Skip to content

Skip to table of contents

TALANOA KI HE MOʻUÍ

Ko ha Fononga Fakakoloa ʻi he Ngāue ʻa Sihová

Ko ha Fononga Fakakoloa ʻi he Ngāue ʻa Sihová

ʻI HE 1951, naʻá ku toki aʻu ki Rouyn, ko ha kiʻi kolo siʻisiʻi ʻi he vahefonua Kānata ko Quebec. Naʻá ku tukituki ʻi he matapā ʻo e tuʻasila naʻe ʻomaí. Ko Marcel Filteau, a ko ha misinale mei Kiliati, naʻá ne haʻu ki he matapaá. Naʻá ne taʻu 23 pea lōloa; naʻá ku taʻu 16 pea nounou ange. Naʻá ku fakahaaʻi ange ʻeku tohi vāhenga-ngāue tāimuʻá. Naʻá ne lau ia, sio mai, peá ne pehē, “ʻOku ʻiloʻi ʻe hoʻo faʻeé ʻokú ke ʻi heni?”

ʻOHAKE ʻI HA ʻAPI MĀVAHEVAHE FAKALOTU

Naʻe fanauʻi au ʻi he 1934 ki ha ongo mātuʻa mei Suisalani naʻá na hiki ʻo nofo ʻi Timmins, ko ha kolo keliʻanga malala ʻi Ontario, Kānata. ʻI he 1939 nai, naʻe kamata ke lau ʻe heʻeku faʻeé ʻa e Taua Leʻo pea maʻu ʻa e fakataha ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻá ne ʻave kotoa kimautolu fānaú ki he fakatahá ʻa ia naʻa mau toko fitu. Naʻe vave ʻene hoko ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.

Naʻe ʻikai fiefia ʻeku tamaí ʻi heʻene filí, ka naʻe ʻofa ʻeku faʻeé ʻi he moʻoní peá ne fakapapauʻi ke pipiki ki ai. Naʻá ne fai pehē naʻa mo e ʻi he konga ki muʻa ʻo e 1940 tupú ʻi hono tapui ʻa e ngāue ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi Kānatá. Pea naʻá ne anga-lelei mo anga-fakaʻapaʻapa maʻu pē ki heʻemau tamaí neongo ʻene leakoví. Ko ʻene faʻifaʻitakiʻanga leleí naʻe tokoni kiate kimautolu fānaú ke tali foki ʻa e moʻoní. Ko e meʻa fakafiefiá, naʻe liliu ʻa e tōʻonga ʻemau tamaí ʻi he faai atu ʻa e taimí pea naʻe kamata ke ne anga-lelei ange ki homau fāmilí.

KAMATA ʻA E NGĀUE TAIMI-KAKATÓ

ʻI he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1950, naʻá ku maʻu ʻa e ʻAsemipilī Tupulekina Fakateokalati ʻi Niu ʻIoké. Naʻe ueʻi mālohi ai au ke fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi he ngāue ʻa Sihová hili ʻa e fetaulaki mo e fanga tokoua mei māmani lahi pea fanongo ki he ngaahi fakaʻekeʻeke fakafiefia ʻa e kau maʻu tohi fakamoʻoni ako mei he Akoʻanga Kiliatí! Naʻá ku fakapapauʻi ai ke hū ki he ngāue fakafaifekau taimi-kakató. ʻI heʻeku foki pē ki ʻapí, naʻá ku tohi kole ke hoko ko ha tāimuʻa tuʻumaʻu. Naʻe tohi mai ʻa e ʻōfisi vaʻa Kānatá, ʻo fokotuʻu mai ke u ʻuluaki papitaiso. Naʻá ku fai pehē ʻi ʻOkatopa 1, 1950. Hili ha māhina ʻe taha, naʻá ku hoko ko ha tāimuʻa tuʻumaʻu pea maʻu ʻeku fuofua vāhenga-ngāué ʻi Kapuskasing. Ko e kolo ko iá naʻe laui kilomita hono mamaʻó mei he feituʻu naʻá ku nofo ai ʻi he taimi ko iá.

