Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 39

ʻI he Mavahe ha Taha ʻOfeina meia Sihova

ʻI he Mavahe ha Taha ʻOfeina meia Sihova

“He tuʻo lahi ē ko ʻenau . . . ʻai ia ke ne ongoʻi mamahi.”​—SAAME 78:40.

HIVA 102 “Tokoniʻi ʻa e Faʻahinga ʻOku Vaivaí”

ʻI HE KUPÚ NI *

1. ʻOku anga-fēfē nai hono uesia ʻa e niʻihi ʻi he tuʻusi ha taha ʻofeina?

KUO ʻi ai ha taha ʻofeina ʻi ho fāmilí kuo tuʻusi mei he fakatahaʻangá? Ko ha meʻa mātuʻaki fakamamahi ia! “ʻI he mate hoku hoa faitōnungá hili ʻa e taʻu ʻe 41 ʻema malí,” ko e lea ia ʻa ha tuofefine ko Hilda, “naʻá ku fakakaukau ko e meʻa fakamamahi taha ia ʻe faifai ange peá u hokosiá. * Ka ʻi he mavahe ʻeku tamasiʻí mei he fakatahaʻangá, liʻaki mo hono uaifí mo ʻene fānaú, naʻe mātuʻaki fakamamahi ange ia.”

ʻOku mahinoʻi ʻe Sihova ʻa e maumau ʻe hoko ʻi he mole fakalaumālie ha taha ʻofeina (Sio ki he palakalafi 2-3) *

2-3. Fakatatau ki he Saame 78:40, 41, ʻoku anga-fēfē ongoʻi ʻa Sihova ʻi he mavahe meiate ia ʻene kau sevānití?

2 Fakakaukau atu, kuo pau pē naʻe loto-mamahi lahi ʻa Sihova ʻi he taimi naʻe tafoki ai meiate ia ʻa e niʻihi ʻi hono fāmili fakaeʻāngeló! (Sute 6) Pea sioloto atu ki heʻene loto-mamahi ʻi heʻene vakai mai ki heʻene kakai ʻofeiná, ʻa e kau ʻIsilelí, naʻa nau toutou angatuʻu kiate ia. (Lau ʻa e Saame 78:40, 41.) Hoko ʻo fakapapauʻi ko ʻetau Tamai fakahēvani ʻofá ʻokú ne mamahi foki ʻi he mavahe ha taha ʻokú ke ʻofa ai meiate ia. ʻOkú ne mahinoʻi ʻa e mamahi ʻokú ke hokosiá. Te ne tokonaki manavaʻofa atu ʻa e fakalototoʻa mo e poupou ʻokú ke fiemaʻú.

3 ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he meʻa ʻe lava ke tau fai ke maʻu ai ʻa e tokoni ʻa Sihová ʻi heʻetau fekuki mo ha meʻa fakamamahi pehē. Te tau toe sivisiviʻi ʻa e founga ʻe lava ke tau tokoniʻi ai ʻa e niʻihi kehe ʻi he fakatahaʻangá ʻa ia ʻoku nau fehangahangai mo e pole ko ení. Kae ʻuluakí, tau vakai angé ki ha sīpinga fakaefakakaukau ʻikai lelei kuo pau ke tau fakaʻehiʻehi mei ai.

FAKAʻEHIʻEHI MEI HONO TUKUAKIʻI KOÉ

4. ʻOku anga-fēfē ongoʻi ʻa e ngaahi mātuʻa tokolahi ʻi he mavahe ha foha pe ʻofefine meia Sihova?

4 ʻI he mavahe ha foha pe ʻofefine mahuʻinga meia Sihova, ʻoku anga-maheni ki he ngaahi mātuʻá ke nau fifili pe ko e hā ha toe meʻa naʻa nau mei fai ke tokoniʻi ʻenau fānaú ke nofo maʻu ʻi he moʻoní. Naʻe pehē ʻe ha tokoua ko Luke ʻi he hili ʻa e tuʻusi hono fohá: “Naʻá ku tukuakiʻi au. Naʻá ku faʻa misi ʻikai lelei fekauʻaki mo ia. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku ou tangi pea ne langa hoku fatú.” Ko Elizabeth, ko ha tuofefine naʻá ne fehangahangai mo ha meʻa meimei tatau, naʻá ne fakakaukauloto: “Ko e hā ʻa e fehālaaki naʻá ku fai ʻi he tuʻunga ko ha faʻē? Naʻá ku ongoʻi kuo pau pē naʻá ku tōnounou ʻi hono uhuʻi ʻa e moʻoní ki heʻeku tamasiʻí.”

