaki ‘oku tau malanga‘í, ko ia ‘oku tau vēkeveke ke vahevahe ia ki he kakai tokolahi taha ‘e ala lavá. ‘Oku tau falala ki he ngaahi tala‘ofa ‘oku ma‘u ‘i he Folofola ‘a e ‘Otuá. (Saame 119:42; ‘Ai. 40:8) Kuo tau sio ki hono fakahoko ‘a e ngaahi kikite ‘i he Tohi Tapú he ‘ahó ni. Kuo tau fakamo‘oni‘i ‘a e anga ‘o e liliu ‘a e mo‘ui ‘a e kakaí ki he lelei ange ‘i he‘enau kamata ngāue‘aki ‘a e fale‘i ‘i he Tohi Tapú. Ko e fakamo‘oni ko ení ‘okú ne fakalahi ‘etau tuipau ko e ongoongo lelei ‘o e Pule‘angá ko e pōpoaki ia ‘oku fiema‘u ke fanongo ki ai ‘a e tokotaha kotoa.

16. ‘I he fehoanaki mo e Saame 46:1-3, ‘oku anga-fēfē hono fakaivimālohi‘i ‘e he tui kia Sihova mo Sīsuú ‘etau fakapapau ke malangá?

16 ‘Oku tau tui foki kia Sihova, ‘a e Matavai ‘o e pōpoaki ‘oku tau malanga‘í, pea mo e tokotaha kuó ne fakanofo ko e Tu‘i ‘o e Pule‘angá, ‘a Sīsū. (Sione 14:1) Tatau ai pē pe ko e hā ‘a e tu‘unga ‘oku tau fehangahangai mo iá, ‘e hoko ma‘u pē ‘a Sihova ko hotau hūfanga‘anga mo hotau mālohi. (Lau ‘a e Saame 46:1-3.) ‘Ikai ko ia pē, ‘oku tau tuipau ‘oku tataki ‘e Sīsū ‘a e ngāue fakamalangá mei hēvani, ‘o ngāue‘aki ‘a e mālohi mo e mafai kuo ‘oange ‘e Sihova kiate iá.​—Māt. 28:18-20.

17. ‘Omai ha fakatātā ‘o e ‘uhinga ‘oku totonu ai ke tau hanganaki malangá.

17 ‘Oku langa hake ‘e he tuí ‘etau tuipau ‘e tāpuaki‘i ‘e Sihova ‘etau ngaahi feingá, ‘i he taimi ‘e ni‘ihi ‘i he ngaahi founga ‘oku ‘ikai ke tau ‘amanekina. (Tml. 11:6) Ko e fakatātaá, ‘i he ‘aho taki taha ko e kakai ‘e laui afe ‘oku nau fakatokanga‘i ‘etau ‘ū tohí ‘i he papá. ‘Oku ola lelei ‘a e founga malanga ko ení? ‘Aupito! Ko e ‘īsiu ‘o e Ko ‘Etau Ngāue Fakafaifekau ‘o Nōvema 2014 na‘e fakamatala ai ki ha tokotaha ako ‘univēsiti na‘á ne loto ke fa‘u ha ‘ēsei fekau‘aki mo e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová. Na‘e ‘ikai malava ke ne ‘ilo‘i ha Fale Fakataha‘anga, ka na‘á ne fakatokanga‘i ha tēpile tu‘uaki ‘i he ‘apiakó, pea na‘á ne ma‘u foki ai ‘a e fakamatala ki he‘ene ‘ēseí. Faai atu pē, na‘á ne hoko ko ha Fakamo‘oni ‘osi papitaiso pea ‘okú ne tāimu‘a tu‘uma‘u he taimí ni. Ko e ngaahi hokosia peheé ‘okú ne ue‘i ai kitautolu ke hanganaki malanga koe‘uhi ‘oku hā mei ai ‘oku kei ‘i ai pē ‘a e kakai ‘oku fiema‘u ke nau ma‘u mo fanongo ki he pōpoaki ‘o e Pule‘angá.

