Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 40

Hangē ko Pitá, ʻe Lava Ke Ke Kītaki

Hangē ko Pitá, ʻe Lava Ke Ke Kītaki

“Mavahe atu muʻa meiate au, ʻEiki, he ko ha tangata angahalaʻia au.”—LUKE 5:8.

HIVA 38 Te Ne ʻAi Koe Ke Ke Mālohi

ʻI HE KUPÚ NI a

1. Naʻe anga-fēfē fakafeangai ʻa Pita ki hono maʻu fakaemana ʻo e iká?

 NAʻE fakamoleki ʻe Pita ha pō kakato ʻi he toutaí kae ʻikai pē ke maʻu ha meʻa. Ko e meʻa fakaʻohovalé, naʻe tala ange ʻe Sīsū kiate ia: “Tukutuku atu ki he lolotó, pea mou tuku hifo homou ngaahi kupengá ke maʻu ha ika.” (Luke 5:4) Naʻe veiveiua ʻa Pita pe te ne maʻu ha ika, ka naʻá ne fai pē ki he fekaú. Naʻe kamata ke mahae ʻa e kupengá ʻi he lahi ʻo e ika naʻe maʻú. ʻI hono ʻiloʻi ʻe Pita mo e faʻahinga naʻe ngāue mo iá ko ha mana eni naʻa nau toki siotonu aí, naʻa nau “moʻutāfuʻua.” Naʻe kalanga ʻa Pita: “Mavahe atu muʻa meiate au, ʻEiki, he ko ha tangata angahalaʻia au.” (Luke 5:​6-9) ʻOku ngalingali naʻe ongoʻi ʻe Pita ʻoku ʻikai ke ne taau ke ʻi he ʻao ʻo Sīsuú.

2. Ko e hā ʻoku ʻaonga ai kiate kitautolu ke lāulea ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Pitá?

2 Naʻe moʻoni ʻa Pita—ko ha “tangata angahalaʻia” ia. ʻOku fakahaaʻi ʻi he Folofolá naʻá ne faʻa leaʻaki mo fai ʻa e ngaahi meʻa naʻá ne fakaʻiseʻisa ai ki mui. Kuó ke ongoʻi ʻo hangē ko Pitá? ʻOkú ke faitau mo ha tōnounou ʻi ho angaʻitangatá pe fāinga fuoloa mo ha hehema angahalaʻia? Kapau ko ia, ʻe lava ke ke maʻu ʻa e ʻamanaki ʻi hono ako ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Pitá. Anga-fēfē? Fakakaukau ki heni: Ko e ngaahi tōnounou ʻa Pitá naʻe mei lavangofua pē ke toʻo mei he Tohi Tapú. Kae kehe, naʻe fakamānavaʻi ia ke hiki ko ha ngaahi lēsoni kiate kitautolu. (2 Tīm. 3:​16, 17) Ko e ako fekauʻaki mo e tangata ko eni naʻá ne maʻu ʻa e ngaahi vaivaiʻanga mo e ngaahi ongo ʻo hangē pē ko kitautolú, ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ke sio ʻoku ʻikai ke ʻamanekina ʻe Sihova ʻa e haohaoá meiate kitautolu. ʻOkú ne loto ke tau kītaki—ke hanganaki feinga—neongo hotau ngaahi vaivaiʻangá.

3. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai kiate kitautolu ʻa e kītakí?