5. Ko hai ʻe tukuakiʻí ʻi he mavahe ha taha meia Sihova?

5 ʻOku fiemaʻu ke tau manatuʻi kuo foaki mai ʻe Sihova ki he tokotaha taki taha ʻo kitautolu ʻa e meʻaʻofa ʻo e tauʻatāina ke filí. ʻOku ʻuhinga ení ʻe lava ke tau fili pe te tau talangofua kiate ia pe ʻikai. Ko e fānau ʻe niʻihi naʻe ʻohake ʻi ha ʻātakai ʻikai lelei ʻoku nau fili ke tauhi kia Sihova, pea nau ngāue lavameʻa kiate ia. Ko e niʻihi naʻe fai ʻe heʻenau ngaahi mātuʻá honau lelei tahá ke ʻohake kinautolu ʻo fehoanaki mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú ʻoku nau tafoki mei he moʻoní ʻi heʻenau lalahí. ʻI hono aofangatukú, kuo pau ke tau fili fakafoʻituitui pe te tau tauhi kia Sihova. (Sios. 24:15) Ko ia ngaahi mātuʻa loto-mamahi, tauʻi ʻa e hehema ke fakakaukau ko e meʻa fakamamahi ko ení ko ho foʻui!

6. ʻOku anga-fēfē nai hono uesia ha tokotaha kei siʻi ʻi he mavahe ha mātuʻa mei he ʻOtuá?

6 ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku liʻaki ʻe ha mātuʻa ʻa e moʻoní pea naʻa mo hono fāmilí. (Saame 27:10) ʻE lava ke hoko eni ko ha maumau ki he fānau ʻa ia ʻoku nau falala ki he mātuʻá ki ha tā sīpinga lelei. Ko Esther, naʻe tuʻusi ʻene tamaí, ʻokú ne pehē: “Naʻá ku faʻa tangi koeʻuhi ko ʻeku ʻiloʻi naʻe ʻikai ke ne ʻauhia pē mei he moʻoní. Naʻá ne fai ha fili ʻiloʻilo pau ke mavahe fakaʻaufuli meia Sihova. ʻOku ou ʻofa ʻi heʻeku tamaí, ko ia ʻi he taimi naʻe tuʻusi aí, naʻá ku hohaʻa maʻu pē fekauʻaki mo hono tuʻunga leleí. Naʻe aʻu ʻo u ongoʻi lolo mai.”

7. ʻOku anga-fēfē ongoʻi ʻa Sihova fekauʻaki mo ha tokotaha kei siʻi ʻoku tuʻusi haʻane mātuʻa?

7 Fānau, kapau kuo tuʻusi ha taha ʻi hoʻo ongo mātuʻá, ʻoku mamahi homau lotó fakataha mo koe! Kātaki ʻo fakapapauʻi ʻoku ʻafioʻi kakato ʻe Sihova hoʻo mamahí. ʻOkú ne ʻofa kiate koe pea houngaʻia ʻi hoʻo mateakí, pea ʻoku pehē pē mo kimautolu​—ʻa ho fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Manatuʻi foki, ʻoku ʻikai haʻo kaunga ki he fili ʻa hoʻo mātuʻá. Hangē naʻe lave ki ai ki muʻá, kuo ʻoange ʻe Sihova ʻa e tauʻatāina ke filí ki he tokotaha kotoa. Pea ko e tokotaha ʻosi fakatapui mo papitaiso taki taha kuo pau ke ne “fua hono fatongia pē ʻoʻona.”​—Kal. 6:5, fkm. ʻi lalo.

8. Ko e hā ʻe lava ke fai ʻe he ngaahi mēmipa faitōnunga ʻo e fāmilí lolotonga ʻenau tatali ki ha tokotaha ʻofeina ke foki mai kia Sihova? (Sio foki ki he puha “ Foki kia Sihova.”)

8 ʻI he mavahe ha taha ʻokú ke ʻofa ai meia Sihova, ʻoku hā mahino te ke piki maʻu ki he ʻamanaki ʻe ʻi ai ʻa e ʻaho te ne toe foki mai ai kiate Ia. Ko e hā te ke fai ʻi he lolotonga ní? ʻE lava ke ke tokanga ki hoʻo moʻui lelei fakalaumālié. ʻI hoʻo fai iá, te ke fokotuʻu ai ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ki he toenga ʻo e fāmilí pea mahalo naʻa mo e tokotaha kuo tuʻusí. Te ke toe maʻu mo e mālohi ʻoku fiemaʻu ke fekuki ai mo hoʻo ongoʻi mamahí. Tau lāulea angé ki he niʻihi ʻo e ngaahi sitepu ʻaonga ʻe lava ke ke fou ai.