FAKAPAPAU‘I KE ‘OUA NA‘A TUKU KE MĀLŌLŌ HO NIMÁ

18. Ko e hā ‘oku tau fakapapau‘i ai ‘e fakakakato ‘a e ngāue malanga‘i ‘o e Pule‘angá hangē ko e finangalo ‘o Sihová?

18 ‘E lava ke tau fakapapau‘i ko e ngāue malanga‘i ‘o e Pule‘angá ‘e fakakakato ‘o ‘ikai ke toe toloi. Fakakaukau ki he me‘a na‘e hoko ‘i he ‘aho ‘o Noá. Na‘e fakamo‘oni‘i ‘e Sihova ko ia ‘a e Tokotaha Tauhi-Taimi haohaoá. ‘I ha ta‘u ‘e 120 ki mu‘a he Lōmakí, na‘e kotofa ‘e Sihova ‘a e taimi ke kamata aí. ‘I ha laui hongofulu‘i ta‘u ki mui ai, na‘e fekau ‘e Sihova ‘a Noa ke langa ‘a e ‘a‘aké. ‘I ha ta‘u ‘e 40 pe 50 nai ki mu‘a ‘i he Lōmakí, na‘e hokohoko atu ‘a e ngāue mālohi ‘a Noá. Neongo ‘a e ta‘efiefanongo ‘a e kakaí, na‘á ne hanganaki malanga‘i ‘a e pōpoaki fakaefakatokangá ‘o a‘u ki he taimi na‘e tala ange ai ‘e Sihova ke fakahū ‘a e fanga manú ki he ‘a‘aké. Pea ‘i he taimi totonú, “na‘e tāpuni ‘e Sihova ‘a e matapaá.”​—Sēn. 6:3; 7:1, 2, 16.

19. Ko e hā ‘oku tau fakatu‘otu‘a atu ki ai kapau he‘ikai ke tau tuku ke mālōlō hotau nimá?

19 ‘Oku vavé ni ke fakangata ‘e Sihova ‘a e ngāue malanga‘i ‘o e Pule‘angá; te ne ‘tāpuni ‘a e matapaá’ ki he ngaahi fokotu‘utu‘u ‘a Sētané pea te ne ‘omai ha māmani fo‘ou ‘o nofo ai ‘a e mā‘oni‘oní. Ka ‘i he te‘eki ke a‘u ki he taimi ko iá, ‘ofa ke tau fa‘ifa‘itaki kia Noa, Hapakuke mo e ni‘ihi kehe na‘e ‘ikai ke nau tuku ke mālōlō honau nimá. Fakatauange ke tau nofo‘aki tokangataha, kātaki pea tauhi ma‘u ‘a e tui mālohi kia Sihova mo ‘ene ngaahi tala‘ofá.

HIVA 10 “Ko Au Eni! Fekau Au”

^ pal. 5 ‘I he kupu ki mu‘á na‘e fakalototo‘a‘i ai ‘a e kau ako Tohi Tapu fakalakalaká ke nau tali ‘a e fakaafe ‘a Sīsū ke hoko ko e kau toutai tangatá. ‘I he kupu ko ení ‘e lāulea ai ki he founga ‘e tolu ‘e lava ke fakaivimālohi‘i ai ‘e he kotoa ‘o e kau malangá, fo‘ou mo taukeí, ‘enau fakapapau ke hokohoko atu hono malanga‘i ‘a e Pule‘angá kae ‘oua ke pehē ‘e Sihova kuo ‘osi.

^ pal. 2 LEA MO HONO ‘UHINGA: ‘I he kupú ni, ko e kupu‘i lea “‘oua na‘a tuku ke mālōlō ho nimá” ‘oku ‘uhinga ia ke tau fakapapau‘i ke hanganaki malanga‘i ‘a e ongoongo leleí kae ‘oua kuo pehē ‘e Sihova ‘oku ‘osi ‘a e ngāué.

^ pal. 5 Ko e “‘aho ‘o e ‘Eikí” na‘e kamata ia ‘i he taimi na‘e fakanofo Tu‘i ai ‘a Sīsū ‘i he 1914 pea ‘e hokohoko atu pē ki he ngata‘anga ‘ene Pule Ta‘u ‘e Afé.