3 Ko e hā ko ha fiemaʻu pau ai kiate kitautolu ke kītakí? Koeʻuhí heʻikai ke tau poto ʻi ha meʻa kapau heʻikai ke tau toutou ako ia. Ke fakatātaaʻí: Ko ha tokotaha mūsika ʻokú ne fakamoleki nai ʻa e ngaahi taʻu lahi ʻi he ako ke pōtoʻi ʻi hono tā ʻene meʻaleá. Lolotonga ʻa e taimi ko iá, ʻokú ne tā nai ʻa e ngaahi nota hala ʻe laui afe, ka ʻo kapau ʻokú ne hanganaki ako, te ne fakalakalaka. Neongo kapau ʻokú ne hoko ko ha tokotaha mūsika pōtoʻi, te ne kei fakahoko pē nai ha fehālaaki mei he taimi ki he taimi. Ka ʻoku ʻikai ke ne foʻi. ʻOkú ne hanganaki ngāue ke fakaleleiʻi ʻene pōtoʻí. ʻI ha founga meimei tatau, naʻa mo e hili ʻetau ongoʻi kuo tau ikuʻi ha vaivaiʻanga pau, te tau toe tō pē nai. Ka ʻoku tau kei hanganaki ngāue pē ki heʻetau taumuʻá. Ko kitautolu kotoa ʻoku tau leaʻaki pe fai ha ngaahi meʻa ʻoku tau fakaʻiseʻisa ai ʻamui; neongo ia, kapau ʻoku ʻikai ke tau foʻi, ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ke tau hanganaki fai ha fakalakalaka. (1 Pita 5:10) Tau lāulea angé ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Pita ʻi he kītakí. Ko e manavaʻofa naʻe fakahāhā ʻe Sīsū kiate ia neongo ʻene ngaahi tōnounoú ʻe lava ke ne ueʻi kitautolu ke hokohoko atu ʻetau tauhi kia Sihová.

NGAAHI FĀINGA MO E TĀPUAKI ʻO PITÁ

ʻE fēfē haʻo fakafeangai kapau naʻá ke hokosia ha meʻa meimei tatau mo Pita? (Sio ki he palakalafi 4)

4. Hangē ko ia ʻoku hā ʻi he Luke 5:​5-10, naʻe anga-fēfē hono fakamatalaʻi ʻe Pita ʻa ia tonú, ka naʻe anga-fēfē hono fakalototoʻaʻi ia ʻe Sīsuú?

4 ʻOku ʻikai lave ʻa e Folofolá ia ki he ʻuhinga naʻe fakamatalaʻi ai ʻe Pita ʻa ia tonu ko ha “tangata angahalaʻia” pe ko e ngaahi angahala naʻe ʻi hono ʻatamaí. (Lau ʻa e Luke 5:​5-10.) Ka naʻá ne fai nai ʻa e ngaahi fehālaaki mafatukituki. Naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū ko e manavahē ʻa Pitá naʻe tupu mei heʻene ngaahi ongoʻi taʻefeʻungá. Naʻe ʻiloʻi foki ʻe Sīsū ʻe lava ke nofoʻaki faitōnunga ʻa Pita. Ko ia naʻe tala ange anga-ʻofa ʻe Sīsū kia Pita ke “tuku e ilifiá.” Ko e falala pau ʻa Sīsū kia Pitá naʻe ʻi ai hono ola tuʻuloa kiate ia. Ko Pita mo hono tokoua ko ʻAniteluú naʻá na liʻaki ki mui ai ʻena pisinisi toutaí pea hoko ko e ongo muimui taimi-kakato ʻo e Mīsaiá, ko ha fili naʻe taki atu ki he ngaahi tāpuaki fakakoloa.—Mk. 1:​16-18.

5. Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki naʻe maʻu ʻe Pita ʻi heʻene ikuʻi ʻene ngaahi manavaheé pea tali ʻa e fakaafe ʻa Sīsuú?

5 Naʻe maʻu ʻe Pita ʻa e ngaahi hokosia fakaʻofoʻofa ʻi he hoko ko ha muimui ʻo Kalaisí. Naʻá ne sio ki hono fakamoʻui ʻe Sīsū ʻa e puké, kapusi ʻa e fanga tēmenioó, pea naʻa mo hono fokotuʻu ʻo e maté. b (Māt. 8:​14-17; Mk. 5:​37, 41, 42) Naʻe toe sio tonu ʻa Pita ʻi ha vīsone ʻo e lāngilangi ʻo e Puleʻanga ʻo Sīsū ʻi he kahaʻú, ko ha meʻa ia naʻá ne tākiekina lahi ia. (Mk. 9:​1-8; 2 Pita 1:​16-18) ʻIo, naʻe sio ʻa Pita ki he ngaahi meʻa naʻe ʻikai ʻaupito ke ne ʻamanekina. He fiefia ē ko ia ʻi he ʻikai ke ne fakaʻatā ha faʻahinga ongoʻi ʻikai lelei fekauʻaki mo ia ke ne ʻai ia ke ne tō mei he ngaahi tāpuaki ko ení!