MEʻA ʻE LAVA KE KE FAI KE NOFOʻAKI MĀLOHI FAKALAUMĀLIÉ

9. ʻI he ngaahi founga fē ʻe lava ke tau maʻu ai ʻa e mālohi meia Sihová? (Sio foki ki he puha “ Konga Tohi Tapu Fakafiemālie Kapau Kuo Mavahe ha Taha ʻOfeina meia Sihova.”)

9 Tauhi maʻu ha taimi-tēpile fakalaumālie lelei. ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ke hokohoko atu hoʻo fakaivimālohiʻi ʻa koe tonu pea mo e toenga ʻo e fāmilí. ʻE lava fēfē ke ke fai ia? Maʻu ʻa e mālohi meia Sihova ʻaki hono lau tuʻumaʻu ʻa e Folofolá pea fakalaulauloto ki ai pehē foki ki hono maʻu ʻa e fakataha faka-Kalisitiané. Ko Joanna, naʻe mavahe ʻene tamaí mo hono tokoua mei he moʻoní, ʻokú ne pehē: “ʻOku ou ongoʻi nonga ʻi he taimi ʻoku ou lau ai fekauʻaki mo e faʻahinga ʻi he Tohi Tapú hangē ko ʻApikale, ʻĒseta, Siope, Siosifa mo Sīsū. Ko ʻenau faʻifaʻitakiʻangá ʻoku fakafonu ai hoku lotó mo e ʻatamaí ʻaki ʻa e ngaahi fakakaukau pau ʻokú ne fakanonga ʻa e mamahí. Naʻe toe fakalototoʻa lahi kiate au ʻa ʻetau ngaahi hiva foʻoú.”

10. Ko e hā ʻoku fakahaaʻi mai ʻi he Saame 32:6-8 fekauʻaki mo e fekuki mo e ngaahi ongoʻi loto-mamahí?

10 Huaʻi atu hoʻo ngaahi hohaʻá kia Sihova. ʻI he taimi ʻokú ke hokosia ai ʻa e ngaahi ongoʻi loto-mamahí, ʻoua ʻe taʻofi hoʻo lotu kiate iá. Kōlenga ki hotau ʻOtua ʻofá ke ne tokoniʻi koe ke maʻu ʻa e anga ʻo ʻene vakai ki he tuʻungá pea “ʻoatu kiate koe ʻa e fakamaama pea fakahinohino koe ʻi he hala ʻoku totonu ke ke fou aí.” (Lau ʻa e Saame 32:6-8.) Ko e moʻoni, ʻe mātuʻaki fakamamahi nai ke tala kia Sihova ʻa e anga hoʻo ongoʻi moʻoní. Ka ʻoku mahinoʻi kakato ʻe Sihova ʻa e mamahi ʻoku ʻi ho lotó. ʻOkú ne ʻofa lahi kiate koe pea ekinaki mai ke ke huaʻi ange ho lotó kiate ia.​—ʻEki. 34:6; Saame 62:7, 8.

11. Fakatatau ki he Hepelū 12:11, ko e hā ʻoku totonu ai ke tau falala ki he akonaki anga-ʻofa ʻa Sihová? (Sio foki ki he puha “ Tuʻusí​—Fakahoko Ia ʻa e Akonaki Anga-ʻOfa ʻa Sihová.”)

11 Poupouʻi ʻa e filí. Ko e tuʻusí ko e konga ia ʻa e fokotuʻutuʻu ʻa Sihová. Ko ʻene fakatonutonu anga-ʻofá ko e lelei taha ia ki he tokotaha kotoa, kau ai ʻa e tokotaha faihalá. (Lau ʻa e Hepelū 12:11.) Ko ha fakamatala ʻikai lelei fekauʻaki mo e founga naʻe fai ai ʻe he kau mātuʻá ʻa e akonakí ʻoku ngalingali naʻe kamataʻi ia ʻe ha tokotaha naʻe ʻikai ke ne lave ki ha fakaikiiki ʻe fakangalikoviʻi ai ʻa e tokotaha faihalá. ʻOku ʻikai ke tau maʻu ʻa e kotoa ʻo e ngaahi moʻoniʻi meʻá. ʻOku fakapotopoto leva, ke falala ko e kau mātuʻa naʻa nau fai ʻa e fakamāú, naʻa nau fai honau tūkuingatá ke muimui ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú pea fakamaau “maʻa Sihova.”​—2 Kal. 19:6.

12. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻaonga ʻoku hokosia ʻe he niʻihi koeʻuhi ko ʻenau poupou ki he fokotuʻutuʻu ʻa Sihova ki he akonakí?

12 ʻI hono poupouʻi ʻa e fili ʻa e kau mātuʻá ke tuʻusi ha taha ʻokú ke ʻofa ai, ko hono moʻoní ʻe lava ke ke tokoniʻi ia ke ne foki mai kia Sihova. “Ko hono taʻofi fakaʻaufuli ʻa e feohi mo ʻema tamasiʻí naʻe faingataʻa lahi ʻaupito,” ko e fakahaaʻi ia ʻe Elizabeth, naʻe lave ki ai ki muʻa. “Ka ʻi he hili ʻene foki kia Sihová, naʻá ne fakahaaʻi naʻá ne tuha mo e tuʻusí. ʻI he faai atu ʻa e taimí, naʻá ne fakahaaʻi ʻa e houngaʻia ʻi he ngaahi lēsoni naʻá ne akó. Naʻá ku fakamahuʻingaʻi ai ʻa e akonaki ʻa Sihová,” ko ʻene leá ia. Ko hono husepānití, ʻa Mark, ʻokú ne toe pehē: “Ki mui ange ai, naʻe tala mai ʻe homa fohá ko e meʻa ʻe taha naʻá ne loto ke foki mai aí koeʻuhi naʻá ma fai ʻa e meʻa tofu pē naʻe totonu ke ma faí. ʻOku ou fiefia lahi ʻi hono tokoniʻi kimaua ʻe Sihova ke ma talangofuá.”

13. Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke fekuki mo e ngaahi ongoʻi mamahí?

13 Talanoa ki he ngaahi kaumeʻa ʻoku nau mahinoʻi koé. Feohi mo e kau Kalisitiane matuʻotuʻa ʻoku lava ke nau tokoniʻi koe ke tauhi maʻu ha fakakaukau pau. (Pal. 12:25; 17:17) Ko Joanna, naʻe lave ki ai ki muʻá, ʻokú ne pehē: “ʻI hoku lotó, naʻá ku ongoʻi tuēnoa. Ka ko e talanoa ki he ngaahi kaumeʻa falalaʻangá naʻe tokoni ia ke u fekuki mo e tuʻungá.” Kae fēfē kapau ʻe ʻi ai ha niʻihi ʻi he fakatahaʻangá ʻoku nau leaʻaki ha meʻa ʻoku ʻai ai ke ke toe ongoʻi kovi ange?

14. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke tau “hokohoko atu ʻa e fekātakiʻaki mo e fefakamolemoleʻaki loto-lelei”?

14 Hoko ʻo anga-kātaki ki ho fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Ko hono moʻoní, heʻikai ke fakafeangai lelei ʻa e tokotaha kotoa. (Sēm. 3:2) ʻOku tau taʻehaohaoa kotoa, ko ia ʻoua ʻe ʻohovale kapau ʻoku fāinga ha niʻihi mo e meʻa ke leaʻakí pe aʻu ʻo fai ha lea taʻefakakaukauʻi ʻo ʻai ai ke ke loto-mamahi. Manatuʻi ʻa e ekinaki ʻa e ʻapositolo ko Paulá: “Hokohoko atu ʻa e fekātakiʻaki mo e fefakamolemoleʻaki loto-lelei neongo ai pē ʻo kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻokú ne maʻu ha ʻuhinga ke lāunga ai fekauʻaki mo ha taha.” (Kol. 3:13) Ko ha tuofefine naʻe tuʻusi hano kāinga ʻokú ne pehē: “Kuo tokoniʻi au ʻe Sihova ke fakamolemoleʻi ʻa e fanga tokoua naʻa nau feinga ke fai ʻa e meʻa totonú ʻi ha founga taʻehaohaoa.” Ko e hā ʻe lava ke fai ʻe he fakatahaʻangá ke tokoniʻi ʻa e ngaahi mēmipa faitōnunga ʻo e fāmilí?

ʻE LAVA KE TOKONI ʻA E FAKATAHAʻANGÁ

15. Ko e hā ʻe lava ke tokoni ki he ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí ʻa ia naʻe toki tuʻusi ha taha ʻoku nau ʻofa ai?