Ngāue ʻi Quebec

ʻI he faʻahitaʻu failau ʻo e 1951, naʻe fakaafeʻi ʻe he ʻōfisi vaʻá ʻa e Kau Fakamoʻoni naʻa nau poto ʻi he lea faka-Falaniseé ke nau fakakaukau ke hiki ki he vahefonua lea faka-Falanisē ʻi Quebec. Naʻe lahi ai ʻa e fiemaʻú. Naʻá ku tupu hake ʻo lea faka-Falanisē mo lea faka-Pilitānia, ko ia naʻá ku tali ʻa e fakaafé pea naʻe vaheʻi au ki Rouyn. Naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi ha taha ʻi ai. Ko e meʻa pē naʻá ku maʻú ko ha tuʻasila, ʻo hangē ko ia naʻá ku lave ki ai ʻi he kamatá. Ka naʻe ola lelei ʻa e ngaahi meʻá. Naʻá ku kaungāmeʻa lelei mo Marcel, pea naʻá ku fiefia ke ngāue ʻi Quebec ʻi he taʻu ʻe fā hono hokó, ʻo faai atu pē ʻo u hoko ko ha tāimuʻa makehe.

KILIATI MO E ʻAMANAKI NAʻE TUAI ʻENE HOKÓ

Lolotonga ʻeku ʻi Quebec, naʻá ku fiefia ke maʻu ʻa e fakaafe ki he kalasi hono 26 ʻo e Akoʻanga Kiliatí ʻi South Lansing, Niu ʻIoke. Naʻe fakahoko ʻa e maʻu tohi fakamoʻoni akó ʻi Fepueli 12, 1956, pea naʻe vaheʻi au ki he feituʻu ʻoku ui he taimí ni ko Kana, b ʻAfilika Hihifo. Ka ki muʻa ke u ʻalú, naʻe fiemaʻu ke u foki ki Kānata ʻi ha “ngaahi uike siʻi” kae ʻoua ke maau ʻeku pepa folaú.

Naʻe aʻu ʻo u tatali ʻi he māhina ʻe fitu ʻi Toronto ki he ngaahi pepa ko iá. Lolotonga ʻa e taimi ko iá, naʻe anga-lelei ʻa e fāmili Cripps ʻo fakaʻatā honau ʻapí ke u nofo ai, pea naʻá ku maheni ai mo Sheila, ko ʻena taʻahiné. Naʻá ma feʻofaʻaki. ʻI he teu pē ke u kole kiate ia ke ma malí, naʻe maʻu mai ʻeku visá. Ko au mo Sheila naʻá ma fili ʻi he faʻa lotu ʻoku totonu ke u ʻalu ki hoku vāhenga-ngāué. Ka te ma hokohoko atu ke fetohiʻaki ke sio pe ʻe malava ke ma mali nai ʻi he kahaʻú. Naʻe ʻikai ko ha fili faingofua ia, kae hangē ko ia naʻe iku ki aí, ko e fili totonú ia.

Hili ha māhina ʻo e fononga ʻi ha lēlue, heka ʻi ha vaka uta koloa mo e vakapuna, naʻá ku aʻu ki Accra, Kana. Naʻe vaheʻi ai au ke ngāue ko ha ʻovasia fakavahe. Naʻe kau ai ʻa e fononga ʻi he kotoa ʻo Kaná pehē ki he ongo fonua kaungāʻapí ʻa e Matāfonua ʻAivolí (ʻoku ui he taimí ni ko Kōtevuā) mo Tokoleni (ʻoku ui he taimí ni ko Toko). Ko e lahi taha ʻo e taimí, naʻá ku fononga toko taha pē ʻi he meʻalele naʻe tokonaki mai ʻe he vaʻá. Naʻá ku fiefia ʻi he kotoa ʻo e taimi ko iá!