6. Naʻe ikuʻi vave ʻe Pita hono ngaahi vaivaiʻangá? Fakamatalaʻi.

6 Neongo ʻa e meʻa naʻe sio mo fanongo ki ai ʻa Pitá, naʻá ne kei fāinga pē mo hono ngaahi vaivaiʻangá. Fakakaukau ki ha faʻifaʻitakiʻanga ʻe niʻihi. ʻI he fakamatala ʻa Sīsū ki he founga te ne faingataʻaʻia ai pea pekia ʻi hono fakahoko ʻo e kikite Fakatohitapú, naʻe valokiʻi ia ʻe Pita. (Mk. 8:​31-33) Naʻe toutou fakakikihi ʻa Pita mo e kau ʻapositolo kehé pe ko hai naʻe lahi tahá. (Mk. 9:​33, 34) ʻI he pō fakaʻosi ki muʻa ke pekia ʻa Sīsuú, ʻi he loto-ʻoho ʻa Pitá naʻá ne tuʻusi ʻa e telinga ʻo ha tangata. (Sione 18:10) ʻI he pō tatau pē, naʻe hoko ʻa Pita ʻo manavahē pea naʻá ne fakaʻikaiʻi tuʻo tolu ʻokú ne ʻilo ʻa hono kaumeʻa ko Sīsuú. (Mk. 14:​66-72) Naʻe iku atu ai ki he tangi mamahi ʻa Pita.—Māt. 26:75.

7. Ko e hā ʻa e faingamālie naʻe ʻoange kia Pita hili ʻa e toetuʻu ʻa Sīsuú?

7 Naʻe ʻikai ke foʻi ʻa Sīsū ʻi heʻene ʻapositolo loto-siʻí. Hili ʻa e toetuʻu ʻa Sīsuú, naʻá ne ʻoange kia Pita ʻa e faingamālie ke ne toe fakapapauʻi ʻene ʻofa kiate iá. Naʻe fakaafeʻi ʻe Sīsū ʻa Pita ke ne ngāue anga-fakatōkilalo ko ha tauhi ʻo ʻene fanga sipí. (Sione 21:​15-17) Naʻe tali lelei ia ʻe Pita. Naʻá ne ʻi Selusalema ʻi he ʻaho ʻo e Penitekosí pea kau ʻi he fuofua faʻahinga naʻe pani ʻe he laumālie māʻoniʻoní.

8. Ko e hā ʻa e fehālaaki mafatukituki naʻe fai ʻe Pita ʻi ʻAniteoké?

8 Naʻa mo e hili ʻa e hoko ʻa Pita ko ha Kalisitiane paní, naʻe pau ke ne fekuki mo hono ngaahi vaivaiʻangá. ʻI he 36 T.S., naʻe ʻi ai ʻa Pita ʻi he taimi naʻe pani ai ʻa e Senitaile taʻekamu ko Koliniusí ʻe he laumālie māʻoniʻoní, ʻa ia ko ha fakamoʻoni māʻalaʻala ia “ʻoku ʻikai ke filifilimānako ʻa e ʻOtuá” pea ko e kau Senitailé naʻe lava ke nau hoko ko e konga ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiané. (Ngā. 10:​34, 44, 45) Naʻe ongoʻi tauʻatāina ai ʻa Pita ke kai fakataha mo e kau Senitailé, ko ha meʻa naʻe ʻikai ʻaupito ke ne fai ki muʻa. (Kal. 2:12) Kae kehe, naʻe ongoʻi ʻe he kau Kalisitiane Siu ʻe niʻihi ʻoku ʻikai totonu ke kai fakataha ʻa e kau Siú mo e kau Senitailé. ʻI he taimi naʻe ʻalu atu ai ki ʻAniteoke ʻa e niʻihi naʻa nau maʻu ʻa e vakai ko iá, naʻe taʻofi ʻe Pita ʻene kai mo hono fanga tokoua Senitailé, ngalingali ko ʻene manavahē naʻá ne fakalotomamahiʻi ʻa e kau Kalisitiane Siú. Naʻe sio ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he mālualoi ko ení peá ne valokiʻi fakahāhā ʻa Pita. (Kal. 2:​13, 14) Neongo ʻa e fakaholomui ko ení, naʻe kītaki ʻa Pita. Ko e hā naʻá ne tokoniʻi iá?