15 Talitali loto-māfana ʻa e ngaahi mēmipa faitōnunga ʻo e fāmilí. Ko ha tuofefine ko Miriam ʻokú ne pehē naʻá ne hohaʻa fekauʻaki mo e ʻalu ki he ngaahi fakatahá hili hono tuʻusi hono tuongaʻané. “Naʻá ku ilifia ki he meʻa ʻe leaʻaki ʻe he kakaí. Ka naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi kaumeʻa lelei naʻa nau kaungāmamahi mo au ʻo ʻikai ke fakahāhā ha ʻita ki hoku tuongaʻane kuo tuʻusí. Mālō mo kinautolu, naʻe ʻikai ke u ongoʻi tuēnoa ai ʻi heʻeku mamahí.” ʻOku manatu ha tuofefine ʻe taha: “ʻI he hili hono tuʻusi ʻema tamasiʻí, naʻe haʻu ʻa e ngaahi kaumeʻa ʻofeiná ke fakafiemālieʻi kimaua. Naʻe pehē ʻe he niʻihi naʻe ʻikai ke nau ʻiloʻi ʻa e meʻa ke leaʻakí. Naʻa nau tangi mo au pe fai mai ha tohi. Ko e meʻa naʻa nau faí naʻe tokoni lahi ia kiate au!”

16. ʻE lava fēfē ke tokonaki ʻe he fakatahaʻangá ha poupou hokohoko?

16 Hokohoko atu ke poupou ki he ngaahi mēmipa faitōnunga ʻo e fāmilí. ʻOku nau fiemaʻu hoʻo ʻofá mo e fakalototoʻá ʻi he taimí ni ʻo lahi ange ia ʻi ha toe taimi ki muʻa. (Hep. 10:24, 25) ʻI he taimi ʻe niʻihi, ko e ngaahi mēmipa ʻo e fāmili ʻo e faʻahinga tuʻusí kuo nau ongoʻi kuo taʻofi mo kinautolu mei he feohi mo e fakatahaʻangá. ʻOua ʻe fakaʻatā ke hoko ia! Ko e toʻutupu kuo mavahe ʻenau mātuʻá mei he moʻoní ʻoku tautefito ʻenau fiemaʻu ʻa e fakaongoongoleleí mo e fakalototoʻá. Ko Maria, ʻa ia naʻe tuʻusi hono husepānití peá ne liʻaki ʻa e fāmilí, ʻokú ne pehē: “Ko e niʻihi hoku ngaahi kaumeʻá naʻa nau haʻu ki hoku ʻapí pea feimeʻakai pea tokoni ʻi heʻemau ako fakafāmilí. Naʻa nau ongoʻi hoku mamahí pea nau tangi mo au. Naʻa nau taukapoʻi au ʻi he taimi naʻe fai ai ha ngaahi lau loi fekauʻaki mo au. Naʻa nau fakalototoʻaʻi moʻoni au!”​—Loma 12:13, 15.

ʻE lava ke fai ʻe he fakatahaʻangá ha poupou anga-ʻofa ki he ngaahi mēmipa faitōnunga ʻo e fāmilí (Sio ki he palakalafi 17) *

17. ʻE lava fēfē ke tokonaki ʻe he kau mātuʻá ha poupou manavaʻofa?

17 Kau mātuʻa, ngāueʻaki ʻa e ngaahi faingamālie ʻoku ala maʻú ke fakaivimālohiʻi ʻa e ngaahi mēmipa faitōnunga ʻo e fāmilí. ʻOku mou maʻu ha fatongia makehe ke fakanonga ʻa e kaungālotu ʻa ia kuo mavahe ha faʻahinga ʻoku nau ʻofa ai meia Sihova. (1 Tes. 5:14) Tamuʻomuʻa ke fakalototoʻaʻi kinautolu ʻi he ki muʻa mo e hili ʻa e fakatahá. ʻAʻahi kiate kinautolu pea lotu maʻanautolu. Ngāue mo kinautolu ʻi he ngāue fakafaifekaú pe fakaafeʻi kinautolu ʻi ha taimi ki hoʻomou lotu fakafāmilí. ʻOku fiemaʻu ki he kau tauhi-sipi fakalaumālié ke nau fakahāhā ʻa e manavaʻofa, ʻofa mo e tokanga ki he fanga sipi mamahi ʻa Sihová.​—1 Tes. 2:7, 8.