ʻI he ngaahi fakaʻosinga uiké, naʻá ku kau ki he ngaahi ʻasemipilī fakasēketi. Naʻe ʻikai ke ʻi ai hamau Holo ʻAsemipilī. Ko ia naʻe langa ʻe he fanga tokouá ha palepale ʻaki ʻa e kofe ʻo ʻato ʻaki ʻa e lauʻi paame ke fakamalumalu mei he laʻaá. Koeʻuhi naʻe ʻikai ha ʻaisi ki he falekaí, naʻe tauhi pē ʻa e fanga manu moʻuí ʻi he tafaʻakí pea toki fahi ʻo ka fiemaʻu ke fafanga ʻa e kau maʻu fakatahá.

Naʻa mau maʻu ʻa e ngaahi hokosia fakaoli ʻi he ngaahi ʻasemipilī ko iá. ʻI he taimi ʻe taha, ko Herb Jennings, c ko ha kaungāmisinale, naʻá ne fai ha malanga pea naʻe hola ha pulu mei he falekaí. Naʻá ne lele ʻi muʻa ʻi he vahaʻa ʻo e peletifōmú mo e kau fanongó. Naʻe taʻofi ʻe Herb ʻene malangá pea naʻe hā ngali puputuʻu ʻa e pulú. Ka ko ha fanga tokoua sino mālohi ʻe toko fā naʻe lava ke nau puke ia pea fua ia ʻo fakafoki ki he falekaí, pea naʻe fiefia ʻa e kau fanongó.

ʻI he ngaahi ʻaho ki muʻa ʻi he ʻasemipilī taki taha, naʻá ku hulu ʻetau filimi The New World Society in Action ʻi he ngaahi kolo ofí. Ke fai iá, naʻá ku hulu ʻa e filimí ʻi ha tupenu hinehina naʻe tautau ʻi he vahaʻa ʻo ha fuʻu pou ʻe ua pe fuʻu ʻakau ʻe ua. Naʻe mālieʻia ai ʻa e kakaí! Ki he tokolahi, ko e fuofua faiva ia kuo nau sio aí. Naʻa nau pasipasi mo mavava ʻi heʻenau sio ki he ngaahi konga naʻe hā ai ʻa e kakai naʻa nau papitaisó. Ko e filimi ko iá naʻe tokoni moʻoni ki he faʻahinga naʻe sio aí ke nau ʻiloʻi ko ha kautaha fāʻūtaha kitautolu ʻi māmani lahi.

Naʻá ma mali ʻi Kana ʻi he 1959

Hili ha taʻu ʻe ua ʻi ʻAfilika, naʻá ku fiefia lahi ke maʻu ʻa e fakataha-lahi fakavahaʻapuleʻanga ʻi Niu ʻIoke ʻi he 1958. He fiefia ē ko au ke sio kia Sheila, naʻá ne folau mei Quebec, ʻa ia naʻá ne ngāue ai ko ha tāimuʻa makehe. Naʻá ma fetohiʻaki, ka ko eni naʻá ma toe fakataha, naʻá ku kole ange ke ma mali, pea naʻá ne tali ia. Naʻá ku tohi kia Tokoua Knorr d pea kole ange kiate ia pe ʻe lava ʻa Sheila ʻo ʻalu ki Kiliati pea kau fakataha mo au ʻi ʻAfilika. Naʻá ne loto ki ai. Naʻe faai atu pē ʻo aʻu mai ʻa Sheila ki Kana. Naʻá ma mali ʻi Accra, ʻi ʻOkatopa 3, 1959. Naʻá ma ongoʻi naʻe tāpuakiʻi moʻoni kimaua ʻe Sihova koeʻuhi ko ʻema fakamuʻomuʻa ia ʻi heʻema moʻuí.

NGĀUE FAKATAHA ʻI KAMELUNI

Ngāue ʻi he vaʻa Kameluní

ʻI he 1961 naʻe vaheʻi kimaua ki he fonua ko Kameluní. ʻI he kole mai ke u tokoni ke fokotuʻu ha ʻōfisi vaʻa foʻou, naʻá ku femoʻuekina lahi. ʻI he tuʻunga ko ha sevāniti vaʻa foʻou, naʻe lahi ʻa e meʻa ke u akó. Pea ʻi he 1965 naʻá ma ʻiloʻi naʻe feitama ʻa Sheila. Ko e moʻoni ko e fakakaukau atu ki he hoko ko ha ongo mātuʻa naʻe fiemaʻu ʻa e vahaʻa taimi ke tali ia. Ka ʻi he kamata pē ke ma fiefia koeʻuhi ko e fatongia foʻou ko ení pea fai ʻa e palani ke foki ki Kānatá, naʻá ma hokosia ha mole fakalotomamahi moʻoni.