KO E HĀ NAʻÁ NE TOKONIʻI ʻA PITA KE KĪTAKÍ?

9. ʻOku anga-fēfē hono fakamamafaʻi ʻi he Sione 6:​68, 69 ʻa e mateaki ʻa Pitá?

9 Naʻe mateaki ʻa Pita; naʻe ʻikai ke ne fakaʻatā ha meʻa ke ne ʻai ia ke ne foʻi fakaʻaufuli. Naʻá ne fakahāhā ʻene mateakí ʻi he tuʻunga ʻe taha ʻi he taimi naʻe leaʻaki ai ʻe Sīsū ha meʻa naʻe ʻikai ke mahinoʻi ʻe heʻene kau ākongá. (Lau ʻa e Sione 6:​68, 69.) ʻI he ʻikai tatali pe kumi ki hono ʻuhingá, naʻe tuku ʻe he tokolahi ʻenau muimui kia Sīsuú. Tuku kehe pē ʻa Pita. Naʻá ne ʻiloʻi ko Sīsū pē naʻá ne maʻu ʻa e “ngaahi lea ʻo e moʻui taʻengatá.”

Ko e hā ʻoku fakalototoʻa ai kiate koe ʻa e falala pau ʻa Sīsū kia Pitá? (Sio ki he palakalafi 10)

10. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe Sīsū ʻa e falala pau kia Pitá? (Sio foki ki he fakatātaá.)

10 Naʻe ʻikai ke liʻaki ʻe Sīsū ʻa Pita. ʻI he pō fakaʻosi ʻo e moʻui ʻa Sīsū ʻi he māmaní, naʻá ne ʻiloʻi ko Pita mo e kau ʻapositolo kehé te nau liʻaki ia. Neongo ia, naʻe fakahāhā ʻe Sīsū ʻa e falala pau ʻe toe foki mai ʻa Pita pea nofoʻaki faitōnunga. (Luke 22:​31, 32) Naʻe mahinoʻi ʻe Sīsū “ʻoku vēkeveke ʻa laumālie ka ʻoku vaivai ʻa kakano.” (Mk. 14:38) Ko ia naʻa mo e hili hono fakaʻikaiʻi ʻe Pita ʻokú ne ʻiloʻi ʻa Sīsuú, naʻe ʻikai foʻi ʻa Sīsū ʻi heʻene ʻapositoló. Naʻe hā ʻa Sīsū kuo toetuʻú kia Pita—ʻo hā mahino ʻi he taimi naʻe toko taha ai ʻa Pitá. (Mk. 16:7; Luke 24:34; 1 Kol. 15:5) Kuo pau pē naʻe fakalototoʻaʻi ai ʻa e ʻapositolo loto-siʻí!