NOFOʻAKI ʻAMANAKI PEA FALALA AI PĒ KIA SIHOVA

18. Fakatatau ki he 2 Pita 3:9, ko e hā ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ki he kau faihalá?

18 Ko Sihova “ʻoku ʻikai te ne finangalo ke fakaʻauha ha taha ka ʻokú ne finangalo ke aʻusia ʻe he tokotaha kotoa ʻa e fakatomalá.” (Lau ʻa e 2 Pita 3:9.) Neongo ʻe fai nai ʻe ha tokotaha ha angahala mamafa, ko ʻene moʻuí ʻoku kei mahuʻinga pē ki he ʻOtuá. Fakakaukau ki he mahuʻinga lahi naʻe totongi ʻe Sihova​—ʻa e feilaulau huhuʻi ʻa hono ʻAlo ʻofeiná​—maʻá e moʻui ʻa e kau angahalá. ʻOku fakaaʻu manavaʻofa atu ʻe Sihova ʻa e tokoni ki he faʻahinga peheé ke nau foki kiate ia. ʻOkú ne ʻamanaki te nau fili ke fai pehē, hangē ko ia ʻoku tau vakai ki ai ʻi he talanoa fakatātā ʻa Sīsū ki he foha naʻe molé. (Luke 15:11-32) Ko e tokolahi naʻa nau mavahe mei he moʻoní naʻa nau foki ki mui ai ki heʻenau Tamai fakahēvani ʻofá. Pea naʻe talitali lelei loto-māfana kinautolu ʻe he fakatahaʻangá. Ko Elizabeth, naʻe lave ki ai ki muʻá, naʻá ne hokosia ʻa e fiefia ʻi he sio ki hono toe fakafoki mai ʻene tamasiʻí. ʻI he fakakaukau atu ki aí, ʻokú ne pehē, “Naʻá ku houngaʻia moʻoni ʻi he faʻahinga naʻa nau fakalototoʻaʻi kimaua ke ʻoua ʻe siva ʻema ʻamanakí.”

19. Ko e hā ʻe lava ai ke hokohoko atu ʻetau falala kia Sihová?

19 ʻE lava ke tau falala maʻu pē kia Sihova. ʻOku ʻikai ʻaupito ke ne ʻomai ha fakahinohino ʻe fakatupu maumau kiate kitautolu. Ko ha Tamai nima-homo ia mo manavaʻofa ʻokú ne ʻofa lahi ki he faʻahinga kotoa ʻoku ʻofa mo lotu kiate iá. Hoko ʻo fakapapauʻi heʻikai liʻaki koe ʻe Sihova ʻi he taimi ʻokú ke mamahi aí. (Hep. 13:5, 6) “Heʻikai ʻaupito liʻaki kitautolu ʻe Sihova,” ko e lea ia ʻa Mark, naʻe lave ki ai ki muʻá. “ʻOku ʻikai ʻaupito te ne mamaʻo meiate kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau foua ai ʻa e faingataʻá.” ʻE hokohoko atu hono ʻoatu ʻe Sihova kiate koe “ʻa e mālohi ʻoku mahulu atu.” (2 Kol. 4:7) ʻIo, ʻe lava ke ke nofoʻaki faitōnunga mo ʻamanaki maʻu pē neongo ʻa e mavahe ha taha ʻofeina meia Sihova.

HIVA 44 Lotu ʻa e Tokotaha Māʻulaló

^ pal. 5 He fakalotomamahi ē ko e mavahe ha taha ʻofeina meia Sihova! ʻE lāulea ʻa e kupú ni ki he anga ʻo e ongoʻi ʻa e ʻOtuá ʻi he hoko ʻa e meʻá ni. ʻOku lāulea ai ki he ngaahi meʻa ʻaonga ʻe lava ke fai ʻe he ngaahi mēmipa faitōnunga ʻo e fāmilí ke fekuki mo e mamahí pea nofoʻaki mālohi fakalaumālie. ʻE toe lāulea ʻi he kupú ni ki he founga ʻe lava ke ʻoatu ai ʻe he kotoa ʻi he fakatahaʻangá ʻa e fakafiemālie mo e poupou ki he fāmilí.

^ pal. 1 Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoa ʻe niʻihi ʻi he kupu ko ení.

^ pal. 79 FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: ʻI he liʻaki ʻe ha tokoua hono fāmilí mo Sihova, ʻoku faingataʻaʻia hono uaifí mo ʻena fānaú.

^ pal. 81 FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Ko ha mātuʻa ʻe toko ua ʻokú na ʻalu atu ke fai ha fakalototoʻa fakalaumālie ki ha fāmili ʻi he fakatahaʻangá.