Naʻe tamatō ʻa Sheila. Naʻe tala mai ʻe he toketaá ko ʻema kiʻi tama teʻeki fanauʻí ko ha tamasiʻi. Naʻe hoko ia ʻi he taʻu ʻe 50 tupu kuo maliu atú, ka naʻe ʻikai ʻaupito ngalo ia ʻiate kimaua. Neongo naʻá ma loto-mamahi lahi ʻi he meʻa naʻe hokó, naʻá ma nofo pē ʻi homa vāhenga-ngāue mulí, ʻa ia naʻá ma ʻofa loloto ai.

Fakataha mo Sheila ʻi Kameluni ʻi he 1965

Naʻe faʻa fehangahangai ʻa e fanga tokoua ʻi Kameluní mo e fakatanga koeʻuhi ko ʻenau tuʻu-ʻatā fakapolitikalé. Naʻe tautefito ʻa e faingataʻa ʻa e tuʻungá ʻi he lolotonga ʻa e taimi fili palesitení. Naʻe hoko ʻa e meʻa naʻa mau manavahē taha ki aí ʻi Mē 13, 1970, ʻi he taimi naʻe tapui fakaʻofisiale ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ko e ʻōfisi vaʻa foʻou fakaʻofoʻofá, ʻa ia naʻa mau hiki ki ai ʻi he māhina pē ʻe nimá, naʻe faʻao fakamālohi ia ʻe he puleʻangá. ʻI ha uike pē ʻe taha, ko e kau misinalé kotoa—kau ai ʻa Sheila mo au—naʻe fekauʻi ke nau mavahe mei he fonuá. Naʻe faingataʻa ke mavahe mei he fanga tokouá koeʻuhi naʻa mau tokanga lahi kiate kinautolu pea naʻa mau hohaʻa ki he meʻa ʻe hoko kiate kinautolu ʻi he ngaahi ʻaho naʻe toka mei muʻá.

Naʻá ma nofo ʻi he māhina ʻe ono hokó ʻi he ʻōfisi vaʻa ʻi Falaniseé. Naʻe hokohoko atu ai ke u fai ʻa e meʻa kotoa naʻá ku malavá ke tokangaʻi ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa hotau fanga tokoua ʻi Kameluní. ʻI Tīsema ʻo e taʻu ko iá, naʻe vaheʻi kimaua ki he vaʻa ʻi Naisīliá, ʻa ia naʻe kamata ke nau tokangaʻi ʻa e ngāue ʻi Kameluní. Naʻe talitali loto-māfana kimaua ʻe he fanga tokoua ʻi Naisīliá, pea naʻá ma fiefia ke ngāue ai ʻi he ngaahi taʻu lahi.

KO HA FILI FAINGATAʻA

ʻI he 1973 naʻe pau ke ma fai ha fili mātuʻaki faingataʻa. Naʻe fekuki ʻa Sheila mo e ngaahi palopalema fakaemoʻuilelei mafatukituki. Lolotonga ʻema ʻi ha fakataha-lahi ʻi Niu ʻIoke, naʻá ne tangi ʻo ne tala mai: “Heʻikai ke u lava ʻo toe hokohoko atu! ʻOku ou helaʻia ʻaupito pea puke ʻi he lahi taha ʻo e taimí.” Naʻá ma ngāue fakataha ʻi ʻAfilika Hihifo ʻo laka hake ʻi he taʻu ʻe 14. Naʻá ku laukauʻaki lahi ʻa ʻene ngāue faitōnungá, ka naʻe fiemaʻu ke ma fai ʻa e ngaahi liliu. Hili ʻa e talanoa ki homa tuʻungá pea toutou lotu lahi fekauʻaki mo ia, naʻá ma fili ʻoku totonu ke ma foki ki Kānata, ʻa ia ʻe lava ke ma tokangaʻi lelei ange ai ʻene moʻui leleí. Ko e mavahe mei homa vāhenga-ngāue fakamisinalé mo e ngāue taimi-kakató ʻa e fili mātuʻaki faingataʻa mo fakalotomamahi taha naʻe faifai ange ʻo ma faí.