11. Naʻe anga-fēfē hono fakapapauʻi ange ʻe Sīsū kia Pita ʻe poupouʻi ia ʻe Sihová?

11 Naʻe fakapapauʻi ʻe Sīsū kia Pita ʻa e poupou ʻa Sihová. Naʻe fai ʻe Sīsū kuo toetuʻú ha toe mana ʻe taha ʻi hono ʻai ke maʻu ʻe Pita mo hono kaungā-ʻapositoló ha ika lahi fau. (Sione 21:​4-6) ʻOku ʻikai ha veiveiua ko e mana ko ení naʻá ne fakapapauʻi kia Pita ʻe lavangofua pē kia Sihova ke ne tokonaki ʻa e ngaahi meʻa fakamatelie naʻá ne fiemaʻú. Mahalo naʻe manatuʻi ai ʻe he ʻapositoló ʻa e lea ʻa Sīsū ʻe tokonaki ʻa Sihova maʻá e faʻahinga ʻoku nau hanganaki “fuofua kumi ki he Puleʻangá.” (Māt. 6:33) ʻI he fehoanaki mo iá, naʻe ʻai ʻe Pita ʻa e ngāue fakafaifekaú ko e meʻa naʻá ne fakamuʻomuʻá, ʻo ʻikai ko e pisinisi toutaí. Naʻá ne fai ha fakamoʻoni loto-toʻa ʻi he ʻaho ʻo e Penitekosi 33 T.S., ʻo tokoniʻi ʻa e laui afe ke tali ʻa e ongoongo leleí. (Ngā. 2:​14, 37-41) Naʻá ne tokoniʻi ai ʻa e kau Samēlia mo e kau Senitaile ke nau tali ʻa Kalaisi. (Ngā. 8:​14-17; 10:​44-48) Naʻe ngāueʻaki moʻoni ʻe Sihova ʻa Pita ʻi ha founga fakaofo ke ʻomai ʻa e faʻahinga kakai kotoa pē ki he fakatahaʻangá.

KO E HĀ ʻOKU TAU AKÓ?

12. ʻI hono tauhi ʻi hotau ʻatamaí ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Pitá, ko e hā ʻoku totonu ke tau manatuʻi kapau ʻoku tau fāinga fuoloa mo ha vaivaiʻanga?

12 ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ke tau kītaki. Te tau fāinga nai ke hokohoko atu, tautefito kapau kuo fuoloa ʻetau fekuki mo ha vaivaiʻanga. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ko hotau ngaahi vaivaiʻangá ʻe hā ngali faingataʻa ange nai ʻi he tuʻunga naʻe fehangahangai mo Pitá. Ka ʻe lava ke ʻomai ʻe Sihova kiate kitautolu ha mālohi ke ʻoua te tau foʻi. (Saame 94:​17-19) Ko e fakatātaá, naʻe tōʻongaʻaki ʻe ha tokoua ʻa e fakasōtomá ʻi ha laui taʻu ki muʻa ke ne ako ʻa e moʻoní. Naʻá ne liʻaki fakaʻaufuli atu ʻa e ngaahi tōʻonga taʻetaau ko iá. Neongo ia, ʻi he taimi ʻe niʻihi naʻá ne fāinga mo e ngaahi holi fehālaakí. Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ia ke kītakí? ʻOkú ne fakamatala: “ʻOku fakaivimālohiʻi kitautolu ʻe Sihova.” ʻOkú ne tānaki mai: “ʻI he tokoni ʻa e laumālie ʻo Sihová . . . , kuó u ʻiloʻi ai ʻoku malava ke [hokohoko atu] ʻi he hala ʻo e moʻoní . . . Kuo malava ke ngāueʻaki au ʻe Sihova, pea neongo ʻeku ngaahi taʻehaohaoá ʻoku hokohoko atu ʻene fakaivimālohiʻi aú.”

Naʻe kamata ʻa e ngāue taimi-kakato ʻa Horst Henschel ʻi Sanuali 1, 1950. ʻOkú ke pehē naʻá ne fakaʻiseʻisa ʻi hono ngāueʻaki ʻene moʻuí ke ngāue kia Sihová? (Sio ki he palakalafi 13, 15) d

13. ʻE lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Pitá, hangē ko ia ʻoku hiki ʻi he Ngāue 4:​13, 29, 31? (Sio foki ki he fakatātaá.)