Hili ʻema aʻu ki Kānatá, naʻá ku maʻu ha ngāue ʻi ha fakatauʻanga meʻalele ʻa ha kaungāmeʻa fuoloa ʻi ha kiʻi kolo ʻi he tokelau ʻo Toronto. Naʻá ma nofo totongi ʻi ha ʻapaatimeni, fakatau mai ʻa e naunau fale ʻosi ngāueʻaki, pea malava ke fai ʻa e hikí ʻo ʻikai tā ha moʻua. Naʻá ma loto ke tauhi ʻema moʻuí ke faingofua, ʻo fakaʻamu ʻe ʻi ai ha ʻaho ʻe malava nai ke ma toe foki ki he ngāue taimi-kakató. Naʻá ma ʻohovale, ko e fakaʻamu ko iá naʻe hoko vave ange ia ʻi he meʻa naʻá ma ʻamanekiná.

Naʻá ku kamata ngāue pole ʻi he ngaahi ʻaho Tokonakí ʻi he langa ʻo ha Holo ʻAsemipilī foʻou ʻi Norval, Ontario. Faai atu pē, naʻe kole mai ke u ngāue ko ha ʻovasia Holo ʻAsemipilī. Naʻe fakalakalaka ʻa e moʻui lelei ʻa Sheila, pea naʻá ma fakakaukau te ne lava ke fakahoko ʻa e vāhenga-ngāue foʻou ko ení. Ko ia naʻá ma hiki ki he ʻapaatimeni Holo ʻAsemipilií ʻi Sune 1974. Naʻá ma fiefia lahi ke toe foki ki he ngāue taimi-kakató!

Naʻá ma fakamālō ʻi he hokohoko atu ke fakalakalaka ʻa e moʻui lelei ʻa Sheila. ʻI ha taʻu ʻe ua ki mui ai, naʻe malava ke ma tali ha vāhenga-ngāue ʻi he ngāue fakasēketí. Ko e sēketí ʻi Manitoba, ko ha vahefonua Kānata naʻe ʻiloa ʻi he momoko ʻīʻī. Kae kehe, naʻá ma fiefia moʻoni ʻi he feohi māfana mo e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻi aí. Naʻá ma ako ʻoku ʻikai ke fuʻu mahuʻinga ʻa e feituʻu ʻoku tau ngāue aí—ko e kií ke hanganaki ngāue kia Sihova ʻi ha feituʻu pē ʻoku tau ʻi ai.

AKO HA LĒSONI MAHUʻINGA

Hili ʻa e ngaahi taʻu ʻi he ngāue fakasēketí, naʻe fakaafeʻi kimaua ʻi he 1978 ke ngāue ʻi he Pēteli ʻi Kānatá. ʻIkai fuoloa mei ai, naʻá ku ako ha lēsoni fakamamahi kae mahuʻinga. Naʻe vaheʻi mai ke u fai ha malanga houa ʻe taha mo e konga ʻi he lea faka-Falaniseé ʻi ha fakataha makehe ʻi Montreal. Ko e meʻa fakamamahí, ko ʻeku malangá naʻe ʻikai ke ne maʻu ʻa e tokanga ʻa e kau fanongó, pea ko ha tokoua mei he Potungāue Ngāué naʻá ne ʻomai ha akonaki fekauʻaki mo ia. Ko e moʻoni, naʻe totonu ke u ʻiloʻi ʻi he taimi ko iá, ʻoku ʻikai ko e tokotaha malanga mālie tahá au, ka kuó u ʻiloʻi ia he taimí ni. Ka naʻe ʻikai ke u fuʻu tali lelei ʻa e akonakí. Naʻe hā ngali naʻe fepaki homa angaʻitangatá. Naʻá ku ongoʻi naʻá ne fakaanga tōtuʻa—naʻe ʻikai ke ne ʻomai ha fakaongoongolelei ʻe taha. Naʻá ku fai ʻa e fehālaaki ʻo hono fakamāuʻi ʻa e akonakí ʻo makatuʻunga ʻi he founga naʻe ʻomai aí pea mo e anga ʻeku vakai ki he tokotaha naʻá ne ʻomai iá.