13 Hangē ko ia naʻa tau vakai ki aí, naʻe ʻikai ke tuʻo taha pē ʻa e tō ʻa Pita ʻi he manavahē tangatá. Ka ʻi he lotu ki ha loto-toʻá, naʻe malava ke ngāue loto-toʻa ʻa Pita. (Lau ʻa e Ngāue 4:​13, 29, 31.) ʻE lava foki ke tau ikuʻi ʻetau ngaahi manavaheé. Fakakaukau ki he meʻa naʻe hoko kia Horst, ko ha tokoua kei siʻi naʻá ne nofo ʻi Siamane Nasi. Naʻe tuʻo lahi ʻene tō ʻi he tenge ʻi he ʻapiakó pea lea “Heil Hitler!” ʻI he ʻikai ke tafuluʻi iá, naʻe lotu fakataha ʻa e ongo mātuʻa ʻa Horst mo ia, ʻo kole kia Sihova ke ʻoange kiate ia ha loto-toʻa. ʻI he tokoni ʻa e ongo mātuʻa ʻa Horst mo ʻene falala kia Sihová, naʻe faai atu pē ʻo ne maʻu ʻa e mālohi ke tuʻu maʻu. Naʻá ne pehē ki mui ai: “Naʻe ʻikai ʻaupito liʻaki au ʻe Sihova.” c

14. ʻE lava fēfē ke fakalototoʻaʻi ʻe he kau tauhi-sipi tokangá ʻa e faʻahinga ʻoku ongoʻi loto-siʻí?

14 Ko Sihova mo Sīsū heʻikai ke na foʻi ʻiate kitautolu. Naʻe pau ke fai ʻe Pita ha fili mafatukituki ʻi heʻene moʻuí hili ʻene fakaʻikaiʻi ʻa Kalaisí. Te ne foʻi pe te ne kītaki ko ha ākonga ʻa Kalaisi? Naʻe hū tōtōaki ʻa Sīsū kia Sihova ke ʻoua naʻa ʻosi ʻa e tui ʻa Pitá. Naʻe tala ange ʻe Sīsū kia Pita ʻa e lotu ko iá pea fakahaaʻi ʻa e falala pau ʻe malava ʻe Pita ki mui ai ʻo fakaivimālohiʻi hono fanga tokouá. (Luke 22:​31, 32) He fakalototoʻa ē kia Pita ke fakakaukau atu ki he ngaahi lea ʻa Sīsuú! ʻI heʻetau hokosia ha ngaahi fili mafatukituki ʻi heʻetau moʻuí, ʻe ngāueʻaki nai ʻe Sihova ʻa e kau tauhi-sipi tokanga ke tokonaki mai ʻa e fakapapauʻiʻanga ʻoku tau fiemaʻu ke nofoʻaki faitōnunga aí. (ʻEf. 4:​8, 11) Ko ha mātuʻa fuoloa ko Paul ʻokú ne feinga ke tokonaki ʻa e fakafiemālie ko iá. ʻOkú ne kole ki he faʻahinga ʻoku nau ongoʻi hangē te nau foʻí ke fakakaukauloto ki he founga naʻe fuofua tohoakiʻi mai ai kinautolu ʻe Sihova ki he moʻoní. ʻOkú ne fakapapauʻi ange leva ko e ʻofa mateaki ʻa Sihová heʻikai te ne fakaʻatā Ia ke foʻi ʻiate kinautolu. ʻOkú ne fakamulitukuʻaki, “Kuó u sio ki he faʻahinga loto-siʻi tokolahi ʻoku nau kītaki ʻi he tokoni meia Sihová.”

15. ʻOku anga-fēfē hono fakatātaaʻi ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Pita pea mo Horst ʻa e moʻoni ʻo e Mātiu 6:33?

15 Hangē pē ko e tokonaki fakamatelie ʻa Sihova maʻa Pita mo e kau ʻapositolo kehé, te Ne tokangaʻi ʻetau ngaahi fiemaʻu fakamatelié ʻi he taimi ʻoku tau fakamuʻomuʻa ai ʻa e ngāue fakafaifekaú ʻi heʻetau moʻuí. (Māt. 6:33) ʻI he hili ʻa e Tau II ʻa Māmaní, ko Horst, naʻe lave ki ai ki muʻá, naʻá ne fakakaukau ke tāimuʻa. Ka naʻá ne masiva ʻangoʻango, pea veiveiua pe te ne lava ʻo poupouʻi ia pea kei nofo pē ʻi he ngāue fakafaifekau taimi-kakató. Ko e hā te ne faí? Naʻá ne fili ke ʻahiʻahiʻi ʻa Sihova, ʻo fakamoleki ʻa e kotoa ʻo e uiké ʻi he ngāue fakafaifekaú lolotonga ʻa e ʻaʻahi ʻa e ʻovasia sēketí. ʻI he fakaʻosinga ʻo e uiké, naʻá ne ʻohovale ʻi hono ʻoange ʻe he ʻovasia sēketí ha sila mei ha tokotaha ʻoku ʻikai ʻiloʻi. Naʻe ʻi loto ai ha paʻanga feʻunga ke poupouʻi ia ʻi he ngāue tāimuʻá ʻi ha ngaahi māhina. Naʻe vakai ʻa Horst ki he meʻaʻofa ko ení ko ha fakapapauʻiʻanga ia ʻe poupouʻi ia ʻe Sihova. Naʻá ne fakamoleki ʻa e toenga ʻene moʻuí ʻi hono fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Puleʻangá.—Mal. 3:10.

16. Ko e hā ʻoku tuha ai mo ʻetau tokangá ʻa e faʻifaʻitakiʻanga mo e ngaahi tohi ʻa Pitá?

16 He fiefia ē ko Pita ʻi he ʻikai ke mavahe ʻa Sīsū meiate iá, ʻo hangē ko e ʻuluaki kole ʻa Pitá! Naʻe hokohoko atu hono akoʻi ʻe Kalaisi ʻa Pita ke hoko ko ha ʻapositolo faitōnunga pea mo ha faʻifaʻitakiʻanga tuʻu-ki-muʻa ki he kau Kalisitiané. Ko e lēkooti ʻo e akoʻi ko iá ʻoku maʻu ai ʻa e ngaahi lēsoni mahuʻinga ʻe lava ke tau maʻu ʻaonga kotoa mei ai. Naʻe vahevahe atu ʻe Pita ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi lēsoni ko iá ʻi ha ongo tohi fakamānavaʻi naʻá ne ʻave ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻi he ʻuluaki senitulí. ʻI he kupu hokó te tau lāulea ai ki ha fakamanatu ʻe niʻihi mei he ongo tohi ko ení pea mo e founga ʻe lava ke tau ngāueʻaki ai ia ʻi he ʻahó ni.

HIVA 126 Nofoʻaki ʻĀ, Tuʻu Maʻu, Mālohi

a Naʻe faʻu ʻa e kupu ko ení ke fakapapauʻi ki he faʻahinga ʻoku nau fāinga mo e ngaahi vaivaiʻangá ʻe lava ke nau ikuʻi ia pea kītaki ko e kau sevāniti faitōnunga ʻa Sihova.

b Ko e lahi ʻo e ngaahi veesi Tohi Tapu ʻoku hā ʻi he kupu ko ení ko e toʻo mei he Kōsipeli ʻa Maʻaké. Ngalingali naʻá ne lēkooti ʻa e meʻa naʻá ne fanongo ai meia Pitá, ʻa ia naʻá ne fakamoʻoni sio tonu ʻi he ngaahi meʻa naʻe hokó.

c Sio ʻi he vitiō Horst Henschel: Ko Sihova ko ha Taua Mālohi Kiate Au,” ʻi he jw.org.

d FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Hangē ko ia ʻoku toe fakatātaaʻi hení, naʻe lotu ʻa e ongo mātuʻa ʻa Horst Henschel mo ia pea fakaivimālohiʻi ʻene fakapapau ke tuʻu maʻú.