Naʻá ku ako ha lēsoni mahuʻinga hili hono fai ha malanga ʻi he lea faka-Falaniseé

ʻI ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, ko ha mēmipa ʻo e Kōmiti Vaʻá naʻá ne talanoa mai kiate au fekauʻaki mo e meʻá ni. Naʻá ku fakahaaʻi naʻe ʻikai ke u tali lelei ʻa e akonakí pea naʻá ku ongoʻi fakaʻiseʻisa. ʻI he ʻosi iá naʻá ku talanoa ki he tokoua naʻá ne akonakiʻi aú. Naʻá ne tali lelei ʻeku kole fakamolemolé. Ko e hokosia ko iá naʻe hoko ko ha lēsoni mahuʻinga ʻi he anga-fakatōkilaló ʻa ia heʻikai ʻaupito ke toe ngalo ʻiate au. (Pal. 16:18) Naʻe tuʻo lahi ʻeku lotu kia Sihova fekauʻaki mo e meʻá ni, pea naʻá ku fakapapauʻi ke ʻoua ʻaupito te u toe vakai ʻikai lelei ki he akonakí.

Kuó u ʻi he Vaʻa ʻi Kānatá laka hake ʻi he taʻu ʻe 40, pea talu mei he 1985, kuó u maʻu ʻa e monū ke ngāue ʻi he Kōmiti Vaʻá. ʻI Fepueli 2021, ko hoku ʻofaʻanga ko Sheila naʻá ne mohe ʻi he maté. Tānaki atu ki heʻeku fekuki mo ʻene mole atú, ʻoku ou fehangahangai mo e ngaahi fakangatangata ʻi heʻeku moʻui leleí. Ka ko e ngāue ʻa Sihová ʻokú ne ʻai au ke u mātuʻaki femoʻuekina mo fiefia ʻo faingataʻa ai ke u “fakatokangaʻi ʻa e mahili atu ʻa e ngaahi ʻaho.” (Tml. 5:20) Neongo kuo ʻi ai ʻa e ngaahi faingataʻa ʻi hoku ngaahi ʻahó, ko e fiefiá ʻoku laka mamaʻo ange ia ai. Ko e fakamuʻomuʻa ʻa Sihova ʻi heʻeku moʻuí pea fiefia ʻi he taʻu ʻe 70 ʻi he ngāue taimi-kakató kuo hoko ʻo fakakoloa moʻoni. ʻOku ou lotu ke hokohoko atu ʻa hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine kei siʻí ke fakamuʻomuʻa foki ʻa Sihova, he ʻoku ou tuipau te nau maʻu foki ha moʻui fakakoloa mo fakafiefia ʻa ia ʻoku malava pē ʻi he taimi ʻoku tau ngāue ai kia Sihová.

a Sio ki he talanoa ki he moʻuí ʻa Marcel Filteau, “Ko Sihova ʻa Hoku Hūfangaʻangá mo Hoku Mālohingá,” ʻi he ʻīsiu ʻo e Taua Leʻo ʻo Fepueli 1, 2000.

b Ki muʻa ʻi he 1957, ko e vahefonua ko eni ʻo ʻAfiliká ko ha kolonia Pilitānia naʻe ui ko e Matāfonua Koula.

c Sio ki he talanoa ki he moʻuí ʻa Herbert Jennings, “ʻOku ʻIkai Te Ke ʻIloʻi Pe ʻE Fēfē ʻa Hoʻo Moʻuí ʻApongipongi,” ʻi he ʻīsiu ʻo e Taua Leʻo ʻo Tīsema 1, 2000.

d Ko Nathan H. Knorr naʻá ne takimuʻa ʻi heʻetau ngāué ʻi he taimi ko iá.